Kultura| Literatura| Mediji

NIN-ova nagrada i Beogradski pobednik

amika RSS / 23.12.2022. u 21:57

ОТВОРЕН КОНКУРС ЗА НИН-ОВУ НАГРАДУ ЗА 2022. ГОДИНУ:

Познати су и нови чланови жирија. Они ће још ове године радити са Теофилом Панчићем и Маријом Ненезић, којима истиче мандат

Часопис НИН обавестио је јавност, ауторе и издаваче да је конкурс за НИН-ову награду за 2022. и званично отворен. Имамо и новоизабране чланове НИН-овог жирија који ће још ове године радити са Теофилом Панчићем и Маријом Ненезић, којима истиче мандат.

У жири улазе Милена Ђорђијевић, Жарка Свирчев и Горан Коруновић. Марија Ненезић и Теофил Панчић одлучују о најбољем роману још ове године

С обзиром на то да је тројици чланова истекао мандат, Милена Ђорђијевић, Жарка Свирчев и Горан Коруновић ушли су у нови сазив НИН-овог жирија. Теофил Панчић и Марија Ненезић бираће најбољи роман и током 2022.

1644847610-nin-1200x800.jpg

Жарка Свирчев је научна сарадница у Институту за књижевност и уметност у Београду. Основне и мастер студије завршила је на Филозофском факултету у Новом Саду, а докторирала на Филолошком факултету у Београду. Академска сфера интересовања су јој феминистичке студије периодике, авангарда и традиције романа у српској књижевности. Објавила је четири књиге: „Ах, тај идентитет!“ (о стваралаштву Дубравке Угрешић, 2011), Винаверова књижевна република (2017), Портрет претходнице: Драга Дејановић (2018) и Авангардисткиње. Огледи о српској (женској) авангардној књижевности (2018), за коју је добила награду „Анђелка Милић“. Са др Јеленом Милинковић уредила је међународни зборник научних радова Женски покрет (1920–1938). Приредила је књигу Немири између четири зида: избор приповедака књижевница прве половине 20. века (2021). Књижевну критику континуирано објављује у Пољима, Београдском књижевном часопису и на порталу Комуна Линкс.

Милена Ђорђијевић дипломирала је, магистрирала и докторирала на Филолошком факултету Универзитета у Београду. Магистарски рад на тему Теоријски аспекти проблема зла у стваралаштву Џ. М. Куција“ одбранила је 2010, а докторски рад Теоријски аспекти сукоба Истока и Запада у делима Фјодора Михајловича Достојевског, Иве Андрића, Џона Максвела Куција и Орхана Памука“ 2016. године. Радила је као спољни сарадник немачког часописа за књижевност и културу WортМосаик и немачке издавачке куће ГолуБоокс. Ради у Народној библиотеци Србије као уредница књижевних и трибинских програма, у оквиру којих је, само у контексту циклуса „Вечери на Косанчићу“, интервјуисала око стотинак савремених писаца из Србије и региона. Објављује научне радове и књижевне приказе у научној и књижевној периодици. Вишегодишња је сарадница Политикиног подлистка Културни додатак за који редовно пише есеје, књижевне приказе, књижевну критику, те ради интервјуе са књижевницима. Коприређивач је публикације Писци из Србије и ауторка научне монографије Сукоб Истока и Запада у делима Достојевског, Андрића, Памука и Куција.

Горан Коруновић ради као доцент на Катедри за српску књижевност са јужнословенским књижевностима, на Филолошком факултету у Београду. Објављивао је књижевну критику у периодици (Данас, Летопис Матице српске, Поља, Кораци, Квартал) и на порталу Глиф. Аутор је књига Гостопримства (2011, поезија), Река каишева (2012, поезија), Литература и опасност (2013, компаративни огледи), Црвена планета (2014, поезија), Уста без капака (2019, поезија), Музе идеологије (2020, компаративна студија). Бави се проучавањем модерних јужнословенских књижевности, са посебним интересовањем за модернистички роман и савремену поезију.

КОНКУРС ЗА ДОДЕЛУ НАГРАДЕ „БЕОГРАДСКИ ПОБЕДНИК”

Библиотека града Београда установила је 2021. године Награду „Београдски победник” која се додељује једном годишње за најбољи роман написан на српском језику (прво издање) у претходној години. Награда се састоји од: статуе Београдског победника која је рад академског вајара Зорана Кузмановића; дипломе и новчаног износа од 10.000 евра у динарској противвредности. Добитник награде може бити само једно лице тј. награда се не може делити између више лица и може се добити само једном.

Предлоге за доделу Награде могу да достављају писци и издавачи за сва дела која су објављена од 15. децембра 2021. године до 31. децембра текуће године.

Предлози се достављају у 5 (пет) примерака на адресу Библиотеке града Београда ул. Кнез Михаилова бр.56 (Одељење за културне програме) са напоменом Конкурс за доделу Награде „Београдски победник”.

Примерци који се достављају члановима жирија, неће бити враћени предлагачима након завршеног конкурса.

Конкурс траје до 31. децембра 2022. године.

Награда ће бити додељена у другој половини јануара 2023. године.

Контакт телефон у Библиотеци града Београда: 011/20-24-024.

Жирији за доделу књижевних награда "Београдски победник" и "Душан Радовић" конституисани су у Библиотеци града Београда и одржани су њихови први састанци, саопштено је из ове културне институције.

О добитнику награде "Београдски победник", која се додељује за најбољи роман написан на српском језику, одлучиваће жири у саставу: Предраг Петровић (председника жирија), проф. Петар Пијановић, др Слађана Илић, др Наташа Анђелковић и др Весна Тријић.

Добитника награде "Душан Радовић" за књижевност за децу и младе у оквиру свих жанрова одабраће жири који сачињавају: Милош Радовић (председник жирија), проф. др Зорица Хаџић и проф. др Зорана Опачић.

Конкурси за оба признања отворени су до 15. децембра, а одлуке о добитницима ће бити саопштене 28. јануара ("Београдски победник") и 6. фебруара 2022. године ("Душан Радовић").



Komentari (16)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Черевићан Черевићан 23:26 23.12.2022

нелакоћом до одлука

о најбољим

биће посла ..........наслова подоста
Kомисије умало па респектабилне,
али оно што је .........тежe очекиват'
одлуке да буду ...........плаузибилне

solo solo 09:35 24.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

биће посла ..........наслова подоста


U 'ebo ga pa ovi moraju sve to da pročitaju do januara.

Načitana neka raja.

Dal' preskaču?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:53 25.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

solo

U 'ebo ga pa ovi moraju sve to da pročitaju do januara.

Dijagonalno pročita sekretarica, a predsednik žirija, nečitajući, odredi koji autori ulaze u uži izbor, pa ondak, glasaju.
solo solo 01:27 25.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

Dijagonalno pročita sekretarica, a predsednik žirija, nečitajući, odredi koji autori ulaze u uži izbor, pa ondak, glasaju.



Posle glasanja dođe ekipica sa ceduljom i to je to.



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 01:50 25.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

Jednom sam bio u žiriju za najbolji rad u jednom naučnom časopisu. Bilo nas je 5 članova. Ja i još dvojica bili smo za jedan rad, a dvojica u manjini za nekakv drugi, za koji sam znao da je plagijat. Međutim, u onoj manjini bio je i predsednik žirija, a on je imao instrukcije sa vrha. Počela je svečana akademija na kojoj se dodeljuje nagrada, a nije se znalo kome če biti dodljena. Bilo je dramatično... ipak, smo pobedili.
zoja444 zoja444 07:19 25.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

cemu glasanje ako je sve namesteno? ko bira ziri? ko je vrh koji odlucuje? neki politicari ili...?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 20:17 25.12.2022

Re: нелакоћом до одлука

Iskustvo iz žirija, koje sam naveo, je iz vremena SFRJ. Članovi žirija, sem predsednika (visoko pozicionirani funkcioner nadležnog ministarstva), nisu ništa znali o nameri nameštanja i glasali su po svojim uverenjima. Tek kada je većinom pobedio rad kandidata, koji nije bio po volji ministarstva, bilo je jasno da je reč o nameri da se nagrada dodeli kandidatu sa manje glasova, a kojega je od početka forsirao predsednik žirija. Značajnu ulogu je odigrao sekretar žirija, (koji nije član), kada je ministru u pauzi došapnuo: a šta će se desiti ako posle proglašenja kandidata sa manje glasova ustane neko od ona tri člana, npr. Radoš Kalajić, i pred medijima izjavi ko je imao najviše glasova. Pok. Radoš Kalajić bi to i uradio, nije imao dlake na jeziku.
softelectronics_e softelectronics_e 07:04 24.12.2022

M'da!

Ko sada 'drži' NIN?
Naši ili njihovi?
shmoo shmoo 09:22 24.12.2022

Re: M'da!

softelectronics_e
Ko sada 'drži' NIN?
Naši ili njihovi?



Марија Ненезић и Теофил Панчић одлучују о најбољем роману још ове године






softelectronics_e softelectronics_e 10:48 24.12.2022

Re: M'da!

shmoo
softelectronics_e
Ko sada 'drži' NIN?
Naši ili njihovi?



Марија Ненезић и Теофил Панчић одлучују о најбољем роману још ове године




Eeeee, dokurca ako pomenuti odlučuju.
solo solo 01:44 25.12.2022

Re: M'da!

Ko sada 'drži' NIN?
Naši ili njihovi?



amika amika 16:54 28.12.2022

Spisak romana po redosledu pristizanja

Do izbora laureata za 2022, aktuelna dobitnica biće Milena Marković za roman DECA, u izdanju kuće LOM.

Redakcija nedeljnika NIN zahvaljuje svim autorima i izdavačima koji su poslali romane na našu adresu i učestvovali na konkursu.

Spisak romana po redosledu pristizanja

1. Ivan Glišić, ID I TRI ŽIVOTA IVANA DOMCA – M.O.D.

2. Jelena Dedeić, #EVONAPRIMERJA – Partizanska knjiga

3. Vladimir Radovanović, MESEČEVA ULICA – Maestro 111

4. Saša Todorović, GAVRILOVO KAZIVANjE – ASoglas

5. Ivan Teodorov Srdanović, ZAR JE TO LjUBAV? – Školski servis GAJIĆ

6. Dr Bogdan Beljić, MEDENI MESEC NA BATAJNICI – Presing

7. Goran Babić, VIDNO POLjE – Laguna

8. Slavica Mastikosa, PRELUDIJUM – Laguna

9. Miloš Dimitrijević – Džoker, PRIČAJ MI O LjUBAVI – KOS

10. Dragan Stanišić, VATRE LUTALICE : Devojke na rolerima projuriše brze kao vatre lutalice – Beogradska književno-izdavačka zadruga

11. Branko Čanković, OBIČAN ČOVEK – autor

12. Dejan Simonović, SOTONA U SOLITERU – Oksimoron

13. Ivan Ljubičić, MRAČNA STRANA STAKLA – Čigoja štampa

14. Smail Jonuz, TRAGEDIJA ADA KALE – autor

15. Andrija Terzić, ĆERKA SUNCA – A.T. & Friends

16. Branko Mladenov, ZONA – Ivan Radovanović PR Radovanović 2021

17. Milorad Vučković, INDUSTRIJA ZA ODRASLE: BIBLIOGRAF O BIBLIOTEKARU – Presing

18. Slobodan Tišma, ASTAL TIŠ RIBA FRIŠ. ŽIVOT PESNIKA : political nigredo – Nojzac

19. Branko Rosić, DOLAZAK MATADORA – Laguna

20. Vedrana Rudan, DOŽIVOTNA ROBIJA – Laguna

21. Nenad Ilić, I-SKY – Laguna

22. Stefan Marković, POKOJNIK DRUGOG REDA – Laguna

23. Jelena Lengold, LAKONOGI DAN – Arhipelag

24. Tihana Tica, POKERAŠ – Poetikum

25. Dragan Čudić, BLIZANCI SA ZMIJANjA – Filip Višnjić

26. Ivan Čkonjević, MI, KONjI – autor

27. Letica Milovanović, DAMA IZ GOSPOĐINACA – Grafomed trade

28. Nikola Jović, SVEDOK RUSKOG PROLEĆA : uspomene iz Donbasa – Viogor

29. Marko Krstić, IZMEĐU ISTINE I NADE – Miroslav

30. Maša Rebić, KRUG DVOJKE – Dereta

31. Biljana Vilimon, MOJ ŽIVOT S BEGBEDEOM – Dereta

32. Miroljub Milovanović, GOSPOJINSKI VAŠAR U KOŠIRSKOM POLjU – Kreativna radionica Balkan

33. Ilija Gajica, ZAGRIŠĆU OBLAK – Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori

34. Aleksandra Mihajlović, MINIJATURE – Ključ izdavštvo

35. Vladan Matić, ŠAMAR – Agora

36. Zoran Ljubičić, CRVOTOČINA – Agora

37. Ljiljana Milašinović, BALKANSKA ORHIDEJA : put otkrovenja ljubavi, istine i sebe – Književna zajednica Jugoslavije

38. Nataša Bikić, PEČAT IZ STRASTI – Presing

39. Nikola Radić, NIZ PUKOTINA – No Rules

40. Mile Puškarić, LAŽNI PRAUNUK NIKOLE TESLE – Nova Artija

41. Aca Stanojević, ISTINA O NAMA – Filip Višnjić

42. Nenad Milkić, DISTIMIJA : roman o nestajanju – autor

43. Nemanja Rotar, MINOTAUR – Arhipelag/Gradska biblioteka Pančevo

44. Vladimir Jaćimović, POVRATAK NA ZEJREK – Arhipelag

45. Milan Todorov, KUKAVIČKE JUNAČKE PESME – Arhipelag

46. Danica Vukićević, UNUTRAŠNjE MORE – Nojzac

47. Siniša Soćanin, MAPA OPROŠTAJA – Laguna

48. Zorana Maravić, NE MOŽE SUNCE DA ČEKA – Književna radionica Rašić

49. Radovan Vlahović, GOSPODIN SNEVALO – Novo Miloševo : Banatski kulturni centar

50. Milorad Rodić, PREKRASNO JE BILO BITI – autor

51. Bora Ćosić, BERGOTOVA UDOVICA – LOM

52. Željko Marković, MOJA KOLONIJA – Irig: Srpska čitaonica

53. Časlav Milenković, NAMĆOR – autor

54. Ivan Điković, ENERGOKINETIČKI GAMBIT – Prometej

55. Radovan Ždrale, NEVIDLjIVI HARAJU SVETOM – Prometej

56. Slavica Garonja, ŠAPATI MALE VLAŠKE – Prometej

57. Ana Todorović-Radetić, CVETOVI AGAVE – Prometej

58. Dušan J. Pašalić, AVIS MIGRANTIS – Prometej

59. Vladimir Konečni, ŽUDEĆI ZA OLjOM – Prometej

60. Milan Tripković, KLUB ISTINSKIH STVARALACA – Fabrika knjiga

61. Gorana Čobanović, TAMA TIŠINE – Maestro 111

62. Veljko M. Mijušković, PRE NEGO ĐAVO DOĐE PO SVOJE – Službeni glasnik

63. Kornelije Kvas, ZENONOV PUT – Službeni glasnik

64. Daniel Kuzman, VOJNIČKI DANI – No rules

65. Goran Petrović, PAPIR SA VODENIM ZNAKOM – Laguna

66. Goran Petrović, IKONOSTAS SVEG POZNATOG SVETA – Laguna

67. Ljiljana Šarac, DOK SVETAC BDI – Laguna

68. Goran Milašinović, MUK – Laguna

69. Saša Mladenović, KOZJI USTANAK – Viaprint

70. Smiljana Stojanović, PALIM ONAJ MESEC – Fondacija Milenin dom / Galerija Milene Pavlović Barili

71. Ivan Bogojević, KAMERA OPSKURA : povest o porodičnoj propasti – Patam

72. Saša Dimoski, IZMEĐU SVETOVA : hronika sa zvučnim bukmarkerima – Treći Trg/Srebrno drvo

73. Bojan Vasić, VLASTELINSTVA – Treći Trg/Srebrno drvo

74. Mladen Milosavljević, VEČNA KUĆA – Bedem knjige

75. Ana Marija Grbić, MRTVI NA DODIR – Geopoetika

76. Saša Savanović, NOVO SADA – Partizanska knjiga

77. Vladimir Mirkov Živanović, SLEPI PUTNIK – Partizanska knjiga

78. Saša Radojčić, DEČAK SA FANARA – Agora

79. Saša Gavrilović, LjUDSKI DODIR – GB „Atanasije Stojković“ Ruma

80. Srđan Damjanović, PLES SA DUHOVIMA – LOM

81. Olivera Zulović, PRIRUČNIK ZA SOLIDAN ŽIVOT – LOM

82. Jovana Ćendić, ZAROBLjENA – Nova Poetika

83. Ivana Dimić, IZ MRTVOG UGLA – Laguna

84. Vladimir Kopicl, PAKLENA PUTARINA – Laguna

85. Goran Marković, DOKTOR D. – Laguna

86. Dragan Jovanović Danilov, JELEN NOĆI : roman o Savi Šumanoviću – Vukotić media

87. Rastislava Šejić, DIGNUTO SIDRO – Kornet : Centar Metodije

88. Vladimir Krstović, POKUŠAJ POKRETA – Presing

89. Nemanja Košević, PRVI ALBUM BENDA THE GUTLjAJ – Presing

90. Dejan Milošević, BAZA – Presing

91. Predrag Crnković, ISTORIJA TAJNIH SLUŽBI U SRBIJI 1835 -1903 – Presing

92. Vladimir Kolarić, DOKTOR METUZALEM – Presing

93. Šimon A. Đarmati, ŽIVOT UME DA BUDE FER – Sezam book

94. Mirjana Drljević, NIKO NIJE ZABORAVLjEN I NIČEGA SE NE SEĆAMO – Booka

95. Sanja Trninić/Vesna Straža, TRAGOVI PROŠLOSTI – autor

96. Vladimir Martić, DEKATON : POČETAK RATA – Codex

97. Milan (Vunjak) Uzelac, ČETVRTI PUTNIK – GB Subotica

98. Uglješa Šajtinac, KOLjKA I SAŠENjKA – Arhipelag

99. Ratko Dangubić, DOBOŠARSKI DNEVNIK – Arhipelag

100. Vladan Dobrivojević, PUT NA MARTINIK – Čigoja štampa

101. Jovana Dišić, VAKUUM – Vulkan izdavaštvo

102. Olivera Jovanović, UVEK I SAMO TVOJA – Vulkan izdavaštvo

103. Miodrag Majić, RUDNIK – Vulkan izdavaštvo

104. Dušan Miklja, GRADOVI KAO SUDBINA – Vulkan izdavaštvo

105. Tijana Kondić, BUKA – Laguna

106. Vukoman Rakočević, FLEKE – Kljiževni klub Skadarlijska boemija

107. Đorđe Pisarev, NA MESEČEVOM MOSTU – Agora

108. Momčilo Momo Jokić, DIRKA SMRTI – Grafoprint

109. Aleksandar P. Marić, KOLOROS : BOŽIJI GNEV (deo 1.) – Slovensko slovo

110. Strahinja T. Kostić, PRILOG PROUČAVANjU DUHOVNIH I MATERIJALNIH VREDNOSTI – Muzika Klasika

111. Marijana Čanak, KLARA, KLARISA – Bulevar books

112. Sandra Pekić, ČOVEK SA KVAKOM – Sezam book

113. Oliver Veljković, KOLEKCIONAR – Niški kulturni centar

114. Dejan Tiago-Stanković, ODAKLE SAM BILA, VIŠE NISAM – Laguna

115. Predrag Marković, ZEMUNSKA KNjIGA MRTVIH – Solaris

116. Nataša Radulović, LjUBAV, VERA, NADA – Design Studio Space

117. Vedran Vasiljvić, KIŠOLOVKA I DRUGE KIŠE – Nova Poetika

118. Dragan Jovanović, PREPISKA HAJDEGER HITLER : pikantan epistolarni roman – autor

119. Hadži Velibor Šipovac, ŠAVOVI – ASoglas/SPKD „Prosvjeta“

120. Vuko Martinović, KLjUČEVI DOBRA I ZLA – Biblioteka „Dimitrije Tucović“ Lazarevac

121. Marko D. Marković, U SEBI ZATOČENI – ASoglas

122. Dragan Aleksić, PORODIČNA GROBNICA – Albatros Plus

123. Miloš B. Tomaš, ANNUS MIRABILIS – Plato izdavaštvo

124. Miloš K. Ilić, DECA NEDOĐINA – Plato izdavaštvo

125. Simonida Milojković, U ZAGRLjAJU PRINCA TAME – Laguna

126. Dalibor Pejić, MESEČARI – Geopoetika

127. Saša Nedeljković, OTAC PRED VRATIMA – Alma

128. Miloje Radović, LEPTIROVA ODBRANA – Partenon

129. Igor Škipina, AMNEZTIČAR – Presing

130. Mirjana Novaković, MIR I MIR – Laguna

131. Vera Raičević Šćekić, ISTRAJATI U VREMENU – Arte

132. Marko Mihajlović, PRIČA O PETRU – Čigoja štampa

133. Aleksandar Višnjić, ČOVEK KOJI JE PRIZIVAO KIŠU – autor/ Galaksijanis

134. Zorana S. Jean Manić, IGRA BESKONAČNE ZAKRIVLjENOSTI – PortaLibris

135. Slaviša Savić, SVJETLOST MRAKA (Amazonska vatra) – Nova Poetika

136. Vlado Milisavljević, DOBA VATRE. BUĐENjE – Nova Poetika

137. Gordana Mikić, DRUGA STRANA NOVČIĆA – Nova Poetika

138. Slađana Marković, SPAVAJ ANĐELE – Nova Poetika

139. Nemanja Stojanović, TARTAR – Nova Poetika

140. Lidija Škrbina, MOJA KRV-JUNAK – Nova Poetika

141. Miljan Brdar, DUG POVRATAK KUĆI – Nova Poetika

142. Aleksandar Joksimović, AKŠAM U SARAJEVU, SABAH U BOSTONU – Nova Poetika

143. Nenad Čokulov, 47 – DUH ŠUME – Nova Poetika

144. Janja Bates, ŠETAČ : nenaučna fantastika – Nova Poetika

145. Dino Jovanović, DOSIJE SOVINIH NOĆI – Nova Poetika

146. Ivan Brzev, TONGA – Nova Poetika

147. Snežana Oreb, BUDI MI KUMA – Nova Poetika

148. Zoran Rosić, PERLA NA PERLU – Nova Poetika

149. Aleksandar Božić, GOSPODIN NEZAHVALNI – Nova Poetika

150. Milenija Krilović Kulenović, NEVIDLjIVI VUK – Nova Poetika

151. Jovana Ćendić, ZAROBLjENA – Nova Poetika

152. Tomislav Bogdanović, ŽEZLO – Nova Poetika

153. Ljiljana Đikanović, PONIRANjA – Nova Poetika

154. Slavica Mijatović, PLAVA JABUKA – Nova Poetika

155. Milica Oliver, DEVOJKA U CRNO-BELIM ČIZMAMA – Nova Poetika

156. Nemanja Janković, HIPOKRATOVA KLETVA – Nova Poetika

157. Jelena Babić Lazić, BEZGLASJE DUŠE – Nova Poetika

158. Marko Filipović, MLINARI (3.deo) – Nova Poetika

159. Milan Vergot, SMEJU SE GUTENBERGU – Nova Poetika

160. Mirjana Bubalo Glavič, KRUGOVI – Nova Poetika

161. Gordana Opalić, MOSTOVI U NAMA – Nova Poetika

162. Manfred Petrović, ĆELIJA OTVORENIH VRATA 4. GENERALNI MENADžER – Nova Poetika

163. Jadranka Milenković, OLIVERA UČI NEMAČKI – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Novo Sarajevo

164. Dragana Knežević, SLIKE OD STAKLA – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Novo Sarajevo

165. Ivan Novčić, TRN U PETI – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Novo Sarajevo

166. Vida Davidović, MUČNINA : O NEODRASTANjU – Kontrast

167. Goran Đoković, SLUČAJ BEHEMOT – autor/Zoran Živković

168. Milenko Sokić, KNjIŽEVNIK – Presing

169. Filipović Miomir, KAKO SU PROPADALE GAZDE – Sremska Mitrovica: Kulturno-prosvetna zajednica Srbije – Udruženje kulturnih stvaralaca Srbije „Zavičaj“

170. Milan Gardijan, SUMNjAM DA ĆEŠ MI POVEROVATI – Wizart

171. Tomislav Krsmanović, SIBILA, KRALjICA ARMAGEDONA: NATO bombardovanje Beograda 1999. – Teovid

172. Goran Jovanović, SKRIVENO – Kompromis dizajn

173. Boriša Gavrilović, KAKO PREŽIVJETI SAMOUBISTVO – Mas Media

174. Marko Popović, JEDINI IZLAZ – Laguna

175. Jelena Kajgo, POTOMSTVO – Kosmos

176. Jelena Nolan Rol, O BLOKOVIMA SE PRIČA – Udruženje nezavisnih pisaca Srbije

177. Dušica Milanović Marika, ISPOVEST ZONE ZAMFIROVE – Udrženje književnika Srbije

***

shmoo shmoo 23:13 28.12.2022

Re: Spisak romana po redosledu pristizanja

amika

Spisak romana po redosledu pristizanja 1-177



Опет хиперпродукција?

Па тако је већ годинама уназад.

Нит' мањег народа нити више објављених романа на језику тог народа у једној години.

Какав смо ми епски народ, човече!

Сваки од нас одмах постане књижевник и романописац чим научи свих 30 слова азбуке и латинице.






solo solo 23:51 28.12.2022

Javna rasprava

Опет хиперпродукција?

Па тако је већ годинама уназад.

Нит' мањег народа нити више објављених романа на језику тог народа у једној години.

Какав смо ми епски народ, човече!

Сваки од нас одмах постане књижевник и романописац чим научи свих 30 слова азбуке и латинице.


U jednoj zemlji kad izgrade novo naselje između zgrada do ulica samo posade travu i puste ljude da se usele.Posle par meseci betoniraju staze tamo gde su ljudi išli i ugazili jer su sami našli svoje prečice.
Nema gaženja trave posle.

Romane treba štampati i čekati da se vidi koji su najviše prodavani,čitani,hvaljeni....

Onda dodeliš ,,nagradu,, najboljem. I nema greške.

Jednostavno.

p.s.

Uklanjaju se barikade.

Živela Srbija.

Još jedna istorijska pobeda.

U to ime podloga.Muzička naravno.




amika amika 20:52 29.12.2022

Re: Javna rasprava

Romane treba štampati i čekati da se vidi koji su najviše prodavani,čitani,hvaljeni....

Onda dodeliš ,,nagradu,, najboljem. I nema greške.

Jednostavno.


Ustanovljena još 1973, tradicionalna godišnja nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju domaću knjigu oduvek je trebalo javno da posvedoči o prosečnom književnom ukusu naroda, o njegovoj prosečnoj pismenosti. Rezultat je godinama pokazivao jedno te isto: da građani Srbije kada uđu u biblioteku najpre traže ili laku, zavodljivu beletristiku ili neki od nagrađenih romana, najčešće onaj s omotom NIN-ove nagrade. Najčitanija knjiga u Srbiji, birana prema podacima iz mreže javnih biblioteka, bila je glas naroda, provera stanja masovne kulture, egzaktna ocena našeg populizma.

Na stubu čitanosti 1
NAJBOLJI I NAJČITANIJI:
Međutim, u najnovijoj borbi protiv podilaženja masovnom, protiv najtiražnijeg i demagoškog, a zarad kvaliteta, znanja, kreativnosti, upravnik Narodne biblioteke Srbije Sreten Ugričić pokrenuo je pre tri godine inicijativu za ukidanje Najčitanije knjige u Srbiji, što je dovelo i do javne rasprave… Nagrada je legalno poništena, a na njenom mestu nastala je nova – "najbolji među najčitanijima", to jest Nagrada za najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka Srbije. "Najbolja" je sada vešto preuzela kontrolu nad kvalitetom, nju bira žiri, ne izveštaji iz biblioteka, a žiri pak imenuje samo ono što je provereno u svetu kultur-elitizma.

amika amika 19:19 28.12.2022

Неколико занимљивих романа

„Ove knjige smo reklamirali kao ‘Književni događaj godine’, ali mi se čini da ni to nije dovoljno da iskaže šta Laguni znači objavljivanje ove dve knjige“, započeo je svoje izlaganje direktor Lagune Dejan Papić. „Dvadeset dve godine su prošle od poslednjeg romana Gorana Petrovića i dugih sedamnaest godina do trenutka kada je Goran došao u Lagunu i kada smo potpisali ‘krovni’ ugovor u nameri da dođemo do ovakvog ishoda. Nismo ni slutili da će proći još pet godina, ali se ispostavilo da je Goran sve vreme radio na jednom velikom projektu koji se sada uobličio i koji je u svojim prvim koracima ovde pred nama. Više sam nego oduševljen kao čitalac. Petrović se pokazuje u najboljem svetlu, vredelo je čekati sve ove godine, a ovo je tek početak. Mi kao izdavači smo ponosni što smo imali priliku da učestvujemo u ovakvom projektu, jer nema mnogo ovakvih pisaca ni u Srbiji a ni u svetu, o čemu svedoče brojna izdanja na stranim jezicima“, rekao je Papić.

Goran Petrović se publici obratio čitanjem svog dramskog teksta „Matica“, odlomaka iz romana „Papir“ i „Ikonostas“, a prisutni su bili u prilici da ekskluzivno čuju novu priču „Nota iz Strazbura“, inspirisanu njegovom ljubavlju prema klasičnoj muzici i Kolarčevom zdanju. „Prve beleške za ove romane su nastale pre dvadeset godina, trajalo je jer se roman razlistavao, kao voda, u jednom trenutku mislite da ga držite u šakama, a onda on počne da vam curi kroz prste, mada priča uvek na kraju nađe svoj put. Ove knjige se mogu čitati redosledom koji čitalac želi, ali jedna uz drugu daju neke nove dimenzije.“

Književna kritičarka Jana Aleksić je vrstan poznavalac opusa Gorana Petrovića, kao autorka književnog dela koje se bavi analizom njegovog proznog rada. „Pojava romana ‘Papir sa vodenim znakom’ i ‘Ikonostas sveg poznatog sveta’ izaziva veliku pažnju. Razlog tome je zasigurno mesto pisca Gorana Petrovića u savremenoj srpskoj književnosti i kulturi, kao i visoki estetički kriterijumi koje je svojim ranijim ostvarenjima postavio. Analogno rečnoj delti, koja podrazumeva promenu vodenog toka, roman delta najavljuje promenu pripovednog smera, račvanje na više narativnih rukavaca, tematsko-motivski diverzitet, kao i variranje pripovednih formi i postupaka. Pisac je u svoja dela investirao i celokupnu svoju ličnost. Imajući na umu da je za pisca književno stvaranje oblik življenja, i mi uviđamo da su ova dva romana posebni delovi jedinstvenog dela, romana delte. Sa izvesnim pouzdanjem možemo tvrditi da to osećanje prepoznaju mnogi koji u potrazi za lepotom čitaju dela Gorana Petrovića.“

„Goran Petrović neprekidno iznenađuje lingvostilističare promenama svoga izraza iz dela u delo“, smatra lingvista Aleksandar Milanović. „Raspon tema je potvrdio da je savremena srpska lingvistika u opusu Gorana Petrovića prepoznala najviše domete književnosti kao verbalne umetnosti. Stoga smo svi sa nestrpljenjem očekivali nove Petrovićeve romane, a on nas nije izneverio. Iznenadio nas je sa dva romana, prvim rukavcima romana delte koji će se jednog dana, kada se svi budu ulili u more, moći čitati, po piščevim rečima, ‘zbirno uzevši i zasebno po knjigama’. Stilističara takva piščeva poruka stavlja pred dvostruki zadatak: da odredi jezičko-stilske postupke u svakom od romana ponaosob, ali i da otkrije sličnosti i razlike u postupcima između prvog i drugog romana. Petrović ne piše lako, niti svakome posve razumljivo. U piščevoj jezičkoj laboratoriji nastaje izraz otežan različitim stilskim postupcima, koji traže pažljivog i posvećenog čitaoca koji u čitanju ne žuri, uživa, između ostalog, i u lepoti jezika i stila“, kaže Milanović.



Dobitnik Nagrade Evropske unije za književnost

Roman o mom Lisabonu

Ispričaš jednu, drugu, treću, pa onda desetu priču, i taj broj počne sam od sebe da raste a priče se uklapaju, prožimaju, nekako postanu jedno i ti vidiš da to više nisu samo priče. Tu je Lisabon, tvoj glavni junak, osunčan, lep, bogat ljudima i događajima, ugnezdio se pod plavetnilom neba koje je takvo samo nad njim. Tu je pripovedač, došao s ovih prostora u neki drugi, zapadni svet i gleda ga ovde rođenim, tamo otvorenim očima. Tu su mnogobrojni likovi, neki davnašnji, neki vrlo moderni, a svi posebni, oblikovani, živi na stranicama romana kao da sad sedite negde na lisabonskom uglu i ćaskate. I ti shvatiš da je pred tobom roman o jednom gradu i njegovim stanovnicima koji ide, teče, čitaš ga, nasmeješ se, pa te obuzme seta, malo se zamisliš, pa ti se osmeh ponovo razlije licem. Uživaš.

Tiago, majstor pera, ovenčan Nagradom Evropske unije za književnost, posle Estorila, letovališta burne istorije, i kairskog vrelog Zamaleka obgrljenog vodama Nila, ne posustaje u svojoj geografiji ljudskih duša duž ose vremena i prostora od Atlantika do Mediterana. Odakle sam bila, više nisam od naslova pa do poslednje rečenice donosi izuzetnu atmosferu jednog posebnog grada koju stvaraju njegovi stanovnici, bilo da su rođeni tu, ili pridošli, a pripovedač se potrudio da vaš duh ostane bogatiji i srce radosnije kada zaklopite stranice ove izuzetne knjige.


Bora Ćosić rođen je 1932. u Zagrebu, živeo je u Beogradu od 1937. do 1992, kada je prešao u Berlin, gde i danas živi. Objavio je preko 40 knjiga, a njegovi pozorišni komadi izvođeni su s velikim uspehom na našim sce-nama. BERGOTOVA UDOVICA je njegov najnoviji roman.

Od drugih dela Bore Ćosića LOM je objavio Dnevnik 2013-2020, svojevrstan kaleidoskop „ogromnog sveta u glavi“, kako je pisao Kafka u svojim Dnevnicima, i aktuelan i bezvremen, jednu od onih knjiga koje se uvek čitaju više puta i u ko-jima se uvek otkrije nešto novo, kakva su i druga dela Bore Ćosića, kao što su Priče o zanatima, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, Povest o Miškinu, i Bez.

„Ali šta je to, rekla je mama prema onoj ne-srećnici iz Drinčićeve što je rodila dete sa dve glave! To je sve od gasova koji se dižu iz obre-novačkih rudnika, tvrdio je g. Tatalović. Pa jel’ oni naplaćuju te svoje priredbe, ili kako, pitao je ujak. Naprotiv, rekao je g. Tatalović, kod njih je to sve anpasan, u prolazu. Ja sam čula, rekla je manikirkina sestra, da se tamo uopšte ne zna ko je kome muž, a ko žena. Pa kad se među njima vrzma onaj debeljko, tvrdio je ujak, koji se kar-miniše i nosi ženski donji veš. A pošteno bi bilo da obuče suknju, da se odmah zna šta je! Mož-da će jedanput tamo da svrati neki policajac, pa će videti svoga boga, rekao je prijatelj koji radi u ludnici.“ Bergotova udovica

„Slično kao i kod Prousta, i u Porodici kao i u njezinom poznom nastavku Udovici nema „prave“ radnje koja bi se mogla prepričati kao inicijalni događaj, konflikt ili izazov, zaplet, kulminacija i rasplet, nego je radnja disperzivna, sveprisutna, skriva se u svakom susretu i svakom ra-zgovoru, jer se međuljudski odnosi i psihološki profili, društvena kretanja i povijesni kontekst odigravaju uvijek simultano, a glas pripovjeda-ča – starmalog djeteta rastvorenih očiju i ušiju, brbljavca koji istodobno jako dobro razumije i uopće ne razumije sve ono što nam prepričava, prerušenog Marcela, koji je postao mali Bora – nadomješta junakovo putovanje iz onih romana koji se oslanjaju na plot. . .“ - iz pogovora Alide Bremer


O DEŠIFROVANJU TAJNI USPAVANE PLANETE Đorđe Pisarev obradovao je svoje čitaoce još jednim urnebesnim romanom koji može čitati kako mlađa čitalačka generacija, tako i svi književni sladokusci. Na Mesečevom mostu je knjiga koja će još jednom pokazati izvanredno umeće inovacije i imaginacije ovog postmodernog i dečjeg autora savremene srpske književnosti, u uzbudljivom, vrtoglavom preplitaju sižea i forme. Sasvim na tragu Nila Gejmena, Đorđe Pisarev u ovom romanu kombinuje višestruke narativne strategije sa vizualizacijom književnog diskursa, formirajući „prikriveni algoritam” uz pomoć kojeg čitaoci dobijaju mogućnost da dešifruju tajne uspavane Planete.


Od studentskih dana bili su najbolji prijatelji, a onda, pošto ih je neko potkazao DB-u, počeli su da se međusobno optužuju, svađaju, rastaju i na kraju preziru. Trideset i pet godina kasnije ubijen je jedan od njih, nekadašnji kolega a sada tajkun.

Ko je potkazao? Ko je ubio tajkuna? Ko je imao razloga za osvetu?

Kroz mir osamdesetih godina XX veka i mir dvadesetih godina ovog veka pratimo grupu nekada dobrih drugova, njihove odnose, ljubavi i međusobna ogrešenja. I dok se u pozadini osamdesetih godina pripremaju ratovi, u kotlu sadašnjeg vremena tranzicija neumoljivo guta sve vidove nekadašnje uzajamne naklonosti, empatije i odanosti većine junaka ovog romana, otkrivajući uzroke njihovih nesporazuma i razilaženja pod senkom jedne zagonetne mladalačke izdaje...

„Sve ono što poštovaoci Mirjane Novaković vole u njenim delima naći će i u romanu Mir i mir, koji bi mogao biti najbolje i najzrelije delo ove izuzetne autorke. U besprekorno izvedenoj kompoziciji ovoga romana ukrštaju se dve uzbudljive krimi storije. Jedna seže u ne tako daleku prošlost, u čijoj osnovi stoji pitanje ko je Službi bezbednosti prijavio buntovničke mladalačke razgovore socijalno, intelektualno i psihološki raznolike grupe prijatelja, i tako obeležio njihovu budućnost neizbrisivim žigom. Druga se odvija u neposrednoj sadašnjosti romana i plete se oko ubistva tajkuna Zorana Vidića. Uporedo sa ovim uzbudljivim i pitkim zapletima, u potki svog dela autorka razmatra prirodu umetnosti, načine na koje ona ostvaruje svoju referencijalnost, ali i potencijalnu svevremenost.

Sve pripovedne niti ovog romana maestralno se zapliću i, što je mnogo teže, raspliću efektno i ubedljivo, gradeći slojevito, značenjima bogato, istovremeno duhovito i istinski potresno delo, u kojem se zrcali tragikomični koloplet naše tranzicijske stvarnosti.“
– Ljiljana Pešikan Ljuštanović

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana