Budućnost| Ekologija| Energetika| Gost autor

Будућност (електро)енергетике: Аб ово

zilikaka RSS / 07.07.2021. u 09:32

Гост аутор: алс


На претходном блогу смо начели неке теме из електроенергетике, па ћу покушати да у наредна три блога направим пресек где смо били и зашто смо кренули у овом правцу, где смо данас и који су изазови даљег равоја и како ће можда изгледати будућност.
Дакле, аб ово.

 

Електроенергетски систем је највећи систем које је човечанство направило. Кажем „систем" у једнини јер жице и струја не познају административне границе, па се све оно што је повезано жицама може сматрати једним системом - грешке, кварови и дебаланси преносе се целим системом, трговина се може несметано одвијати како локално тако и глобално на нивоу система, стабилност и „крутост" зависи од величине система и тако даље.

 


Управљати једним електроенергетским системом компликован је и комплексан задатак.

 


Прво и основно је то да постоји јако велики број величина које утичу на рад система. Што су те величине варијабилније, промењивије у времену, задатак се додатно усложњава.

 


Даље, основа стабилног рада је баланс потрошње и производње. У сваком одбирку времена, у реалном времену како се то каже, морамо одржавати једнакост онога што трошимо и онога што производимо - и то на нивоу целог система. Да, на нивоу целог система рецимо европске или америчке интерконекције. Проблем се може поделити на потпроблеме у појединачним државама или блоковима држава, али у генералном случају питање је целог система. Стабилност је крха ствар и веома се лако нарушава. Сваки пут када упалите светло или бојлер, нарушили сте стабилност и неки генератор у „том" моменту или највише пар секунди касније, мора мало више струје да направи.

 


Као трећи проблем наводи се велики број мерења која треба уважити у прорачунима, а број им се сваким даном и повећава. Неке модерне електродистрибуције могу имати и милион и више мерења која треба у неком кратком року (секунде и десетине секунди су у питању) прикупити са поља које може бити удаљено и стотинама километара, обрадити, прерачунати потенцијалне корективне и превентивне акције и послати их назад на поље. Мерења која се прикупљају морају донекле бити синхонизована, како би прорачун имао смисла. Не смемо дозволити ситуацију у којој у формули фигурише мерење из Сомбора које је од пре секунде, мерење из Новог Сада од пре 5 секунди, мерење из Бора од пре 14 секунди, из Ужица од пре 4, из Ниша од пре минут и тако даље. Једноставно, на такав начин бисмо направили неконзистентно стање и резултат може бити погрешан.

 

Четврти аспект рада који уноси комплексност је економија. Економија једног електроенергетског система је веома сложена и веома скупа. Сложена је јер постоји велики број тачака које утичу на оперативну цену и капитални трошак, и такође јер постоји више апеката рада - дугорочно планирање (године), средњерочно (година), краткорочно (дани) и оперативно планирање (сати и минути). Сви аспекти рада утичу на финалну цену. Погрешно дугорочно планирање нас може натерати да купујемо скупу струју на берзи јер смо пропустили да на време кренемо са проширењем капацитета. Погрешно средњерочно планирање утиче на планирање хидро потенцијала и не смемо дозволити да останемо без воде или да имамо вишак који морамо пуштати преко преливних система што је чист губитак. Такође, средњерочно планирање је и планирање ремонта великих подсистема, па грешка у овом аспекту доводи у најгорем случају чак и до рестрикција напајања, као у Тексасу зимус.
Поред тога, сами објективни трошкови су огромни због цене горива и инвестиција, а самим тим и простор за оптимизације је велик. Стога нумеричке и друге рачунарске методе, као на пример машинско учење, сваким даном имају све већи утицај на рад и уплив у свакодневницу једног оператера електроенергетског система (каже се оператер, не диспечар. Код нас је остало то старо „диспечар" из времена када је управљање системом било ручно, морали су људи да оду до трафостанице и тамо ручно манипулишу опремом, па је диспечар диспечовао људе, као такси диспечар. Данас је диспечар оператер система јер директно управља помоћу управљачког софтвера и опреме радом система).

И на крају, као пета ставка је социјални значај и заштита животне средине. Значај поузданог, квалитетног и непрекидног напајања електрочном енергијом већи је него икада у прошлости, а како као цивилизација идемо у правцу унифицирања енергије и преласка (скоро) потпуно на струју, значај напајања постаје једно од фундаменталних људских права. Утицај на животну средину је огроман, како директан тако и индиректан. Директно, кроз емисију CO2, SOx, NOx и других штетних гасова, затим кроз радиоактивни отпад и друго. Индиректно кроз загађење река и мора, загревање река и мора, кроз руднике и ископе, кроз јаловину, кроз промене екосистема, буку и спречавање миграција птица, кроз отпад у производњи батерија и соларних панела и тако даље.

 

Како је изгледао тај систем до пред крај 20. века?

То су обично биле државне монополистичке фирме; велики конгломерати који су управљали целом електропривредом. Иако су се правци развоја Америке и Европе разликовали у појединостима, конвергирали су ка скоро истом изгледу система.

 

Систем можемо поделити на три дела.
Производња је на врху. То су велике, централизоване електране које генеришу огромне количине енергије.
Испод тога је преносни систем. Он је уплетен што значи да постоји више од једне путање којом енергија може стићи до сваке тачке. Уплетеност повећава поузданост тако што дозвољава испад било ког дела опреме без утицаја на доступност напајања. Електропреностни систем има мали број грана, и он је практично кичма система.
Испод тога је дистрибутивни систем. Он је радијалан што значи да постоји једна путања до сваке тачке, тј. до сваког потрошача. Тако је направљено због смањења трошкова јер је дистрибутивни систем огроман, и долази до сваке куће у једном систему.

 

И затим долазимо до процеса дерегулације. Дерегулација је приватизација електроенергетског сектора са намером да се повећа конкуренција и генерише добит за све - инвеститоре, државе и крајње кориснике. Процес је започет у Калифорнији мало после 2000. године.
Која је мотивација за започињање овог процеса:
- Незадовољство традиционалним системима: Традиционални системи су били спори и недовољно заинтересовани за крајњег корисника. Квалитет и поузданост напајања нису били у фокусу традиционалних компанија.
- Окретање тржишној привреди: Притисак капитала је био велик да се отворе врата и ове индустрије. Ако ја као капиталиста могу да отворим фабрику ципела, или воде, зашто не бих могао и струје?
- Увођење нових технологија за које традиционални системи нису били заинтересовани: Модернизација, дигитализација, рационализација, профитабилност, иновација и сличне речи нису биле важне за традиционалне државне монополистичке мамутске компаније.
- Kомплексна власничка структура и систем одлучивања: Сваки напредак је кочен и великом бирократијом и комплексних ланцем одлучивања. Разбијање на мање фирме обаћевало је убрзавање овог процеса.
- Мали произвођачи/потрошачи: Постојала је намера да се крајњим корисницима омогући да бирају од кога купују струју, па чак и да је сами производе и продају.
- Укидање енергетског сиромаштва: Процењује се да око милијарду људи на планети има ограничен или нема у потпуности приступ електричној енергији. Традиционални начин рад и проширења капацитета веома је скуп, па је решавање овог проблема споро. Нове технологије олакшаће енергизацију руралних подручја.
Како је ово планирано? У најкраћем, радвојити оне који баратају енергијом и оне који баратају жицама. Као у друмском транспорту, замислимо да је иста фирма власник и аутопута, и камиона а и робе која се превози. Слична је била намера и овде. Разбити мамутске фирме на оне који изнајмљују жице, оне који баратају енеријом лево-десно и оне који је производе. Ево ауто пута, ево фирме која га менаџује, па онда ви који правите струју, договорите се са „ауто-превозницима" и доведите енергију онима којима је потребна.

 

Процес је морао делимично бити ограничен и постављени су следећи захтеви:
- Инфраструктура је скупа и има дуг животни век: Ово значи да се морао наћи начин да се обезбеди наставак капиталних инвестиција, пошто приватне фирме нису заинтересоване са РОИ који се мери десетинама година.
- Електроенергетски систем је од кључне важности потрошачима: Конкуренција мора да постоји али се мора обезбедити стабилност рада јер је напајање струјом критично за грађане и привреду
- Не постоји економски одржив начин за чување електричне енергије: Неко непристасан мора се бавити регулацијом у реалном времену пошто енергија не може да се чува
- Управљање електроенергетским системом је компленски ланац комплексних одлука: Мора се креирати независно и непрофитно тело за надгледање рада свих учесника
- Неки делови електроенергетског система остају под монополом док други прелазе на тржишни принцип
- Власничка структура је различита на различитим тржиштима, хоризонтално и вертикално гледајући па се променама мора приступити локализовано, не генерално и једнако за сва тржишта.

 

И тако смо дошли до данашњег стања у ком се тржиште електричне енергије понаша скоро као и свако друго, са стотинама учесника, са профитом као основним драјвером, са иновативношћу као компетитивном предношћу и са бригом за животну средину као лајтмотивом целе индустрије. Овде би се могло дискутовати о мотивима бриге за планету али неспорно је да је велики број учесника у овој индустрији веома искрен у тој намери.

 


Као и у свим процесима, било да су они биолошки, социолошки или технички, промена радне тачке , ако је довољно велика, доводи до (привремене) нестабилности и осцилација. То је тренутно највећи проблем у електроенергетским системима - транзиција са начина рада у ком се енергија правила у великим, централизованим електранама на начин рада у ком се енергија прави у стотинама хиљада малих генератора који су дистрибуирани по „дубини" мреже.

dLnswVS.png 

N4ecJtF.png

 

74UdiNj.png
О тим проблемима причаћемо у наредном блогу.

 



Komentari (259)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 22:53 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

Ili to možda nisu bile oči.
Milan Novković Milan Novković 23:04 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

alselone
Taj "load balancer" ispred CPU-a ima veoma krvav posao da odluči šta će pustiti gore a šta neće


Sad sam se setio odličnog primera na ovu temu.

Hodaš ulicom, gledaš pravo, i samo u jednom momentu "nešto" ti kaže da pogledaš ukoso na gore levo. Kad tamo čovek stoji na terasi i gleda te u oči, baš u tom momentu.

Da, desilo se svima.

Šta to znači?

Pa znači baš to, da naše oči primaju mnogo više svetla od onoga što load balanser propušta u svest i kada skonta da je nešto pretnja izvan vidnog opsega, natera te da pogledaš tamo (direktno gledanje je evolutivna pretnja) kako bi ti to ušlo u svesni opseg.

Banalan primer, ali zanimljiv sa stanovišta da je naša svest skup nadražaja koji procesira nešto nesvesno pre nego što nam dozvoli da uđe "gore".

Jeste

Visi jedan ezoteričniji:

"...One summer afternoon when I was at work in the lab, I had gotten up from my chair and was walking across my office when I suddenly thought of my colleague B. I had no particular reason to think of him—I had not seen him recently, I did not need to talk to him, I had not read about him, I had no plans whatsoever to see him—and yet there he was present in my mind, the full recipient of my attention. One thinks of other people all the time, but this was different, because the presence was unexpected and demanded an explanation. Why was I thinking of Dr. B now? Almost instantly a rapid succession of images told me what I needed to know. I mentally replayed my movements and realized that I had moved, for just a couple of moments, in a manner that was that of my colleague B. It had to do with the way I swung the arms and arched the legs. Now that I had discovered why I had been forced to think of him, I could picture his gait distinctly, in my mind’s eye. But the fine point is that the visual images I had formed were prompted—better still, shaped—by the image of my own muscles and bones’ adopting the distinctive motion patterns of my colleague B. In brief, I had just been walking like Dr. B; I had represented my animated skeletal frame in my own mind (technically, I had generated a somatosensory image); and finally I had recalled an appropriate visual counterpart for that particular musculoskeletal image, which turned out to be that of my colleague. As the identity of the intruder was revealed,...
"

alselone alselone 23:11 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

Postoje eksperimenti koji potvrđuju da se naše odluke mogu pročitati iz zračenja mozga čak do 7 sekundi pre nego što ih mi svesno procesiramo i kao "odlučimo" da tako uradimo.

Ako je to tačno, a ispostavlja se da jeste i verujem da će se sve više ispostavljati, onda se postavlja pitanje ko je to zapravo odlučio. Ako neko zna šta ja želim, pre nego što ja to poželim - ko je to odlučio. Ćelije, bakterije i gljivice u meni? Moja prethodna iskustva?

Ako su to odlučile ćelije, bakterije i gljivice, ili ako su to odlučila moja prethodna iskustva - pa zašto onda idem u zatvor ako sam ubio nekog? Pa nisam to ja odlučio, šta god da sam ja, nego su to odlučile ćelije, bakterije i gljivice ili neka imaginarna prethodna iskustva.
Milan Novković Milan Novković 23:34 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

alselone
Postoje eksperimenti koji potvrđuju da se naše odluke mogu pročitati iz zračenja mozga čak do 7 sekundi pre nego što ih mi svesno procesiramo i kao "odlučimo" da tako uradimo.

Ako je to tačno, a ispostavlja se da jeste i verujem da će se sve više ispostavljati, onda se postavlja pitanje ko je to zapravo odlučio. Ako neko zna šta ja želim, pre nego što ja to poželim - ko je to odlučio. Ćelije, bakterije i gljivice u meni? Moja prethodna iskustva?

Ako su to odlučile ćelije, bakterije i gljivice, ili ako su to odlučila moja prethodna iskustva - pa zašto onda idem u zatvor ako sam ubio nekog? Pa nisam to ja odlučio, šta god da sam ja, nego su to odlučile ćelije, bakterije i gljivice ili neka imaginarna prethodna iskustva.

Nisu "odluke" tako oštre u vremenu - imaš dobru paralelu u IT projektu:

- To što si ovde nazvao odluka 7 sekundi ranije je ekvivalent "beta verzije" u softveru, i ima još dosta "posla" do produkcije

E sad, imam ovde interesantan primer inflacije R&D posla u svetu uz pomoć neautentičnosti. Istovremeno je i primer "odluka" i odluka:

- U knjizi Blink autor Malcolm Gladwell (Prevedena davno i na Srpski kao Tren, ako se ne varam), koji je popularizator nauke, daje primere - jedan je u igranju karata gde imaš 2 distinct strategije, i jedna je jedva primetno bolja:

1. Posle 15 partija "osećaš" koja je bolja

2. A treba ti 50 partija da možeš da opišeš rečima zašto je bolja

A inflacija - mislim da su i do 5-10 godina posle te popularne knjige "ozbiljni" istraživači pronalazili tu istu toplu vodu i pisali radove.

Scary trivia: danas umeju da napišu članak/priču kao test input za humans i AI gde je skoro neutralni sentiment na vrlo uvrnut i jedva primetan način pomeren malo u jednu stranu.

I AI su počeli da dobijaju bolje ocene u šacovanju sentimenta u takvim tekstovima, svakodnevnim, ne works of war sa izazovnom dubinom.

Tužna strana, valjda: u ne tako dalekoj budućnosti će ti AI pisati priče i romane, samo za tebe personalizovane, i biće toliko dobri da više nećeš hteti da čitaš human authors - tj Ai će te "gađati" u dubinu duše
alselone alselone 23:37 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

Sve je to meni jasno Milane, nego samo imam sledeće pitanje - ako te nešto spolja poznaje bolje nego što ti sam poznaješ sebe iznutra, pa šta si onda ti?
Milan Novković Milan Novković 23:52 08.07.2021

Re: alse, bači pogled

alselone
Sve je to meni jasno Milane, nego samo imam sledeće pitanje - ako te nešto spolja poznaje bolje nego što ti sam poznaješ sebe iznutra, pa šta si onda ti?


I dalje smo mi works of art, ne brini, nego neka lica naše "inteligencije" i "dubine duše" nisu ni približno kompleksna koliko liče na prvi pogled, nego su trivijalna samo nam ne pada to na pamet ako se ne upustimo u učenje i analize:

Primer: Sažimanje teksta u NLP je bedasto prost statistički algoritam (tj oko ne baš rocket science statistike se vrti)

Jednom mi radili isto EC projekat sa takvim partnerom - trading signali kombinovanjem tehničke (time series pattern recognition), fundamentalne (ekonomsko-finansijekse fore i fazoni) i sentiment analize (NLP).

I partner nam je radio NLP, mi one druge dve, tako dobro, da sam ja otišao na njihov web sajt gde su imali malu app, stavio prvih 100 strana Rata i Mira i rekao da mi sažme u 3 stranice - wow koliko je to "dobro" bilo (video sam par godina ranije članak u The Economist kako je XEROX to radio.

Na tom projektu je jedan Kinez radio doktorat, i posle došao kod nas za stalno - spominjao sam ga na blogu kako je plakao kad je odlazio u Hong Kong pošto su mu roditelji rekli da moraju da ga žene

Nama je napisao dosta softvera - i trivijalan je, a dobar, iako treba dosta teksta za testiranje (stotine hiljada vesti, članaka).

Mi smo radili ne sažimanje teksta nego semanttičku orijentaciju (trading signale, tj u Fintechu smo ga istrenirali, pa u Health & Fitness - tipa pitaš da li je meso sa masnoćom zdravo u ishrani i on ti kaže šta internet svet misli prostim rečima jeste/nije (dobro, trivijalizujem malo) ...

... danas ima dosta toga u open source, mislim, mi nikad nismo pokušali da radimo marketing toga (beta, jbg, pa nam opalo interesovanje, takvi su EC R&D projekti), a posle je start-up isto iz Surreya (neki "ludi" Pakistanac profa vodio grupu, imao si utisak da uvek hoće da se bije, otišao u Dublin posle na Trinity, pa mu je neko od studenata napravio software za Reuters i prodavali su ga za £200K po licenci godišnje, bar neko vreme >/)
tess1 tess1 04:52 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Tess, je l' znaš možda najkraću SF priču na svetu?

Znam. :)
docsumann docsumann 06:51 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Nije ovo toliko čudno, i još ništa posebno ne znači pošto fenomen i dalje ostaje fenomen, ali i bez DMT-ja, ako već niste probali, možete jako brzo naučiti da meditirate tako da ni o čemu ne razmišljate.


Milanče, za tebe obavezno moramo da priredimo seansu.

pošto si skakao sa padobranom (što je meni arhistrah), za tebe neće biti frke da zakoračiš u void.
docsumann docsumann 06:56 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

tess1
Tess, je l' znaš možda najkraću SF priču na svetu?

Znam. :)


zbam i ja, al evo još jedne ultrakratke


... Hello?
...
...
...h--e--l--ooo
haklberi_tom haklberi_tom 07:00 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Milan Novković

...

Tužna strana, valjda: u ne tako dalekoj budućnosti će ti AI pisati priče i romane, samo za tebe personalizovane, i biće toliko dobri da više nećeš hteti da čitaš human authors - tj Ai će te "gađati" u dubinu duše

Za mene će (im) biti veoma lako da napišu (meni personalizovanu) priču.
Možda je to (i) zbog toga što već neko vreme imam odbojnost da čitam prave autore.
Mnogo mi je draže čitanje 'živih' ljudi, pa i ovo na blogu.
Sreća što nisam ovaj moj 'stav' preneo na decu, nego sam njih usmeravao da čitaju knjige.
I papirne, naravno.
docsumann docsumann 07:00 09.07.2021

Re: alse, bači pogled


što se naučnih otkrića o DMT-ju tiče, ovaj simpatični bradonja je dokazao prisusvo DMT u vizuelnom kortekstu pacova, kao i u pinealnoj žlijezdi (što je bilo donekle i očekivano).
on postavlja i neke radikalne hipoteze ...

alselone alselone 07:01 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

pošto si skakao sa padobranom (što je meni arhistrah)


Meni se nešto pobrljavilo u mozgu u vezi visine. Nekada sam laganica skako sa mostova, sa najvišljih skakaonica itd. I onda u jednom momentu, žena i ja smo bili u Parizu, nagrbavio letove i hotel na milje (gde je G Cross kada je najpotrebniji) i onemo na onaj panoramski točak na vožnju.

Kako smo krenuli na gore, posle neke visine, osetim klasičan panični napad zbog visine. Lepo kažem ženi - ja ću sada zažmuriti i koncentrisati se da ne mislim gde sam dok ne prođe i ti me "probudi" kada se spustimo. Ona mislila da se zezam pošto me zna odavno. I stvarno uradim tako, ali avaj, točak pravi dva kruga a ne samo jedan pa sam agoniju proživljavao dva puta. Uglavnom, ostala mi od onda nelagoda pri velikim visinama. Kako, zašto, refren uvek isti?
haklberi_tom haklberi_tom 07:06 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

docsumann
tess1
Tess, je l' znaš možda najkraću SF priču na svetu?

Znam. :)


zbam i ja, al evo još jedne ultrakratke


... Hello?
...
...
...h--e--l--ooo

U boldovanom ti fali jedno l !
alselone alselone 07:09 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

U boldovanom ti fali jedno l !


Neka ovo bude poslednji zapišavajući komentar.
Samo se opusti, nemoj se zaletati, i ponašaj se normalno koliko možeš.
docsumann docsumann 07:25 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

haklberi_tom
docsumann
tess1
Tess, je l' znaš možda najkraću SF priču na svetu?

Znam. :)


zbam i ja, al evo još jedne ultrakratke


... Hello?
...
...
...h--e--l--ooo

U boldovanom ti fali jedno l !


si siguran?
tess1 tess1 07:34 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

... Hello?

To sam i pomislila, za vanzemaljce kao ti najkraća SF priča je "Stigao sam".

:)
docsumann docsumann 07:42 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

tess1
... Hello?

To sam i pomislila, za vanzemaljce kao ti najkraća SF priča je "Stigao sam".

:)


ne, već


dolaze


alselone alselone 07:42 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

To sam i pomislila, za vanzemaljce kao ti najkraća SF priča je "Stigao sam".


Postoji posebna draž u kratkim pričama. Ja sam ranije bio u fazonu "ako nema tri toma i makar hiljadu strana, nije vredno da uopšte započinje". Voleo sam da me priča usisa, da me vozi nedeljama i da me na kraju ispljune posle mesec dana i da ne mogu da mislim niočemu drugom osim o tome danima.

Slično kao i u kratkim filmovima. Jedna od najupečatljivijh scenana koje sam ikada video je iz kratkog filma. Zaboravio sam kako se zvao čovek ovde na blogu, mislim da se na M prezivao i da je radio nešto oko filma, reditelj ili slično, i okačio je taj film ovde. Mislim da ima lagano 7, 8 godina od tada a setim ga se s vremena na vreme i pričam o njemu. Ceo kratki film je iz prvog lica i na kraju čovek gleda svoje noge u moru. Ako neko zna kako se zove, zahvalan bih bio do imbecilnosti.

Druga scena koja mi je ostala je ona iz Kuma 3 kada Al Paćino plače na stepenicama, na samom kraju. Uf, kakva gluma brate.

alselone alselone 07:43 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

dolaze


Jeste. Hrvat napisao. Marin se zove.

Zato sam i rekao da povezana sa onim što ti pričaš.

Taj delić sekunde kada osetiš - DOLAZE!
docsumann docsumann 08:00 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Taj delić sekunde kada osetiš - DOLAZE!


je l sam i rekao tako nešto?

da, taj trenutak kad krenu da ti preuzimaju (zauzimaju) ekran. to zna da bude tenzično. i već u sledećem trenutku prisustvuješ demonstraciji magije.

kod mene je karakteristično da uvijek odlazim u istu realnost. ista tehnologija, isti entiteti, čak i način na koji je istakan taj svijet. i obično izdemonstriraju neko čudo i objasne mi nešto što mi samo tamo bude jasno na trenutak.
mnogo su čudni, sama ta pojavnost s kojom dolaze. način na koji uspostave kanal da ti siđu pravo u glavu (simboliĆki) i preuzmu apolutnu kontrolu. i to zna da bude spuki i klaustrofibično, jer su praktično u mogućnosti da ti tamo rade šta god hoće. al se uvijek završi pozitivno.
stemajz stemajz 08:19 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

AI pisati priče i romane


другари, над овим АИ хајпом се треба замислити - АИ вам је одустајање људи од сопственог развоја и потребе да се разуме како нешто суштински функционише

онда полако људи (не сви, али огромна већина) постају шимпанзе у зоо врту које се клате на грани и хватају зјале около после ручка

а онда би и еволуција одрадила своје даље и оптимизовала људски мозак на потребан ниво...
tess1 tess1 08:23 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

ne, već


dolaze

A ovo je moja priča. :)


haklberi_tom haklberi_tom 09:26 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

docsumann
Taj delić sekunde kada osetiš - DOLAZE!


je l sam i rekao tako nešto?

da, taj trenutak kad krenu da ti preuzimaju (zauzimaju) ekran. to zna da bude tenzično. i već u sledeći trenutak prisustvuješ demonstraciji magije.

kod mene je karakteristično da uvijek odlazim u istu realnost. ista tehnologija, isti entiteti, čak i način na koji je istakan taj svijet. i obično izdemonstriraju neko čudo i objasne mi nešto što mi samo tamo bude jasno na trenutak.
mnogo su čudni, sama ta pojavnost s kojom dolaze. način na koji uspostave kanal da ti siđu pravo u glavu (simboliĆki) i preuzmu apolutnu kontrolu. i to zna da bude spuki i klaustrofibično, jer su praktično u mogućnosti da ti tamo rade šta god hoće. al se uvijek završi pozitivno.

Možeš li malo opširnije o tim iskustvima!

Moj najintenzivniji doživljaj je bio kada mi je otac umro - 'na rukama'.
Sećam se da sam ga pitao - da li ti je sada bolje, a on me je na to pogledao - i umro.
U tom trenutku sam osetio kako njegova 'duša' odlazi ka nebu, otprilike 20 stepeni u odnosu na vertikalu.
Pošto se to dogodilo u bolnici, jedan lekar me pitao da mi da neku tabletu.
Ja sam mu odgovorio da nije dobro supresovati emocije i da se ovakav intenzitet emocija na doživljava često.
Dakle, hteo sam da do kraja osetim.
Intenzivniji doživljaj mi je bio samo kada mi se prvo dete rodilo - i pogledalo me u oči.
Staro nekoliko sati, ali sa potpuno jasnim pogledom.
docsumann docsumann 10:00 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Možeš li malo opširnije o tim iskustvima!


dosta sam toga već pisao na blogu.

a i generalno je teško prepričati događaje iz svijeta tako drugčijeg od našeg.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:22 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Zaboravio sam kako se zvao čovek ovde na blogu, mislim da se na M prezivao i da je radio nešto oko filma, reditelj ili slično, i okačio je taj film ovde.


Ne znam o kom filmu je rec ali pretpostavljam da je trazena osoba blogodrugar Srdjan Mitrovic.
alselone alselone 10:24 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Ne znam o kom filmu je rec ali pretpostavljam da je trazena osoba blogodrugar Srdjan Mitrovic.


Jeste, jeste, to je to ime i prezime.
cmix909 cmix909 10:55 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Neues aus der Nachbarschaft
Mislis na Fiziku i metafiziku?
Mozda je tako prevedeno na srpski ali na nemackom (sad vidim i na engleskom) je Physik und Philosophie.


U originalu je Der Teil und das Ganze, ali mozda su i to malo ispravili u g(l)anc novim izdanjima. Nije mi pri ruci, pa nisam siguran da li je prerano umrli erudita Đorđe Živanović zaslužan i za prevod ili je 'samo' napisao odlican predgovor.

Kasnije: Predgovor je napisao Zvonko Marić. Živanović je pisac predgovora za jednu knjigu Dejvida Boma, koju je i preveo.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 12:32 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

U originalu je Der Teil und das Ganze,


Original Fizike i metafizike? Onda mi je i to ipak poznato.

Na stranu fizika i metafizika ni politicki i moralni aspekti njegovog zivota nisu nezanimljivi. Michael Frayn je napisao sjajan komad Kopenhagen o susretu Bohra i Heisenberga u okupiranom CPH negde 1941 kada je ovaj drugi vec bio ukljucen u Uran projekat. Heisenberg je navodno nacistima isprva bio sumnjiv ali je odnos izgladila njegova mama koja je bila dobra prijateljica sa Himmlerom. Posle rata je bio zarobljen sa drugim nemackim naucnicima u cuvenoj operaciji Epsilon pa su svi bili pritvoreni jedno vreme u nekom selu kod Kembridza. Njihovi razgovori (o Hirosimi i drugim temama) su snimani a transkripti slati Menhetn grupi. Zabelezeno je da je Heisenberg izjavio da je srecan sto su nacisti porazeni a negirao je da je ikada radio na pravljenju a-bombe. Posle rata je uspeo da povrati svoju reputaciju pa je skoro postao i prvi direktor CERNa. Navodno je sam odbio tu ponudu.


Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 12:33 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Jeste, jeste, to je to ime i prezime.


Ako pronadjes film podeli sa nama.
cmix909 cmix909 13:16 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

docsumann
... ona definitivno nemaju kulturni filter koji dodatno iskrivljuje sliku svijeta na globalnoj skali.
njihov uvid...

Pre bih rekao da je rec o dozivljaju sebe nego o uvidu, jer u tom stanju nema misticnih saznanja o svetu, sirenja culnog podrucja i sl, a opet je nalik izlasku iz nevidljivog sanduka u nesto sto bi zapravo trebalo da bude trajno i normalno i iz cije perspektive se standardni dozivljaj poima kao iluzija o zivljenju. Moze se javiti spontano ili izazvati nekim pokretom tela, a prethodni nivo koncentracije na nesto, misaoni tok ili njegov prekid, kao i emocije izgleda da nisu od znacaja. Pluskvamperfekat, ali ne gubim nadu.
docsumann docsumann 14:12 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

i doživljaj sebe možemo svrstati pod uvide o svijetu, al ok,. da ne cepidlačimo.

mi jedini vidmo svijet kroz narative, a sopstvenom postojanju pridajemo posebno mjesto u njemu. ego dodatno zakrivljuje sliku.
teško je u takvoj postavci tražti neku vrhovnu istinu.


takođe stičem utisak da mi sami generišemo svoj matriks, a izlaganje dr.Hofmana (čuvenog li prezimena ) to dodatno potkrepljuje i osvjetljava na intrigantan način.
mi smo saazdani tako da napravimo sebi matriks unutar kojeg ćemo funkcionisati odvojeni od svoje dublje ontologije, koja je bdw fantastičnija nego što smo i slutili.

je l Haksli prekomentarisao da mi nismo u stanju da prihvatimo istinu u njenoj punoj veličini, tj da bi nas suočavanje sa potpuim otvaranjem vrata percepcije odvelo u ludilo.

tess1 tess1 16:49 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Heisenberg je navodno nacistima isprva bio sumnjiv ali je odnos izgladila njegova mama koja je bila dobra prijateljica sa Himmlerom.

:))
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 19:41 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

mozda pre ovako…

pre nego sto ide odluka ka DA, iskustveno, pre donosenja te odluke, krenes da “zracis” odredjenim talssima koji su “vidljivi” masinama, i ako je na 10000 testiranih DA isao isti talas 7 sek ranjej, onda je lako procitati to.
Za NE je drugacije.

za MOZDA takodje.



kad se zaleces na skakaonici i trcis unapred, koja je verovatnoca u odnosu an to da ces skociti za par sek u odnosu na to da neces, jer si pao, jer se pored tebe srusio avion, jer si….primeri sprecavanja tvog verovatnog skoka.

verovatnost uzeta kao addendum radi pojacavanja onof empirijskog gore….
zaharaga zaharaga 21:53 09.07.2021

Re: alse, bači pogled

Milan Novković


I to je sat posla u 4 vežbe pa kad onda uspešno probaš, prestaneš i razmisliš - svestan si bio da imaš telo, nako bez razmišljanja, i svestan si gde ti se koji deo nalazi i kako se kreće.



Koje 4 vezbe? Ja mozda cuh za dve. Molim za prosvetljenje.
pegavi_utorak pegavi_utorak 16:00 11.07.2021

Re: alse, bači pogled

Treba napisati neki dobar roman sa ovom idejom kao potkom.


"Mali Bogovi" Terija Pračeta ide baš ovom idejom. Iako ima ogromnu crkvu, samo jedan vernik istinski veruje u boga, koji zbog toga nema dovoljno moći da baca munje i gromove okolo.

Mnogo dobra, kao i ostale Terijeve knjige uostalom.
jinks jinks 12:30 08.07.2021

...

То је тренутно највећи проблем у електроенергетским системима - транзиција са начина рада у ком се енергија правила у великим, централизованим електранама на начин рада у ком се енергија прави у стотинама хиљада малих генератора који су дистрибуирани по „дубини" мреже.


Baš skoro rađeno nešto vezano za nepovoljan uticaj regulacije reaktivne snage na nivoima distribuiranih izvora energije na ukupnu stabilnost sistema. Pomenuti problem posebno dolazi do izražaja sa sve manjim i manjim generatorima i "generatorima" (storage, vetro, solar, ...) vezanim na mrežu.

Jedan od zaključaka bio je da bi svi mali proizvođači trebalo da se grupišu u klastere kojima bi se dodelio vodeći dinamičniji i snažniji izvor, koji bi od čitavog klastera u odnosu na sistem na nivou primarne regulacije pravio jedan "virtuelni generator" stabilne proizvodnje i dinamike.

Tako da bi se problem stabilnosti, kao i u slučaju današnjeg sistema sa centralizovanim proizvodnim jedinicama, i u slučaju budućeg sa gomilom malih distribuiranih izvora u dobroj meri u predloženom rešenju realizovao na nivou primarne regulacije, a ne toliko na nivou dispečinga, koliko god on automatizovan bio.
alselone alselone 12:47 08.07.2021

Re: ...

Jedan od zaključaka bio je da bi svi mali proizvođači trebalo da se grupišu u klastere kojima bi se dodelio vodeći dinamičniji i snažniji izvor, koji bi od čitavog klastera u odnosu na sistem na nivou primarne regulacije pravio jedan "virtuelni generator" stabilne proizvodnje i dinamike.


Zanimljivo ali nisam siguran koliko je u praksi izvodljivo.
jinks jinks 12:58 08.07.2021

Re: ...

Klasteri bi se formirali na, na primer, geografskom principu, koliko sam razumeo. Sad, da li bi manji proizvođači plaćali ovu uslugu, ili uopšte ne bi ni znali kog su klastera deo, kao i koja elektrana trenutno pegla njihovu dinamiku u odnosu na sistem, ili bi se nešto treće usvojilo, to bi trebalo videti.
alselone alselone 13:04 08.07.2021

Re: ...

Klasteri bi se formirali na, na primer, geografskom principu, koliko sam razumeo. Sad, da li bi manji proizvođači plaćali ovu uslugu, ili uopšte ne bi ni znali kog su klastera deo, kao i koja elektrana trenutno pegla njihovu dinamiku u odnosu na sistem, ili bi se nešto treće usvojilo, to bi trebalo videti.


Morali bi na geofrafskom nivou pošto je regulacija reaktivne snage lokalna stvar, dok bi za regulaciju aktivne mogli da budu i razdvojeni po nekom virutal power plant principu.

Ulogu tog "sidra" moći će da radi na primer baterija, ako već nećemo male dizelke da palimo po gradovima, ali nisam siguran koliko u praksi ima litijuma za sve to. Možda ako napravimo neki tehnološki proboj na polju čuvanja struje.
jinks jinks 13:09 08.07.2021

Re: ...

Ulogu tog "sidra" moći će da radi na primer baterija, ako već nećemo male dizelke da palimo po gradovima, ali nisam siguran koliko u praksi ima litijuma za sve to. Možda ako napravimo neki tehnološki proboj na polju čuvanja struje.


Da, pitanje je šta je najisplatljivije, a opet i tehnički izvodljivo, da bude to "sidro".
alselone alselone 15:04 08.07.2021

Re: ...

Da, pitanje je šta je najisplatljivije, a opet i tehnički izvodljivo, da bude to "sidro".


Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.
jinks jinks 15:15 08.07.2021

Re: ...

Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".

Mada, sve je moguće. A eto i posla za mnoge.
alselone alselone 15:26 08.07.2021

Re: ...

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".


Što da ne? Sadašnja aritekture sistema sa dva nivoa, donji deo sa opremom i gornji deo skro na vrhu kontrolno centra, se razradi tako da imaš još jedan nivo u sredini koji obavlja "pola" posla, na na vrhu se radi samo neka tercijalna optimizacija, ekonomija i analitika.
jinks jinks 15:30 08.07.2021

Re: ...

Slažem se, sa brzom i pouzdanom komunikacijom (i redundantom, na primer) sve složeniji i brži distribuirani upravljački algoritmi mogu da se realizuju.
alselone alselone 15:33 08.07.2021

Re: ...

Slažem se, sa brzom i pouzdanom komunikacijom (i redundantom, na primer) sve složeniji i brži distribuirani upravljački algoritmi mogu da se realizuju.


Taj sistem "na sredini" može da bude i autonoman u tim osnovnim operacijama, kao što je na primer primarna regulacija, i ne mora da dobija realtime komande od gore. I takvih sistema na kraju krajeva može biti stotine pa i hiljade u jednom velikom sistemu, pa ako neki i ispadnu zbog greške, neće biti nikakvih problema.

Zadatak primarne regulacije i onako nije da vrati sve u stanje bez greške, nego da zaustavi rast greške, pa po cenu da ima grešku u ustaljenom stanju, nije problem. To će neko drugi da rešava.

Ali verujem da će se i taj algoritam menjati.
jinks jinks 15:43 08.07.2021

Re: ...

Gledano iz ugla primarnih regulatora, bilo na sinhronim generatorima, bilo na energetskim pretvaračima na izlazu storidža, solara, ili vetro, na nivou kojih signala bi delovao taj sistem za distribuirano upravljanje, "srednji nivo" kako kažeš.

Da li samo na nivou referenci, ili ima potrebe da se još više dinamički uplete u primarnu regulaciju.
alselone alselone 15:46 08.07.2021

Re: ...

Gledano iz ugla primarnih regulatora, bilo na sinhronim generatorima, bilo na energetskim pretvaračima na izlazu storidža, solara, ili vetro, na nivou kojih signala bi delovao taj sistem za distribuirano upravljanje, "srednji nivo" kako kažeš.

Da li samo na nivou referenci, ili ima potrebe da se još više dinamički uplete u primarnu regulaciju.


Nisam ovo promislio pa se plašim da se upletem. :)

Primarna regulacija nije upletena, svaki generator je radi zasebno. Zato je ona brza i robusna ali i "glupa". Tek sekundarna to ispravi.

Ali tu postoji i sledeći problem. Sa nestankom spinning generatora, nestaje i frekvencije, pa je moramo sintetički praviti i kolika je, moraju svi u sistemu biti svesni, kako bi je mogli generisati. Nemamo apsolutno pojma kuda će nas to odvesti. :)
stemajz stemajz 15:55 08.07.2021

Re: ...

шансе, за сада, да се решимо генератора који ротира су, рекао бих, дебела нула

и то би могло још дуго да потраје

и зашто би се одрицали нечег што је у реду и раси посао јако добро?

једино ако неко смисли нешто што је још боље по свим параметрима
alselone alselone 16:01 08.07.2021

Re: ...

шансе, за сада, да се решимо генератора који ротира су, рекао бих, дебела нула

и то би могло још дуго да потраје

Na nivou celog sistema svakako da, mada je i nepotrebno je da ih se rešavamo pošto su hidro jedni od njih, a veoma su efikasni i "zeleni".

Ono gde ćemo ih se rešavati su izolovani sistemi. Na primer ruralni delovi Indije, Kine, centralne Australije, Južna Amerika i tome slično. Nove investicije elektrifikacije ruralnih područja moguć ići u tom pravcu bez prljavih spinning generatora.

Pored toga, to će biti i microgrids, tj. mali sistemi koji imaju sve odlike velikih.

Na primer, napravi backup power za moju bazu, kampus, fabriku ili šta god, i tu stavim solarne panele i baterije. Kada crkne glavni grid, a to je u Americi kao dobar dan, ja imam struje par sati ili dana dok se to ne reši. E, za to vreme izolovanog rada, nemamo spinnning proizvodnju i nešto treba da bude dovoljno pametno da ne dozvoli da se sitem razduva.
stemajz stemajz 16:07 08.07.2021

Re: ...

ок, за такве изоловане случајеве, ту је све боље него да нема струје... ту се и не исплати ширити централну мрежу

мада можда и ту портабл нуклеарке буду радиле посао, ко зна шта ће се показати прихватљивије
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:59 08.07.2021

Re: ...

jinks
Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".

Mada, sve je moguće. A eto i posla za mnoge.


Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?

A drugo, ne razumem ovo što pominješ u vezi sa reaktivnom snagom i potrebom da se ona reguliše, šta je tu tačno problem kod tih malih zelenih generatora u odnosu na ove druge, velike sive generatore? Verovatno nešto brkam, jer nisam stručan a i zaboravilo se, ali znam da su recimo specifikacije sa ove grid-tied invertore za solarne panele dosta stroge po tom pitanju, taj faktor snage mora da se drži vrlo tight do jedinice, dakle da praktično nema reaktivne snage iz njih. Jel može neko pojašenjenje?

Usput da primetim da, na osnovu napisanog, postoji tendencija da se energetski sistem usitnjava i distribuira, dok se u isto vreme softverske kompanije koje se bave upravljanjem tim sistemima ukrupnjavaju i koncentrišu. Ne znam kako to tumačiti, jel to dobro ili loše .

A, da, mislim da deregulacija u opštem slučaju znači nešto drugo, ne usitnjavanje i privatizaciju, nego ukidanje pravila i kontrole. To nekad valja, a nekad i ne, kao na primer ono u Teksasu, kad je upravo zbog te deregulacije nastalo sranje i pad energetskog sistema, jer nisu poštovana pravila (to jest nije ih ni bilo) koja regulišu kad se šta radi na komponentama energetskog sistema i u koje vreme (ali, dobro, to je Teksas, tamo je to normalno).








Milan Novković Milan Novković 23:19 08.07.2021

Re: ...


srdjan.pajic
jinks
Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".

Mada, sve je moguće. A eto i posla za mnoge.


Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?
...

Kad sam već na "lokaciji", iako Jinksa pitaš, a i imamo mi u tradingu samo umesto "virtual" koristimo "composite" - više malih generatora se "udruži" i u eCommerce (a ovde, cenim, i regulativnom) smislu su jedan counterparty.

Mi smo to radili u EC R&D projektu na NHS (National Health Service) pilotu. Case study:

- Ti si veliki NHS trust i treba ti 3 miliona Covid testova.

- Jako malo laboratorija može da ti da ponudu, i pošto to znaju, da nemaš mnogo izbora, naduvaju profitnu marginu.

- I onda to možeš da rešiš softverom i logistikom gde ti, kao kupac, vidiš "virtuelnu" laboratoriju (Jinksov termin), koju smo mi zvali "composite counterparty) iza koje se krije skup manjih laboratorija koje su se udružile), i oni ti daju jeftiniju ponudu.
alselone alselone 23:24 08.07.2021

Re: ...

Kad sam već na "lokaciji", iako Jinksa pitaš, a i imamo mi u tradingu samo umesto "virtual" koristimo "composite" - više malih generatora se "udruži" i u eCommerce (a ovde, cenim, i regulativnom) smislu su jedan counterparty.

To je OK, ali u struji imaš tehnička ograničenja prilikom udruživanja. Nije prosta agregacija.
Milan Novković Milan Novković 23:38 08.07.2021

Re: ...

alselone
Kad sam već na "lokaciji", iako Jinksa pitaš, a i imamo mi u tradingu samo umesto "virtual" koristimo "composite" - više malih generatora se "udruži" i u eCommerce (a ovde, cenim, i regulativnom) smislu su jedan counterparty.

To je OK, ali u struji imaš tehnička ograničenja prilikom udruživanja. Nije prosta agregacija.

Jeste, znam, imamo i mi dosta "nelinearnog programiranja" nego sam pojednostavnijo paralelu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:43 08.07.2021

Re: ...

Milan Novković

srdjan.pajic
jinks
Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".

Mada, sve je moguće. A eto i posla za mnoge.


Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?
...

Kad sam već na "lokaciji", iako Jinksa pitaš, a i imamo mi u tradingu samo umesto "virtual" koristimo "composite" - više malih generatora se "udruži" i u eCommerce (a ovde, cenim, i regulativnom) smislu su jedan counterparty.

Mi smo to radili u EC R&D projektu na NHS (National Health Service) pilotu. Case study:

- Ti si veliki NHS trust i treba ti 3 miliona Covid testova.

- Jako malo laboratorija može da ti da ponudu, i pošto to znaju, da nemaš mnogo izbora, naduvaju profitnu marginu.

- I onda to možeš da rešiš softverom i logistikom gde ti, kao kupac, vidiš "virtuelnu" laboratoriju (Jinksov termin), koju smo mi zvali "composite counterparty) iza koje se krije skup manjih laboratorija koje su se udružile), i oni ti daju jeftiniju ponudu.


Misliš na to da se nas deset iz ulice koji imamo svako po mali solarni sistem na krovu, bateriju na zidu, Teslu u dvorištu udružimo preko nekog hardversoftvera i da onda izgledamo kao jedan generator veće snage koji napaja mrežu?
Milan Novković Milan Novković 00:06 09.07.2021

Re: ...

srdjan.pajic
Milan Novković

srdjan.pajic
jinks
Verovatno na kraju softver i energetska elektronika.

Ne znam koliko distribuirani softver može dinamički da odgovori na peglanje brzih tranzijenata, u smislu da se grupa, na primer, distribuiranih izvora sa energetskim pretvaračima prema mreži u odnosu na sistem ponaša kao "virtuelni generator".

Mada, sve je moguće. A eto i posla za mnoge.


Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?
...

Kad sam već na "lokaciji", iako Jinksa pitaš, a i imamo mi u tradingu samo umesto "virtual" koristimo "composite" - više malih generatora se "udruži" i u eCommerce (a ovde, cenim, i regulativnom) smislu su jedan counterparty.

Mi smo to radili u EC R&D projektu na NHS (National Health Service) pilotu. Case study:

- Ti si veliki NHS trust i treba ti 3 miliona Covid testova.

- Jako malo laboratorija može da ti da ponudu, i pošto to znaju, da nemaš mnogo izbora, naduvaju profitnu marginu.

- I onda to možeš da rešiš softverom i logistikom gde ti, kao kupac, vidiš "virtuelnu" laboratoriju (Jinksov termin), koju smo mi zvali "composite counterparty) iza koje se krije skup manjih laboratorija koje su se udružile), i oni ti daju jeftiniju ponudu.


Misliš na to da se nas deset iz ulice koji imamo svako po mali solarni sistem na krovu, bateriju na zidu, Teslu u dvorištu udružimo preko nekog hardversoftvera i da onda izgledamo kao jedan generator veće snage koji napaja mrežu?

Da, pa Tesle u dvorištu ... - sećam se davno jednog Alseovog dugačkog komentara negde na tu temu...

Ili da jedni drugima, kao grupa, pokrivate peak demand pa vam ide manje novca na infrastrukturu...

... pa još ako umetnete DC nekako ... (jedan moj associate imao jedan grant na tu temu u prethodnoj firmi, pa me posle cimao da probamo neki pilot u Srbiji, al mene mrzelo da jurim potencijalne partnere)

Te neighbourhood šeme nisu loša ideja pošto ti, sa malom instalisanom snagom, kako ideš u grid više greješ razne žice, convertore i transformatore nego što dobaciš tamo negde po nekog penzionera, a sa komšijama si na dohvat ruke ...
Milan Novković Milan Novković 00:09 09.07.2021

Re: ...

Milan Novković
...
Da, pa Tesle u dvorištu ...

Ti si ovo i sam rekao u svom komentaru, ali evo ih Alseovih 7 sekundi - ja sam odlučio šta ću napisati pre nego što sam pročitao tvoj komentar do kraja pažljivo - free will srlja pred rudu
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:33 09.07.2021

Re: ...

Milan Novković
Milan Novković
...
Da, pa Tesle u dvorištu ...

Ti si ovo i sam rekao u svom komentaru, ali evo ih Alseovih 7 sekundi - ja sam odlučio šta ću napisati pre nego što sam pročitao tvoj komentar do kraja pažljivo - free will srlja pred rudu


Ok, mada ja i dalje ne razumem čemu tačno to virtualizovanje generatora spram mreže služi, gde je tu tačno tehnička dobrobit? ​

Ovo za trange frange sa komšijama je druga priča, i to je ok, mada, pretpostavljam da bi i za to hteo da koristiš postojeću infrastrukturu, dakle postojeća mreža, ne verujem da će neko da pristane da razvlači zasebnu instalaciju za to. A kad jednom snagu uguraš u mrežu, ugurao si je, lepo je rečeno u tekstu da je to sve jedan sistem, povezan. Nešto mi je teško da razumem taj deo sa električarske strane, kako se to tačno meša, snaga iz mog solarnog panela, iz tvog Tesla Wall-a i ova iz regularne mreže, da ugreje komšinicin bazen ili oladi komšijinu kuću.

Ali, ok, ovo je možda previše tehničko pitanje za blog, tako da nema veze.


alselone alselone 06:27 09.07.2021

Re: ...

sećam se davno jednog Alseovog dugačkog komentara negde na tu temu...

Jedina prepreka za implementaciju te ideje je cena. Energia je danas jeftina a sva je prilika da će biti još jeftinija u budućnosti, pa se tako ne isplati da praviš neke velike infrastrukturne i softverske budževine kako bi smanjio račun za 50 evra mesečno na 45. Niti su ljudi zainteresovani za to, niti bogami ni investitori.

Mislim da to čeka infrastrukturu koja će svakako biti napravljena pa sve bude tako jednostavno kao skidanje aplikacije sa App Store-a i podešavanje dva slajdera levo desno.
jinks jinks 08:16 09.07.2021

Re: ...

Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?

A drugo, ne razumem ovo što pominješ u vezi sa reaktivnom snagom i potrebom da se ona reguliše, šta je tu tačno problem kod tih malih zelenih generatora u odnosu na ove druge, velike sive generatore? Verovatno nešto brkam, jer nisam stručan a i zaboravilo se, ali znam da su recimo specifikacije sa ove grid-tied invertore za solarne panele dosta stroge po tom pitanju, taj faktor snage mora da se drži vrlo tight do jedinice, dakle da praktično nema reaktivne snage iz njih. Jel može neko pojašenjenje?


Nema problema. Prvo bih ti odgovorio na drugo pitanje, pošto je to bitnija stvar i tiče se svih izvora električne energije. Naime, na nivou primarne regulacije (regulatori na samom generatoru) jedna od osnovnih je regulacija napona generatora, i ona dobrim delom predstavlja kičmu stabilnosti elektroenergetskog sistema. Do te mere da ti je i uslov za priključenje u mnogim zemljama, od najjačih agregata pa sve do malih HE to da rade u naponskoj regulaciji.

Sad, problem kod manjih generatora prilikom priključenja na naponski jaku mrežu jeste to što oni ne mogu na napon bogznašta da utiču, te onda ili rade u regulaciji reaktivne snage/faktora snage (što mogu koliko god mali bili) ili rade u naponskoj regulaciji (gde u principu dobar deo vremena vise na nekom od limitera, jer ne mogu da postignu zadatu referencu napona).

Problem nastaje kada bi značajan broj jedinica radio u regulaciji reaktivne snage, jer bi onda jedna od "kičmi sistema" regulacija napona oslabila (doduše, ovde ne pominjem balansiranje aktivnih snaga i regulaciju frekvencije, pošto je to neki drugi deo priče), i sistem bi bio manje stabilan (do te mere da čak i regulativa ne dozvoljava da jače jedinice uopšte i rade u regulaciji po reaktivnoj snazi). Štaviše, gro megaispada sistema koji su se dešavali u US, Kanadi, ... dešavali su se dobrim delom i zbog toga što je prilikom određenih jačih poremećaja silom prilika gro velikih agregata u tranzijentu otišlo efektivno u regulaciju po reaktivnoj snazi.

Šta se tu dodatno komplikuje jeste, a o čemu i blog priča, što imaš gomile sve manjih i manjih izvora energije koji se kače na od sebe sigurno mnogo jaču mrežu. Da rade u regulaciji napona je besmisleno, što znači da ostaju samo regulacija po reaktivno snazi ili faktoru snage (naravno, uz uvek prisutnu regulaciju po aktivnoj snazi). I kada to pomnožiš sa brojem tih malih izvora, problem uticaja regulacije reaktivne snage postaje sve ozbiljniji.

I tu se dolazi do prvog pitanja. Naime, imaš sinhrone generatore, koji su gledano dinamički, što bi neki rekli, veoma pitoma i blagorodna stvorenja, i dušu dala da se od njih prave kompleksni dinamički sistemi. Sa druge strane imaš nove izvore energije (storidž, vetro, solar, ...) koji su u suštini pretvarači energetske elektronike (invertori) kuplovani na mrežu (sa određenim primarnim izvorom energije koji se prema mreži konvertuje). I, postavlja se pitanje kojom dinamikom povezati energetske pretvarače na mrežu tako da se u dinamičkom smislu što bolje uklope u elektroenergetski sistem.

I, neko je došao na ideju da se programski u invertorima storidž, vetro i solar elektrana modeluje dinamika sinhrone mašine, tako da se ovi izvori prema sistemu ponašaju kao nekakav sinhroni generator, odnosno kao "virtuelni sinhroni generator". Doduše, ima i jednostavnijih pristupa (pošto implementirani model sinrhonog generatora može biti uprošćen, srednje složenosti, ili prilično kompleksan), ali to je nekakva generalna ideja.

Nadogradnja te ideje, koja je ranije pominjana u komentarima, jeste da se grupa manjih izvora energije dinamički poveže na takav način da se prema mreži dinamički ponaša kao jedinstven "virtuelni generator". Sad to može da se uradi čisto softverski (u nekakvom lokalnom ili globalnom dispečerskom centru, na primer), ali postoji i ideja da svaki od klastera ima jedan vodeći jači izvor energije koji bi čitav klaster dinamički peglao u odnosu na mrežu. Jer, bar za sada dinamički odziv primarnog regulatora napona (kao i regulator aktivne snage, a na određeni način i frekvencije) na tom vodećem izvoru deluje još uvek brži od nečega što bar za sada može čisto softverski da se "virtuelizuje" za grupu manjih izvora.

Naravno, sve opcije deluju otvorene, posebno sa ubrzavanjem umrežavanja pre svega.
stemajz stemajz 08:29 09.07.2021

Re: ...

Energia je danas jeftina a sva je prilika da će biti još jeftinija u budućnosti,


могуће, али ће тешко у том миксу јефтине енергије бити много соларне и од ветра...

бар се мени не чини да ће бити тако
alselone alselone 08:42 09.07.2021

Re: ...

могуће, али ће тешко у том миксу јефтине енергије бити много соларне и од ветра...

бар се мени не чини да ће бити тако


Biće, biće.
Pritisak politike i banaka je preveliki. Proces je započet, zaleteo se i mislim da ga ne može sada ništa zaustaviti.
stemajz stemajz 08:49 09.07.2021

Re: ...

управо то и може бити проблем - притисак банака и политике
да је то толико перспективно, не би њихов притисак (поготово банкарски) био тако велик, јер не би било ни потребе, ствари би ишле много више саме од себе јер је бенефит очигледан

у ситуацији кад може да опичи нека озбиљна економска криза и инфлација, те пресуше субвенције са државе, може све то прилично лако да се обије о главу и испостави као прескупо
а у кризној ситуацији онда сви могу да забораве на то...

то ћемо тек да видимо

alselone alselone 08:53 09.07.2021

Re: ...

да је то толико перспективно, не би њихов притисак (поготово банкарски) био тако велик, јер не би било ни потребе, ствари би ишле много више саме од себе јер је бенефит очигледан


Imali smo sistem koji radi savršeno ali zagađuje, spor je i trom. Što se tiče rukovodilaca tog sistema oni ga nikada ne bi menjali. Zamisli nekog Čvarkova iz Elektrovojvodine koji radi tamo od kako je diplomirao, gricka nokte, češe guzicu i pije rakiju po ceo dan, i da ga pitaš da li je zainteresovan da za istu platu uvodi zelene tehnologije, bavi se digitalizacijom, sajber sekjuritijem i prozmujerima na nivou niskog napona.

Nisam ni ja fan solara i vetrenjača, pričao sam o tome, ali da se moralo pokrenuti sa mrtve tačke, moralo se. Gde ćemo završiti nisam ni ja siguran, tek ćemo da vidimo što kažeš.
stemajz stemajz 09:02 09.07.2021

Re: ...

све тачно

само у притисак политичара и банкара (!) из било каквих алтруистичких побуда ја не верујем нимало, али баш нимало, напротив

више верујем да је њихов притисак у ствари само стара фора - узјахати реалну потребу за променом и контролисати је зарад сопствене добити
а то је превише опасно јер може јако лако да спречи суштински напредак

то је банда гора од чваркова из ЕВ за два реда величине

притисак на чваркова да се нешто мења је притисак од самог развоја који увек иде са повећањем потребе за енергијом

политичарима је лако да кажу - покријемо сахару соларним панелима и шлус, ево решења

а кад му кажеш да мораш да доведеш воду у сахару да би могао да чистиш панеле од песка и прљавштине, онда ти он каже да га не смараш детаљима...

но видећемо

alselone alselone 09:06 09.07.2021

Re: ...

само у притисак политичара и банкара (!) из било каквих алтруистичких побуда ја не верујем нимало, али баш нимало, напротив


Sve se slažem. Proces je i započet kada se smanjila privredna aktivnost početkom 2000-tih, pošto se usporio rast devedesetih. Banke su morale naći prostog gde da plasiraju novce.

Greenwashing je termin ovoga što se dešava.
alselone alselone 09:09 09.07.2021

Re: ...

Naime, na nivou primarne regulacije (regulatori na samom generatoru) jedna od osnovnih je regulacija napona generatora, i ona dobrim delom predstavlja kičmu stabilnosti elektroenergetskog sistema.


Odličan komentar. Dodao bih samo da je možda Pf kontura kičma, pošto je to globalna veličina, a lokalno naponi i mogu da se pobrljave. Ali ako se pobrljavi frekvencija, onda je problem u celoj interkonekciji.

Mali izvori će imati veliku ulogu i u ovoj regulaciji pošto budemo isključivali velike izvore i pošto se varijabilnost celog sistema poveća zbog nepostojanih izvora.
jinks jinks 09:33 09.07.2021

Re: ...

Pomenuo sam u komentaru da neću toliko pričati o regulaciji aktivne snage i učestanosti, pošto je to na određeni način i druga vrsta priče u odnosu na problematiku regulacije napona i reaktivne snage.

Što se tiče potrošača i interkonekcija, aktivna snaga i učestanost su bitniji. Ali, što bi rekao jedan stariji kolega prilikom pripravničke obuke: "Aktivna snaga je glavni proizvod, a reaktivna snaga je ambalaža u koju se ona pakuje".

Doduše i reaktivnih potrošača ima sve više (svi kućevni motori, frižideri i klime) a i u industriji posebno.
zaharaga zaharaga 10:17 10.07.2021

Re: ...

stemajz
управо то и може бити проблем - притисак банака и политике
да је то толико перспективно, не би њихов притисак (поготово банкарски) био тако велик, јер не би било ни потребе, ствари би ишле много више саме од себе јер је бенефит очигледан

у ситуацији кад може да опичи нека озбиљна економска криза и инфлација, те пресуше субвенције са државе, може све то прилично лако да се обије о главу и испостави као прескупо
а у кризној ситуацији онда сви могу да забораве на то...

то ћемо тек да видимо



E, e, politika! I velike pare! A tu onda nauka i tehnika nisu u sluzbi potreba ljudi nego u sluzxbi potreba kriminalaca i politicara (ako ima neke razlike).

I sad primeri: Zasto je bilo vazno da se elektromreza Kosova otkaci od ostatka Srbije, a zakaci za albansku elektromrezu? Zasto je ukrajinsko Zakarpatje zakaceno na europsku elektromrezu, a ostatak na rusku? Zasto je tolika galama oko nove beloruske centrale, i zabrane uvoza beloruske struje u Europsku zajebnicu?
Ili, zasto se smrzao Tehas, zar Amerika, land of plenty, prva sila sveta, zar nema neku rezervu par gigavata da ljudi u takvim danima popale grejalice?

Ustvari, imam i strucno pitanje! Kako zapravo izgledaju ti strujomeri na granicama, kako se zna koja drzava kojoj drzavi koliko duguje za struju?
Ili se to racuna kao struja puta napon puta faktor pa integral? I kako se usaglasavaju ti obracuni? Sto ponovo postavlja pitanje politike i kriminala.


srdjan.pajic srdjan.pajic 03:44 11.07.2021

Re: ...

jinks
Jinkse, već si par puta pominjao te "virtuelne generatore", a nikako da uklavirim šta je to tačno? Mislim, ti izvori koji pominješ su generatori, pravi, ne virtuelni, dakle šta se tu virtualizije i zašto?

A drugo, ne razumem ovo što pominješ u vezi sa reaktivnom snagom i potrebom da se ona reguliše, šta je tu tačno problem kod tih malih zelenih generatora u odnosu na ove druge, velike sive generatore? Verovatno nešto brkam, jer nisam stručan a i zaboravilo se, ali znam da su recimo specifikacije sa ove grid-tied invertore za solarne panele dosta stroge po tom pitanju, taj faktor snage mora da se drži vrlo tight do jedinice, dakle da praktično nema reaktivne snage iz njih. Jel može neko pojašenjenje?


Nema problema. Prvo bih ti odgovorio na drugo pitanje, pošto je to bitnija stvar i tiče se svih izvora električne energije. Naime, na nivou primarne regulacije (regulatori na samom generatoru) jedna od osnovnih je regulacija napona generatora, i ona dobrim delom predstavlja kičmu stabilnosti elektroenergetskog sistema. Do te mere da ti je i uslov za priključenje u mnogim zemljama, od najjačih agregata pa sve do malih HE to da rade u naponskoj regulaciji.

Sad, problem kod manjih generatora prilikom priključenja na naponski jaku mrežu jeste to što oni ne mogu na napon bogznašta da utiču, te onda ili rade u regulaciji reaktivne snage/faktora snage (što mogu koliko god mali bili) ili rade u naponskoj regulaciji (gde u principu dobar deo vremena vise na nekom od limitera, jer ne mogu da postignu zadatu referencu napona).

Problem nastaje kada bi značajan broj jedinica radio u regulaciji reaktivne snage, jer bi onda jedna od "kičmi sistema" regulacija napona oslabila (doduše, ovde ne pominjem balansiranje aktivnih snaga i regulaciju frekvencije, pošto je to neki drugi deo priče), i sistem bi bio manje stabilan (do te mere da čak i regulativa ne dozvoljava da jače jedinice uopšte i rade u regulaciji po reaktivnoj snazi). Štaviše, gro megaispada sistema koji su se dešavali u US, Kanadi, ... dešavali su se dobrim delom i zbog toga što je prilikom određenih jačih poremećaja silom prilika gro velikih agregata u tranzijentu otišlo efektivno u regulaciju po reaktivnoj snazi.

Šta se tu dodatno komplikuje jeste, a o čemu i blog priča, što imaš gomile sve manjih i manjih izvora energije koji se kače na od sebe sigurno mnogo jaču mrežu. Da rade u regulaciji napona je besmisleno, što znači da ostaju samo regulacija po reaktivno snazi ili faktoru snage (naravno, uz uvek prisutnu regulaciju po aktivnoj snazi). I kada to pomnožiš sa brojem tih malih izvora, problem uticaja regulacije reaktivne snage postaje sve ozbiljniji.

I tu se dolazi do prvog pitanja. Naime, imaš sinhrone generatore, koji su gledano dinamički, što bi neki rekli, veoma pitoma i blagorodna stvorenja, i dušu dala da se od njih prave kompleksni dinamički sistemi. Sa druge strane imaš nove izvore energije (storidž, vetro, solar, ...) koji su u suštini pretvarači energetske elektronike (invertori) kuplovani na mrežu (sa određenim primarnim izvorom energije koji se prema mreži konvertuje). I, postavlja se pitanje kojom dinamikom povezati energetske pretvarače na mrežu tako da se u dinamičkom smislu što bolje uklope u elektroenergetski sistem.

I, neko je došao na ideju da se programski u invertorima storidž, vetro i solar elektrana modeluje dinamika sinhrone mašine, tako da se ovi izvori prema sistemu ponašaju kao nekakav sinhroni generator, odnosno kao "virtuelni sinhroni generator". Doduše, ima i jednostavnijih pristupa (pošto implementirani model sinrhonog generatora može biti uprošćen, srednje složenosti, ili prilično kompleksan), ali to je nekakva generalna ideja.

Nadogradnja te ideje, koja je ranije pominjana u komentarima, jeste da se grupa manjih izvora energije dinamički poveže na takav način da se prema mreži dinamički ponaša kao jedinstven "virtuelni generator". Sad to može da se uradi čisto softverski (u nekakvom lokalnom ili globalnom dispečerskom centru, na primer), ali postoji i ideja da svaki od klastera ima jedan vodeći jači izvor energije koji bi čitav klaster dinamički peglao u odnosu na mrežu. Jer, bar za sada dinamički odziv primarnog regulatora napona (kao i regulator aktivne snage, a na određeni način i frekvencije) na tom vodećem izvoru deluje još uvek brži od nečega što bar za sada može čisto softverski da se "virtuelizuje" za grupu manjih izvora.

Naravno, sve opcije deluju otvorene, posebno sa ubrzavanjem umrežavanja pre svega.


Hvala, jinkse, baš si se potrudio (sad sam tek pročitao, bejah na neslužbenom putu, čak do Kaspera u WY i nazad). Imao bih još potpitanja, ali nema veze, nije ovo mesto za ulaženje previše u tehnikalije. Sad mi je malo jasnije to sa generatorima, virtuelnim, za ostalo ću možda da te davim nekom drugom prilikom, ako se ista ukaže.




mentol mentol 06:12 11.07.2021

Re: ...

zaharaga
Zasto je bilo vazno da se elektromreza Kosova otkaci od ostatka Srbije, a zakaci za albansku elektromrezu?


Zato što Albanija dobija 100% svoje električne energije iz obnovljivih izvora.
alselone alselone 07:51 11.07.2021

Re: ...

Zasto je bilo vazno da se elektromreza Kosova otkaci od ostatka Srbije, a zakaci za albansku elektromrezu?

Kosovo se nije otkačilo od nas i zakačilo na Albansku mrežu, ali je prešlo pod njihovu kontrolu. I dalje su spojeni na nas i na njih, kao i mi sa Mađarima, Hrvatima, Rumunima i tako dalje. To se zove interkonekcija.

Ali desilo se nešto drugo jednako idiotski i licemerno do neba.

Ovako, prvo par tehničkih aksioma pa da "radimo dalje".

- Elektroenergetski sistem mora da održava tačan balans izmedju onoga što se troši i onoga što se pravi
- Mera tog balansa je frekvencija struje. To je onih 50 herca u utičnici.
- Mera je jako fina i meri se čak do 4 decimale, tako da veliki debalans promena na drugoj decimali
- Frekvencija je jednaka u celoj interkonekciji (Evropa, Amerika itd) i to je zajednička mera balansa sistema
- Iako je frekvencija tj. učestanost na srpskom zajednička mera balansa, postoji Princip neintervencije, pa tako države računaju svoj doprinos promeni frekvencije, nestabilnosti, i ako je njihova krivica, oni ga popravljaju a ne neko drugi

E, sada. Postoji nešto što se zove "akumulacija vremenske greške". O čemu se radi? Postoje uređaju koji za svoj rad uzimaju takt frekvencije struje. Struja osciluje brzinom od 50 herca i neki satovi to koriste kao ritam kojim rade. Dakle, ako frekvencija padne, oni će raditi sporije, kasniće.

Šta se dešava. Dešava se to da Kosovo počne da troši više nego što proizvodi.
Zbog toga padne frekvencija u celoj Evropi.
Zbog principa neinterevencije niko ne pegla taj debalans i učestanost uporno pada.
Satovi počnu da kasne u Evropi i za par meseci tog sranja zakasne čak pet minuta, što je velika greška za tako malo vremena.
EU se doseti DA JE KOSOVO SRBIJA i počnu nama da jededu govna da mi ispeglamo taj debalans.
Naši ispravno kažu Švabama "vaš zonbi se otrgnuo kontroli, vi ga peglajte, zabole nas".

I tako su se gombalni neko vreme, čak ni ne znam ko je na kraju ispeglao grešku. Peglanje košta, da se razumemo.

Evo jedan od govnarskih članaka na tu temu. Srbija je naravno prva reč, kako i ne bi bila.

Serbia, Kosovo power grid row delays European clocks
alselone alselone 07:51 11.07.2021

Re: ...

Zato što Albanija dobija 100% svoje električne energije iz obnovljivih izvora.


I to iz biomase.
Pale ostatke iz Žute kuće.
docsumann docsumann 08:11 11.07.2021

Re: ...

- Elektroenergetski sistem mora da održava tačan balans izmedju onoga što se troši i onoga što se pravi
- Mera tog balansa je frekvencija struje. To je onih 50 herca u utičnici.


može li objašnjenje (prilagođeno neupućenima ) na koji način?
alselone alselone 08:21 11.07.2021

Re: ...

može li objašnjenje (prilagođeno neupućenima ) na koji način?


Generatori su napravljeni tako da se obrću 50 puta u sekundi. To im je "prirodna" brzina, kao što se na primer auto projektuje da najbolje radi na 120 kmh u šestoj brzini. Generator se tako i reguliše pomoću njegovog kontrolnog sklopa da tako radi. Šta više, cela mreža i svi naši uređaji koje korisimo, su projektovani da rade na ovoj frekvenciji. Motori po fabrikama su projektovani da najbolje rade na ovoj brzini.

Tesla je to sve jako lepo osmislio.

E, sada, kao i automobil, kada ga voziš 120 kmh u šestoj pa naiđe na uzbrdicu pa uspori ako mu ne dodaš gas, tako i generator uspori ako ga dodatno opteretiš a ne dodaš mu gasa. Zamisli fini balans, u dlačicu da se pravi koliko se i troši, to je 50 Hz, i zamisli da neko upali motor u nekoj fabrici. To je dodatni teret. Neka ima samo jedan generator u sistemu radi lakšeg računa. Taj generator sada ima manju mehanićku ulaznu snagu od tražene snage na izlazu. Kao slab gas ako ti bi neko nabacio dodatnih 100 kila na auto ili ako bi naišao na uzbrdicu. Generator usporava polako pošto ima ogromnnu kinetičku energiju akumuliranu u sebe i daje ti vremena da proračunaš povećanje ulazne snage i da to i implementiraš. Povećanje ulazne snage je na primer da se ventil za vodu malo više otvori na hidroelektrani ili da malo više pare uđe kod termo generatora ili malo više gasa kod gasnih elektrana (princip motora sa unutrašnjim sagorevanjem).

Ključna reč u pasusu iznad je inercija jer ti ona daje vreme da reguješ. Ako imaš generatore bez inercije kao što su solari i vetrenjače, imaš manje vremena za reakciju. To će biti jedna od tema narednog bloga.
docsumann docsumann 08:29 11.07.2021

Re: ...


hvala.


alselone alselone 08:48 11.07.2021

Re: ...

hvala.


Nema na čemu.

Nego, kada pričam o analogijama sa automobilima, da ispričam šta sam skontao juče.

Moj novi auto Škodilak ima zapravo dva bloka kvačila, menjača i osovine. To su dva ručna menjača pod kontrolom računara. Jedan menjač ima neparne brzine a drugi parne. I onda kada na primer voziš u trećoj i polako ubrzavaš, auto pripremi četvrtu brzinu na drugom menjaču i onda kada dođe potreba da se prebaci brzina, samo prebaci ceo menjač bez menjanja brzine u tom momentu. Tako se dobija neverovatno gladak, smooth, osećaš dok voziš, kao da se nikada ne menjaju brzine.

ŠKODILAK!


docsumann docsumann 09:00 11.07.2021

Re: ...

alselone
hvala.


Nema na čemu.

Nego, kada pričam o analogijama sa automobilima, da ispričam šta sam skontao juče.

Moj novi auto Škodilak ima zapravo dva bloka kvačila, menjača i osovine. To su dva ručna menjača pod kontrolom računara. Jedan menjač ima neparne brzine a drugi parne. I onda kada na primer voziš u trećoj i polako ubrzavaš, auto pripremi četvrtu brzinu na drugom menjaču i onda kada dođe potreba da se prebaci brzina, samo prebaci ceo menjač bez menjanja brzine u tom momentu. Tako se dobija neverovatno gladak, smooth, osećaš dok voziš, kao da se nikada ne menjaju brzine.

ŠKODILAK!





koliko mi je poznato Škoda je i prije WWII bila čuvena po svojim gear boxovima, a kažu da su čak i u socijalizmu zadržali kvalitet u tom segmentu.
tako da ovo dođe kao potvrda tradicije.
gvozden1 gvozden1 09:09 11.07.2021

Re: ...

docsumann

hvala.



I od mene.
A i tebi Doks.
Tačno to sam teo da pitam.
alselone alselone 10:32 11.07.2021

Re: ...

gvozden1
docsumann

hvala.



I od mene.
A i tebi Doks.
Tačno to sam teo da pitam.

Moze i ovako.

Brzina obrtanja tockova na automobilu je mera balansa gasa i terata automobila. Ako ulazes vise gasa, tj vise pravis nego sto trosis, ubrzavaces. Ako je veci teret nego sto ulazes, usporavaces. Ako su savrseno jednako vozices ravnomerno ujednacenom brzinom. Kojom? Onom na koliko si ubrzao ranije ulazuci vise nego sto trosis.

Tako i generatori. Zelete se na 50 hz i onda se odrzava fini balans.
zaharaga zaharaga 10:38 11.07.2021

Re: ...

alselone
Zasto je bilo vazno da se elektromreza Kosova otkaci od ostatka Srbije, a zakaci za albansku elektromrezu?

Kosovo se nije otkačilo od nas i zakačilo na Albansku mrežu, ali je prešlo pod njihovu kontrolu. I dalje su spojeni na nas i na njih, kao i mi sa Mađarima, Hrvatima, Rumunima i tako dalje. To se zove interkonekcija.

Ali desilo se nešto drugo jednako idiotski i licemerno do neba.

Ovako, prvo par tehničkih aksioma pa da "radimo dalje".

- Elektroenergetski sistem mora da održava tačan balans izmedju onoga što se troši i onoga što se pravi
- Mera tog balansa je frekvencija struje. To je onih 50 herca u utičnici.
- Mera je jako fina i meri se čak do 4 decimale, tako da veliki debalans promena na drugoj decimali
- Frekvencija je jednaka u celoj interkonekciji (Evropa, Amerika itd) i to je zajednička mera balansa sistema
- Iako je frekvencija tj. učestanost na srpskom zajednička mera balansa, postoji Princip neintervencije, pa tako države računaju svoj doprinos promeni frekvencije, nestabilnosti, i ako je njihova krivica, oni ga popravljaju a ne neko drugi

E, sada. Postoji nešto što se zove "akumulacija vremenske greške". O čemu se radi? Postoje uređaju koji za svoj rad uzimaju takt frekvencije struje. Struja osciluje brzinom od 50 herca i neki satovi to koriste kao ritam kojim rade. Dakle, ako frekvencija padne, oni će raditi sporije, kasniće.

Šta se dešava. Dešava se to da Kosovo počne da troši više nego što proizvodi.
Zbog toga padne frekvencija u celoj Evropi.
Zbog principa neinterevencije niko ne pegla taj debalans i učestanost uporno pada.
Satovi počnu da kasne u Evropi i za par meseci tog sranja zakasne čak pet minuta, što je velika greška za tako malo vremena.
EU se doseti DA JE KOSOVO SRBIJA i počnu nama da jededu govna da mi ispeglamo taj debalans.
Naši ispravno kažu Švabama "vaš zonbi se otrgnuo kontroli, vi ga peglajte, zabole nas".

I tako su se gombalni neko vreme, čak ni ne znam ko je na kraju ispeglao grešku. Peglanje košta, da se razumemo.

Evo jedan od govnarskih članaka na tu temu. Srbija je naravno prva reč, kako i ne bi bila.

Serbia, Kosovo power grid row delays European clocks




Da, hvala za objasnjenje.

Mozda je Teslin trofazni naizmenicni sistem izziveo svoje. Jednosmerni nije valjao, znaci ostaje neki novi mikrovalni prenos da se izmisli.


gvozden1 gvozden1 11:41 11.07.2021

Re: ...

Moze i ovako

Kako god, spasio si mi dan.
Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.

I onda saznam nešto, ono, postane mi skroz jasno nešto što sam svrstavao u rubriku, nije meni dato da to razumem, pa ovaj dan brojim u uspešne :)
nikvet pn nikvet pn 12:13 11.07.2021

Re: ...

gvozden1

Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom


Убре Хучи... Гипс по врелцу је тек додатни ужас. Али има и пластичне удлаге па је далеко лакше.
jinks jinks 12:46 11.07.2021

Re: ...

Generatori su napravljeni tako da se obrću 50 puta u sekundi.

Generatori su napravljeni da generišu napon koji osciluje 50 puta u sekindi, dok broj obrtaja agregata u sekundi zavisi od konstrukcije generatora. Može biti i 50 puta u sekundi, ali i ne mora.

Neka ima samo jedan generator u sistemu radi lakšeg računa. Taj generator sada ima manju mehanićku ulaznu snagu od tražene snage na izlazu. Kao slab gas ako ti bi neko nabacio dodatnih 100 kila na auto ili ako bi naišao na uzbrdicu. Generator usporava polako pošto ima ogromnnu kinetičku energiju akumuliranu u sebe i daje ti vremena da proračunaš povećanje ulazne snage i da to i implementiraš. Povećanje ulazne snage je na primer da se ventil za vodu malo više otvori na hidroelektrani ili da malo više pare uđe kod termo generatora ili malo više gasa kod gasnih elektrana (princip motora sa unutrašnjim sagorevanjem).

Što kažeš, ovo je rezon kada imaš jedan generator u sistemu u "ostrvskom radu", gde turbinski regulator (regulacioni sklop koji pominješ, koji definiše dotok vode ili pare na turbinu, odnosno, u suštini mehanički moment na trubini) reguliše brzinu agregata u zavisnosti od opterećenja, kako si i opisao (slično kako i što papučica gasa reguliše brzinu automobila u zavisnosti od opterećenja).

Ipak, kada je generator vezan na mrežu (odnosno kada nije sam u sistemu) regulacija učestanosti mrežnog napona o kojoj pričaš se donekle komplikuje, i izneta je na sistemski nivo, dok lokalni turbinski regulatori na gro agregata (izuzev nekih specifičnih unutar sistema) regulišu ne brzinu agregata, već aktivnu snagu koju generatori ispuštaju u sistem.

Verovatno je to tema neke buduće priče.

alselone alselone 13:03 11.07.2021

Re: ...

Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.

Au, baš mi je žao. Je l' OK prošlo što se tiče samog preloma, zarastanja itd?
alselone alselone 13:04 11.07.2021

Re: ...

Ipak, kada je generator vezan na mrežu (odnosno kada nije sam u sistemu) regulacija učestanosti mrežnog napona o kojoj pričaš se donekle komplikuje, i izneta je na sistemski nivo, dok lokalni turbinski regulatori na gro agregata (izuzev nekih specifičnih unutar sistema) regulišu ne brzinu agregata, već aktivnu snagu koju generatori ispuštaju u sistem.


Da, to se radi AGC funkcijom u okviru EMS-a.
Ja sam programirao jedan AGC i puštao ga u rad na par mesta po svetu. :)
jinks jinks 13:08 11.07.2021

Re: ...

Svaka čast.

Ko je radio AGC koji je trenutno aktuelan u EMS-u.

Znam za neke priče od ranije, a i interesantno gde je regulacija učestanosti sada, u EMS-u ili EPS-u, pošto su sada to dve razdvojene firme. Logično je da je u EMS-u, a da određene EPS-ove elektrane odrađuju ovu funkciju prema EMS-u kao vid ugovorne usluge, ili kako već.
gvozden1 gvozden1 13:08 11.07.2021

Re: ...

Убре Хучи... Гипс по врелцу је тек додатни ужас. Али има и пластичне удлаге па је далеко лакше.

Je l' OK prošlo što se tiče samog preloma, zarastanja itd?

Ma ići će to dobro, kaže doktor, mlado je zarašće.
I smeje se, boli njega :)

Jbg, dešava se, sad prepravljam kvačila (kola i traktor) na ručnu polugu.
docsumann docsumann 13:12 11.07.2021

Re: ...

gvozden1
Moze i ovako

Kako god, spasio si mi dan.
Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.

I onda saznam nešto, ono, postane mi skroz jasno nešto što sam svrstavao u rubriku, nije meni dato da to razumem, pa ovaj dan brojim u uspešne :)


tebi bi sad baš legla jedna dobra šorka na blogu.
samo reči, bačiću stolicu prvi.

zezam se, jbg šta drugo. drž se u glavu!
mirelarado mirelarado 13:13 11.07.2021

Re: ...

Jbg, dešava se, sad prepravljam kvačila (kola i traktor) na ručnu polugu.


Eto zanimacije. Ne daj se, Huči!
gvozden1 gvozden1 13:17 11.07.2021

Re: ...

tebi bi sad baš legla jedna dobra šorka na blogu.

Baš razmišljam da napišem jedan četnički, i da zamolim Srkija da objavi :)

Eto zanimacije. Ne daj se, Huči!

Hvala Mirela, ne dam se, ima u meni te šumadijske krvi :)
alselone alselone 13:33 11.07.2021

Re: ...

Ko je radio AGC koji je trenutno aktuelan u EMS-u.

Nemam pojma, pravo da ti kažem. Sa njima sam tek tek malo nešto radio i to oko load forecastinga.
Logično je da je u EMS-u, a da određene EPS-ove elektrane odrađuju ovu funkciju prema EMS-u kao vid ugovorne usluge, ili kako već.


Ne znam ni ovo. :)

Kada sam rekao EMS, mislio sam na Energy Management System, ne Elektromreža Srbije.
crossover crossover 13:35 11.07.2021

Re: ...

Baš razmišljam da napišem jedan četnički, i da zamolim Srkija da objavi :)


Al će Pajke da se obraduje. :)
Drš' se, Huči.
mirelarado mirelarado 13:36 11.07.2021

Re: ...

Hvala Mirela, ne dam se, ima u meni te šumadijske krvi :)


To je, nadam se, nesporno.
gvozden1 gvozden1 13:56 11.07.2021

Re: ...

Al će Pajke da se obraduje

Pa zbog toga, da mu učinim, drug mi je jbg :)
Hvala
tess1 tess1 18:35 11.07.2021

Re: ...

Baš razmišljam da napišem jedan četnički, i da zamolim Srkija da objavi :)

Ma da, pa da moramo biti fini prema tebi zato što si slomio nogu. :)
gvozden1 gvozden1 19:12 11.07.2021

Re: ...


Ma da, pa da moramo biti fini prema tebi zato što si slomio nogu. :)

Kad bih znao da će Srki biti fin prema četnicima, i drugu bih polomio :)
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:52 11.07.2021

Re: ...

gvozden1

Ma da, pa da moramo biti fini prema tebi zato što si slomio nogu. :)

Kad bih znao da će Srki biti fin prema četnicima, i drugu bih polomio :)



Ja sam uvek fin i uviđavan prema svima sa posebnim potrebama, i rekovalescentima. A jesi li stvarno slomio nogu, ili ovo samo tess podjebava?

Ali, ne znam šta bi pisao o četnicima, nema tu ništa novo, sve te revizije i lagarije su odavno poznate, jedino da izložite neku novu pikanteriju, tipa da je Kalabić u potaji bio LGBTQ (ovo Q najveroavtnije), i imao u šumi romantičnu vezu sa Pećancem Kostom, ali se to nije baš završilo kao u bajci, pominje se i STD zbog slabijih higijenskih navika u tom kolaboracionističkom pokretu, pa to onda da bude vredno bloga. No, ne pravim pitanje, napiši šta god hoćeš i pošalji, ja ću da objavim, nema nikakvih problema. Ionako ima premalo tekstova novih, tako da ništa ne bi smelo da se baci.

Sad ako nas zilikaka ne pobriše metlom, u borosanama, nikad neće!
gvozden1 gvozden1 20:23 11.07.2021

Re: ...

A jesi li stvarno slomio nogu, ili ovo samo tess podjebava?

Jesam jbg, na glup način, kao što se i dešava uglavnom.

No, ne pravim pitanje, napiši šta god hoćeš i pošalji, ja ću da objavim, nema nikakvih problema.

Ma znam da bi, zezam se.
Hvala.
zilikaka zilikaka 20:51 11.07.2021

Re: ...

Slomio sam nogu, pa se vučem sa ovim gipsom, ne znam kud bih sa sobom, prolaze besmisleni dani.

Jeste nezgodno uvek, naročito na ovu vrućib-nu, al sad možeš da budeš pametan pa ovu situaciju iskoristiš da (u)radiš mnogo toga što do sada nije stizalo na red. Ja bih za početak odabrala čitanje i gledanje serija, al ono bindžvanje, što bi rekli klinci.
Ja umem da zaglavim sa trilerima u BBC produkciji, jedino što me uglavnom spolja svet natera da imam mere. Ti bar ne moraš da tražiš opravdanje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana