Budućnost| Društvo| Ekonomija| Porodica| Roditeljstvo

Penzionisanje penzije?

little_radojica RSS / 03.10.2021. u 12:48

Први пут сам почео озбиљно да размишљам на тему пензије. Изгледа чудно да је то дошло тек са 37 година, али је уствари логично да је то дошло тек сад кад сам почео да уплаћујем озбиљније суме у фонд. Потпуно свестан колико сам досад из разних фондова и буџета добијао, прихватам обавезу и част без трунке задршке, али како год да гледам на све то пензија као институција изгледа као реликт прошлости од којег ја, сва је прилика, нећу имати ништа, јер ће дотад већ сигурно бити успостављен неки нови друштвени договор. Ако је мени и мојој генерацији то било очигледно мање-више још пре почетка радног века, ранијим генерацијама није и многи су узалуд пројектовали свој живот и планове везане за ту врсту обавезне штедње и солидарног осигурања од неизвесности коју старење носи са собом, и сад се прилагођавају суровој реалности свако на свој начин. Та прича не може да се прича без освртања на тренутне демографске пројекције и њихове импликације. То је најгушће посејано минско поље у политици које (мудро) избегавају сви који се њоме активно баве, а тема је више него битна.

Тренутна (неодржива) ситуација

Најновије прилике доказују да је и "прави" Запад осуђен на исту економску путању као и његови источни изданци Јапан и Кореја, али не само они, већ и остатак света веома предвидиво иде ка сличном исходу. Узајамни тренд старења становништва и дефлације је конзистентан и неумољив. У најкраћем, просперитет послератног поретка донео је убрзану индустријализацију, урбанизацију, еманципацију и слободе, које се демографски испољавају кроз све дужи животни век, боље здравље, али и мање беба и генерално старење светске популације. Сад је то већ очигледно, али кад је институција пензије увођена изгледало је да ће тренд раста бити вечан и да ће то бити одрживо. Тада је очекивани животни век био 58 година, а услов за пензију постављен на 65 година. Очигледно је пензија требало да буде привилегија ретких, за које се очекивало да у тим годинама неће више моћи да се брину о себи.

У међувремену, све се изменило у том смислу, очекивани животни век у многим земљама је премашио 80 година, а скоро свуда већ 70 година и многи шездесетпетогодишњаци су витални и итекако способни да задају ударце. Старосне пирамиде су се изокренуле, врх им на дну стоји, па се број оних који уплаћују у фонд смањује, а оних који примају пензију из фонда повећава. Баланс је одавно нарушен, тако да сад државе домећу из буџета разлику, терају дефиците унедоглед, повећавају намете на привреду и потрошњу да би смањили разлику, али то је унапред изгубљена трка и јурење свог репа. (Србија је имала и додатну несрећу да и тај какав-такав фонд изгуби у лудилу деведесетих.).

Мислим да није претеривање да се каже да скоро све државе данас имају огроман део буџета опредељен за социјална издававања у којима су опет плаћања за пензије већи део. Јапан има чувени јавни дуг од 237% БДП-а, а највећи део тог дуга је настао услед дефицита који се јавља сваке године уредно и који је мање више једнак издавању из буџета за пензије. У Јапану се у пензију иде са 60 година, а живи се 85/80 година, па је притисак на буџет нарочито велик. Скоро је закон мењан да се омогући фирмама да држе људе запослене и после 60. године до 65. године, а и пензија је у случају пензионисања са 65 година симболично већа, па многи радо прихватају. Ствар је прошла мање више без буке и спиновања, јер Јапан има пуну запосленост и практично нема незапослености младих, а и очајнички се бори да има какав-такав номинални раст. Прича се да ће ова граница расти и до 75 година и тиме би практично било озваничено оно што је већ за многе реалност. Јесте, радиће се и после пензије, прво зато што су пензије релативно мале и значе аскетски живот, друго зато што су људи здравији и могу дуже да раде, треће јер се боље осећају кад раде, тј. многи би радили чак и да су им пензије довољне, јер је рад, плаћени или неплаћени, једна од природних потреба човека. Код нас је слична прича, многи пензионери раде хонорарно догод могу, или се повуку на своја имања па раде тамо, макар башту.

Продужени радни век наравно умањује апсолутни износ пензија, али он и даље расте из године у годину услед све већег раста броја пензионера и све дужег животног века. (ту је битна ставка и притисак на здравствено осигурање, али задржимо се само на пензијама). С друге стране, број деце опада. Чак и да се број порођаја по мајци не мења (у многим земљама конвергира око 1.4), број потенцијалних родитеља ће се још доста дуго смањивати и просечна старост мајки такође.

Бројке се могу упросечити, али кад се ради о разлозима за то они варирају од особе до особе.

Прво, све више људи избегава у широком луку чак и брак, а камоли одгајање деце. Некад је то била одлика људи нарочито амбициозних и фокусираних на одређене више циљеве, а данас је широко распрострањена појава свих сталежа и професија. Постоје чак и људи који немају никакав интерес за сексом, рушећи чак и неке општеприхваћене постулате у психологији (ови трендови су најдетаљније идентификовани у јапанском друштву, али искуство нам сад већ говори да ће се они пре или касније испољити и у Европи и Америци). Друштвени односи су генерално тешки, захтевају пуно труда и енергије, пријатељства су тешка, романтичне везе још за ред величине комплексније и теже, и многи у том смислу стидљиви људи се самоизулују од свих тих тешких ствари или бар ограничавају комплексност својих односа. Треба рећи да је ово постало могуће тек у модерно време након што су друштва обезбедила све услове и подршку свакоме да од величине векне хлеба израсту у одраслу и независну јединку које притом може да маше и завидном друштвеном моћи без икакве обавезе према том истом систему који их је одгојио укључујући ту и родитеље. Ти људи често сасвим искрено кажу да их не интересује пензија и подршка друштва, да ће живети од онога што сами зараде, али наравно не могу да врате оно што им је већ дато, материјално и нематеријално. У Немачкој одавно постоји онај чувени порез за нежење, али то је само симболичан изузетак. Један мањи број људи који не желе децу и пропагирају то као друштвено пожељно наводе као разлог глобално загревање. Заиста нема бесмисленијег аргумента, јер смо ми људи, као биолошки организми, неутрални на емисију угљен диксида, узимамо угљеник из атмосфере и враћамо га у исту. Наше друштвено деловање доводи до емисије, али не неминовно, и за то постоје решења која су део неке друге једначине. Свако ко је једном летео авионом или се возио аутомобилом на унутрашње сагоревање вероватно већ самим тиме губи морално право да прича о "пренасељености". Уосталом, у блиској будућности укупна популација света ће неминовно почети да се смањује, али то неће само по себи решити проблем емисије гасова стаклене баште.

Друго, они који декларативно желе, али одлажу потомство најчешће помињу као разлог одлагања трошкове одгајања деце и општу неизвесност. Сви који имају децу знају да то уопште не кошта толико колико се о томе прича, а и да се решења увек некако налазе без обзира на све изазове. На крају крајева, тај исти изговор се јавља и у богатим и у сиромашним државама, у стабилнијим и нестабилнијим, и кад су плате мале и кад су плате велике. Ту делимично спадају и они који имају једно дете и мисле да ће им друго дете бити превелик притисак и да ће умањити могућности њиховом брату или сестри да добије све што они сматрају да треба да добије. Тешко је замислити шта то толико додатно кошта осим евентуално похађања приватне школе од јаслица до универитета. Признајем да се мени тај протекционизам тешко може објаснити с обзиром да сам добио фантастичну прилику и образовање у јавним школама од Србије до Јапана, а да сам притом видео и превише људи којима је и та шанса била превише. Можда би ми било још боље у животу било да сам добио све то и Харвард од родитеља, али да ми неко да да бирам између прилике да постојим и да се борим за своје место под сунцем ИЛИ да не постојим, јер моји родитељи нису били сигурни да могу да ми обезбеде приватну школу, знам шта бих изабрао. Зато ја строго судим о таквом изговору, али наравно људи имају право да имају колико желе деце. Да будем сасвим прецизан - судим изговору, не људима! Тако превише пута паушално испаљен изговор, постао је временом опште место широм планете које можда обесхрабрује и оне који би се упустили у ту малу авантуру звану велика породица. То сам чуо од људи разних платних сталежа, чешће оних који зарађују неколико пута више од мене. (На крају, ја осећам исто суђење кад кажем да желим троје или четворо деце, док ми они објашњавају како сам малтене окрутан према тој деци која ће ваљда одрастати у немаштини и радити у руднику да родитељима донесу приходе и јести овсену кашу као Оливер Твист. Убацити меме Мел Гибсона и Исуса Христа)

Треће, они који заиста желе децу или велику породицу, али се боре са неплодношћу. То је дуга и напорна борба која нема увек повољан исход. Државе ту пуно помажу, и ситуација би вероватно била катастрофална да та врста подршке не постоји. Постоји процена да би у друштвима у којим је фертилитет 1.4 детета по жени био 1.6 до 1.8 кад би сви који покушавају могли да имају жељени број деце. Ту опет постоји негативан генерални тренд да се трудноћа одлаже до задњег момента из незнања или необавештености или просто превише оптимистичног планирања. Уз сва фантастична достигнућа модерне репродуктивне медицине, кад се заледе јајне ћелије и покушава оплодња након четрдесете веома је велики ризик да процес не успе. Тридесете су неспорно изузетно битне, ако не и најбитније за каријеру, а двадесете су прошаране неизвесношћу, неодлучношћу, неопредељеношћу и незапосленошћу, тако да је то оклевање доста логично.

Треба рећи да државе широм света имају разне мере којима покушавају да подстакну наталитет, не само декларативно и великим речима, од разних економских подстицаја до отворене пропаганде (нпр. „јебите се за Данску"), али нигде се ситуација не поправља, свуда је тренд негативан. У том смислу, мислим да је проблем што не постоји јасна дугорочна гаранција и план пута. Тако мислим, јер су се бејби-бумови историјски дешавали у временима великог оптимизма кад се очекује дужи период просперитета (после рата, у доба економске експанзије и осетног побољшања квалитета живота).

 

Како би могао да изгледа нови друштвени уговор

Да бисмо сви имали неке предвидљивије токове живота издаци за пензију се морају драстично смањити каснијим одласком у пензију, радно способни дуже плаћати премије, а најмлађи издашно и поуздано подржати кроз период од 25-30 година, а пирамиде старости имати мање осцилације.

Издаци за пензију ће свакако бити неминовно смањени дужим радним веком и ту је у питању само прихватање онога што се већ одиграва пред нашим очима (ја сам већ прихватио да ћу умрети или на борду директора или правећи сојеницу негде наДунаву). Ту је коцка већ бачена и илузорно је очекивати неки велики скок у продуктивности којим би могло више да се створи вишка и издвоји за пензије. Мислим, ако интернет већ није донео такав напредак ( а донео је фантастичан напредак), каквом чуду да се надамо? Додатно се може унапредити стандард оних који не могу више да се брину о себи, кроз унапређење капацитета домова за старе и већој доступности медицинске неге.

Поправити демографску купу је далеко тежи проблем и захтева дубље културолошке промене које не може само држава да спроведе (нити би било пожељно). Држава треба да снажно предводи ову иницијативу и да да дугорочну гаранцију за спровођење какву само држава може да да. У какву год да се кампању крене јасно је да процес мора бити плод широког консензуса ороченог на бар 25-30 година и свако одступање од тог пута због тренутних прилика мора бити политички и технички отежано (уграђено у Устав?). Ни због камата на светском тржишту хартија од вредности, ни због цене нафте, ни због политичких криза, ни због нивоа јавног дуга, не сме се одступити од обећања да ће држава финансирати дефицит наредних 25-30 година док се не створи одржив тренд по којем повећање или смањење популације неће угрожавати фискалну стабилност. Наравно, једино у случају тектонских поремећаја као што је рат, оваква обећања се могу суспендовати. Технички, држава би могла да емитује специјалне дугорочне обвезнице са реалним очекивањем да ће имати боље пореске приходе кад деца рођена данас постану порески обвезници.

Наравно, који је то број новорођенчади који ће бити подржан је најшкакљивији део приче и најподложнији критици, али и то је у сваком случају део јавног дијалога, а не арбитрарна одлука неког бирократе. У сваком случају пожељно је да ово буде глобално координисана акција преко УН, да би се избегла трка у субвенционисању новорођенчади. Да су такви договори могући показује нам Париски споразум о ограничавању емисије гасова стаклене баште. Без обзира на озбиљне политичке несугласице, тај споразум се спроводи и велике државе убрзано ограничавају употребу фосилних горива.

Да ли ће грађани ово прихватити држава не може да контролише, може само да апелује. Може и да се побрине да уклони све мање, али реалне препреке које се појављују у одгајању деце, а на које новац и администрација може да утиче: да обезбеди довољно места у вртићима, да унапреди медицинску негу трудница, да обезбеди потпуно бесплатно школовање (укључујући ручак, књиге и униформе) све до завршетка студија за све оне који желе да уче, да делимично заштити радна места породиља и старатеља, да уклони препреке за усвајање деце и олабави сурогатство уз адекватну контролу, да помогне у обезбеђивању одговарајућег стамбеног простора (рецимо да ако породица има мање од (рецимо) 15квм по члану, а жели да се пресели у већи стан, да држава финансијски помогне да издаци за становање не пређу (рецимо) 30% прихода домаћинства). Све ово значи већа давања, ту нема грешке.

Држава, наравно, има ограничен утицај на привреду, али би могла да помогне да се створи правни оквир по којем би фаворизовала нарочито рану трудноћу (рецимо 22 до 27 године) и да помогне младим мајкама да се лакше врате у радну снагу или на факултет, и граде каријеру пуном снагом у тридесетим и четрдесетим, а имало би значајне позитивне ефекте и на умањење проблема неплодности.

Друштво у целини мора омогућити више искреног дијалога. Мислим да је тренутно глобална култура дијалога на веома ниском нивоу, неадекватна за изазове који су пред човечанством. Лажи и чињенице су једнаке по статусу, ботови су многи и свуда, цензура је спала на приватне комерцијалне платформе, а о култури канселовања да и не причамо.

Има још један (мрачан) аспект целе приче, а то је да тренутни курс води ка даљем штампању пара и надувавању балона којекуде који ће кад-тад пући и испоставити нове реалности и ад-хок решења више као реакције, а не као преузимање одговорности да се активно суочи са проблемима. Страх ме и да помислим какве све социјалне ломове то може да изнедри као последицу и како то може да се преслика на геополитичке одлуке и бркате генерале.



Komentari (241)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

little_radojica little_radojica 13:17 03.10.2021

Re: Druže, no sikiriki

Дајте ми већу лопату

macak_tosa macak_tosa 13:49 03.10.2021

M'da!

Može li siže!
Ja ne mogu ovako dug uvodni tekst da čitam.
Što se tiče dodatnog samouplaćivanja u penzioni fond, to radim godinama.
Mada mi je stalna dilema da li je bilo bolje da te parice konvertujem u devize?
little_radojica little_radojica 14:00 03.10.2021

Re: M'da!

Пише да смо по садашњем стању ствари осуђени да радимо док нам не смркне, осим ако не изродимо пуно деце као што су твоја.

А што се девиза тиче, које девизе? Кинески јуан? Све је то сад шпекулација.
solo solo 15:23 03.10.2021

Re: M'da!

Može li siže!
Ja ne mogu ovako dug uvodni tekst da čitam.


Ko na planinu ak' i malo stoji više viđu no onaj na brdu.
Ribozom Ribozom 13:55 03.10.2021

fond

Nisam siguran da ce privatni penzioni fondovi resiti probleme ako puknu drzavni. Taman posla da im drzava ne zavuce ruku u dzep.
little_radojica little_radojica 14:03 03.10.2021

Re: fond

Ти си беше радио у Јапану 5 година? Јеси на крају тражио повраћај дела доприноса?
Ribozom Ribozom 14:19 03.10.2021

Re: fond

Nisam, ali pravim odlican sushi
zilikaka zilikaka 14:21 03.10.2021

Re: fond

Nisam siguran da ce privatni penzioni fondovi resiti probleme ako puknu drzavni

Privatni penzioni fondovi su pukli tokom krize 2008. Jednostavno, podležu opštim potresima.
Već smo (i ovde) imali taj primer. Da si iste pare samo u deviznom iznosu čujao sa strane, imao bi 20-30% više.
Ovde ljudi koji mogu recimo ulažu u nekretnine koje izdaju i na to računaju kao prihod kad ne budu mogli da zarađuju.

Jasno da je ovo se napregnuto i da će već za nas, sa pedeset i nekom godinom života, penzija biti vrlo neizvesna ali ni produžavanje radnog veka do besvesti nije rešenje.
Ima zanimanja gde se to i može ali niko ne misli kako da čoveka od 65 godina popne na skelu, pošalje da podiže i pere bolesnike, radi stojeći za kasom...
A i tamo gde se ne radi fizički, sposobnosti opadaju a poslodavci baš nisu oduševljeni da budu gerijatrijski centar. Matori su manje skloni promenama, slabije poslušni, nemaju ambiciju, a nije retko ni umanjenje sposobnosti koje podrazumeva slabiju produktivnost.
S druge strane teško im se može smanjivati plata do početničke jer su uglavnom stigli do nekog pristojnog nivoa.



little_radojica little_radojica 14:25 03.10.2021

Re: fond

Добар си човек и комуниста
freehand freehand 14:26 03.10.2021

Re: fond

Privatni penzioni fondovi su pukli tokom krize 2008. Jednostavno, podležu opštim potresima.
Već smo (i ovde) imali taj primer. Da si iste pare samo u deviznom iznosu čujao sa strane, imao bi 20-30% više.

Odličan potez. Ja, na primer, čupam kosu već dva meseca. Zašto? Kad se u poslu i obračunu vežeš za evro i cne praviš na osnovu tog obračuna baš zato što su ti sve ulazne komponente uvozne, pa skapiraš da je na tržištu sve otišlo u nebo a jedino evro stoji zaleđen - nije ti dobro. Realna cena evra danas je možda 180, možda 200 dinara. A on lenerisan na 117-118. Nisu ovo više ni osamdesete ni devedesete.
little_radojica little_radojica 14:34 03.10.2021

Re: fond

A i tamo gde se ne radi fizički, sposobnosti opadaju a poslodavci baš nisu oduševljeni da budu gerijatrijski centar. Matori su manje skloni promenama, slabije poslušni, nemaju ambiciju, a nije retko ni umanjenje sposobnosti koje podrazumeva slabiju produktivnost.
S druge strane teško im se može smanjivati plata do početničke jer su uglavnom stigli do nekog pristojnog nivoa.


Зато је овде било то да раде до 60. Онда фирма мора да их отпусти па може после да их запосли по уговору за далеко мање паре. Или узму отпремнину, па оду на такси, јер реално са 60 година још су кадри. Знаш колико их имам на градилишту преко 60, знам једног од 72, пичи деда и наплаћује лудачки.
Ја више бринем за ове младе, они немају никаву амбицију, никаква знања и само траже боље услове и мењају фирме сваке две године. Нити тако могу нешто да стигну да науче, нити ће добити боље услове. Најјачи су ми колеге од 55 година, они рокају, не јебу живу силу. Јес да су бандоглави за промене, али бар знају шта раде.
Није само мој утисак, али можда је моја фирма нарочито лоша у том смислу па сам и ја нарочито критичан.
solo solo 15:53 03.10.2021

Re: fond

Nisam, ali pravim odlican sushi


Može li sushi da se pravi od rečne ribe?

Napeco sam 2 kile peševa rado bih ustupio ljubiteljima. Čarli ima prioritet Tasa je već dobio pola kile. Daću i freehand-u, nije beg cicija.

1 peš 1 zalogaj bar po gabaritima.

Ribozom Ribozom 15:54 03.10.2021

Re: fond

Jasno da je ovo se napregnuto i da će već za nas, sa pedeset i nekom godinom života, penzija biti vrlo neizvesna ali ni produžavanje radnog veka do besvesti nije rešenje.


Sve si u pravu. Mislim da je produzavanje radnog veka budalastina, tj. samo prolongiranje iznalazenja dobrog resenja. Meni je dobro resenje da se ranije ode u penziju, sa max 60 godina, i da se zivot nastavi u selima sa nekim malim ali realnim penzijama. Zato mora da se transformise ceo sistem (penzioni, socijalni, zdravstveni), koji nece da se transformise jer je prilagodjen onima koji ce penziju zaraditi iz neke politicko-direktorske fotelje.

Letos slusam sa kevom predsednika nam, kako je poveco penziju za 30%. Pitam kevu kaze povecali su oko 5% (i oduzeli djilasovih 4000), tako da ima manje u novcu nego pre i plus inflaciju. E onda sledi i obrazlozenje, da su statisticki ubacili i Svajcarske penzije u obracun. Zasto? Moze im se.








zilikaka zilikaka 20:24 03.10.2021

Re: fond

Odličan potez. Ja, na primer, čupam kosu već dva meseca. Zašto? Kad se u poslu i obračunu vežeš za evro i cne praviš na osnovu tog obračuna baš zato što su ti sve ulazne komponente uvozne, pa skapiraš da je na tržištu sve otišlo u nebo a jedino evro stoji zaleđen - nije ti dobro. Realna cena evra danas je možda 180, možda 200 dinara. A on lenerisan na 117-118. Nisu ovo više ni osamdesete ni devedesete.


Ako smo se dobro razumeli, ti smatraš da je bolje onako kako jeste bilo, da dobiješ izveštaj kako do sada imaš ukupne uplate u iznosu od 100 dinara, u dinarima, i da je njihova vrednost na dan izveštavanja recimo 95 dinara, takođe u dinarima.

Ovo drugo je iznos koji ti oni trenutno duguju, kolko možeš da smatraš da imaš u tom fondu.
ZA to vreme evro je bio skočio dovoljno da bi se razlikom u toj ceni zaradilo tih 20 do 30%, što jeste bio iznos inflacije.

A to sa kursom, to je vazda bila stvar koja se diktira zbog nekog i nečeg, jedino što ja ne znam ko je sada u pitanju. Možda samo izbori.
Ribozom Ribozom 20:32 03.10.2021

Re: fond

Može li sushi da se pravi od rečne ribe?


Ma naravno da moze, pusti fenseraj tipa riba mora ta i ta, pirinac taj i taj. Ustvari, pirinac mora izlomljeni kako bi bio lepljiv.

Svaka cast na ulovu, vise na to kako si proveo dan.



angie01 angie01 20:46 03.10.2021

Re: fond

Ma naravno da moze, pusti fenseraj tipa riba mora ta i ta, pirinac taj i taj. Ustvari, pirinac mora izlomljeni kako bi bio lepljiv.


pravi se samo od morske ribe,(moze svako da pravi od cega zeli, ali morska riba daje potreban ukus, nisam cula da neko jede zivu recnu ribu, sem dimljenu), a pirinac nije izlomljen, nego je kratkog zrna,...kod nas je kocanski najbolji za tu svrhu.
little_radojica little_radojica 18:03 04.10.2021

Re: fond

Не знам како би могло од речне рибе са свим тим костима.

Кад сам већ ту, fun fact: Јапанци не једу шарана и сома, њима се то гади, као мачку или пса да једеш. Јербо шаран "риља по муљу". Једу неке мале пастрмке, ају се зову, набодене на штап па печене на ватри и јегуље (унаги) које део живота проведу у слаткој води. Унаги је врх.
Мој један пријатељ Албанац провалио да у оним резервоарима за наводњавање опиринчаних поља има рибе колико хоћеш, напецао шаранчића пуну кесу за пола сата, дао мени пола ја то уваљао у брашну и испржио на уљу онако да хрска да ме мине мало жеља. Јапанци прескочили, као баш им се једе неки тофу и тако...
angie01 angie01 18:20 04.10.2021

Re: fond

Унаги је врх.


Super je,-Unagi Don:),...jela sam i skadarsku, isto je extra.
pecaros pecaros 20:09 04.10.2021

Re: fond

little_radojica
Не знам како би могло од речне рибе са свим тим костима.

Кад сам већ ту, fun fact: Јапанци не једу шарана и сома, њима се то гади, као мачку или пса да једеш. Јербо шаран "риља по муљу".


Pitam se da li u Japanu postoji neka reka u kojoj ima šarana i somova? Ili ih ima samo u ribnjacima i drugim stajaćim vodama?

Tek, u reci će se šaran najlakše naći na mestima gde je dobar protok vode, gde je dno tvrdo i glinovito i gde ima nekog podvodnog krša sa kojeg može da brsti školjkice. Jeste da će i som i šaran pojesti svašta što je svarljivo, ali mulj nije nešto što bi ih naročito privlačilo. Som je pretežno grabljivac.

Ukusi su različiti, ali većina ljudi nije u prilici da proba posnog dunavskog šarana - što je veći to je ukusniji, pogotovo ako je komad od pet kila ili više - kod njih ni one koščice u leđima nisu problem, jer su i one srazmerno narasle pa se s lakoćom odvade.
magnus magnus 21:02 04.10.2021

Re: fond

Odličan potez. Ja, na primer, čupam kosu već dva meseca. Zašto? Kad se u poslu i obračunu vežeš za evro i cne praviš na osnovu tog obračuna baš zato što su ti sve ulazne komponente uvozne, pa skapiraš da je na tržištu sve otišlo u nebo a jedino evro stoji zaleđen - nije ti dobro. Realna cena evra danas je možda 180, možda 200 dinara. A on lenerisan na 117-118. Nisu ovo više ni osamdesete ni devedesete.

nije problem kursa, euro pada , ja šiptarima obračunabvam prema kuglici kod safeta , 3003 je bila 3 kune , sad 10 , ostalim (francima -onima koji baštine karolinsku tradiciju ) obračunavam u vizantiskom solidu , on se pokazao kao trajna vrjednost i kvalitetne šolde , solid je sad cca 218 ojrića
little_radojica little_radojica 03:32 07.10.2021

Re: fond

pecaros
little_radojica
Не знам како би могло од речне рибе са свим тим костима.

Кад сам већ ту, fun fact: Јапанци не једу шарана и сома, њима се то гади, као мачку или пса да једеш. Јербо шаран "риља по муљу".


Pitam se da li u Japanu postoji neka reka u kojoj ima šarana i somova? Ili ih ima samo u ribnjacima i drugim stajaćim vodama?

Tek, u reci će se šaran najlakše naći na mestima gde je dobar protok vode, gde je dno tvrdo i glinovito i gde ima nekog podvodnog krša sa kojeg može da brsti školjkice. Jeste da će i som i šaran pojesti svašta što je svarljivo, ali mulj nije nešto što bi ih naročito privlačilo. Som je pretežno grabljivac.

Ukusi su različiti, ali većina ljudi nije u prilici da proba posnog dunavskog šarana - što je veći to je ukusniji, pogotovo ako je komad od pet kila ili više - kod njih ni one koščice u leđima nisu problem, jer su i one srazmerno narasle pa se s lakoćom odvade.


Има колико хоћеш.

Не успевам нешто сад да окачим слике са ове моје дивне реке Тама, али има их 5-10-15кила па све у групама од по неколико комада шврћкају се у бистрој води и боле их бриге.
https://imgur.com/a/QXeR78Y

Али нису као наши, другачији је облик, не разумем се ја. Имају бркове, толико видим.
Не треба ти дозвола за пецање, само забациш. Мада, кажем, није јако популарно у њих.


Јапан има баш пуно малих река, ако су нечим природно богати то су шуме, реке и термалне воде.

bene_geserit bene_geserit 05:17 07.10.2021

Re: fond

nije problem kursa, euro pada

Pa samo slepac to ne vidi. "Transitory" inflacija koja će izgleda da bude prilično permanentna. Čovek više ne sme u penziju, obezvređuje se ušteđevina, mora da radi dok ne crkne.
Freehand kako je to "Realna cena evra danas je možda 180, možda 200 dinara.", ajd objasni.
freehand freehand 08:19 07.10.2021

Re: fond

Freehand kako je to "Realna cena evra danas je možda 180, možda 200 dinara.", ajd objasni.

Lako. Kurs evra je u Srbiji fiksiran, sve ostale cene otišle su u nebo. Ono š+to si nekad mogao da kupiš za evro sad košta evro i po a možda odva.
Šta nije jasno?
bene_geserit bene_geserit 21:33 07.10.2021

Re: fond

Kurs evra je u Srbiji fiksiran, sve ostale cene otišle su u nebo. Ono š+to si nekad mogao da kupiš za evro sad košta evro i po a možda odva.
Šta nije jasno?

Pa nije jasno kako tebi radi mozak.
Stvari su poskupele u evrima jer evro devalvira (inflacija brale i to evrovska). Dinar devalvira podjednakom brzinom kao evro, tako da kurs ostaje isti.
freehand freehand 22:03 07.10.2021

Re: fond

bene_geserit
Kurs evra je u Srbiji fiksiran, sve ostale cene otišle su u nebo. Ono š+to si nekad mogao da kupiš za evro sad košta evro i po a možda odva.
Šta nije jasno?

Pa nije jasno kako tebi radi mozak.
Stvari su poskupele u evrima jer evro devalvira (inflacija brale i to evrovska). Dinar devalvira podjednakom brzinom kao evro, tako da kurs ostaje isti.

Sad ja treba da se pravim da ozbiljno shvatam nekog ko pomeša devalvaciju, inflaciju i poskupljenja?
bene_geserit bene_geserit 01:22 08.10.2021

Re: fond

ajmo ispočetka
Kurs evra je u Srbiji fiksiran, sve ostale cene otišle su u nebo. Ono što si nekad mogao da kupiš za evro sad košta evro i po a možda i dva

Ovo je objašnjenje toliko bez mozga da nije ni čudo što ima 4 preporuke, čudi me da nema 10.
To što su cene otišle u nebo ne znači ni da je kurs dinara u odnosu na evro ni previsok a ni prenizak. Ako su cene više otišle u nebo u dinarima nego u evrima kurs je prenizak, a ako su otišle više u nebo u evrima nego u dinarima kurs je previsok (u odnosu na taj prethodni kurs pre rasta cena).
Znam, visoka inflacija u evrima je nova stvar, treba se navići, nije lako, s godinama smo sporiji i gluplji ...
zilikaka zilikaka 06:10 08.10.2021

Re: fond

s godinama smo sporiji i gluplji .

Da znaš da jesmo.

Nema veze s vašom pričom nego mi dobar uvod.
Juče sam radila neku analizu finansijkih rezultata tačnije pisala obrazloženje za njih. Ništa strašno, nekoliko tabela par grafika (to uvek vole)
Kad su stigli podaci rekoh po kući da sam gotova za sat a ubila debela tri, skoro četiri sata. Nikako da mu "uhvatim mašnu".
Gledam u to i tačno vidim da mi ne ide.
Na kraju sklepala nešto i noćas cele noći imam flešbekove. Glava ko lubenica.
Nekad sam baš noću učila a eto danas čim malo uveče turiram vijuge, nikakvo spavanje.
Zato nek nam je živ i zdrav ovaj blog, ubio se da zameni veselice.


bene_geserit bene_geserit 06:38 08.10.2021

Re: fond

s godinama smo sporiji i gluplji .

Da znaš da jesmo.
Pa ja to po sebi zaključio.
Nekad sam baš noću učila a eto danas čim malo uveče turiram vijuge, nikakvo spavanje.

Isto ovde. Poslednja 3 sata pre spavanja mora neko opuštanje TV, knjiga (to sve manje, umore mi se oči od ceo dan gledanja na blizu), šta god (nekad samo ležim u dvorištu, pričam sa ženom ili gledam nebo) samo da mozak prebacim u mod u kome je moguće da zaspim. Ako radim do spavanja katastrofa, prevrćem se u krevetu satima dok mi mozak ne spusti frekvenciju i prestane da premotava.
Ove pedesete ništa ne valjaju.
freehand freehand 06:55 08.10.2021

Re: fond

bene_geserit
ajmo ispočetka
Kurs evra je u Srbiji fiksiran, sve ostale cene otišle su u nebo. Ono što si nekad mogao da kupiš za evro sad košta evro i po a možda i dva

Ovo je objašnjenje toliko bez mozga da nije ni čudo što ima 4 preporuke, čudi me da nema 10.
To što su cene otišle u nebo ne znači ni da je kurs dinara u odnosu na evro ni previsok a ni prenizak. Ako su cene više otišle u nebo u dinarima nego u evrima kurs je prenizak, a ako su otišle više u nebo u evrima nego u dinarima kurs je previsok (u odnosu na taj prethodni kurs pre rasta cena).
Znam, visoka inflacija u evrima je nova stvar, treba se navići, nije lako, s godinama smo sporiji i gluplji ...
Jeste. Jesi li guglao pojmove devalvacija i inflacija?
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:41 09.10.2021

Re: fond

bene_geserit
s godinama smo sporiji i gluplji .

Da znaš da jesmo.
Pa ja to po sebi zaključio.
Nekad sam baš noću učila a eto danas čim malo uveče turiram vijuge, nikakvo spavanje.

Isto ovde. Poslednja 3 sata pre spavanja mora neko opuštanje TV, knjiga (to sve manje, umore mi se oči od ceo dan gledanja na blizu), šta god (nekad samo ležim u dvorištu, pričam sa ženom ili gledam nebo) samo da mozak prebacim u mod u kome je moguće da zaspim. Ako radim do spavanja katastrofa, prevrćem se u krevetu satima dok mi mozak ne spusti frekvenciju i prestane da premotava.
Ove pedesete ništa ne valjaju.


Kakav crni rad do pred spavanje, ja ni na blog ne idem bar sat dva pre kreveta, bojim se da me neko ne iznervira svojim glupim stavovima. Nego neka serija, lakša (ovi Lignjoslavi koreanci ubiše, pao sam u depresiju laku, za sledeći put da mi se preporuči neka njihova sapunica, a ne ove mračne stvari), knjiga ali da može da se čita ležeći, ili sa ćerom opaučim malo Civilization VI, pa na spavanje, maks. pola sata posle nje.


magnus magnus 04:38 09.10.2021

Re: fond

Pa nije jasno kako tebi radi mozak.
Stvari su poskupele u evrima jer evro devalvira (inflacija brale i to evrovska). Dinar devalvira podjednakom brzinom kao evro, tako da kurs ostaje isti.

Sad ja treba da se pravim da ozbiljno shvatam nekog ko pomeša devalvaciju, inflaciju i poskupljenja?
pa nije se zajebo, u inflaciji valuta devalvira a cene rastu. samo što ovaj put nrmaš valutu a koja devalvira u odnosu na b nego i a i b jednao devalviraju

bene_geserit bene_geserit 05:13 09.10.2021

Re: fond

Ma freehand se uhvatio toga da reč devalvacija znači nominalno smanjenje vrednosti valute (u odnosu na neke druge stabilne valute, koje danas ne postoje) a ne realno opadanje vrednosti valute u odnosu na cene svega (inflacija), kao što ljudi koriste neformalno. OK, neprecizna terminologija.
Sa druge strane nekome mozak zašlafovao, pa pomešao uzroke i posledice, pa mu se priviđaju kursevi evra od 200 dinara.
freehand freehand 09:24 09.10.2021

Re: fond

Ma freehand se uhvatio toga da reč devalvacija znači nominalno smanjenje vrednosti valute (u odnosu na neke druge stabilne valute, koje danas ne postoje) a ne realno opadanje vrednosti valute u odnosu na cene svega (inflacija), kao što ljudi koriste neformalno. OK, neprecizna terminologija.

Raduje to što si ipak proguglao pojam koji si upotrebio, pa sad znaš i šta znači. Zaboravio si još da devalvacija nije bilo kakva promena vrednosti valute u odnosu na neku drugu, nego zvanična i po pravilo je donosti centralna banka.
E sad još da skapiraš da inflacija i rast cena nisu uvek u istoj korelaciji, i da cene mogu da rastu a da to nije ni urok ni posledica inflacije pa onda možemo možda i malo smislenije da razgovaramo.
Što nas vodi i ka sledećem
Sa druge strane nekome mozak zašlafovao, pa pomešao uzroke i posledice, pa mu se priviđaju kursevi evra od 200 dinara.


... a to je da sem što ćeš pristupiti sopstvenoj edukaciji o osnovama onoga o čemu bi da laprdaš, moraćeš da poradiš i na vaspitanju, da bi te pristojni ljudi prihvatili kao sagovornika.
Jer to što si budala ne znači da moraš biti i nepristojni mamlaz, možeš fino da pitaš ako ti nešto nije jasno.

@magnus - inflacija u evro zoni i inflacija u Srbiji nisu ista sttvar,niti imaju nužno iste uzroke, niti su u čvrstoj korelaciji. ali činjenica je jedno: cene koje nisu u vezi sa odnosom valuta otišle su uvis a jedino što u Srbiji stabilno i veštački stoji jeste odnos dinara i evra. to je možda psihološki dobro za tržište, ali svakako nije za one koji cene definišu kroz evro, što nije redak slučaj.
Mada je mnogo takvih cena otišlo uvis i u evrima, poput suve gradnje, moleraja i sličnih stvari koje se definišu kroz jedinicu površine ili slično.
zilikaka zilikaka 09:32 09.10.2021

Re: fond

ovi Lignjoslavi koreanci ubiše, pao sam u depresiju laku, za sledeći put da mi se preporuči neka njihova sapunica, a ne ove mračne stvari

Tako se ja zeznula pa pogledala dve epizode Skvid gejms. Beš i radnju nego me ubila ona socijalna komponenta. Ko i u Parazitu. Taj prikaz masovnog beznadnog siromaštva u bogatom okruženju.
Posle za baksuza nađem Maid, kad isto to malo drukčije. Nisam htela da nastavim. Proganja, bre i po danu.
Nema, od sad gledam trilere i jeftine krimi serije. Ove druge nepogrešive za dobar san.
Milan Novković Milan Novković 13:36 09.10.2021

Re: fond

bene_geserit
s godinama smo sporiji i gluplji .

Da znaš da jesmo.
Pa ja to po sebi zaključio.
Nekad sam baš noću učila a eto danas čim malo uveče turiram vijuge, nikakvo spavanje.

Isto ovde. Poslednja 3 sata pre spavanja mora neko opuštanje TV, knjiga (to sve manje, umore mi se oči od ceo dan gledanja na blizu), šta god (nekad samo ležim u dvorištu, pričam sa ženom ili gledam nebo) samo da mozak prebacim u mod u kome je moguće da zaspim. Ako radim do spavanja katastrofa, prevrćem se u krevetu satima dok mi mozak ne spusti frekvenciju i prestane da premotava.
Ove pedesete ništa ne valjaju.

Svaka čast, ja uglavnom slušam
freehand freehand 14:00 09.10.2021

Re: fond

pa nije se zajebo,

Ok onda, postoje autoriteti kojima se ne oponire.

nego i a i b jednao devalviraju

to si ti tako od oka izmerio ili postoje neki validni podaci o tome?
Ako može bez Safetovih kugli i vizantinskih solida kao obračunskih jedinica, molio bih. Shvatiće neko ozbiljno to o šoldima pa neće prepoznati da je cena zlata u pozdaini, nego će kao ovaj kolega ekspet Bene uzeti zdravo za gotovo da ni u hiljadu godina mrtvoj Vizantiji nema inflacije.
magnus magnus 16:04 09.10.2021

Re: fond

freehand
pa nije se zajebo,

Ok onda, postoje autoriteti kojima se ne oponire.

nego i a i b jednao devalviraju

to si ti tako od oka izmerio ili postoje neki validni podaci o tome?
Ako može bez Safetovih kugli i vizantinskih solida kao obračunskih jedinica, molio bih. Shvatiće neko ozbiljno to o šoldima pa neće prepoznati da je cena zlata u pozdaini, nego će kao ovaj kolega ekspet Bene uzeti zdravo za gotovo da ni u hiljadu godina mrtvoj Vizantiji nema inflacije.



inflacija je pad vrijednosti novca u odnosu na robu , ako večini burzanske robe naraste cijena ,inflacija je tu. željezo ( čelici) , bakar ( kabeli) , nafta i derivati ( od goriva do polikarbonata ) stočna hrana ( kokuruzi , pšenica ....) otišli su gore otprilike u istom procentu u DE ,At, Fr, Hr, Srb, i uglavnim Us i Kini , dakle ponuda novca je veča od ponude robe , cjena novca je niska , u Sloveniji je negativna kamata pa janezi nemilice kupuju nekretnine u istri
freehand freehand 16:11 09.10.2021

Re: fond


inflacija je pad vrijednosti novca u odnosu na robu , ako večini burzanske robe naraste cijena ,inflacija je tu. željezo ( čelici) , bakar ( kabeli) , nafta i derivati ( od goriva do polikarbonata ) stočna hrana ( kokuruzi , pšenica ....) otišli su gore otprilike u istom procentu u DE ,At, Fr, Hr, Srb, i uglavnim Us i Kini , dakle ponuda novca je veča od ponude robe , cjena novca je niska , u Sloveniji je negativna kamata pa janezi nemilice kupuju nekretnine u istri

Pretpostavljao sam da će odgovor zahtevati dva dodatna semestra neke kvaziekonomije. A pitao sam te vrlo jednostavno: da li su stope inflacije iste u EU i Srbiji, i kako to znaš ako tvrdiš da jesu?
I ako može bez ovog mromuđenja o berzama i berzanskim artiklima. Jer, da prostiš, kad mi neko na pitanje o ceni mesa u lokalnoj mesari potegne Vol strit uvek nekako pomislim da se sprema neka grozna prđevina.
magnus magnus 18:31 09.10.2021

Re: fond

I ako može bez ovog mromuđenja o berzama i berzanskim artiklima. Jer, da prostiš, kad mi neko na pitanje o ceni mesa u lokalnoj mesari potegne Vol strit uvek nekako pomislim da se sprema neka grozna prđevina.
čelik i kabeli su svud jednako poskupjeli
freehand freehand 18:51 09.10.2021

Re: fond

magnus
I ako može bez ovog mromuđenja o berzama i berzanskim artiklima. Jer, da prostiš, kad mi neko na pitanje o ceni mesa u lokalnoj mesari potegne Vol strit uvek nekako pomislim da se sprema neka grozna prđevina.
čelik i kabeli su svud jednako poskupjeli

Otukd znaš?
Kladio bih se da to nije tačno, i da nisu svuda ni približno isto poskupeli kao što ni nafta i derivati nisu svuda isto poskupeli.
Ali to je svakako nebitno, ja pokušavam da kažem glupavo jednostavnu stvar i upinjem se iz petnih žila da dokažem očiglednosti. Prvo, odnos vrednosti dinara i evra nije tržišno utvrđen, već narodna banka Srbije taj odnos drži čeličnim lancima. Dakle, na njega apsolutno ne utiču nikakvi ekonomski, inflatorni pa čak - nećeš verovati kad ti ovo kažem - ni berzanska dešavanja.
A ovo će ti biti još teže da poveruješ - inflacija i rast cena nisu isti čak ni u evro zoni, kamoli u čitavoj EU, a o tome da je (prosečna) inflacija u EU ista kao u Srbiji nema ni govora.
I sad mi kaži - o čemu ti, u stvari pričaš?
Milan Novković Milan Novković 14:07 03.10.2021

Evo ...

... Мислим да није претеривање да се каже да скоро све државе данас имају огроман део буџета опредељен за социјална издававања у којима су опет плаћања за пензије већи део. Јапан има чувени јавни дуг од 237% БДП-а, а највећи део тог дуга је настао услед дефицита који се јавља сваке године уредно и који је мање више једнак издавању из буџета за пензије.

... da preselim nešto od "neurolingvističkog programiranja" i ovde, pošto je bolje mesto, da se vidi da nije sve "as it seams" ni na ove teme.

Japanskih 237% mi je na neviđeno dobar primer da imamo 237% i imamo 237% - naime, veliki deo japanskog dežavnog duga je prema sopstvenon narodu. Struturalno bi dug bio mnogo opasniji da je, kao u većini drugih država, prema "masters of the universe".

Kako Japanskoj bakici platiš kupon na obveznice koje je onomad kupila da bi pomogla državi kojoj veruje ona će jedan deo potrošiti na, npr, hranu i lokalne izdatke, drugi na, npr, nova Japanska kola (majka moje komšinice ovde u Londonu (ko ja, 63 godine)) je već uveliko zagazila u Tokiju u 80te i nedavno kupila nova kola, Japanska, naravno

A kako ti država plati kupon G Sorosu on će, možda, sa tom lovom napasti Tursku Liru, a u proseku su male šanse da će previše tog novca vratiti u Japansku ekonomiju, on je svecki čovek.

Ovde se moje free-form pisanje završava pa idem da kopiram i Michael Hudsonovog narativa o "reprogramiranju" mase, od Nobelovaca u ekonomiji pa do Prigrevačkih filozova, kako je pemzija uvek dobra stvar, tj državno odvajanje za dotičnu (da odmah kažem, da ne bi zbunio ljud ovom neočekivanom rečenicom, razboritim ljudima je bolje da im država da novac, evo zašto:

"Pension Fund Capitalism: A term coined in the 1950s to reflect finance capitalism’s mode of exploiting labor by withholding a portion of wages to invest in stocks. The resulting asset-price inflation inspired proposals to privatize Social Security to engineer a similar rise in stock prices, while generating management fees that would absorb a large share of the gains...." - Hudson, Michael. J IS FOR JUNK ECONOMICS: A Guide To Reality In An Age Of Deception . ISLET/Verlag. Kindle Edition.

Ček da uletim pre nego što sam ljudski počeo, da pojasnim: Ako deo tvoje love iz penzionog fonda dođe do mene da radim management, i ja naplaćujem 2% godišnje za to, plus 20% od profita - to može da bude cool ako sam ja jako dobar, npr dupliram ti ono što danas uplatiš za 7 godina, u realnom smislu.

Nažalost, veina te love ide većim entitetima, koji ti prave mnogo manje, dramatično, ne toliko što su loši - a jesu, oni su ti modern-day "suckers" u managementu, ... za neki drugi blog o Dark Pools - nego što veći deo ne ne menadžuju, nego daju drugim fondovima, koji ISTO uzimaju 2 i 20% pa i od dobre godine tebi na kraju ostane malo (ponekad imaš i 3 ili više entiteta u ovom management lancu, na delovima tvog penzionog fonda.

Da bi na kraju većina od love u penzionom fondu kupila annuity - finansijski proizbod gde N miliona iz tvog fonda ode finansijskoj organizaciji koja ti daje 3% od toga dok ne umreš, a onda sve ostaje njima

... ovo moje uskakanje će pomoći daljem razumevanju Hudsona ...

" ... In Chile, the Pinochet junta (advised by the Chicago Boys) let companies invest pension funds in their own stocks, increasing their equity prices – and then shift their gains to banks controlled by the corporate grupo, leaving the industrial employer a bankrupt shell, wiping out labor’s pension savings. (See Labor Capitalism.)

Pensioners have now replaced widows and orphans (living on trust funds invested in financial markets) as fronts trotted out by Wall Street as proxies for the wealth of the One Percent. It is argued that hurting corporate profits would leave pension funds with lower gains, making it harder to pay retirees. Investing pension funds in the stock and bond market instead of financing direct investment leaves pensioners (along with middle-class savers) hostage to the financial sector. Its lobbyists claim that reforms to help consumers by regulating monopoly pricing and product safety, improving working conditions or paying better wages would hurt pension funds by eroding corporate profits and hence stock-price gains...
"

Na svom blogu sam već spomenuo, al ovde ću ponoviti.

Pre toga, Hudson je slovo P pod velikim, reprezentativnim naslovom:

P is for Ponzi Scheme and Pension Fund Capitalism

Sad svojim rečima ponavljam zašto: Ponzi šema ima ekponencijalni rast, ekonomija ispod S shaped - ekonomski ciklusi, krize, itd ... i "brak" im je, prosto, neodrživ.

Ja nikad nisam zagrebao malo više izpod "Nemačkog modela" - kad bi Floki bio osetljiv na pritiske i pretlje možda bi od njega mogao da se iskamči blog o Nemačkim porodičnim firmama i malo šire, šta, kako, koliko, ... ko koga tu ... vodi na kafanjering
little_radojica little_radojica 14:23 03.10.2021

Re: Evo ...

Japanskih 237% mi je na neviđeno dobar primer da imamo 237% i imamo 237% - naime, veliki deo japanskog dežavnog duga je prema sopstvenon narodu. Struturalno bi dug bio mnogo opasniji da je, kao u većini drugih država, prema "masters of the universe".


Да то је позната ствар о јапанском јавном дугу.
Али то је једна инерција која се не дира иако већ тридесет година главни циљ фискалне политике да се дође до суфицита буџета и да удео дуга према БДП пада. ПДВ је само 10% (био је 5% пре десет година) и генерално порези нису високи као у Европи. Али реално, нема више никаквог опипљивог раста, само то чупај па сади и нада да ће бакица наћи разлог да купи нови ауто иако јој је стари сасвим добар (овај нови има камеру за рикверц и држач за кишобран). Гледам шта све купују да би одржали тај точак у покрету, али све мање има смисла. Поготово је ужасно са еколошке тачке гледишта.

Ово остало ништа нисам разумео
Знам само да су јефтине паре свуда, а корисних нових производа који значајно унапређују живот ни на видику.
Milan Novković Milan Novković 14:42 03.10.2021

Re: Evo ...

little_radojica
Japanskih 237% mi je na neviđeno dobar primer da imamo 237% i imamo 237% - naime, veliki deo japanskog dežavnog duga je prema sopstvenon narodu. Struturalno bi dug bio mnogo opasniji da je, kao u većini drugih država, prema "masters of the universe".


Да то је позната ствар о јапанском јавном дугу.
Али то је једна инерција која се не дира иако већ тридесет година главни циљ фискалне политике да се дође до суфицита буџета и да удео дуга према БДП пада. ПДВ је само 10% (био је 5% пре десет година) и генерално порези нису високи као у Европи. Али реално, нема више никаквог опипљивог раста, само то чупај па сади и нада да ће бакица наћи разлог да купи нови ауто иако јој је стари сасвим добар (овај нови има камеру за рикверц и држач за кишобран). Гледам шта све купују да би одржали тај точак у покрету, али све мање има смисла. Поготово је ужасно са еколошке тачке гледишта.

Ово остало ништа нисам разумео
Знам само да су јефтине паре свуда, а корисних нових производа који значајно унапређују живот ни на видику.


Nekom drugom prilikom o Junk Ekonomiji, ali i prost primer može da bude ilustrativan:

Zamisli da ti je do sada uplaćeno $1M u penzioni fond i zamisli da se sutra penzionišeš pa kupiš 3% annuity:

- Dok si živ plaćaju ti $30K godišnje penziju (ignorišimo inflacije i korekcije) a onda novac ostaje finansijskoj instituciji, tvoja deca nemaju od njega ništa i idemo nazad na tvoj blog o .... "penzijama".

- A zamisli da ti čak i sad daju taj milion (u UK uglavnom mže sada) - ne radi se samo o korisnim novim proizvodima.

Prvo, radi se o proizvodima, uslugama, informacijama - u razne bizniše možeš.

Drugo, ne moraju da budu novi, pojednako zdrav potez ume da bude otimanje nezarađenog prfita tim prevelikim, 1% (otud poziv na Nemačke porodične firme)

Nači isti taj milion dobiješ, kupiš vilu na Fijiju, Vanuatu (odeš kao treći da igraš preferans sa Zemljaninom i lokalni vračme) - provedeš neko vreme, jeftin ti godišnji, ostalo izdaješ i isto zaradiš ....

... $30K godišnje.

A kad pandrkneš, pardon my French, to ti ostaje deci, ne onima 1%, pa ... vidi opet pod pemzija ... njihov problem postaje manji, plus ih ohrabruješ da kreativno nastave posao.
little_radojica little_radojica 14:56 03.10.2021

Re: Evo ...

Контам сад. Али не могу овде да добијем те паре назад. Ако сам уплаћивао у фонд краће од десет година могу да добијем 5 година назад по неким коефицијентима, не знам тачно и умањено за порез на приход. У сваком случају не нека значајна сума. До скоро је било само 3 године повраћај.
Такође и ту пензију, ако радим довољно дуго овде да остварим право на њу, могу да примам само ако имам јапанску адресу. Има за то неки начин да се заобиђе, али нисам се тиме озбиљно бавио. Тако да је мој план скромнији. Да зарадим за неки плац у Србији, саградим кућу, направим соларне панеле и бунар за термалне воде, да будем што независнији за основне трошкове. Кад деца оду својим путем да издајем део куће и да нешто дрводељишем.

EDIT: Изгледа да остварујем право на пензију након десет година иако живим после у иностранству. Само је то зачкољица, ако моја земља нема закључен уговор о избегавању двоструког уплаћивања и да ја уплаћујем 9.5 година, 5 година могу да добијем назад, а 4.5 би ми пропале. Ако уплаћујем дуже од десет година, онда остварујем право на јапанску пензију од 65. године пропорционално умањену за године које нисам уплаћивао. Е сад, ја не плаћам само ту минималну државну премију него и додатну (други стуб) што ми је фирма наметнула те и за супругу. Јебем ти све је ово превише компликовано, лакше ми да радим
Ribozom Ribozom 18:31 03.10.2021

Re: Evo ...

да будем што независнији за основне трошкове.


Nadam se da imas i plan B jer mi plan A deluje isuvise naivno.
bene_geserit bene_geserit 19:57 03.10.2021

Re: Evo ...

Nadam se da imas i plan B jer mi plan A deluje isuvise naivno.

Potseti me na Baby Blues šlajfnu:
Sin: "I don't know what I want to be when I grow up."
Tata: "You will probably be hardworking taxpayer with a steady job and a family of your own, like me."
Sin: "Is there plan B?"
little_radojica little_radojica 00:45 04.10.2021

Re: Evo ...

Ribozom
да будем што независнији за основне трошкове.


Nadam se da imas i plan B jer mi plan A deluje isuvise naivno.


Појента је да су сви планови наивни. Како год да диверсификујеш опет су нам сва јаја у истој корпи.
Ја ћу гледати да остварим право на део јапанске, део српске пемзије, да накупим неку штедњу, да избегнем кредите и ово горе описано.
Али све је то у служби економије и ако та машина стане све губи вредност. И све за шта си рмбао ма како свечано и великодушно обећано пада у воду ако је неодрживо. Ја сам непоправљиви оптимиста, па опет не видим како овај морално-економски систем може опстати.
Ribozom Ribozom 20:17 04.10.2021

Re: Evo ...

Pesimista je samo dobro obavesten optimista.
Mislim da kad vec planiras starost, onda ti valjda pprvo na pamet padne zdravstvena zastita. Nju ces placati u Srbiji 25% od primanja (nisam siguran da li je obavezan i porez od 15%), a placaces bukvalno ni za sta.
Pratim malo korona situaciju u Srbiji i videh da se na test ceka po 5-6 sati. Proslo godinu dana i nisu se potrudili da smanje vreme cekanja pacijenata. To mu dodje k'o 'iznenadio sneg putare u januaru'.
Drugo, ako dodje do kakve krize penzionog fonda, Japan ce prvo gledati da ne rasipa pare na penzionere koje zive u inostranstvu. Kod nas su to penzioneri koji zive u spanijama, pa uvek neko tuzakanje u Salcburgu oko uskracivanja na pravo penzije.
Onda ide kriminal u Srbiji, koji ce se sve vise povecavati kad se krokodili razmasu. Ubijena je porodica iz Aleksinca, verovatno za manje od par stotina hiljada evra. Zamisli kakva ce im poslastica biti povratnici iz inostranstva.

I nas je u'vatio neizdrz u doba korone, i imamo sve uslove za ono gore sto si ti napisao u Srbiji, ali... stvarnost nije ono sto mi zelimo, vec ono sto te zadesi.

Черевићан Черевићан 15:44 03.10.2021

а и не би радио би

или,кад је коцка већ бачена

титулар* ја битан...... Пензионер
маштају га ........они што гиљају,
но % оних... што рад настављају
фаму* често тиме .......заљуљају

angie01 angie01 19:16 03.10.2021

u Srbiji

je situacija sto se penzija,(ai plata onih koji nisu u sns-u) tice, prilicno drzmaticna i vezana je za partijsku/feudalnu prepraspodelu,...tako da nasi imaju, bez obzira da li zasuzuju, za razliku od ovih nenasih, koji mogu da crknu, bez obzira sto i oni pune budzet iz koga se posle deli...i to je to.

prvo, sto najveci deo gradjana ima primanja koja ne pokrivaju bazicne fiksne toskove,...dok neki drugi broje neke nenormalne cifere u svom mesecnom prihodovanju,...pogledati pod bajatovic ili recimo danadraskovic, koja iako invalidski penzioner prima i nekih 7 hiljda evra mesecno na ime njene cudne uloge u upravnom odboru NISa i sl.

plate su medjuvremenu postale tajne, jer je tu pocelo muvanje u obracunu jos od devedesetih, da bi nasi dobili vise, a nenasi manje, (u YU su postojali granski ugovori za svaku delatnost, gde su bili odredjeni prarametri za obracun plata, koji su bili prilicno fer postavljeni i nisu podrzaumevali tolike razlike izmedju najnize i najvise),...sto se posle odrazavalo i na obracun penzija.

socijalna politika ni ne postoji, tako da oni najugrozeniji nisu na radaru vlasti.

U Srbiji ima oko 1,7 miliona penzionera. Prema najnovijim dostupnim podacima iz marta ove godine najviše penzionera (21,6 odsto odnosno 369.393 naših najstarijih građana) svakog meseca dobije penziju u iznosu od 10.000 dinara do 15.000 dinara.

Zvanični podaci pokazuju da najviša penzionera, gotovo svaki drugi, mesečno prima do oko 25.000 dinara penzije. Primanja od 26.000 do 35.000 dinara ima nešto manje od 20 odsto penzionera, dok penzije veće od 70.000 dinara dobija manje od dva odsto penzionera.
Najvišu penziju po novom zakonu u iznosu od 132.065.01 dinar, što je skoro pet prosečnih penzija od 26.335 dinara, u Srbiji prima 25 penzionera.

Ova penzija se isplaćuje za sve kategorije korisnika, uključujući i profesionalna vojna lica sa navršenih 45 godina radnog staža. Istovremeno, najnižu penziju do 10.000 dinara, manje od 100 evra, prima 105.000 penzionera, što znači da je najniža penzija 13 puta manja od najviše.



sem sto je Pio fond opljackan, on nije fond, nego protocni bojler.

penzioneri su ovde vidjeni za otklon-rekoh vec pre neki dan, pogledajte kako izgledaju ljudi po ulicama, prevozu, cekaonicama u domovima zdravlja,...slika je kao zi Rumunije 68. a pricam o Beogradu,...glavno da se izdvaja za zivot i odrzavanje vile, bazena, posluge tome diplome koji i dalje koristi drzavnu rezidenciju, da je telekom plato stan guvernanti narodne banke i slicne munje.


ideja da ljudi treba da rade do smrti, ili da se iseljavaju na selo, pa da nesto gaje da bi opstali-je suluda,...vecina njih su bolesni i nesposobni za tako nesto.

zilikaka zilikaka 21:10 03.10.2021

Re: u Srbiji

u YU su postojali granski ugovori za svaku delatnost, gde su bili odredjeni prarametri za obracun plata, koji su bili prilicno fer postavljeni i nisu podrzaumevali tolike razlike izmedju najnize i najvise),...sto se posle odrazavalo i na obracun penzija.

Pa nije baš tako svetlo bilo. Pouzdano znam da su spremačice u naftnoj industriji imale veću platu nego profesori i daleko veću od šnajderki u tekstilnoj. Isto za bravare koji su se razlikovali za po 2-3 puta, što se kasnije videlo i po penzijama.
Ko je imao "sreću" da se na vreme smesti u dobru firmu imao je zagarantovane dobre prihode doživotno.
angie01 angie01 21:34 03.10.2021

Re: u Srbiji

Pa nije baš tako svetlo bilo.


da li si dobro razumela sta sam napisla, doduse skraceno,( pa mozda nerazumljivo), jer mi je ceo komentar vec bio predugacak.

znaci, granski kolektivni ugovor u okviru struke-gradjevinarstvo, zdravstvo, izdavastvo,...gde su sve firmeiz iste struke morale na isti da se oslanjaju- sto u praksi znaci, da od sume od koje se obracunavaju plate, raspodela ne moze da bude proizvoljna, kao sto je sada-nego po propisanom modelu, gde su pored obrazovanja, kljucni bili koificijenti odredjeni za uobicajena radna mesta za tu neku delatnost, koji su opet razrezavani po ulozi i znacaju svakog radnog mesta za samo funkcionisanje tog nekog posla.

naravno da su primenja u razlicitim preduzecima bila razlicitih visina u zavisnosti od njihovih fondova za isplatu plata.

devedesetih, kada su sve kase ispraznjene, pocela je drugacije da se obracunavaju plate, kako bi direktori i oni oko njih-tj, svi koji su bili vezani za vladajuci sistem- i dalje imali dobra primanja, ostali su osisani.
zilikaka zilikaka 21:39 03.10.2021

Re: u Srbiji

raspodela ne moze da bude proizvoljna, kao sto je sada-nego po propisanom modelu, gde su pored obrazovanja, kljucni bili koificijenti odredjeni za uobicajena radna mesta za tu neku delatnost, koji su opet razrezavani po ulozi i znacaju svakog radnog mesta za samo funkcionisanje tog nekog posla.

Pa dobro, to je negde uvek bilo, pa i danas.
Pomenula sam onaj primer jer je recimo za svo to vreme negde nepolju, u onom što se smatralo Zapadom, postojala skoro opšta skala, pa se znalo da viljuškaristu plaćaš toliko i toliko po satu, ma koja vrsta industrije bila u pitanju.
angie01 angie01 21:56 03.10.2021

Re: u Srbiji


Pa dobro, to je negde uvek bilo, pa i danas.


:))),..nekada je bilo, danas ne znam gde neko zarezuje granski kolektivni ugovor-ili kako bi se to vec sada zvalo,...da bi neki direktor imao tu neku enormnu platu, mora negde da se skrati, jer je ogranicena suma u pitanju.


pa se znalo da viljuškaristu plaćaš toliko i toliko po satu, ma koja vrsta industrije bila u pitanju.



a to na Zapadu se znalo u nekom proseku- ne moze tebi firma koja ima manju zaradu, da jednako placa radnike, kao neka koja zaradjuje vise,...imasi sada te neke vrednosti po satu za pojedina zanimanja-al ti u konkretnom slucaju sve opet zavisi od konkretnih mogucnosti,...doduse, tamo nemas najnizu cenu rada ispod mogucnosti pokrivanja bazicnih troskova.
zilikaka zilikaka 22:04 03.10.2021

Re: u Srbiji

ne moze tebi firma koja ima manju zaradu, da jednako placa radnike, kao neka koja zaradjuje vise,...imasi sada te neke vrednosti po satu za pojedina zanimanja-al ti u konkretnom slucaju sve opet zavisi od konkretnih mogucnosti,...doduse, tamo nemas najnizu cenu rada ispod mogucnosti pokrivanja bazicnih troskova.

PA dobro, da, ali to uređuje tržište i u nekoj profitabilnoj grani opet neće preplatiti nekog čije je cena rada poznata, u nekim granicama. S druge strane, onaj što nema da plati neće dobiti radnike jer ako ih ne plati po tržišnoj ceni, neće ih imati.
Ovde mislim na zanimanja koja se mogu podvesti pod isto. NAravno da se posebne sposobnosti ili uslovi rada posebno vrednuju.
gedza.73 gedza.73 22:09 03.10.2021

Re: u Srbiji

zilikaka

PA dobro, da, ali to uređuje tržište i u nekoj profitabilnoj grani opet neće preplatiti nekog čije je cena rada poznata, u nekim granicama. S druge strane, onaj što nema da plati neće dobiti radnike jer ako ih ne plati po tržišnoj ceni, neće ih imati.

Ma ono su ispisane gluposti koje nemaju veze sa životom. Žena lupeta za medalju.
gvozden1 gvozden1 22:16 03.10.2021

Re: u Srbiji

u YU su postojali granski ugovori za svaku delatnost,

I ko je te ugovore potpisivao?

Kolektivni ugovor potpisuju radnici (sindikat) sa poslodavcem.
Ko je bio poslodavac samoupravljačima?

angie01 angie01 22:16 03.10.2021

Re: u Srbiji

ono sto sam htela da kazem je, da se sada preraspodela u okviru jedne firme vrsi po partijskim zaslugama, ....pa je nekada bilo, da ako recimo urednik u izdavackoj kuci ima 80 000, glavni urednikima 95 000, a direktor 120 000,...( jer se obracunavalo po propisanim koeficijentima),...a sad recimo urednik ima 60 000, glavni 150 000, a direktor 280 000,...ovo sve improvizujem, samo ilustrujem princip...gde su uloge u funkcionisanju preduzeca ostale iste:))
angie01 angie01 22:24 03.10.2021

Re: u Srbiji

huci, je l ti pravis razliku izmedju granskog i kolektivnog ugovora,...
gvozden1 gvozden1 22:27 03.10.2021

Re: u Srbiji

Ma ono su ispisane gluposti koje nemaju veze sa životom.

Ma.... čista budalaština.

A pazi terminologije, granski kolektivni ugovor!
Rekao bi čovek, tržište funkcionisalo perfektno, sindikati i poslodavci pregovaraju, vlada pomaže, zakon garantuje, milina jedna.

A u praksi, partija zapovedi da se primaju radnici, trebali ti ne trebali, radio ne radio svira ti radio, ne može mene niko tako malo da plati koliko ja mogu malo da radim, dva tri sata efektivnog posla dnevno, inžinjeri bili dužni da objasne čistačici članici radničkog saveta svoje zamisli jer bez njenog glasa projekat ne prolazi, i ostale morbidarije.

Živ je Tita umro nije.
gvozden1 gvozden1 22:29 03.10.2021

Re: u Srbiji

.
angie01 angie01 22:33 03.10.2021

Re: u Srbiji



znaci ne znas-mojen kao za vantelesnu da se upetljavas,...guglaj malo, mrzime da ti objasnjavam.

gvozden1 gvozden1 22:40 03.10.2021

Re: u Srbiji

angie01


znaci ne znas-mojen kao za vantelesnu da se upetljavas,...guglaj malo, mrzime da ti objasnjavam.


Ajd samo mi objasni šta ti u prvom komentaru znači ono što u drugom znači nešto drugo.

Dakle Endži lupetaš.

Kolektivni ugovori nisu postojali u socijalizmu.
Nisu mogli jer su radnici bili vlasnici.
S kim su mogli da potpisuju ugovore kad poslodavca nije bilo?

Ko je s kim potpisivao te ugovore?
zilikaka zilikaka 22:42 03.10.2021

Re: u Srbiji

sad recimo urednik ima 60 000, glavni 150 000, a direktor 280 000,...ovo sve improvizujem, samo ilustrujem princip...gde su uloge u funkcionisanju preduzeca ostale iste:))

Ima toga svuda, i kod privatnika. Ima da bukvalno isti posao, u istom delu, na istom radnom mestu bude vrlo različito plaćen.
U korporacijama imaš armije ljudi kojima je posaoda procene koja jeminimalna cena za koju ćeš raditi, ako im baß trebaš. Ili ako ima dosta zaintetesovanih ponude nešto sramotno pa ko pristane.
Naročito loše prolaze mladi, obrazovani, iz struke gde ih ima na tržištu i ako je mesto rada u BG. Izrabljuju ih za male pare, drže u statysu lizing radnika i tek menjaju ko čarape. Tek neko uspe iz toga da se otrgne.
Sad pričam o ozbiljnim svetskim firmama koje ovde posluju.
Naravno da nekibtoj zaposlenih ima odlične plate al je takvih malo a o plati (tuđoj) je i zabranjeno pričati. To potpisuješ.

angie01 angie01 23:08 03.10.2021

Re: u Srbiji

Ima toga svuda,


slazem se sa tvojim komentarom,mada sam ja rekla nesto drugo-kako su odnosi izmedju plata za razlicita radna mesta bili drugaciji, kada su se obracunavali po propisanim kvotama granskog kolektivnog ugovora...ovako dolazimo i do 80% nekih losih penzija i 20% posto normalnih i velikih.

a naravno da su sada zarade tajna, pa kako bi sve to muljali, kada bi se znalo...pri tome, radnik nema nikakvu zastutu, jer glavni elemanat u toj sprezi, sindikat-ni ne postoji.
gvozden1 gvozden1 23:09 03.10.2021

Re: u Srbiji


objasnjenoti je, al posto ne znas,ti to tako razumes-lepo ti kazem da se neupetljavas,nego da guglas.



Endžika, imam vremena i ne spava mi se, ponavljaću dok ovo ne isteram.

Dva načina imaš da ovo završimo.

Prvi, da odgovoriš na jednostavno pitanje, ko je potpisivao ugovore koje pominješ, dakle

angie01


granski kolektivni ugovor



drugi način je da zaćutiš.

Biraj.
angie01 angie01 23:15 03.10.2021

Re: u Srbiji

drugi način je da zaćutiš.

Biraj.


huci,jako si smesan,..za pocetak guglaj granski kolektivni ugovor-mada ti ime samo govori o cemu se radi.
gvozden1 gvozden1 23:19 03.10.2021

Re: u Srbiji


huci,jako si smesan,..za pocetak guglaj granski kolektivni ugovor-mada ti ime samo govori o cemu se radi.

Evo, izguglao sam.

Kažu, potpisuju ih sindikati i poslodavci.

I?

Ko ih je potpisivao u vreme kad nije bilo poslodavca?
angie01 angie01 23:25 03.10.2021

Re: u Srbiji

I?


rekoh ti, ne mogu da odgovaram na glupa pitanja, a mrzi me da ti objasnjavam nesto o cemu ocigledno nemas pojma.
gvozden1 gvozden1 23:29 03.10.2021

Re: u Srbiji

angie01
I?


rekoh ti, ne mogu da odgovaram na glupa pitanja, a mrzi me da ti objasnjavam nesto o cemu ocigledno nemas pojma.

Endži dušo, jednostavno je.
Ugovor uvek potpisuju najmanje dve strane, koje su to strane bile?

I ovo do sad je dovoljno da se vidi da lupetaš nešto o čemu veze nemaš, al rekoh ti, došlo mi, neću još da odustanem.

angie01 angie01 23:54 03.10.2021

Re: u Srbiji

Endži dušo, jednostavno je.
Ugovor uvek potpisuju najmanje dve strane, koje su to strane bile?


jednostavno je samo sto je problem tvoje nerazumevanje,...ti mene sada pitas ko su potpisnici necega sto i ne znas sta je,...a pretpostavljam da su potpisnici granski sindikat i granski odbor u privrednoj komori.
gvozden1 gvozden1 00:26 04.10.2021

Re: u Srbiji

..a pretpostavljam da su potpisnici granski sindikat i granski odbor u privrednoj komori.


Jesmo li to guglali malo.

Pretpostavljaš, a?
Ja mislio znaš.

Endžika, cenim trud, i nemoj drugi put tako da pokušavaš sa se vadiš.

Kolektivni ugovori nisu postojali, ni granski ni drugi.
Nije bilo moguće jer je to u suprotnosti sa samom osnovom samoupravljanja, da radnici, vlasnici, oni koji o svemu odlučuju sa nekim potpisuju takve ugovore.
Ako im ne odgovara onaj ko im određuje uslove oni će ga prosto smeniti, a neće se pozivati ni na kakve ugovore.

To je bila suština samoupravljanja.

Kolektivni ugovori su stvar tržišne privrede, ne samoupravne.

Na jednoj strani radnici kroz sindikate, na drugoj poslodavci kroz svoja udruženja (granska, ova ona) i vlada kao posrednik, a nekad i kao sudija (da natera i one poslodavce koji nisu članovi udruženja, nisu pregovarali, da prihvate dogovoreno između radnika i onih poslodavca koji jesu pregovarali) i tako se dolazi do tih ugovora.

Endžika, to je azbuka, stvar opšte kulture, onaj ko priča o kolektivnim ugovorima u samoupravljanju, ozbiljno dovodi i sumnju svoju.




zilikaka zilikaka 08:56 04.10.2021

Re: u Srbiji

Kolektivni ugovori nisu postojali, ni granski ni drugi.


A smela bih da se zakunem da su moji roditelji povremeno pominjali i taj pojam, tokom prepričavanja dnevnih događaja.
nikvet pn nikvet pn 09:21 04.10.2021

Re: u Srbiji

gvozden1

Kolektivni ugovori nisu postojali, ni granski ni drugi.


Хучи, ниси у праву. Постојали су. Тврдио бих као и ти и не би био у праву. Да нисам тужио бившу фирму не бих ни знао да сам под колективним уговором. Башка што га никад нисам ни потписао, а незнам ни са ким. Али то је знао мој адвокат а и вештак, тако да је исплата по колективном уговору била два и по пута већа него плате што бих примио

Колективни уговор је само још грам доказа о колективном лудилу што смо га проживели.
nikvet pn nikvet pn 10:13 04.10.2021

Re: u Srbiji

Још 27.01.2010 писао је о пензијама (бивши?) блогоколега Радуловић.

[url=http://blog.b92.net/text/14092/Nazovi-reforma-penzionog-sistema/][/u
gvozden1 gvozden1 10:24 04.10.2021

Re: u Srbiji

zilikaka


nikvet pn

Em li ga, ja sam radio u društvenim preduzećima, imao i neke ebene pozicije, zapošljavao ljude, kolektivni ugovori nisu postojali.

Neku papiri su potpisivani, ali to je bila puka forma, radile tetke iz knjigovodstva, neki kao kadrovski sektor, ono, vodi ti staž, overava knjižice, te formalnosti.
Primiš radnika, one donesu neke papire, ispotpisuje se to, i niko na to više ne obraća pažnju.

Ja sam možda i potpisao nešto tako, ali da je to bio kolektivni ugovor u onom smislu u kom se danas podrazumeva, da unija poslodavca pregovara sa sindikatima, da se proverava i dokazuje reprezentativnost, da pregovori propadaju, da se traže izmene, da se zbog toga preti štrajkovima, veze sa životom nema.

Ako je radnički savet bio vrhovnoj telo, ako njega i čine radnici i biraju ga radnici, ko je poslodavac?
angie01 angie01 10:47 04.10.2021

Re: u Srbiji

Jesmo li to guglali malo.


:))),...da sam guglala, kopirala bih ti izguglano,ovako sam ti samo rekla ono sto bi bilo logicno,... ja sam objasnila principijelno jedan detalj vezan za obracun plata, pa posle na osnovu toga penzija, ne odgovaram na ispitu, da bih ti sada elaborirala sve lekcije na temu, problem je sto ti toliko nemas pojma, da nisi prepoznao nista, niti razumeo, nego si nadobudno krenuo da napadas,...ti i dalje nastupas kao da nije jasno da si ti taj koji lupeta, iako sam ti dobronamerno rekla da se prvo informises, jer je ocigledno bilo da nemas pojama, ti uopste ne kapiras kako stavri funkcionisu-jer ne znas,...tvoj jedini motiv je da nesto napadas, da bi nesto drugo branio, kao i ovaj tvoj kamarad sto na svaku temu spinuje.


Endžika, cenim trud, i nemoj drugi put tako da pokušavaš sa se vadiš.




jedini koji se vadi-si ti, kao i svaki put,...nalupetas se nesto, pa krenes da vrtis i prebacijes krivicu-ono, necasna rabota.


Endžika, to je azbuka, stvar opšte kulture, onaj ko priča o kolektivnim ugovorima u samoupravljanju, ozbiljno dovodi i sumnju svoju.


ono tvoje objasnjenje je kako mali perica zamislja ,....kako da ti kazem, ja nemam nikakve iluzije o tvojoj kulturi, znanju i postenju, pa je malo blesavo, da ti nekog za tako nesto prozivas, narocito kao poentiranje price u kojoj nisi upravu,...a umesto izvinjenja za nepotrbni napad.
angie01 angie01 10:51 04.10.2021

Re: u Srbiji

Em li ga, ja sam radio u društvenim preduzećima, imao i neke ebene pozicije, zapošljavao ljude,




ceTkaj i jos si imao cin u jni:)))),...pamajkomila, pa ti si skolski primer onih koje ovde pljujes:)))).
Neku papiri su potpisivani, ali to je bila puka forma, radile tetke iz knjigovodstva, neki kao kadrovski sektor, ono, vodi ti staž, overava knjižice, te formalnosti.
Primiš radnika, one donesu neke papire, ispotpisuje se to, i niko na to više ne obraća pažnju.

Ja sam možda i potpisao nešto tako,




gedza.73 gedza.73 11:03 04.10.2021

Re: u Srbiji

gvozden1
Rekao bi čovek, tržište funkcionisalo perfektno, sindikati i poslodavci pregovaraju, vlada pomaže, zakon garantuje, milina jedna.

Evo primer. Rudari su imali vrlo težak i vrlo odgovoran posao. Zamisli kad su oni štrajkom tražili tako malu povišicu kako bi imali mogućnost za bar dva mesna obroka nedeljno. Radi se o 1970. godini. kako neki kažu godine prosperiteta i zlatnog doba (i tad kao i dans za neke jeste bilo, to je ista kategorija ljudi)
Krenu za Beograd (sindikat boli patka, oni se utalili preko Partije), narodna milicija ih izvuče iz voza i prebije.

Bukvalno je jedna jedina vest objavljena (ostali mediji po partijskoj naredbi ili iz straha jednostvano prećutali) i desetak studenata krene sa štrajkom glađu. To je bio prvi protest nakon šeset osme a zahtev je bio da SIV iz sredstava federacije finansira rudarima i gladnim ljudima Jugoslavije (tako bio zahtev) mesni obrok. To što neke ovde tvrde da je sirotinja bila siromašna jer je neobrazovana govori o njima a i o sistemu u kome su oni i njima slični živeli. To ti je ista kategorija ljudo kao ovi danas sa povlasticama.

Tad je milicija upala na fakultet (sistem koji je SloboSlobodo koristio devedesetih kršeći autonomiju Univeziteta) a jedan od najpozantijih ljudi koji se priključio studentima je bio Zoran Radmilović.
čista budalaština.

Ma ovo za Zapad (onih nekoliko zemalja koje znam) su čista bulažnjena. Granski, kolektivni ili ugovor koji radnik potpiše sa firmom kao i najniža cena rada. Zna se šta ima veću pravnu težinu i to decenijama unazad.

A ovo što je Zili pomenula za tekstilne radnike. Oni su bili ispod JURA pelena, jedva da prežive. Naravno da neko ko je preko partije došao u monopolističko preduzeće gde su po zakonu mogli da rade sa novcem šta su 'teli je u fazonu 'jedite kolače ako nemate leba' al' u praksi od jednakosti nije bilo ni 'j'.
Isti su kao PIO fond koji je kreditirao svoje radnike a radnici, budući penzioneri, skoro listom zapošljavanji ili kao naslednici (prva, druga generacija) roditelja kojima je valjda ta fotelja bila za dupe zalepljena, lična svojina pa su prenosili društveno radno mesto na svoju decu , ili za pare ili preko veze.

Ovde su mnoge lustracije preskočene a jedna su upravo penzioneri. Trebalo je uraditi unaksrsne provere svim penzionerima koji primaju penzije preko neke svote. Tad su bre sekretarice odlazile u invalidske penzije jer su posekle prst.

Izvini Radojica na trolu, to je ovde opšte mesto. A za penziju nemoj da brineš. Imaš još trideset godina. Ako sam dobro razumeo Japanci su starija nacija, imaju sve manje dece tako da će se naći novca do tih godina. Ti izdaš deo kuće ovde, taj novac prebaciš u Japan da te neko drži na adresi, tvoj zarađen novac ti isplaćuju i svi u proseku zadovoljni.

vrabac_onaj vrabac_onaj 11:04 04.10.2021

Re: u Srbiji

gvozden1

imao i neke ebene pozicije


+ bio rezervni oficir.
ex-komunista garant!
gvozden1 gvozden1 11:25 04.10.2021

Re: u Srbiji

angie01




Endžika srećo, ja ne znam koju si ti školu završila, ali koju god da si nije ti pomogla.
Ti, dušo, osnove ne razumeš.
To što se neki papir možda i zvao kolektivni ugovor, on to suštinski nije bio.

Da bi se to, srećo, razumelo, mora se znati suština kolektivni ugovora.

A njih, mila moja, mogu potpisati samo oni koji su direktne strane, dakle onaj ko angažuje radnika i radnik.

Kad neko pretpostavi da radnik potpisuje ugovor sa privrednom komorom on pokazuje da ne zna ni šta je sindikat, ni šta je poslodavac, ni šta je privredna komora, on, u ovom slučaju ti, ne znaš ama baš ništa.

A trtiš se nešto.

Ako se neki papir i zvao tako, on je bio kolektivni ugovor koliko i DDR demokratska država, jer se tako zvala.

Evo sad rekoše da je to možda i postojalo, a ti jadna, odmah dotrčala da se obraduješ.

I opet o mojoj biografiji.

Ja je srećo imam, niti se njome ponosim niti je krijem, a šta je sa tvojom srećo?

Šta je tvoja struka dušo?
Šta ti znaš da radiš, lepotice?

Da, radio sam u društvenim firmama, a gde sam mogao, i šta fali tome što jesam, lepojko?

Dok sam radio radio sam, kad je puklo nisam kukao da mi neko popravlja krovove i školuje decu, imam svoj zanat i od njega živim.
Šta je to problem, dušo moja, i što uopšte obraćaš pažnju na to?

gvozden1 gvozden1 11:26 04.10.2021

Re: u Srbiji

vrabac_onaj
gvozden1

imao i neke ebene pozicije


+ bio rezervni oficir.
ex-komunista garant!

I to sekretar partijske ćelije :)
macak_tosa macak_tosa 11:27 04.10.2021

Re: u Srbiji

gedza.73

...

A ovo što je Zili pomenula za tekstilne radnike. Oni su bili ispod JURA pelena, jedva da prežive. Naravno da neko ko je preko partije došao u monopolističko preduzeće gde su po zakonu mogli da rade sa novcem šta su 'teli je u fazonu 'jedite kolače ako nemate leba' al' u praksi od jednakosti nije bilo ni 'j'.
Isti su kao PIO fond koji je kreditirao svoje radnike a radnici, budući penzioneri, skoro listom zapošljavanji ili kao naslednici (prva, druga generacija) roditelja kojima je valjda ta fotelja bila za dupe zalepljena, lična svojina pa su prenosili društveno radno mesto na svoju decu , ili za pare ili preko veze.
...


Kada već pominješ tekstilce i kako je to bilo lepo 'pod dragim drugom Titom' (njaooooo, išli fićom u Makarsku na more), evo jedne priče iz života.
Moja tetka radila u jednom od tekstilnih giganata u ovom našem glavnom gradu Socijalističke samoupravne i bla, bla, bla, ...
Naravno da je jedva sastavljala kraj sa krajem, a glavna hrana ćerci, mojoj sestri od tetke, bio hleb rastopljen u mleku.
I tako, jednom na ZBRLj-u (zboru radnih ljudi), palamudi direktor nešto o samoupravljanju radnika i sličnim idiotarijama toga vremena.
Na to se moja tetka, pred tim mnoštvom ljudi, ustane i uzme reč, ne osvrćući se na one koji su hteli da ju ućutkaju.
I ona će direktoru .... čime ja to samoupravljam? Kakve su to gluposti? Jedino čime ja upravljam je šivaća mašina.
A sada, kada sam već počela, da pitam ja tebe direktore - otkuda tebi vila sa bazenom u dvorištu? Od plate možda?
Naravno, sastanak je otišao kuda i ona stvar ... nastala opšta dreka itd...
Otada počinje za tetku golgota, jer je podobni poslovođa, notorni komunjara, počeo svakodnevno da je proganja, zna se po čijoj direktivi.
Naravno, tetka je bila fajter. Jednom joj prekipi i sa velikim makazama krenu ka poslovođi. On se dadae u beg, tetku su jedva zaustavili.
Tetka vidi da sa 'bandom' ne može na zelenu granu, ode kod lekara i kaže mu da mora da ide u penziju, jer je neizdrživo.
Lekar pita, ali šta da napišem kao razlog.
Tetka odgovori - napiši da sam luda.

Naravno, tetka je odavno znala da je samoupravljanja 'pičkin dim' od sistema, te je na vreme krenula vozom putem Trsta, u taj truli kapitalistički svet, donoseći koješta kako bi glupanderi (i oni koji to nisu bili) mogli da kupuju po komisionima, ne pitajući se kako to da se po te krpe mora ići u taj Trst na trulom zapadu.
Samo da ponovim da sam ja takvog radnika i takvu nesebičnu osobu kakva je bila ta moja tetka, sreo još samo nekoliko puta u životu.
angie01 angie01 11:38 04.10.2021

Re: u Srbiji

suncetizarko-jasam pricala o granskom kolektivnom ugovoru i da su potpisnici granski sindikat i granski odbor u privrednoj komori,...a ti i dalje fulas,..sa sve objasnjenjem malog perice kako nesto funkcionise,( funkcionisalo)-jer ocigledno ne znas kakav je to akt i cemu sluzi, pa ti se cini da mozes da improvizujes svoju odbranu,...pa molim te vise:)))

Da, radio sam u društvenim firmama, a gde sam mogao, i šta fali tome što jesam,


pa ti to zamers drugima, o tome se radi...+sto im ucitavas neke nepostojece stvari, koje sada evo za sebe slucajno priznajes.

ne pricamo o meni- tako da preskoci.

i molim te, izostavi ta ironicna tepanja, samo lozis maksu.


A trtiš se nešto.


koliko vidim-to ti radis,ja pomenula nesto sto JESTE tako bilo, al se tebi nije uklapalo u pricu koju propagiras, pa si krenuo da se ponasas, doduse lupetanjem, koje i dalje nastavljas.
milisav68 milisav68 11:54 04.10.2021

Re: u Srbiji

Prema posebnim saveznim propisima:

Učesnike NOR-a pre 9.9.1943 – 12.718 lica (prosečna penzija 28.582 dinara)

Nosioce spomenica iz 1941. godine – 1.314 (45.659RSD)

Savezno MIP – 213 (44.366RSD)

Savezno MUP – 1.301 (40.512RSD)

Administrativne penzije – 1.054 (31.180RSD)

Prema posebnim republičkim propisima:

Učesnici NOR-a posle 9.9.1943 – 44.652 (22.100RSD)

Borci na odgovornim dužnicima – 499 (30.792RSD)

Republičko MUP – 22.867 (41.650RSD)

Izuzetne penzije – 225 (32.839RSD)

Akademici – 28 (57.901RSD)

Rudari – 2.243 (23.681RSD)

Prof.vojna lica 46.890 (42.206RSD).


Ovo je iz 2012.

U strukturi svih penzionera starosne penzije prima 57,2% korisnika (966 hiljada), invalidske 20,8% (350 hiljada) i porodične 22% (371 hiljada).

Prosečna zarada u februaru iznela je 40.003 dinara. Prosečna penzija za sve korisnike bila je 55,8% prosečne neto zarade. Međutim, kada pogledamo strukturu penzionera odstupanja su relativno velika: starosna vojna penzija je 21,8 iznad prosečne plate, a porodična poljoprivredna 87% manja. Prosečna starosna za zaposlene (27.149 dinara) bila je na 67,9% vrednosti prosečne zarade.

Penzije iznad prosečne zarade u februaru je primilio 131.953 penzionera iz zaposlenih, 21.412 vojnih, 5.898 samostalnih i 58 poljoprivrednih.
angie01 angie01 12:02 04.10.2021

Re: u Srbiji

I to sekretar partijske ćelije :)


sad me ne bi iznenadilo- skoro da je i logicno.:)
angie01 angie01 12:08 04.10.2021

Re: u Srbiji

vo je iz 2012.



za jasnu sliku je potrobno i da se zna, koliko su tada iznosili bazicni fiksni troskovi...koji su u medjuvremenu visetruko porasli.

recimo- ista potrosnja struje je tada kostala 1700RSD, a sada 6000.
angie01 angie01 12:22 04.10.2021

Re: u Srbiji


Ajde kaži mi lepojko, da naučim, pa da te izljubim.


sta bi ti sada, skraceni kurs necega sto sam ja morala da polazem kod ozloglkasene Vlaskalicke, pa taj nemali stres izazvan odnosom zle babe prema mladim studentkinjama , da ti dizdestiram u par redaka, ( pa tako si ti izgleda sve "ucio",..a ti ces da me izljubis-pa nemoj leba ti...ai rekao si da ces da stanes, kada ti budem otkrila potpisnike:),...mislim, nije problem da ti kazem i ovo, al potrudi se nesto malo i sam,..a ja jos moram da se spremam za lekara-pa ne mogu bas puno da se ovde s tobom smaram.
maksa83 maksa83 12:46 04.10.2021

Re: u Srbiji

Naravno, tetka je bila fajter. Jednom joj prekipi i sa velikim makazama krenu ka poslovođi. On se dadae u beg, tetku su jedva zaustavili.

Te tetke nama ovde sada fale, ali naoružane naravno vilama.

vrabac_onaj vrabac_onaj 13:11 04.10.2021

Re: u Srbiji

maksa83

Te tetke nama ovde sada fale, ali naoružane naravno vilama.



odnosno, ako nemaš tetku u kanadi, nabavi tetku s vilama.
gvozden1 gvozden1 13:21 04.10.2021

Re: u Srbiji

,..a ja jos moram da se spremam za lekara

A to, dobro onda :)

gedza.73 gedza.73 15:08 04.10.2021

Re: u Srbiji

macak_tosa
Naravno da je jedva sastavljala kraj sa krajem, a glavna hrana ćerci, mojoj sestri od tetke, bio hleb rastopljen u mleku.

Dosta ljudi je tad jedva sastavljalo kraj sa krajem. Osim onih koji su bili uz vlas'.
, palamudi direktor nešto o samoupravljanju radnika i sličnim idiotarijama toga vremena.

da pitam ja tebe direktore - otkuda tebi vila sa bazenom u dvorištu? Od plate možda?

Otada počinje za tetku golgota, jer je podobni poslovođa, notorni komunjara, počeo svakodnevno da je proganja, zna se po čijoj direktivi.

I sad ti koji su bili u grupi podrške tom samoupravnom direktoru (Jutka, Lučani paralela) danas pričaju kako nije bilo nejednakosti, kako se znao red. Takvi isti će za jedno dve, tri decenije da pričaju kako se danas znao red.

Kapa dole tvojoj tetki. Svako od nas ima bar po jednu tetku arambašu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:09 04.10.2021

Re: u Srbiji

Em li ga, ja sam radio u društvenim preduzećima, imao i neke ebene pozicije, zapošljavao ljude, kolektivni ugovori nisu postojali.



Haha, pa ti si bio i komunjarski funkcionioner(čić), jagnjeća brigada.

Mi smo isto imali kolektivne ugovore sa poslodavcem (državna firma, Institut za Fiziku, doduše u to neko moje vreme se instut i privatizovao, devedeset i neke (neka <= 91 ili 2, to jest postao je akcionarsko društvo, a sindikat nismo imali). I to potpisivanje je trajalo do kraja, ili barem dok sam ja bio tamo.

A tu je bio i onaj čuveni Kolektivni ugovor koji je Sloba terao neposlušne i one druge profesore na ETF-u (državni fakultet) da potpišu, pa su mnogi od njih odbili i završili na ulici, a neki su bogami i nošeni napolje od strane ondašnjeg Levijatana, to jest Slobinih batinaša (eh, to su bila vremena, to su bili ljudi, a ne kao sad, Bajatović "odbrani" tezu a niko ni da šušne). Pa je tako, primera radi, čuveni Branko Popović, akademik, svetski autoritet u numeričkoj elektromagnetici, držao predavanja na Bulevaru Revolucije, uz pomoć megafona.







gvozden1 gvozden1 15:33 04.10.2021

Re: u Srbiji


Haha, pa ti si bio i komunjarski funkcionioner(čić), jagnjeća brigada

Koji vam je bre klinac?

Kako šta kažem o sebi, hvatate se za to.
Plus, da sam to bio stajalo je od prvog dana na onom drugom profilu.
Devedesete su bile u pitanju.

Sad treba da se pravdam.

To što je pisalo da se nešto zove kolektivni ugovor je isto kao kad na plotu piše.

Ne čudi, vi komunisti pričate da je u komunizmu bilo i slobode i demokratije, i građanskih prava, tako je i sa ovim.

Slabo vi stojite sa stvarnim značenjem tih pojmova.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:12 04.10.2021

Re: u Srbiji

gvozden1

Haha, pa ti si bio i komunjarski funkcionioner(čić), jagnjeća brigada

Koji vam je bre klinac?

Kako šta kažem o sebi, hvatate se za to.
Plus, da sam to bio stajalo je od prvog dana na onom drugom profilu.
Devedesete su bile u pitanju.

Sad treba da se pravdam.



Baš si smešan kad se ovako jediš, huči. A čekaj, nisi nam rekao, mislim sad kad si se već ovde autovao istresi sve, kako si to postao funkcionerčić u toj državnoj (pretpostavljam komunjarskoj) firmi? Jel to isto išlo po ključu, kao za ŠRO, ili si imao neku vezu, ili pošto si bio član partije to se onda podrazumevalo?

E, a da ti baš ne bude teško, evo, kod nas u firmi je u jednom trenutku posao krenuo dosta dobro (uprkos nepravednim i ničim izazvanim sankcijama, imali smo kompletnu proizvodnju radio i TV predajnika organizovanu u zgradi, kakav crni komunizam, nas ~33 komada smo bili kao porodična kapitalistička firma, iako smo spolja izgledali kao nekakav naučni institut) i trebalo nam je još radnika, šljakera na traci da sklapaju uređaje. I diša se seti poropale fabrike Pionir, to je bila isto neka kao elektronska industrija, samo su bili pod stečajem, na prinudnim odmorima, radnici gladni i mršavi, kao i u 90% firmi u to vreme, to je ono vreme usred hiperfinflacije, i uzme on desetak radnika odatle, ponudi im platu kao u kapitalističkim firmama, dakle taman toliko da ne umru od gladi, ali da zauzvrat rade prekovremeno. Većina su bili dobri radnici, ali jedan, neki Toma, mali, prgav, posle par meseci zaključi on da mu je plata suviše mala, a vidi da posao cveta, i zaključi da to nije u redu, i krene sa sindikalnim organizovanjem. Bogami je to uzelo maha, iako mu se tu niko nije učlanio sem još par tih bivših kolega iz propale fabrike, i neki od metalostrugara iz radionice, oni su isto uvek bili nezadovoljni, iako su realno, za one uslove, živeli kao carevi. I krenuo da ih uzbunjuje, pa da dižu galamu, da prete štrajkom, a bogami i na direktora se digli. Onda je taj Toma dobio otkaz i to se sve brzo smirilo. Ne sećam se više da li su Kolektivni ugovor i Pravilnik poslovanja firme predvideli sindikalno organizovanje ili nisu, ali se taj pokušaj komunizma u kapitalističkoj firmi u komunizmu u korenu sasekao.
gvozden1 gvozden1 16:32 04.10.2021

Re: u Srbiji

kako si to postao funkcionerčić u toj državnoj (pretpostavljam

Tata mi bio komunista, kao tvoj.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:12 04.10.2021

Re: u Srbiji

gvozden1
kako si to postao funkcionerčić u toj državnoj (pretpostavljam

Tata mi bio komunista.


Znao sam, porodično članstvo.

Samo, moj nije. U mojoj najširoj familiji je komunjara bila samo moja strina (a to sam znao tako što je poštar donosio one neke njihove novine, Komunist, koje ugura u sanduče ili zadene za kapiju). No, i ona je bilo to onako usput, po službenoj dužnosti, kao ti dakle, samo manje entuzijasta (inače je bila građevinac, radila puteve po Africi, pa se tako moj brat rodio u prijateljskoj i nesvrstanoj Zambiji). Dobro, bio i je deda, u ratu, posle se iščlanio, to jest izbacili su ga, još tamo četres i neke, pedesete možda. Tako da slabi smo ti mi, Pajići, bili komunisti.


gvozden1 gvozden1 17:21 04.10.2021

Re: u Srbiji


Znao sam, porodično članstvo

Ajd još nešto da naučiš.

Funkcioner je neko ko obavlja javnu funkciju, u privredi toga nema, tamo su šefovi, direktori...
angie01 angie01 17:23 04.10.2021

Re: u Srbiji

Ajd još nešto da naučiš.




Funkcioner je neko ko obavlja javnu funkciju, u privredi toga nema, tamo su šefovi, direktori...



...mojne vise,...ucuti brate, manja je steta.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana