Društvo| Obrazovanje

Besplatni udžbenici

niccolo RSS / 17.01.2021. u 08:59

Jedna od retkih tema u poslednje vreme koja nema veze s koronom ili sveprisutnim političarima jesu udžbenici koji su besplatno dostupni na sajtu Fondacije „Alek Kavčić“. Kavčić je inače bivši đak Matematičke gimnazije i profesor na Karnegi Melon univerzitetu u SAD, dok je cilj njegove fondacije obezbeđivanje besplatnih udžbenika za osnovce u Srbiji.

 

Prvi udžbenici okačeni na sajt su udžbenici za treći i sedmi razred u izdanju Zavoda za udžbenike.

 

Ostali izdavači su odmah složno skočili da osude ovu inicijativu profesora Kavčića. Između ostalog, Udruženje izdavača udžbenika, u kome je 15 izdavačkih kuća, apelovalo je na roditelje i nastavnike da „ne nasedaju na jeftine političke trikove zarad samoreklamiranja jedne osobe kojima bi se kvalitet obrazovanja u Srbiji suštinski unazadio“.

 

Bez obzira što svi znamo da ne postoji takvo nešto kao što je besplatan ručak (pa samim tim ni nešto što je besplatan udžbenik) tj. da je osnovno pitanje besplatnih udžbenika ko će ih platiti (a da to nisu roditelji), nisam baš preterano ubeđen ni u naročit kvalitet našeg sadašnjeg obrazovanja – te da bi s tog stanovišta bilo moguće da se on suštinski unazadi – niti vidim na koji način se ovom inicijativom uopšte može unazaditi kvalitet obrazovanja. 

 

Naravno, možda postoji nešto što ja ne vidim pa me zanima i mišljenje drugih blogera o ovom, po meni važnom, društvenom pitanju.

 



Komentari (202)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 11:58 19.01.2021

Re: Као прво

Zavod je uvek davao rabat na udzbenike tako da su tu mogli da se utale i direktori i posrednici. To, danas, isto rade i ostali. Nista novo


rabat je uracunati knjizarski deo za prodaju u cenu svakog proizvoda, to nije utaljivanje,...kad odes u restoran, konobar koji te usluzi i naplatiti racun isto ima platu, kada ti dostava donese tu hranu na kucu, isto platis dostavljacu.

kada se knjige kupuju preko skole, neko mora da uradi spiskove, da prikupi novac, da razdvoji porudzbinu i podeli korisnicima, a u magacinu je isto neko razvrstao, spakovao, utovario, razvozao, istovario,...
gedza.73 gedza.73 12:38 19.01.2021

Re: Као прво

kada se knjige kupuju preko skole

'Laž'. Knjige nisu mogle da budu kupovane pošto je školstvo bilo besplatno.

p.s.
znam, znam glup sam.


nikvet pn nikvet pn 12:47 19.01.2021

Re: Као прво

angie01

rabat je uracunati knjizarski deo za prodaju u cenu svakog proizvoda,
...
neko mora da uradi spiskove, da prikupi novac, da razdvoji porudzbinu i podeli korisnicima, a u magacinu je isto neko razvrstao, spakovao, utovario, razvozao, istovario,...


И писац који је књигу изродио на крају добије 6-7-8% финалне цене. Сви други су важнији и скупљи. Што значи да је похлепа издавача и књижара превршила сваку меру. Управо зато је Амазон одавно постао највећа библиотека и књижара у историји цивилизације. Тамо је проценат обрнут и издавачи клизе у историју. Преостаће их колико и коњара откад су их прегазили трактори.
gvozden1 gvozden1 13:11 19.01.2021

Re: Као прво

издавачи клизе у историју. Преостаће их колико и коњара откад су их прегазили трактори

Možda oni to znaju pa grabe što više dok se može :)

A sva je prilika da će to tako da bude.
I ovo što Milan priča, da je knjiga sama po sebi vrednost će polako nestajati.

Generacije na tome odrasle imaju taj osećaj, veruju u nezamenljivost papirne knjige, ali mlađe to malo drugačije doživljavaju.

Zanimnjivo mi je bio trenutak kad je klinac iz komšiluka rekao da mu se ne dopada miris knjige, a dobro dete.

Pričamo nešto njegova majka i ja o tom čuvenom mirisu knjige, kao super je, ovo ono, i tek klinac, kako može da vam se sviđa onaj miris, meni je ono ružno.

Shvatiš da to stvarno nije neki prijatan miris, nego ga odnos prema knjizi čini dragim, a klinac taj odnos nema, njemu to ništa ne znači.

Prolazi i to polako.
vcucko vcucko 13:11 19.01.2021

Re: Као прво

shmoo
predatortz
I neko prepusti toliki biznis divljem tržištu prepunom korupcije.


I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Nama neki qratz fali!



Пардонирај што ти се обраћам. Само због овога, нећу више, обећавам.

Мислим да је обрнуто. Препустиш га Немцима преко Хрвата и Словенаца.

Они, Хрвати и Словенци, у томе су као нека врста тројаннског коња због перцепције коју имају у Србији као бивша браћа.

А Клетт?

Уф... То је, Предо, нешто врло моћно у Европи.


KLETT GRUPPE (ЛИНК)


Србија је само делић њихових интересовања и интереса на тој мапи Европе.





predatortz predatortz 13:15 19.01.2021

Re: Као прво

Generacije na tome odrasle imaju taj osećaj, veruju u nezamenljivost papirne knjige, ali mlađe to malo drugačije doživljavaju.



Ja skidao neke zadatke iz matematike klincima za vežbu. Pitam ih da im pustim to na printer.

Ma jok bre, sa kompa ćemo. Preglednije!

Meni totalno nelogično da je preglednije nego na papiru, bio ubeđen da me foliraju, da to ni pogledati neće.
Uradili sve zadatke.
Stvarno, njihovo oko naviklo na taj format.
angie01 angie01 13:19 19.01.2021

Re: Као прво


И писац који је књигу изродио на крају добије 6-7-8% финалне цене


autor dobija autorski honorar po pravilniku o autorskim honorarima...za svako ponovljeno izdanje mu se honorar dodatno isplacuje-tako je u drzavnim firmama.
dok je ljusic bio direktor zavoda, on je to cak zloupotrebljavao, racunajuci sebi neke nedozvoljno velike honorare, a obaska sto kao direktor, nije ni imao pravo da bude autor, jer se to racunalo u sukob interesa.

privatnici su ne znam kako zaobisli taj pravilniki svako za sebe skocako neke primere ugovora sa autotima, koji se manje vise baziraju na procentu od prodaje...sto i odbija dobreautore, jer u takvom odnosu stvari,isplativost njihovog ne malog truda je prilicno neizvestani rizik je prebacen na njih, a ne na izdavaca- sto nije normalno,....to bi bilo isto kao da neko zapocne neki posao, uzme potrebne sirovine od nekoga, zaposli strucnjake da to nesto osmisle i prave i kaze, vazi, platicu vam kada prodam proizvod-ako ga prodam i to procentualno toliko u odnosu na to kolika je ta prodaja bila,...znaci, ti si vlasnik, al bez rizika....jer taj autor uradi svoj posao bez obzira da li je dobio ausvajz u ministarstvu i da li je komercijala oddilovala prodaju, kakve to veze ima sa njim.


Сви други су важнији и скупљи. Што значи да је похлепа издавача и књижара превршила сваку меру.


u drzavnim firmama se obracuni vrse po propisanim kvotama koje se baziraju na granske kolektivne ugovore, po kojima se obracunavaju i plate svih u lancu- i to je nekada, za vreme YU bilo vrlo korektno odredjeno u odnosu na znacaj i doprinos u celom poslu.

privatnici su naravno sve okrenuli u svoju korist, pa su autori maltene najmanje bitni, a komercijalisti-glavni,...vecina ima pasualne saradnike za sitnu lovu vezanu za sam proces stavranja udzbenika, a komercijalu kao bazu zaposlenika....gde naravno vlasnici skidaju glavni kajmak od prodaje i tu se i krije ceo kec oko malverzacija...sto jepotpuno nedopustivo s obzirom da se radi o obrazovanju, pa jos obaveznom.
gedza.73 gedza.73 13:33 19.01.2021

Re: Као прво

Stvarno, njihovo oko naviklo na taj format.

A i imaju profesore svuda oko sebe na netu. Umesto jednog koji objašnjava tako kako objašnjava oni nalaze nekog ko im materiju približi i pojasni na razumljiviji način. Pored toga svako je podložan ocenama pa se i na taj način vrši selekcija.


S obzirom da ogromna većina solidno vlada engleskim u vezi su sa celim svetom i sve su im oblasti na dohvat ruke pa neka biraju, neka se pronalaze i usavršavaju u oblastima koje odaberu.

To nikada pre u istoriji nije bilo tako i pored svih negativnih stvari smatram da daleko ima više pozitivnih. Svet ide dalje pa čak iako je Kavčić možda poranio, odnosno mi nismo spremni pre ili kasnije će neminovno doći do nekih promena.

p.s.
Setio sam se nekog lika koji je izbacio knjigu na net i postigao planetarni uspeh. Ili netflix.



zilikaka zilikaka 13:33 19.01.2021

Re: Као прво

Udubljenje, recimo.

Ne može, udubljenje podrazumeva treću, prostornu dimenziju i može svašta značiti.
Ti neki termini su uobičajeni ma kako u govornom jrziku loše zvučali. Slično kao otvor i rupa, tačno se zna šta je šta.
A ja pamtim bregove i dolje od uvek.
Nego, za Klrtovu fiziku sam ja imala veću zamerku. Objašnjavanje težine ali bez gravitacije, nego kao inercijalna sila opšte vrste. I to u šestom osnovne.
Plus su pominjali kosmičke brzine, iz čista mura, taman da totalno zabune svakog ko iole nešto sam krene da shvata.
gvozden1 gvozden1 13:39 19.01.2021

Re: Као прво

Stvarno, njihovo oko naviklo na taj format.

Vidi se to i kod nas matorih, baš matorih, mojih ispisnika.

Tamo na početku, kad je sve ovo počinjalo, meni je npr bio problem da čitam neki dugačak tekst sa ekrana, za čitanje knjige u toj formi sam mislio da je nemoguće.

Sad mi postalo normalno da čitam i na telefonu.

Tako da je sasvim prirodno da je klincima ekran prihvatljiviji od papira, koliko god to nama čudno izgledalo.
predatortz predatortz 14:00 19.01.2021

Re: Као прво

A ja pamtim bregove i dolje od uvek.


Valjda dole. Breg i dola, brijeg i dolja. Mada je vrh i dno talasa sasvim dovoljno.
Nebitno, vratimo se na udžbenike.
Uopšte nisu prilagođeni uzrastu konzumenta. Nejasni, neprecizni, ostavljaju prostor za nagađanje.
A to, složićemo se, nikako nije dobro. Bar kad su matematika i fizika u pitanju. Ipak, govorimo o osnovama.
razmisljam razmisljam 14:50 19.01.2021

Re: Као прво

zilikaka

A ja pamtim bregove i dolje od uvek.


То зато што си из Војводине. На Википедији су све референце за ту реч са наше стране Дунава, а у Речнику српскога језика из 2011. године стоји:

доља ж .мала долина, удолина с paвним дном; долина

gvozden1 gvozden1 15:03 19.01.2021

Re: Као прво

То зато што си из Војводине

C, jok. :)

Evo kod Gedže, a i kod mene, reč dolja je poznata, dola ne znači ništa.

Možda nije najadekvatnija za udžbenik, ali zna se šta je dolja.
niccolo niccolo 16:15 19.01.2021

Re: Као прво

za Klrtovu fiziku

U vučićevoj srbiji krlo piše i udžbenik iz fizike? Ne mogu reći da sam mnogo iznenađen...


Jukie Jukie 16:51 19.01.2021

Re: Као прво

gvozden1

Evo kod Gedže, a i kod mene, reč dolja je poznata, dola ne znači ništa.

Dolja je kao neka dolina, a dola je azijski divlji pas.

"Šest do osam mladunaca okoti im se odjednom, kao Čukaju, poljskom pacovu." (Mogli)
haklberi_tom haklberi_tom 19:14 19.01.2021

Re: Као прво

srdjan.pajic
predatortz
alselone
I preko Nemaca, prepustiš ga, zapravo, Hrvatima i Slovencima.

Ili je Švabo prepustio ovo tržište Hrvatima i Slovencima. Ja mislim da oni tako i gledaju na njih i nas.


U svakom slučaju, saznaš da se najniža tačka talasa zove jebena doLJa!



Pa kako se zove? (mislim na standardnom srpskom, pitam ozbiljno, ne zajebavam).

Usput, skinuo sam jedan to jest dva od ovih udžbenika Fondacije da pogledam, i ne deluju mi kao nešto naročito (sem što su džabe, jelte). Kakvi su ti Klettovi udžbenici u odnosu na ove "Alekove", mislim po kvalitetu sadržaja i izrade?

Samo da naglasim da ne zadevam kavgu, i pohvalio bih angažman druga Aleka, ja mislim da bih i ja to pomogao, samo prvo da vidm da li će država da ga zakopa, ili neće, čisto da ne bacam pare bezveze.


Na standardnom srpskom se zove minimum.
Mislim, u čemu je problem da se to 'minimum' usvoji kao srpski termin?
Ja nikada za ovih iks decenija nisam upotrebio drugu reč do srpsku reč 'sejvovati', te ponekada, nešto manje srpsku - memorisati.
Nikada nisam upotrebio 'čistu' srpsku reč ... na primer, zapamtiti datoteku na čvrstom disku.
Nabijem ih na čvrsti!
Imamo mi toliko drugih prostora da čuvamo srpski jezik, a ne sa doljom.
Kako bi onda nazvali najvišu tačku talasa ... možda golja!
niccolo niccolo 19:30 19.01.2021

Re: Као прво

drugu reč do srpsku reč 'sejvovati'

Jašta more. Ili atačment (koji ja često pišem na srpskom i kao attachment). Ako je baš neka formalna korešpondencija onda ipak upotrebim "prilog".
haklberi_tom haklberi_tom 19:41 19.01.2021

Re: Као прво

niccolo
drugu reč do srpsku reč 'sejvovati'

Jašta more. Ili atačment (koji ja često pišem na srpskom i kao attachment). Ako je baš neka formalna korešpondencija onda ipak upotrebim "prilog".

Ne mogu da napišem prilog, pa to ti je.
Jer - bi moglo da mi se desi da nekada napišem i predlog ili slično - sve misleći na atačment.
gedza.73 gedza.73 21:11 19.01.2021

Re: Као прво

gvozden1
То зато што си из Војводине

C, jok. :)
Evo kod Gedže, a i kod mene, reč dolja je poznata, dola ne znači ništa.
Možda nije najadekvatnija za udžbenik, ali zna se šta je dolja.


Malo je i razumljivo. Njima treba bar deset litara goriva kako bi videli dolju uživo
razmisljam razmisljam 00:55 20.01.2021

Re: Као прво

gedza.73


Malo je i razumljivo. Njima treba bar deset litara goriva kako bi videli dolju uživo




Хау јес ноу...
Слушај, нама је свака бразда доља, тако да се о њих саплићемо куд год да кренемо.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:15 20.01.2021

Re: Као прво

predatortz
Pa kako se zove? (mislim na standardnom srpskom, pitam ozbiljno, ne zajebavam).


Udubljenje, recimo.

A ako se već igramo toga da vrh i udubljenje definišemo na drugi način, onda ne mogu biti breg i doLJa, nego bi talas imao breg i dolu. (Dolina, udubljenje...) Na srpskom je dole, nije dolje...

A Kletovi udžbenici? Konfuzni, neprecizni, šareni... Vizuelno odbojni, sadržajno neprecizni.


Pa to udubljenje ili dno zvuči baš pogrešno, nije talas neko fizičko telo pa da ima udubljenje, vrh ili dno.

Ne, stvarno, ne znam kako se to zvalo u vreme pre nego što su se učili ekstremumi funkcija pa se onda koristil minimum ili maksimum. Ovo "dolja" zvuči nekako opisno, vizuelno, neformalno, znači ok za decu tog uzrasta, mada znam što te nervija (podseća na primer na spavaonu, ili učionu, ko je služio u JNA znaće o čemu se radi )
gedza.73 gedza.73 10:40 20.01.2021

Re: Као прво

razmisljam
gedza.73

Malo je i razumljivo. Njima treba bar deset litara goriva kako bi videli dolju uživo

Хау јес ноу...
Слушај, нама је свака бразда доља, тако да се о њих саплићемо куд год да кренемо.





zilikaka zilikaka 16:43 20.01.2021

Re: Као прво

Ne, stvarno, ne znam kako se to zvalo u vreme pre nego što su se učili ekstremumi funkcija pa se onda koristil minimum ili maksimum. Ovo "dolja" zvuči nekako opisno, vizuelno

Ljudi, pojam breg i dolja označava polivinu peroda sinusne funkcije, ne tačku (minimum il maksimum),i ne znam zašto bi se silom mešali i zbunjivali her su imena odlučna. Precizna i opisna. Sasvim laka za shvatanje.
predatortz predatortz 17:39 20.01.2021

Re: Као прво

Ljudi, pojam breg i dolja označava polivinu peroda sinusne funkcije, ne tačku (minimum il maksimum


Breg, vrh, označava upravo najvišu, a ta vaša jebena dolja, za koju saznah da se ovde koristi, a ja je smatrao hrvatskom reči pa mi pičila po ganglijama, je najniža tačka kod rasprostiranja sinusnog talasa.

niccolo niccolo 17:48 20.01.2021

Re: Као прво

Ljudi, pojam breg i dolja označava polivinu peroda sinusne funkcije, ne tačku (minimum il maksimum)


Breg, vrh, označava upravo najvišu, a ta vaša jebena dolja, za koju saznah da se ovde koristi, a ja je smatrao hrvatskom reči pa mi pičila po ganglijama, je najniža tačka kod rasprostiranja sinusnog talasa.

Ma to kod Kletta, a njihovi udžebnici su loši
gvozden1 gvozden1 17:51 20.01.2021

Re: Као прво

Ma to kod Kletta, a njihovi udžebnici su loši

Klet je loš.

Jbt, u Srbiji udžbenik iz srpskog jezika izdaje nešto što se zove Klet!

Zar nije moglo Morava to da se zove?

Prva asocijacija mi je Prešernova klet.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:03 20.01.2021

Re: Као прво

zilikaka
Ne, stvarno, ne znam kako se to zvalo u vreme pre nego što su se učili ekstremumi funkcija pa se onda koristil minimum ili maksimum. Ovo "dolja" zvuči nekako opisno, vizuelno

Ljudi, pojam breg i dolja označava polivinu peroda sinusne funkcije, ne tačku (minimum il maksimum),i ne znam zašto bi se silom mešali i zbunjivali her su imena odlučna. Precizna i opisna. Sasvim laka za shvatanje.


A, ok, ja sam mislio da je ovo bila definicija iz knjige koju je predator citirao. A šta ako funkcija ili talas nisu prostoperiodični, sinusni kako ti ovde kažeš (znam da vi na mašincu niste to učili jer je previše zahtevno, ali postoje i takve funkcije ). Jel se i onda zove "dolja", i šta tačno? (liči malo na dRolja).
zilikaka zilikaka 19:45 20.01.2021

Re: Као прво

šta ako funkcija ili talas nisu prostoperiodični, sinusni kako ti ovde kažeš (znam da vi na mašincu niste to učili jer je previše zahtevno, ali postoje i takve funkcije


Da takve funkcije se uče redovno u osnovnoj...

Pojmovi su uvedeni da klinci shvate periodičnost te vrste. To garant ide uz priču o transferzalnim i longitudinalnim talasima.
zilikaka zilikaka 19:50 20.01.2021

Re: Као прво

Breg, vrh, označava upravo najvišu, a ta vaša jebena dolja, za koju saznah da se ovde koristi, a ja je smatrao hrvatskom reči pa mi pičila po ganglijama, je najniža tačka kod rasprostiranja sinusnog talasa.

E, onda je to novina u odnosu na moje vreme a i termini su nedgovarajući. Jer kad kažeš breg,intuitivno se nameće da je to sve iznad ravnotežnog položaja. Obrnuto je dolja.
Ako su to pojmovi za tačku, onda su zaista loši. U najmanju ruku zbunjujući.
alselone alselone 20:37 20.01.2021

Re: Као прво

Zar nije moglo Morava to da se zove?

Ili na primer Begej. Može i DTD kanal.
haklberi_tom haklberi_tom 21:29 20.01.2021

Re: Као прво

gvozden1
Ma to kod Kletta, a njihovi udžebnici su loši

Klet je loš.

Jbt, u Srbiji udžbenik iz srpskog jezika izdaje nešto što se zove Klet!

Zar nije moglo Morava to da se zove?

Prva asocijacija mi je Prešernova klet.

Da je samo Klet, ni po jada.
Nego je Klett.
Nabijem ih ja na kitonijus!
gvozden1 gvozden1 22:57 20.01.2021

Re: Као прво

alselone
Zar nije moglo Morava to da se zove?

Ili na primer Begej. Može i DTD kanal.

Čak i to je bolje od KletT.
:)
alselone alselone 23:01 20.01.2021

Re: Као прво

Čak i to je bolje od KletT.

Razkebaće ih Alek kao bele lale.
Prošle godine su imali promet 77 miliona evra.

Gospodo draga, 77 miliona evra u ovoj našoj jadnoj, napaćenoj i osiromašenoj državi.
gvozden1 gvozden1 23:24 20.01.2021

Re: Као прво


Gospodo draga, 77 miliona evra u ovoj našoj jadnoj, napaćenoj i osiromašenoj državi.

A Aleku ništa.

Aha, verujem :)
Atomski mrav Atomski mrav 10:14 21.01.2021

Re: Као прво

alselone
Zar nije moglo Morava to da se zove?

Ili na primer Begej. Može i DTD kanal.


Moj rođak je imao klasića u vojsci iz Zrenjanina, kaže da je to najveća ladovina od čoveka koga je sreo u životu. Pošto je dužio radio stanicu u njihom vodu, komunikacija putem radija je išla otprilike ovako:
- Morava 1, javi se.
- Morava 1, prijem.
...
- Morava 2, javi se.
- Morava 2, prijem.
...
- Morava 3, javi se. (ovo je bilo upućeno tom liku)
- ...
- Morava 3, javi se.
- ...
- Morava 3, da li me čuješ?
- O'de Begej...

Lik je proveo više vremena u pritvoru nego van njega.

Atomski mrav Atomski mrav 10:16 21.01.2021

Re: Као прво

Razkebaće ih Alek kao bele lale.


A Aleku ništa.


Pretpostavljam da ne mislite na istog Aleka.


Atomski mrav Atomski mrav 10:18 21.01.2021

Re: Као прво

Gospodo draga, 77 miliona evra u ovoj našoj jadnoj, napaćenoj i osiromašenoj državi.



Milan Novković Milan Novković 13:33 17.01.2021

Tehnološka revoluci često ...

... me zanima i mišljenje drugih blogera o ovom, po meni važnom, društvenom pitanju ...

... nudi šansu onima koji malo kaskaju za prosecima u ekonmoskom, obraznovnom, ICT itd smislu da ne samo pristignu one ispred sebe, nego naprave i kvantni skok pa neke prestignu.

Primer - iako ne znam kako je sada meni je 4G mobile telephony usluga bar u Bgd i NS, gde se često mrdam kad dođem tamo, bila primetno bolja nego u UK.

U to ime ja mislim da uopšte nije utopisjko sanjaranje razmotriti i potpunu digitalizaciju učenja - davanje tableta svim učenicima i prelazak na eLearning.

Zvuči kolosalno, i jeste, ali to bi mogla da isfinansira i država u skoro cash-neutralnom, structured product maniru - osnava bi mogla da bude i pozajmica koja se otplaćuje od budućih ušteda.

A malo je onih koji bi mogli da pomognu koji ne bi potrčali da to i urade, donacijama, uloženim radom, itd.

Prednosti - "sulude", bukvalno, kvantni skok u istinskom značenju te reči.
niccolo niccolo 13:39 17.01.2021

Re: Tehnološka revoluci često ...

U to ime ja mislim da uopšte nije utopisjko sanjaranje razmotriti i potpunu digitalizaciju učenja - davanje tableta svim učenicima i prelazak na eLearning.

To je i meni zanimljivo pitanje, jedino me malo brine da li decu time dodatno udaljavamo od čitanja papirnih knjiga (a opet, možda i nema ništa specijalno u papirnim knjigama, već se samo o našim navikama radi). Ali ako stavimo po strani tu papir-tablet dilemu, svakako mi se čini da u eLearningu postoji veliki potencijal za unapređenje znanja učenika.
Milan Novković Milan Novković 13:53 17.01.2021

Re: Tehnološka revoluci često ...

niccolo
U to ime ja mislim da uopšte nije utopisjko sanjaranje razmotriti i potpunu digitalizaciju učenja - davanje tableta svim učenicima i prelazak na eLearning.

To je i meni zanimljivo pitanje, jedino me malo brine da li decu time dodatno udaljavamo od čitanja papirnih knjiga (a opet, možda i nema ništa specijalno u papirnim knjigama, već se samo o našim navikama radi). Ali ako stavimo po strani tu papir-tablet dilemu, svakako mi se čini da u eLearningu postoji veliki potencijal za unapređenje znanja učenika.

Intrinsic vrednost papirnih knjiga je relativno mala, i uglavnom se odnosi na nas koji smo odrasli/živeli uglavnom uz takve knjige. Pa je subjektivna, semntimentalna - ulganvom (ja mislim). One ionako ne znače mnogo rođenim u digitalnom okruženju.

Na tabletu, čak i u off-line maniru dete može da ima ne knjige, nego biblioteke (više njih) knjiga, časopisa, monografila, muzike, kurseva ... šta god.

Odejnom je lako iskoristiti šansu da se od autora biraju najbolji, jeftino prevode i prilagođuju autori iz celog sveta, kursevi mogu da se personalizuju prema deci, trguje se sa materijalom za učenje pa tako ohraruju najbolji da se upuštaju u autorstvo.

I spreman si za XR (Extender Reality) modalite učenja: VR (Virtual Reality), AR (Augmented Reality - Hololense i slično su još uvek preskupi, ali biće sve jeftiniji), AV (Augmented Virtuality).

Samo personalizacije je suluda prednost: primer ako ti i ja krenemo na jedan te isti social studier kurs profa može da primeti da si ti već napaljeniji, više znaš, i besmisleno je da nam daje identični program - tebi prelak, meni pretežak - tako samo izvuče prosek iz obojice, a tehnologija nudi mogućnost da se izvuče maksimum, pogotovo kako AI poče relativno kvalitetno da automatski pomera kurseve pojedincima u zavisnosti od njihovog napretka.
niccolo niccolo 16:48 17.01.2021

Re: Tehnološka revoluci često ...

I spreman si za XR (Extender Reality) modalite učenja: VR (Virtual Reality), AR (Augmented Reality - Hololense i slično su još uvek preskupi, ali biće sve jeftiniji), AV (Augmented Virtuality).

Samo personalizacije je suluda prednost: primer ako ti i ja krenemo na jedan te isti social studier kurs profa može da primeti da si ti već napaljeniji, više znaš, i besmisleno je da nam daje identični program - tebi prelak, meni pretežak - tako samo izvuče prosek iz obojice, a tehnologija nudi mogućnost da se izvuče maksimum, pogotovo kako AI poče relativno kvalitetno da automatski pomera kurseve pojedincima u zavisnosti od njihovog napretka.

Da, na ovakve stvari sam i mislio pod potencijalom.
zemljanin zemljanin 17:40 18.01.2021

Re: Tehnološka revoluci često ...

to sto vam se sada desava, (bez lazne skromnosti) sam zapoceo '92 i potrosio grdne godine i ministre i digao ruke. Od online udzbenika do IT ucionica, virtuelnih ucionica, CD i DVD, sve odstupno putem neta, el vodjenje i casa i nastave i ocena itd. Uz 50+ Dr, isto toliko Mr + svi fakulteti + uz silne UN nagrade i silne novce, sve je samo istorija. Coveku svaka cast, jesu se vremena promenila ali obrazovanje je najkonzervativnij sistem.
Черевићан Черевићан 15:28 17.01.2021

маам промена

ili, dal' epilog sluti na dobro

уџбеници (као такви) ....истиче им време
радикални фризерај настави ....предстоји,
(Corona је указала ....…....једну од новина)
тотал ТВ Школа ... дал'...кад ...ће с'усвоји

п.с.
ал' тазе друштвене ...биле би то теме
које собом намећу недорек проблеме





niccolo niccolo 16:49 17.01.2021

Re: маам промена

тотал ТВ Школа

Da, zaboravih da se od sutra kreće ponovo u školu, eto taman aktuelna tema.
highshalfbooze highshalfbooze 18:33 17.01.2021

Besplatan ručak

Bez obzira što svi znamo da ne postoji takvo nešto kao što je besplatan ručak (pa samim tim ni nešto što je besplatan udžbenik)


Čini mi se da ručak plaćaju klijenti Marvell technologies.
zilikaka zilikaka 19:55 17.01.2021

Re: Besplatan ručak

Čini mi se da ručak plaćaju klijenti Marvell technologies.

Pa dobro, to je sasvim lepo i humano sa njihove strane.

niccolo niccolo 20:03 17.01.2021

Re: Besplatan ručak

To je sasvim u redu.
highshalfbooze highshalfbooze 09:02 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

Pa dobro, to je sasvim lepo i humano sa njihove strane.


Nije im to baš bila namera

To je sasvim u redu.


Ja sam to rekao imajući u vidu kako je osnovana fondacija. Međutim kada sam malo zagrebao, jer ti nisi dao relevantne informacije da bi formirao mišljenje, zaključio sam sledeće.
Imajući u vidu pravnu definiciju udžbenika, to zaista jesu zvanični udžbenici. Njihov izdavač i nosilac autorskih prava je Zavod za udžbenike, a on je javno preduzeće koje se finansira delom iz budžeta, a delom iz sopstvenih izvora.
Obzirom da je to javno preduzeće i da se finansira od poreza koji izdvajaju građani ove zemlje i jednim delom od štampanja udžbenika koje kupuju građani ove zemlje koji imaju školsku decu, mislim da je sasvim u redu da sdržaj tih udžbenika bude javno dobro i da se kao javno dobro da na ličnu upotrebu građanima ove zemlje.
Znači da je ručak plaćen, samo ga treba pojesti.

Dodato kasnije:
Zaboravih, mislim da je ok ta mantra sa besplatnim ručkom, ali treba imati u vidu da je takođe bitno da treba napraviti optimalni ručak za raspoloživa sredstva, kao i to da se taj ručak ne baca već konzumira.
I da, naziv "besplatni udžbenici" nije adekvatan jer je to zaista neko platio. Trebalo bi da se to zove na primer javno dostupni udžbenici za ličnu upotrebu.
Ako je Kavčić to trebao da nam kaže onda znači da nam mesto gde se debatuje o javnim politikama ič ne valja, kao i da mesta u nadzornim odborima javnih preduzeća služe za partijski plen.
angie01 angie01 11:01 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

Njihov izdavač i nosilac autorskih prava je Zavod za udžbenike, a on je javno preduzeće koje se finansira delom iz budžeta, a delom iz sopstvenih izvora.


ovo nije tacno....upravo je obratno, Zavod pre zlobe nije bio javno preduzece, i upravo zato jer je imao veliki dohodak- realan,veliki sigurno prodati tirazi-zloba ga je devedesetih prekrstio u javno, kako bi uzimao tu lovu, te je zavod zaradjivao, a drzava uzimala,- danepricam sadanakakve sve nacine,...a posle je dosao novi nivo igrice, gde se pohlepnik dosetio da te zarade mogu da budu i privatne.


jednim delom od štampanja udžbenika


Zavod ne stampa udzbenike,to radi stamparija,Zavod je izdavac,sto za ovakve publikacije podrazumeva prilicno ozbiljnu redakciju, odgovornosti sl.

edit: po istom principu su unistavane i privatizovane sve firme koje su zaradjivale, jedino sto se ovde radi o prilicno osetljivoj stvari, o obrazovanju nase dece-znaci stvari se mogu postaviti samo da je Zavod opste dobro, kao sto su uostalom bile i sve te druge firme,i da besplatne udzbenike za decu subvencionise drzava- upravo od para roditelja te dece, koje oni upacuju u budzet po raznim osnovama.


gedza.73 gedza.73 12:41 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

angie01


jer izdavac je samo servis, sadrazaj udzbenika, kao i plan i program po kome se pise, kao standarde koji se moraju zadovoljiti, propisuje-ministarstvo.

Zavod pre zlobe nije bio javno preduzece, i upravo zato jer je imao veliki dohodak- realan

Zavod ne stampa udzbenike,to radi stamparija,Zavod je izdavac

Jeste? Ili nijeee?
Ovo kao PIO fond. Ili JP Infostan. Tu je, ima velike prihode, rade stručnjaci, zadovoljavaju se standardi...

Ti verovatno znaš pošto je to tvoja oblast ali trenutno umesto državnih štamparija 'Narodni Heroj I, II i III' postoje privatne (domaća radinost) koje štampaju knjige za mnoge poznate svetske izdavačke kuće (koje nisu Zavod). Pokrivaju mnoga govorna područja i mnoge oblasti.

I da ne zaboravim.
Mislim kako se elektronske komponente, plastika, laki metali i metali daleko više recikliraju od papira. Što bi neka baba Staša rekla 'Čuvajmo amazonske šume' i ne samo šume jer sva mehanizacija koja se upotrebi u skenjavanju prirode zbog papira mislim da za nijansu više šteti nego elektronska industrija.

Što se tiče javno Vs. privatno tu ima svačega što kaže jedna druga baba iz reklame za dnevne novine koje su tek žali bože papira.

Svako ko je imao neko oštećenje na autu zbog lošeg kolovoza neka se seti kako su mu Mrkonjićeve kolege izašle u susret.
Svih događaja i nesreća koje su se dešavala jer državne javne službe nisu održavale puteve, adekvatnom signalizacijom obeležavale deonice i nikada niko zbog toga nije odgovarao.



gedza.73 gedza.73 12:53 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

ček, ček bem mu miša kako sam ovo preskočio.
angie01
te je zavod zaradjivao, a drzava uzimala

kako država uzimala ako je Zavod državno preduzeće? Osim toga u samoupravljačkom ustavu lepo, jasno i glasno piše da društvena svojina sredstava za proizvodnju ne dozvoljava otuđenost, da osnova odnosa društvene reprodukcije je međusobna zavisnost i solidarnost dok suprotno tome je oblik raspodele (koji ti izgleda u svom komentaru zagovaraš da je moje samo moje dok je tvoje naše) ... ajde da citiram


suprotan je društveno-ekonomskom i političkom sistemu, utvrđenom ovim ustavom, svaki oblik upravljanja proizvodnjom i drugim društvenim delatnostima i svaki oblik raspodele koji izopačavaju društvene odnose zasnovane na ovakvom položaju čoveka — u vidu birokratske samovolje, tehnokratske uzurpacije i privilegija zasnovanih na monopolu upravljanja sredstvima za proizvodnju, ili u vidu prisvajanja društvenih sredstava na grupno-svojinskoj osnovi
Ustav SFRJ


Koji si ti buržuj-kapitalista-reakcija-protivnik našeg samoupravnog socijalizma i antiustavan elemenat.


nikvet pn nikvet pn 13:34 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

angie01

zloba ga je devedesetih prekrstio u javno, kako bi uzimao tu lovu, te je zavod zaradjivao, a drzava uzimala,- danepricam sadanakakve sve nacine


Ово је потпуно тачно. Локална штампарија овдашња за СПС вакта тако се убијала од кинте на уџбеницима да је морала да ангажује и (пара)приватнике као подизвођаче. Имао сам прилике да видим уговор од 2 мил ДМ за посао од 100-200к. Живот им је стварно био леп.

Они кажу да је било боље кад су паре остајале у чаршији него сада када иду ван - џаба расправа, родитељском џепу дође свеједно ко га пљачка. Зато је ова прича врло лепа вест.
angie01 angie01 14:32 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

gedzo-ne lupetaj!
highshalfbooze highshalfbooze 15:07 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

ovo nije tacno....upravo je obratno,


Izgleda da je u modi da se nekome kaže da laže, a da se ne pruže dokazi za to. Samo ta moda traje duži vremenski period.

Zavod za udžbenike je javno preduzeće koje već godinama posluje sa gubitkom.
Linkovi priloženi.

Zavod ne stampa udzbenike

Nisam mislio bukvalno, već u stilu kada neko na primer kaže kaže "okrečio sam stan", a zapravo ga nije on okrečio.
Da, nisam se precizno izrazio, trebao sam da napišem "od prodaje udžbenika, priručnika i drugih nastavnih sredstava".

angie01 angie01 16:07 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

Izgleda da je u modi da se nekome kaže da laže, a da se ne pruže dokazi za to. Samo ta moda traje duži vremenski period.


prvo,ja tebi nisam rekla da lazes, niti sam u nekom modu negativnom prema tebi- ti si meni simpa bloger, samo sam ti rekla da nije tako kako si postavio stvari...a veruj mi da znam iz prve ruke.

tvoj link me vodi na stranu za privredne registre koja ima gresku- ne vidim podatke- ali ne vezano za to, upravo sam ti objasnila sta se sa Zavodom desilo i zasto.

Znaci,Zavod je bio prvo drustveno preduzece_( republicka ustanova koja se samostalno finansirala ),koje je odlicno dohodovalo i drzavi u budzet placalo pozamasnu propisanu sumu, pa je onda zloba smislio da mu je to malo,pa ga je proglasio javnim- a to su preduzeca od specijalnog znacaja za drzavu i zbog toga ih drzava finansira, i obicno ne dohoduju, sto sa Zavodom nije bio slucaj, naprotiv, zbog novog statusa je drzava imala pravo da uzme vecu sumu od zaradjene i da odredi koliko ce ostati za plate zaposlenih, koji su taj novac zaradili,- a posle 2000. sa novom vlascu, je svaki novi partijski postavljen direktor, na razlicite nacine izvlacio dodtane sume iz Zavoda,...poslednje sto sam otpratila,je kada je Kojcic,sns direktor postavljen direktno sa zavoda za zaposljavanje na to mesto, jednog jutra uplatio u odredjenu banku neke milione evra, da bi istog popodneva ta banka proglasila da je pukla, pa ti zakljuci sam.....u nastavku se Zavodu oduzima OS tako sto se forsira Klet i drugi izdavaci u navodnom odabiru od strane skola, gde se novac,koji je sada jos veci, jer su cene od takvih izdavaca vece, slivaju u razne privatne dzepove,...Zavod je vidjen kao plen za nekog izabranog i zato se nekada najmocnija fabrika knjiga na Balkanu, tendenciozno unistava.


gedza.73 gedza.73 16:10 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

angie01
gedzo-ne lupetaj!


highshalfbooze highshalfbooze 17:08 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

angie01
ti si meni simpa bloger,


niccolo niccolo 20:20 18.01.2021

Re: Besplatan ručak

Ako je Kavčić to trebao da nam kaže onda znači da nam mesto gde se debatuje o javnim politikama ič ne valja

Pa evo, ne vidim nijednu partiju da je komentarisala ovo pitanje. A inače da, saglasan sa
ali treba imati u vidu da je takođe bitno da treba napraviti optimalni ručak za raspoloživa sredstva, kao i to da se taj ručak ne baca već konzumira.
I da, naziv "besplatni udžbenici" nije adekvatan jer je to zaista neko platio. Trebalo bi da se to zove na primer javno dostupni udžbenici za ličnu upotrebu.
predatortz predatortz 09:09 18.01.2021

Ostali izdavači

Ostali izdavači su odmah složno skočili da osude ovu inicijativu profesora Kavčića.


Ostali izdavači neka jedu govna i samo da mi oni ne pričaju o brizi za obrazovanje u Srbiji.
Ko je uzeo bilo koju knjigu, a ja bih ih nazvao slikovnicama za imbecile, izdavača "Klett", jasno mu je o čemu govorim.

Ja jesam za to da cveta hiljadu cvetova, svi znate da me ta osobina krasi , ali sam žestok protivnik ovoga što je urađeno, odnosno dozvoljeno da svaka šuša izdaje udžbenike, pa nam deca iste nastavne jedinice uče iz razumljivih, delimično razumljivih i totalno neupotrebljivih udžbenika.
Kad ti nastavnik matematike sugeriše da ne koristiš zbirku jer će te samo zbuniti, onda je valjda i jasno o čemu govorim.

Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici - to je moj stav.
st.jepan st.jepan 12:46 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici


Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici

(zaslužuje bold).



gvozden1 gvozden1 12:55 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

st.jepan
Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici


Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici

(zaslužuje bold).




Toliko jednostavno a bez ikakvih mana.
Ovako, pet udžbenika, pa nekom uči iz Brijanja Donjeg ostavljeno da proceni šta je dobro, nema niko pametniji od njega da proceni.

Država (zavod, stručnjaci visokog nivoa) naprave udžbenik, a ko će raditi fizikaliju štampanja sasvim nevažno, to mogu i na sajt da okače, kao ovaj SRBIN što je, i stvar radi.

Ne znam da li postoji očigledniji primer deranja kože s leđa građana, apsolutno nepotrebnog, isključivo radi profita od kog deo apsolutno sigurno završava u korupciji, nego ovo sa udžvenicima.
gedza.73 gedza.73 13:16 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

gvozden1
st.jepan
Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici


Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici

(zaslužuje bold).




Toliko jednostavno a bez ikakvih mana.
Ovako, pet udžbenika, pa nekom uči iz Brijanja Donjeg ostavljeno da proceni šta je dobro, nema niko pametniji od njega da proceni.

Država (zavod, stručnjaci visokog nivoa) naprave udžbenik, a ko će raditi fizikaliju štampanja sasvim nevažno, to mogu i na sajt da okače, kao ovaj SRBIN što je, i stvar radi.

Ne znam da li postoji očigledniji primer deranja kože s leđa građana, apsolutno nepotrebnog, isključivo radi profita od kog deo apsolutno sigurno završava u korupciji, nego ovo sa udžvenicima.


Samo da dodam amandman kako treba ostaviti učeniku slobodu da odluči dal' će da kupi udžbenik ili koristi udžbenik fondacije Alek Kavčić. Tu bi država trebala da reaguje, omogući 'ravnopravnu utakmicu' i dozvoli slobodu izbora za šta se sve umešane strane bar na rečima zalažu

amika amika 18:04 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

predatortz

Jedan zavod, državni, jedan program i jedinstveni udžbenici - to je moj stav.


То је једино. Све остало може да иде као приручник, на слободно тржоште, па коме треба нека се послужи,
niccolo niccolo 20:22 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

Samo da dodam amandman kako treba ostaviti učeniku slobodu da odluči dal' će da kupi udžbenik ili koristi udžbenik fondacije Alek Kavčić. Tu bi država trebala da reaguje, omogući 'ravnopravnu utakmicu' i dozvoli slobodu izbora za šta se sve umešane strane bar na rečima zalažu

To
zilikaka zilikaka 20:50 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

Samo da dodam amandman kako treba ostaviti učeniku slobodu da odluči dal' će da kupi udžbenik ili koristi udžbenik fondacije Alek Kavčić. Tu bi država trebala da reaguje, omogući 'ravnopravnu utakmicu' i dozvoli slobodu izbora za šta se sve umešane strane bar na rečima zalažu

Lepo ali nepraktično. Negde može, ali ređe. Kako recimo daotvore čitanku i analiziraju oesmu tu i tu, ako je nemaju svi. Il još gore, za domaći uraditi zadatke br...

Slažem se sa bi najbolje bilo da pistoji jedan udžbenik ali mislim da se to neće desiti jer oni koji odlučuju će imati gomilu razliga zašto ne, a mi drugi se baš ne pitamo.
Jedino treba što više talasati na sve načine, da ovaj Kavčićev trud ne uspeju da ustrane i zatrpaju.
Taso, verovatno si gore propustio, pitala sam kad se tačno po školama određuju udžbenici za narednu godinu. Za taj period treba spremiti sve vrste galame i podrške, posle je kasno, a i ako se porani svi se zasite pre vremena i zaborave.
Treba pomoći čoveku. Ja sam već rešila sa hoću.
Volim takva angažovanja, kad im argumentovano drmaš kavez.
niccolo niccolo 20:52 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

Taso, verovatno si gore propustio, pitala sam kad se tačno po školama određuju udžbenici za narednu godinu.

Reče Tasa:

Отприлике у марту, априлу сваке године предаје се списак уџбеника за следећу школску годину. Нема неког чврстог термина, али у тим месецима се то обично ради... Састану се стручна већа за предмете (некада се то звало актив) и ту се наставници једног предмета договоре које ће уџбенике користити следеће године и то онда предају управи школе.
alselone alselone 20:52 18.01.2021

Re: Ostali izdavači

Taso, verovatno si gore propustio, pitala sam kad se tačno po školama određuju udžbenici za narednu godinu. Za taj period treba spremiti sve vrste galame i podrške, posle je kasno, a i ako se porani svi se zasite pre vremena i zaborave.


Reko Taso da je to negde u martu, aprilu.

da ovaj Kavčićev trud ne uspeju da ustrane i zatrpaju.

Ovo mislim da je ključno i da će ne to igrati. Da se zaboravi. Da eto ove godine možda neke škole izaberu, ako baš hoće a do dogodine da pripreme tablete i računare pa da "ubede" nastavnike šta je ipak najbolje.
antioksidant antioksidant 13:30 18.01.2021

.

sistem obrazovanja je samo delimično vezan za udžbenike, tj problematika udžbenika je samo jedna od tačaka koja se mora razrešiti kako bi se postiglo kvalitetnije obrazovanje.

trenutna situacija je takva da je jedina vrednost udžbenika za izdavače i one koji ih biraju. to nisu deca.
niccolo niccolo 20:23 18.01.2021

Re: .

sistem obrazovanja je samo delimično vezan za udžbenike, tj problematika udžbenika je samo jedna od tačaka koja se mora razrešiti kako bi se postiglo kvalitetnije obrazovanje.

Svakako.
Jukie Jukie 01:16 19.01.2021

Da se štikliram da sam bio ovde


Pre nekoliko dana ovo je bila vruća tema na nekim nastavničkim grupama, rekao je svako šta je imao, i prešlo se na neke druge teme. Verovatno će se opet govoriti o tome kad se približi datum za biranje knjiga.

Prosto me je iznenadilo kuda je ovde otišla diskusija, jer se tamo pričalo o sasvim drugim aspektima. Neformalni i nedefinisani zaključak je takođe bio sasvim drugačiji: "izaberite onaj udžbenik sa kojim najbolje možete da radite vi sa svojim đacima i oduprite se pritiscima da mora da bude nametnuti Kavčićev-Zavodov."

Veći broj nastavnika je rekao da su već ranije radili sa ovim postavljenim udžbenicima i da nisu valjali pa da su zato prešli na druge kad su se pojavili. Dolazio je i Zavodov bot, fin dečko koji na to nije imao šta da odgovori. Šta da kažeš nekome ko kaže da je deset godina radio po upravo tom udžbeniku koji promovišeš i da mu ne odgovara; ne možeš da kažeš "probaj", to je kao da teraš nekoga da se vrati u pretprošli razvedeni brak
gvozden1 gvozden1 08:07 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

Prosto me je iznenadilo kuda je ovde otišla diskusija,

U normalnom pravcu, biće.
U smeru da li je bolje za građane Srbije, za roditelje, đake, za obrazovanje uopšte, da udžbenici budu besplatni, lako dostupni, ili da budu skupi i da na obrazovanju dece neko zgrće ogromne pare uz podrazumevajuću korupciju.

Kad se to pitanje razreši onda se može pričati i o tome šta više odgovara nastavnicima, tj o finesama kvaliteta udžbenika, pošto je teško poverovati da je sadašnji besplatni toliko loš da je neupotrebljiv.

Ako i postoje nedostaci mogu se menjati, zar ne?

A to, ajd da uzmemo ovaj skup, jer eto baš on odgovara nama, a kako je drugima nije važno, može da bude odlična zamena teza da se ova ideja o besplatnim udžbenicima skrajne.

niccolo niccolo 09:22 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

Kad se to pitanje razreši onda se može pričati i o tome šta više odgovara nastavnicima

Čak nisam potpuno siguran u ovo - da li je dobro rešenje po kome svaki nastavnik bira šta se njemu lično više sviđa, ispada da onda može dolaziti do velikih razlika u onome što učenici uče u različitim školama. Što znači da bi u srednje i na fakultete dolazili sa velikom razlikom u znanjima.
gvozden1 gvozden1 09:59 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde


Čak nisam potpuno siguran u ovo - da li je dobro rešenje po kome svaki nastavnik bira šta se njemu lično više sviđa,

Meni to zvuči apsolutno nenormalno.
Da na neki način treba da budu uključeni u kreiranje udžbenika da, preko nekih svojih predstavnika, kako god se to zvalo, ali kad se udžbenik formira, kad se odluči kakav treba da bude, to je to, po tome svi treba da rade, a ne da neki tamo Pera tera neku svoju politiku jer mu se baš to sviđa.

Jedinstveni udžbenici u jednom sistemu mi se čini jedino normalnim rešenjem.

Naravno, posebne situacije se podrazumevaju, manjine, posebne potrebe i to.
angie01 angie01 12:06 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde


Čak nisam potpuno siguran u ovo - da li je dobro rešenje po kome svaki nastavnik bira šta se njemu lično više sviđa, ispada da onda može dolaziti do velikih razlika u onome što učenici uče u različitim školama.


kvalitet udzbenika-znaci, eventualne razlike medju njima-nema nikakve veze sa materijom koja se obradjuje,jer je ona propisana i mora da bude ista, kao sto su propisani i standardi koji moraju da budu zadovoljeni,...znaci razlika moze da bude samo u nacinu, po raznim nivoima.

znaci, uzmes recimo biologiju za 5. razred raznih izdavaca i uporedis kako je obradjena potpuno ista materija.
cmix909 cmix909 14:11 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

niccolo
... Što znači da bi u srednje i na fakultete dolazili sa velikom razlikom u znanjima.


S obzirom da se uci za ocene i da se, osim citanja, nesto racunanja i stranog jezika, stvari vrlo brzo zaborave, najvaznije je, putem zanimljivih primera, stalno podsticati interesovanje za svaki pojedinacni predmet i objasnjavati zbog cega je on uopste znacajan.

Sto se tice Kavčićevih udzbenika, ne sme se medju samim ucenicima prosiriti ideja da su oni namenjeni siromasnima. Roditeljima nece biti dovoljni racionalni razlozi. Pozeljno je da ih deca sama traze, zato sto su super, moderni i kul, i zato sto ih poklanja nas uspesni inzenjer u Americi, dok su oni iz knjizare pisani za Tutankamona i njegove vrsnjake.
niccolo niccolo 16:13 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

Sto se tice Kavčićevih udzbenika, ne sme se medju samim ucenicima prosiriti ideja da su oni namenjeni siromasnima. Roditeljima nece biti dovoljni racionalni razlozi. Pozeljno je da ih deca sama traze, zato sto su super, moderni i kul, i zato sto ih poklanja nas uspesni inzenjer u Americi, dok su oni iz knjizare pisani za Tutankamona i njegove vrsnjake.

Hm, dobra primedba.
Jukie Jukie 17:10 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

cmix909

Sto se tice Kavčićevih udzbenika, ne sme se medju samim ucenicima prosiriti ideja da su oni namenjeni siromasnima. Roditeljima nece biti dovoljni racionalni razlozi. Pozeljno je da ih deca sama traze, zato sto su super, moderni i kul, i zato sto ih poklanja nas uspesni inzenjer u Americi, dok su oni iz knjizare pisani za Tutankamona i njegove vrsnjake.

Zato je trebalo prvo napisati kul udžbenike pa ih tek onda okačiti. Ovako su nastavnici videli stare knjige od pre 15 godina i prvog dana okrenuli leđa.

Pošto nisam nastavnik, baš me briga šta roditelji misle, ali ako imaju toliko slabo mišljenje o sposobnosti fakultetski školovanog stručnjaka koji već godinama podučava decu iz tog predmeta, da prelista pet udžbenika i rangira ih po kvalitetu, mislim da ne bi trebalo da akademsku budućnost svog deteta poveravaju toj osobi. Lepo homeschooling i na kraju školske godine razredni ispit
shmoo shmoo 19:41 19.01.2021

Re: Da se štikliram da sam bio ovde

niccolo
Sto se tice Kavčićevih udzbenika, ne sme se medju samim ucenicima prosiriti ideja da su oni namenjeni siromasnima. Roditeljima nece biti dovoljni racionalni razlozi. Pozeljno je da ih deca sama traze, zato sto su super, moderni i kul, i zato sto ih poklanja nas uspesni inzenjer u Americi, dok su oni iz knjizare pisani za Tutankamona i njegove vrsnjake.

Hm, dobra primedba.



Јесте.




А ако не можемо да постигнемо за кратко време кул уџбенике, онда макар порадити на томе да се објасни да се онлајн бесплатни уџбеници нимало, али нимало, по свом квалитету не разликују од оних који нису бесплатни. Барем је то тако у овом тренутку са оваквом понудом школских уџбеника на нашем тржишту.


И то зато што у Србији још увек већина људи (о, сиротињо, и богу си тешка) дубоко верује да је оно што се плати сигурно и квалитетније. (Видело то у филмовима, па верује да је и у Србији то могуће. )

А то баш и није тако. Приватне школе и факултети које неки родитељи плаћају скупим парама мислећи да ће им дете добити боље образовање у просеку заиста нису боље, напротив далеко су по знању својих ученика/студената испод нивоа државних школа. Још увек је то тако...

И није никаква тајна да сви они који не могу ни да се упишу на неки државни факултет уписују те разне хипер супер ултра мегатренд приватне факултете јер је на њима довољно само да прођу аутом поред факса, а промаја ће им унети диплому у ауто без да закораче у факултетску зграду.

И то није никаква тајна у нашем образовном систему.

Видим то, рецимо, када прегледам тестове за завршни (матурски) испит из српског језика у основној школи па ми у руке доспеју и тестови ученика приватних школа. И онда упоређујем. И могу то и у бодовима на тесту да вам предочим колика је разлика... Рецимо, ови из државних школа имају просек бодова 11 до 14. Приватне школе 6-7 бодова.

Ту вероватно велику улогу игра и тај фактор што се ти клинци из приватних школа уопште око тога не узбуђују (па самим тим и немају мотива) јер "платиће тата и мама и средњу школу и факултет као што су платили и основну". И то јесте тако, клинци не греше што тако размишљају, али се онда поставља питање какви су онда они стручњаци са тим практично купљени дипломама које не подржава никакво знање.

(Приватне школе су обавезне да учествују у том завршном испиту основних школа заједно са онима државнима, али то је очигледно за све из приватних школа, децу, родитеље, наставнике, тај испит и најобјективнија провера знања на крају основне школе само тек пука формалност.)

И зато, због тог нашег скоројевићког менталитета откако живимо у систему, у који смо ускочили из једног сасвим другачијег система вредности, и у којем је могуће отворити приватне школе, те приватне школе су по свом квалитету још увек далеко испод оних државних.

st.jepan st.jepan 20:28 19.01.2021

.

.

niccolo niccolo 11:24 21.01.2021

Ha!

Na Njuzmaks adriji će direktorka kletta da priča na temu da li udžbenici mogu biti besplatni
gvozden1 gvozden1 11:27 21.01.2021

Re: Ha!

Na Njuzmaks adriji
:)
alselone alselone 11:59 21.01.2021

Re: Ha!

Uf kako im se zadrmao kavez.
niccolo niccolo 22:13 21.01.2021

Re: Ha!

zaharaga zaharaga 08:03 22.01.2021

Re: Ha!

niccolo
A evo i šta Kavčić kaže.


To je upravo ono sto je meni prvo palo na pamet:
Klet je hteo da trziste udzbenika postane slobodno. Na slobodnom trzistu cena se odredjuje slobodno. AK je odredio cenu 0.

Ja se nadam da AK nece izgubiti zivce ni posao (Ameriku ceka tesko vreme), i da ce sledeci korak biti unapredjenje sadrzaja udzbenika.

Obrazovanje je previse vazna stvar da bude prepustena zezanju.
gvozden1 gvozden1 09:13 22.01.2021

Re: Ha!

alselone
Uf kako im se zadrmao kavez.

Pogledao gospoju.

Kaže, neće to tako moći, kaže, to što Kavčić radi je prevaziđeno, kaže PDF format više nije in, i oni, kaže, imaju digitalne udžbenike, čak dopuštaju da se po neka strana i odštampa.... i tako, ljuti se Gospoja mnogo :)
alselone alselone 09:37 22.01.2021

Re: Ha!

Gledao si njuzmaks adriju? He he he.
alselone alselone 09:54 22.01.2021

Re: Ha!

Slušam Verbića sada i on kaže da je ranije postojao UDŽBENIK ZA FIZIČKO ZA PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE.

U majku im jebem šta su nam radili i šta nam rade i dalje.
alselone alselone 09:58 22.01.2021

Re: Ha!

To je gore neko kada su na Kolubari mašine radile 25 sati na dan.
Udžbenik za fizičko za prvi razred osnovne škole.

Na oružje braćo!
niccolo niccolo 10:13 22.01.2021

Re: Ha!

alselone
Gledao si njuzmaks adriju? He he he.



Udžbenik za fizičko za prvi razred osnovne škole.

Pakao. To me podseti na inače dobrog nastavnika muzičkog u gimnaziji, koji je imao samo jednu manu - imao je časove na kojima diktira. Da, diktira muzičko. Onda je umro pred kraj prvog polugodišta i posle dođe neka preplašena, apsolutno nas ništa nije naučila...
gvozden1 gvozden1 10:39 22.01.2021

Re: Ha!

alselone
Gledao si njuzmaks adriju? He he he.

Svaka žrtva za dobro srpstva se mora prihvatiti :)
shmoo shmoo 11:08 22.01.2021

Re: Ha!

niccolo
alselone
Gledao si njuzmaks adriju? He he he.



Udžbenik za fizičko za prvi razred osnovne škole.

Pakao. To me podseti na inače dobrog nastavnika muzičkog u gimnaziji, koji je imao samo jednu manu - imao je časove na kojima diktira. Da, diktira muzičko. Onda je umro pred kraj prvog polugodišta i posle dođe neka preplašena, apsolutno nas ništa nije naučila...






Ви мислите да је нама у школама са свим тим лако?

Моја ученица, 17 година, остала у другом стању на трећој години средње (после се удала и није пријављивала никакво силовање).

Зато је морала да пређе на ванредно школовање и да полаже испите као ванредни ђак. И мора, по процедури да полаже и физичко васпитање. Ја као разредни, председник комисије за полагање, водим је од једног до другог професора.

Дошло на ред и физичко. Уђем у кабинет прво ја код професора физичког (иначе мој бивши профа физичког, човек у том тренутку када ова моја трудница полаже испит већ пред пензијом) и кажем:

- Професоре, имам овде једну ванредну ученицу, треба да полаже физичко, али немојте да је терате да трчи 800 метара, скаче у вис и у даљ итд?

- Не долази у обзир!!! Има да ради све што раде и сви други! Нема код мене протекције!

Ја позовем онда ученицу да уђе и она у кабинет, улази она и гега се као и све труднице у поодмаклој трудноћи са стомаком до зуба.

Професор прво зине, пола минута није могао да затвори уста. Када се прибрао, каже он мојој ученици:

- Дођи, дете, ево седи овде у ову фотељу. Је л' ти удобно? Намести се ти слободно како ти одговара. Хоћеш неко јастуче? Е, добро... А сада ми реци, колико има играча на терену у рукомету?

И положила она. И после се и породила. Сада, колико сам чуо, већ има четворо деце.


Као што видите, морамо понеки пут да се ослањамо и на теорију што се тиче часова и оцене из физичког васпитања. А за теорију, морамо да имамо и уџбенике.




alselone alselone 11:11 22.01.2021

Re: Ha!

Као што видите, морамо понеки пут да се ослањамо и на теорију што се тиче часова и оцене из физичког васпитања. А за теорију, морамо да имамо и уџбенике.


Znam da se zezaš ali stvarno mislim da se nešto ima i učiti iz teorije fizičkog vaspitanja (ako se to i dalje ovako kaže) u srednjoj školi. Ne puno, svakako, ali malo da. Jedna manja knjižica za sva četiri razreda, otpriike tako nešto.

Ali ono je za prvi razred osnovne škole.
shmoo shmoo 12:28 22.01.2021

Re: Ha!

alselone
Као што видите, морамо понеки пут да се ослањамо и на теорију што се тиче часова и оцене из физичког васпитања. А за теорију, морамо да имамо и уџбенике.


Znam da se zezaš ali stvarno mislim da se nešto ima i učiti iz teorije fizičkog vaspitanja (ako se to i dalje ovako kaže) u srednjoj školi. Ne puno, svakako, ali malo da. Jedna manja knjižica za sva četiri razreda, otpriike tako nešto.

Ali ono je za prvi razred osnovne škole.



Ма глупости су то, Алсе.

Зато сам и ироничан.

А ускотрачни и бирократски мозгови (који су такви сасвим свесно зарад личне користи) доћи ће нам главе.

И то не само у образовању.

П.С. - А препричана анегдота са трудницом је истинита.

Накупило се тога за 30 година, могао бих књигу да напишем.

Atomski mrav Atomski mrav 12:32 22.01.2021

Re: Ha!

UDŽBENIK ZA FIZIČKO ZA PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE.

U majku im jebem šta su nam radili i šta nam rade i dalje.


Jebu nas u zdrav mozak i ne vade.
Moja ćerka ima udžbenik iz muzičkog I UDŽBENIK IZ LIKOVNOG U PRVOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE!!... totalno beskorisno, ja nisam imao nikakav udžbenik u osnovnoj školi, tek u 1. razredu srednje škole a i taj je bio beskoristan...
alselone alselone 19:53 22.01.2021

Re: Ha!

Kada čitam ovo što pišete i pratim ovo što se dešava, ja sam iskreno začuđen kako je ovde ostao kamen na kamenu šta nam se sve dešavalo poslednjih 30 godina.

Bukvalno sam začuđen kako ne lovimo oko zgrada neke divlje životinje i jedemo ih presne jer ni struje nemamo.
Atomski mrav Atomski mrav 21:33 22.01.2021

Re: Ha!

alselone
Kada čitam ovo što pišete i pratim ovo što se dešava, ja sam iskreno začuđen kako je ovde ostao kamen na kamenu šta nam se sve dešavalo poslednjih 30 godina.

Bukvalno sam začuđen kako ne lovimo oko zgrada neke divlje životinje i jedemo ih presne jer ni struje nemamo.


shmoo shmoo 07:59 23.01.2021

Re: Ha!

alselone
Kada čitam ovo što pišete i pratim ovo što se dešava, ja sam iskreno začuđen kako je ovde ostao kamen na kamenu šta nam se sve dešavalo poslednjih 30 godina.

Bukvalno sam začuđen kako ne lovimo oko zgrada neke divlje životinje i jedemo ih presne jer ni struje nemamo.



Јака духовна (ма шта год под тим свеукупно подразумевали) вертикала? Јача него што ми мислимо и што нам се чини да је имамо?

alselone alselone 08:04 23.01.2021

Re: Ha!

Verovatno.

Uzgred, više puta sam tvrdio da je Nemačka generator korupcije u Evropi. Ne naravno u svojoj državi, ali po boraniji itekako. I to nisu izolovani slučajevi, to je državna politika.

Setimo se samo šta je Simens radio po Grčkoj pred Olimpijske igre.
niccolo niccolo 11:00 23.01.2021

Re: Ha!

To da, uopšte ne se ustručavaju da muljaju po inostranstvu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana