Reč i slika

"SVJEDOK BOŽJE LJUBAVI"

Filip Mladenović RSS / 13.10.2020. u 20:58

Koleginice Tanja Šuković i Snežana Rakonjac, novinarke crnogorskog Javnog medijskog servisa, autorke su dokumentarnog filma "Svjedok Božje ljubavi" u trajanju od 27 minuta i 56 sekundi.

Prva 2 minuta i poslednjih 5-6 minuta ovog dokumentarnog filma, sastavljenog od javnih nastupa Amfilohija Radovića, čas su anatomije brutalnog moralnog i duhovnog posrtanja Srpske pravoslavne crkve.

Kada jedan od visoko pozicioniranih sveštenika ove crkve javno rehabilituje ratne zločince formata Draže Mihailovića, Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja, i pri tom kune i proklinje sve one koji ne vole Rusiju, normalan čovek ne može, a da se ne zapita: gde se tokom proteklih 30 godina sakrila, izgubila, zaturila... hrišćanska ljubav, pravoslavna duševnost, crkvena duhovnost!?

I zaista je u pravu Zlatko Paković kada jasno i glasno svima nama poručuje da je jezik onih, koji su se služili govorom mržnje, krvaviji od ruku onih zlikovaca, koji su činili monstruozne ratne zločine tokom ratova devedesetih.

Šta je to u glavi, u srcu i u duši jednog sveštenika što ga nagoni da se u javnim obraćanjima koristi kletvama umesto blagim rečima ljubavi i pomirenja?

Šta je to u vrhu jedne verske organizacije, koja godinama, decenijama toleriše govor mržnje jednog njenog nekada episkopa banatskog, a sada arhiepiskopa cetinjskog?

I šta se to dešava sa društvom, koje ne može ne samo da podnese dokumentarni film kreiran od javnih nastupa jednog sveštenika, nego autorke filma proziva, etiketira, vredja...?

LINK: https://www.youtube.com/watch?v=DKa2oU6ir7I&pbjreload=101



Komentari (1103)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gedza.73 gedza.73 08:05 20.10.2020

Re: .

Narodno vijeće iz Zagreba traži pomoć regenta Aleksandra Karađorđevića i srpske Vrhovne komande. Srbija šalje pukove u Zagreb, Ljubljanu, Sušak i Split a vojvoda Stepa Stepanović prima naređenje da zaposjedne južnu Dalmaciju. Spajanjem s Kraljevinom Srbijom Hrvatska je imala priliku preći na stranu pobjednika (ispod žita) i zaustaviti talijansko otimanje svog teritorija.

Stjepan Radić je također bio svjestan neizbježnosti unije sa Srbijom, no zahtijevao je da se prethodno dogovore uvjeti pod kojim će se ono obaviti. On je podnio prijedlog da se zajednička država uredi kao federalna država u kojoj bi vrhovnu vlast imala tri regenta: srpski prijestolonasljednik, hrvatski ban i predsjednik slovenskog Narodnog sveta.

Tada je izrekao svoju čuvenu rečenicu: “Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu!“.


Takođe mislim da je njegova rečenica da će malo sačekati i videti kako će proći Srbija u ratu i sa poćorekom pa ako Srbija izgubi neće ništa menjati a a ko pobedi priključiće se na kraju.

gedza.73 gedza.73 08:12 20.10.2020

Re: .

Država od 11.984.919 stanovnika, prema popisu stanovništva iz 1921. godine, uz etničke i verske razlike, bila je puna dubokih suprotnosti. Njeni su podanici u prošlosti živeli u različitim državnim sistemima, sa različitim ustanovama. Delile su ih drastične razlike u ekonomskoj i kulturnoj razvijenosti, naročito u prismenosti. Zatim, različiti agrarni režimi, pravni i školski sistemi. Svemu tome treba dodati posledice rata u kome su bili na raznim stranama, nejednake uloge – naročito ljudske žrtve. To je izazivalo frustracije na raznim stranama i stvaralo strah od anarhije.


Bila je to politička i ustavna pogreška što odluka o ujedinjenju doneta u Beogradu od strane delegacije Narodnog vijeća sporazumom sa predstavnicima vlade i srpskih stranaka, nije pre obnarodovanja bila izneta na plenarnu sednicu Narodnog vijeća u Zagrebu koje je jedino imalo vlast da je konačno usvoji.
Pribićević

macak_tosa macak_tosa 12:02 20.10.2020

Re: .

gedza.73
Nel novembre 1918 l’esercito serbo si spinse a nord, oltre i fiumi Drina e Sava nei territori asburgici, per dar man forte ai raggruppamenti nazionali ma anche per garantirsi il controllo del territorio, perché la sua presenza arrestò sulla via di Lubiana l’avanzata delle truppe italiane.


mentre paradossalmente il semi-clandestino “Comitato Croato-Sloveno” si rivolse poco dopo al Governo Giolitti per ottenere aiuti a favore della causa indipendentista di Croazia, Slovenia e Montenegro.


Ko ne uči iz istorije primoran je da ponavlja greške.


Čekaj!
Postoji i neka druga istorija osim komunističke?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana