Savremenici budućnosti II: Herbert Dž. Vels

Milan M. Ćirković RSS / 26.05.2008. u 16:47

Herbert Džordž Vels rodio se 1866, deset godina nakon Nikole Tesle, a umro je tri godine docnije (1946). Ova dva čoveka nisu bila samo gotovo potpuni savremenici, već su delili i nešto daleko više od toga: sklonost ka racionalnoj spekulaciji i nešto što bi se moglo nazvati kosmičkom vizijom budućnosti čovečanstva. Zajedno sa njima, u istom periodu, kao možda nikada pre ni kasnije, delovali su drugi veliki vizionari, poput Nikolaja Fjodorova, Džona B. S. Holdejna, Džulijana Hakslija, Konstantina Ciolkovskog, Olafa Stejpldona i drugih. Velsov primer je naročito instruktivan jer pokazuje da, nasuprot naivnim očekivanjima, vizionar ne mora nužno imati optimističnu viziju. Ono što je ključno jeste okrenutost ka budućnosti, ispitivanje svih dugoročnih posledica ljudskih akcija, odsustvo straha pred velikim prostranstvima kosmosa i budućeg vremena. Legendarni početak Rata svetova (setimo se zastrašujuće upečatljive naracije Ričarda Bartona u mjuzikl verziji Džefa Vejna sa kraja 1970-tih!) predstavlja svojevrsni manifest te šire, kosmičke perspektive:

Niko ne bi poverovao, u poslednjim godinama 19. veka, da sve ljudske delatnosti pažljivo posmatraju i analiziraju inteligencije veće od ljudskih, a ipak podjednako smrtne; niko ne bi poverovao da su ljudi, dok se kreću unaokolo svojim poslovima, proučavani isto tako pažljivo kao što čovek mikroskopom proučava prolazna bića koja se se kreću i množe u kapi vode.

Vels je najčešće poznat kao jedan od otaca naučnofantastične književnosti, sa takvim ključnim romanima kao što su Vremenska mašina (1895), Nevidljivi čovek (1897) i Rat svetova (1898), ali njegov ukupni opus iznosi preko stotinu knjiga, od kojih je oko pedeset romana. Vels je rođen 21. septembra 1866. godine u Bromliju, malom mestu u engleskoj provinciji Kent. Njegov otac bio je vlasnik male trgovine i profesionalni igrač kriketa sve dok nije doživeo težu povredu noge. Još u ranom detinjstvu, mladi Herbert Džordž je razvio strast prema književnosti. Njegova majka radila je povremeno kao spremačica na obližnjem imanju Upark, i dečak je tada krišom čitao knjige u tamošnjoj biblioteci. Kada je posao njegovog oca propao, Vels je jedno vreme radio kao pripravnik kod lokalnog trgovca tekstilom. Godine između 1880. i 1883. proveo je u Vindzoru i Sautsiju i kasnije ih je opisao detaljno u romanu Kips (1905). U toj priči, protagonistu Artura Kips podižu tetka i teča, i on takođe radi kao pomoćnik trgovca tekstilom. Nakon što saznaje da je dobio bogato nasledstvo, Kips ulazi u društvo viktorijanske gornje klase, koje Vels opisuje uz oštru društvenu kritiku.

1883. godine upisao se u Filološku školu Midhurst u zapadnom Saseksu. Dobio je stipendiju da pohađa Normal School of Science (danas deo Imperijal Koledža) u Londonu i tamo je studirao biologiju kod slavnog Tomasa Henrija Hakslija, Darvinovog prijatelja i učenika. Međutim, njegov interes za formalno školovanje, koji nikad nije bio veliki, postepeno je kopnio i 1887. godine on je napustio studiranje bez diplome. Zatim je radio kao učitelj u privatnim školama, a 1890. je ipak diplomirao. Sledeće godine je našao stalno prebivalište u Londonu, oženio se svojom rođakom Izabelom Meri Vels i jedno vreme radio kao nastavnik dopisnih kurseva. Od 1893. godine posvećuje se isključivo pisanju.

Kao romanopisac, Vels se pojavljuje na sceni sa fascinantnom Vremenskom mašinom, jednim od prvih naučnofantastičnih romana u istoriji, u isti mah i snažnom satirom britanskih klasnih podela. Narator je mladić koji sa svojim prijateljima razmatra teorije putovanja kroz vreme na večeri kod naučnika poznatog samo kao Vremenski putnik. Nedelju dana docnije njihov domaćin nestaje, a potom se vraća sa neverovatnom pričom - upravo se vratio iz 802701. godine hrišćanske ere! Tamo je pronašao dve vrste ljudskih potomaka: male i slabe Eloe, koji žive u naizgled rajskom vrtu na ponovo zelenoj Zemlji, i Morloke, bestijalna stvorenja koja žive u podzemlju, upravljaju tajanstvenim mašinama i hrane se Eloima. Među Eloima Vremenski putnik nalazi lepu prijateljicu Vinu, ali nakon što ona gine u noćnom okršaju sa Morlocima, on beži u još dalju budućnost, gde sreće neobična rakolika bića i životinje nalik na ogromne bele leptirove koji vladaju planetom na kojoj je nestalo ljudi. Još dalje u budućnost, trideset miliona godina od danas, Sunce je postalo crveni džin (ovde Vels zapanjujuće anticipira neke od ideja stelarne evolucije koje su postale razjašnjene tek decenijama kasnije), i poslednji stanovnici sumračne obale crvenkastog mora su lišajevi i spora bića sa pipcima.

"Arhetipski" vremeplov
"Arhetipski" vremeplov
Prestravljen, vraća se u sadašnjost, donevši sa sobom poklon od Vine - cvet koji će iznići iz tla tek kroz više od osam stotina milenijuma! Realistična atmosfera čitave priče - koja je zadržala popularnost i svežinu do današnjeg dana, o čemu svedoči brojni pastiši, "nastavci" i podražavanja - između ostalog postignuta je majstorskom manipulacijom detaljima. Ideje o vremenu kao četvrtoj dimenziji koje leže u pozadini cele priče su zapanjujuće slične onima proisteklim iz Ajnštajnove teorije relativnosti koja se pojavila... tek deset godina kasnije (1905)!

Nakon Vremenske mašine, Vels je objavio još jedan fantastični roman sa dubokom filozofskom premisom, Ostrvo doktora Moroa (1896), u kome jedan od prvih arhetipalnih ludih naučnika transformiše životinje u ljudska ili polu-ljudska bića. U centru naracije romana - koji u vreme današnjih debata oko bioetike ponovo dobija na aktuelnosti! - koja se odvija kroz flešbekove je čovek po imenu Prendik koji zajedno sa jednim biologom putuje na udaljeno ostrvo koje kontroliše dr Moro, nekada slavni hirurg, koji je nakon skandala pre mnogo godina nestao iz vidokruga javnosti. Ispostavlja se da je u svojim ne-etičkim eksperimentima on uspeo da životinjama podari neke ljudske osobine i kreira "zveri-ljude". Dok je gospodar ostrva u životu, i zveri-ljudi su miroljubivi i sve izgleda normalno; međutim, do haosa nastaje kada puma-žena ubija dr Moroa. Nakon dramatičnih avantura, Prendik uspeva da pobegne sa ostrva i vrati se u London. Međutim, suštinsko ontološko pitanje "šta je ljudsko?" ostaje otvoreno, i on priču završava sledećim rezigniranim rečima: "Čak i tada izgledalo mi je da ni ja, takođe, nisam razumno biće, već samo životinja mučena nekim neobičnim moždanim sindromom koji ga tera da luta unaokolo, poput ovce pogođene brljavošću." Vels, koji je bio darvinista, ne podsmeva se u ovom delu evoluciji - kako se ponekad pogrešno tumači - već parodira nekritičke optimiste poput Herberta Spensera koji su učili da je progres neminovan i da svaka vrsta istraživanja ne možeda ne bude na dobro čovečanstva. U višestrukim filmskim verzijama, demonski lik dr Moroa inspirisao je takve džinove glume poput Čarlsa Lotona, Berta Lankastera i Marlona Brandoa.

Jedna od skica "kanala" na Marsu
Jedna od skica "kanala" na Marsu

Nevidljivi čovek je faustovska priča o naučniku koji remeti prirodu u potrazi za nadljuskim moćima, dok je Rat svetova prvo u mnogobrojnom nizu umetničkih dela koja će se u potonjim decenijama baviti invazijom sa Marsa. Velsov roman se pojavio u doba kada je Skjaparelijevo otkriće marsovskih "kanala" (za koje će se mnogo kasnije ispostaviti da su optička varka) raspalilo spekulacije o inteligentnom životu na "crvenoj planeti". Knjiga Persivala Lovela Mars (objavljena 1895) široko je popularizovala ovu ideju; jedan od primeraka sa toplom Lovelovom posvetom nalazi se u Teslinoj zaostavštini, danas u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Velikan elektrotehnike iz Smiljana bio je veliki pobornik nastanjenosti drugih planeta i prvi je sugerisao neke od metoda za komunikaciju sa njima koje će više od pola veka kasnije prihvatiti pioniri projekta "Ozma" i savremenih SETI projekata. U tom istorijskom i kulturnom kontekstu Velsov roman ne iznenađuje scenografijom, već pre svega naturalističkim i distopijskim sižeom: umesto miroljubive komunikacije posredi je brutalna međuplanetska invazija. Velsov narator je neimenovani novinar i pisac koji nam govori o dramatičnim događajima od pre šest godina. Cilindri sa Marsa se spuštaju u blizini Londona i drugih svetskih gradova i osvajači otpočinju masakr Zemljana korišćenjem svoje nadmoćne tehnologije, "zraka smrti" i superiornih bojnih otrova ("crnog dima").

klasično pulp izdanje
klasično pulp izdanje
Panika se širi, London je evakuisan, izgleda da za ljude nema nikakve nade. Međutim, ironično, Marsovce su porazila "najsitnija bića koje je Božja mudrost stavila na ovu planetu" - bakterije protiv kojih njihovih tuđinski organizmi nisu imali nikakav imunitet. Zemlja je spasena, ali pripovedač naglašava da to nije kraj priče, pošto marsovska pretnja i dalje postoji, a svemir je - opsesivni lajtmotiv u Velsovim delima, aktuelniji danas no ikad ranije - opasniji i rizičniji nego što nam se to, ušuškanim u našu svakodnevnu životnu rutinu, obično čini.

Prvi ljudi na Mesecu (1901) bio je još jedan proročki roman sa temom kosmičkog leta, dok je Rat u vazduhu (1908) ponudio, za svoje doba sasvim neočekivanu, elaboraciju značaja avijacije u toku veka koji je tek otpočinjao. Iako su Velsovi romani ove rane, naučnofantastične faze njegovog stvaralaštva zadržali svoju popularnost i rado su čitani i danas kao zabavno štivo, ono što se vrlo često previđa jeste njihova ogromna uloga u podsticanju samog razmišljanja o budućnosti, u čemu je Velsov pionirski rad uveliko nastavio i proširio njegov savremenik, Olaf Stejpldon.

Pojava romana Kips (1905) je ojačala njegovu reputaciju kao socijalnog kritičara. Uz književna dela, Vels je u prvoj deceniji 20. veka objavio i nekoliko kritičkih rasprava u kojima je napadao viktorijanske norme i društvene standarde svog doba, među kojima su Predviđanja (1901), Čovečanstvo u nastajanju (1903) i Moderna utopija (1905). U Istoriji gospodina Polija (1909) Vels se vraća nestaloj prošlosti Engleske.

Strasna briga za svoje bližnje i dobrobit društva navela je Velsa da se 1903. pridruži socijalističkom Fabijanskom društvu u Londonu. Fabijanci su se zalagali za pravednije društvo koje bi se postiglo planskim sistemom reformi. Vels nije nikada verovao u marksističke ideje klasne borbe i komunizma (između ostalog, napisao je čuvene reči: "Za stvar socijalizma bilo bi najbolje da se Karl Marks nikad nije ni rodio."), te je o njima napisao jednu od nažalost nedovoljno poznatih antiutopija, Kada se spavač probudi (1899). U ovoj neobičnoj knjizi, organizator revolucije, Ostrog, uzvikuje: "Morate prihvatiti činjenice, a ovo su činjenice. Svet za rulju! Rulja mora vladati! Čak i u vašim danima ovo verovanje je bilo ispitivano i osuđivano. Danas ono ima samo jednog vernika - mnogostrukog, mada priglupog - Rulju na ulicama."

Vels je brzo došao u sukob sa vođama Fabijanskog društva, između ostalog i sa Džordžom Bernardom Šoom. Ovo iskustvo bilo je osnova za njegov roman Novi Makijaveli (objavljen 1911), u kome se nalaze portreti mnogih istaknutih Fabijanaca. Na početku Velikog rata, 1914. godine, Vels je imao strasnu ljubavnu aferu sa tada još nepoznatom mladom novinarkom Rebekom Vest, koja je od njega bila mlađa 26 godina. Vest i Vels su se međusobno nazivali "panter" i "jaguar". Njihov vanbračni sin Entoni Vest je kasnije pisao o tom dramatičnom odnosu dvoje intelektualnih džinova svog doba u knjizi Aspekti života (1984).

Jedna od najneobičnijih epizoda u čitavoj istoriji književnosti i njenih odnosa sa stvarnošću odigrala se iste te 1914. godine kada je Vels objavio knjigu Oslobođeni svet, u kojoj je, dvadeset godina pre nego što je postala teorijska mogućnost, a trideset godina pre praktične realizacije, predvideo nuklearnu lančanu reakciju i proizvodnju nuklearnog oružja! Ovaj zapanjujući proročki uzlet imao je definitivnog uticaja na stvarni tok istorije fizike. Kako beleži slavni fizičar Leo Silard, madjarski izbeglica koji je bio prvi čovek na planeti koji je dokazao (a potom i patentirao) mogućnost lančane reakcije fisije, kada mu se ta ideja rodila u glavi prilikom prelaska ulice u Londonu 1933. godine, prva misao bila mu je "Herbert Džordž Vels je bio u pravu!" Bio je to jedan od onih retkih trenutka skrivene drame, kada se svetovi fikcije i realnosti prožimaju i mešaju. Rečima samog Velsa u Oslobođenom svetu: "Ništa nije moglo biti očiglednije ljudima ranog dvadesetog veka od brzine sa kojom je ratovanje postajalo nemoguće. A oni to ipak nisu uočili. Oni to nisu uočili sve dok atomske bombe nisu počele eksplodiraju u njihovim nespretnim rukama."

Nakon I svetskog rata Vels je objavio nekoliko dokumentarnih i monografskih dela, među kojima su najznačajnija Skica istorije (1920), Nauka o životu (1929-39), napisana zajedno sa svojim sinom Džordžom Filipom Velsom i ser Džulijanom Hakslijem, te Eksperiment u autobiografiji (1934). U to doba Vels je već stekao svetski status jednog od najuglednijih intelektualaca i savesti čovečanstva, što ga nije sprečavalo da i dalje radi sa nesmanjenom energijom. Od samog početka ideje Društva naroda, Vels je postao član Istraživačke komisije Društva i objavio je nekoliko knjiga o uređenju i poboljšanju te prve svetske organizacije. Kako piše u svojoj autobiografiji, još oko 1900. godine postao je uveren da je stvaranje globalne, svetske države ne samo neminovno, već i jedini način za dugoročni opstanak čovečanstva, pouka koja se i danas mora uvek iznova objašnjavati i obrazlagati. Interesantno je da je iako demokratski socijalista u praktičnoj politici, Vels odbijao primenu demokratskog principa na buduću svetsku državu i insistirao da se zbog ogromne kompleksnosti takvog sistema mora uspostaviti neka vrsta meritokratije (vladavine najsposobnijih). Uspon militarizma na istoku i zapadu tokom I svetskog rata i docnije bio je za njega duboko odvratna pojava. "Vojni um je po nužnosti inferioran i nemaštovit um," napisao je u Skici istorije (1920). "Nijedan čovek visokih intelektualnih kvaliteta neće se voljno odreći svojih talenata u takvoj profesiji."

Iako je Vels imao mnogo rezervi prema sovjetskom sistemu, on je razumeo opšte ciljeve Ruske revolucije i 1920. godine imao je prilično prijateljski sastanak sa Lenjinom. U ranim 1920-tim godinama Vels je bio laburistički kandidat na izborima za britanski Parlament. Između 1924. i 1933. godine Vels je uglavnom živeo u Francuskoj. Od 1934. godine, pa do svoje smrti, 1946. godine bio je predsednik svetskog PEN centra; već prve godine svog mandata predsedavao je izbacivanjem nemačkog PEN-a iz svetske organizacije, zbog pokoravanja nemačkog PEN centra rasističkim zakonima svoje zemlje. Zanimljivo je da se 1934. godine sastao i sa Staljinom (što ga je konačno lišilo svih iluzija u vezi sa sovjetskim totalitarizmom) i sa Ruzveltom, pokušavajući da ih ubedi u neke od svojih ideja u vezi miroljubive budućnosti čovečanstva. Kao ishod tih razgovora postao je potpuno ubeđen da evropska levica nema šta da očekuje od Sovjetskog saveza i ne sme praviti nikakve kompromise sa komunizmom, te da najbolja nada za budućnost čovečanstva leži u Sjedinjenim Američkim Državama. U Svetom teroru (1939) Vels je dao pionirsku studiju psihološkog razvitka modernih diktatora, oličenih u karijerama Staljina, Hitlera i Musolinija.

Slavna radiodrama mladog Orsona Velsa, zasnovana na Ratu svetova, uzrokovala je 30. oktobra 1938. godine paniku širom istočnih delova SAD. U Njuarku, Nju Džersi, svi stanovnici čitavog bloka zgrada pobegli su iz svojih kuća sa vlažnim peškirima oko glava, a u Harlemu je cela kongregacija održala svečanu misu za kraj sveta i spasenje od marsovskih osvajača. Veoma je zanimljiva reakcija samog Orsona na ovaj šou koji oličava susret dvojice tako različitih genija. On ga je prvo smatrao glupavim i naivnim, ali je docnije bio duboko uzdrman činjenicama o panici koju je emitovanje radiodrame izazvalo i izjavio je da mu više nikad ne bi palo na pamet da to ponovi. Herbert Džordž isprva nije bio nimalo oduševljen celim događajem. Sreo je mladog režisera 1940. godine na radio stanici u San Antoniju, ali do tog vremena je njegov stav prema celoj aferi do te mere omekšao, da je iskoristio tu i naredne prilike da reklamira Orsonov sledeći film. I nema sumnje da je dobro učinio, s obzirom da je naslov u pitanju bio Građanin Kejn.

Tipičan Warhammer 40k set
Tipičan Warhammer 40k set
Malo ljudi zna da je Vels izumitelj jedne od najpopularnijih zabava za mlade (i ne tako mlade): strateških društvenih igara sa minijaturama. Milioni ljubitelja igara poput Warhammer 40.000 ili De Bellis Antiquitatis koji svakodnevno povlače raznolike minijaturne figurice po najrazličitijim tablama i terenima širom sveta (a u poslednje vreme i njihove virtuelne verzije na računaru), često ne znaju da je Vels začeo ovaj žanr sa svojom knjigom Igre na podlozi iz 1911. godine, nakon koje je napisao i Male ratove (1913), posvećene daljoj razradi ove vrste društvenih igara. Posredno, i role-playing games kao srodan žanr su se kasnije pojavile kao potomak Velsovih ideja.

Vels je preživeo II svetski rat u svojoj kući koja je gledala na Ridžents Park, jedan od najslavnijih londonskih parkova, odbijajući da ga zastrašujuće nemačko noćno bombardovanje otera iz Londona. Njegova poslednja knjiga, Um na kraju svoje uzice (1945) takođe se bavi budućim perspektivama čovečanstva, sa znatno pesimističkijim tonovima. U njoj on elaborira čuveni stav koji je izneo još u Skici istorije: "Ljudska istorija sve više postaje trka između obrazovanja i katastrofe." Na svoju sreću, nije doživeo hladni rat i savremene pretnje globalnim katastrofama i egzistencijalnim rizicima, čiji antropogeni deo nesumnjivo ima duboke veze sa opštim nedovoljnim obrazovanjem većine ljudskih bića.

Herbert Džordž Vels je preminuo u Londonu 13. avgusta 1946. godine. Po mnogo čemu, iako je sećanje na njegovu ličnost danas nažalost prilično bledo, njegovo delo je življe nego ikada ranije, a kako se čovečanstvo bude suočavalo sa katastrofičkim izazovima trećeg milenijuma biće po svemu sudeći sve aktuelnije.

 

 

 

 

P.S. Svakako bi bilo adekvatnije gore, ali nikad nije kasno - početak meni lično najimpresivnije muzičke verzije nekog teksta ikad, Jeff i Sir Richard (1978):


Atačmenti



Komentari (54)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gordanac gordanac 17:04 26.05.2008

---

odličan tekst
razmišljam da li da se dodaju "crtice" iz njegovog privatnog života :))))
(što je zanimljivost taman toliko koliko i njegove knjige)
ali ipak - ne
u suštini - nema veze
sjajan pisac i neobično jednostavno inspirativan
lagan i lep

EDIT
H.G.Wells - citati

H.G.Wells - tekstovi i knjige online
Dolybell Dolybell 19:24 26.05.2008

Re: ---

ornithopter by Leonardo da Vinci

dragan7557 dragan7557 00:04 27.05.2008

Re:otac SF

Vels je najčešće poznat kao jedan od otaca naučnofantastične književnosti,

Prvu SF novelu je napisao:
Ala al-Din Abu al-Hassan Ali ibn-Abi Hazem al-Quarshi al-Dimashq
Ovaj brilijantan um poznat je pod imenom Ibn al Hafis rođ. 1213 umro 1288.
Čini mise da se zvaše Theologus Autodidactus.

Inače jedan od najsvestranijih naučnih umova svih vremena pisane istorije,
H.G. Wells je svakako jedan od "otaca" koji su izuzetno doprineli razvoju SF.
Prema Velsovoj prici, 1940 pocinje globalni rat (ukljucujuci atomsko oruzje) koji skoro unistava celu civilizaciju, i traje vise decenija

Ako se prošetaš net-om naći ćeš užasavajuću masu informacija da rat nije završen već nastavljen ali kao tzv. tihi rat. Na srpskom mi je poznato samo pisanje novinarke Ivone Živković koje je više prepisivanje odavno oglodanih tema koje su izuzetno stare u svetu ali aktuelne na spomenutom jezičkom području. Da, ima i pojedinih oficira koji se bave tematikom nikad nezavršenog rata.

Započni sa Bilderberg grupom ili info stranicama "educate yourself". Uzgred razvoj novih tehnologija je promenuo karakter i polje svetskog rata a samim tim je i strategija promenjena a da se nesmanjenom žestinom vodi je vidljivo svaki dan onome ko zbivanja u svetu prati.

Osim toga svak malo više obrazovan u fizici i filosofiji zna da su obe nauke visoko intuitivne da budem tačniji dve najintuitivnije nauke na planeti te ako ni zbog čega drugog ova intuitivnost pisaca se kasnije antiicpira kao jedna od mogućih budućnosti. Pojava prilično poznata i u psihologiji.

Albert Einstein : "The whole of science is nothing more than a refinement of everyday thinking."
Na čega bi Augustine odgovorio (po pitanju konepta vremena) : " if no one asks me, I know what it is. If I wish to explain it to someone who asks, I do not know."

dragan7557
27 maj 2008
Dilan Dog Dilan Dog 17:20 26.05.2008

Otkrica...

Milan M. Ćirković
Još dalje u budućnost, trideset miliona godina od danas, Sunce je postalo crveni džin (ovde Vels zapanjujuće anticipira neke od ideja stelarne evolucije koje su postale razjašnjene tek decenijama kasnije), i poslednji stanovnici sumračne obale crvenkastog mora su lišajevi i spora bića sa pipcima.

Zaista interesantno kako se mnoga naucna otkrica javljaju ili anticipiraju!
Dolybell Dolybell 17:24 26.05.2008

H.Dž. Vels

Niko ne bi poverovao, u poslednjim godinama 19. veka, da sve ljudske delatnosti pažljivo posmatraju i analiziraju inteligencije veće od ljudskih, a ipak podjednako smrtne; niko ne bi poverovao da su ljudi, dok se kreću unaokolo svojim poslovima, proučavani isto tako pažljivo kao što čovek mikroskopom proučava prolazna bića koja se se kreću i množe u kapi vode.


Ovako sjajno sažeto napisan tekst o geniju H.Dž. Velsu, teško je komentarisati,
a nema se šta dodati - niti oduzeti - samo preporuka od sveg srca.
Možda je jedini komentar - setili se se H.Dž. Velsa i na njega i nas podsetili,
u pravom momentu, kako meni izgleda - uostalom, videćemo ?



nsarski nsarski 18:07 26.05.2008

H.G. Wells

Sticajem okolnosti sam nedavno gledao stari film radjen po Velsovom romanu "Things to come", za koji je on pisao scenario. Film pokriva period od 1936 (kad je napravljen), do 2036, dakle 100 godina. U nekim verzijama se film jos zove i "Sledecih sto godina".
Prema Velsovoj prici, 1940 pocinje globalni rat (ukljucujuci atomsko oruzje) koji skoro unistava celu civilizaciju, i traje vise decenija. Veoma pesimisticka slika buducnosti covecanstva, tipicna za Velsa. Na kraju filma se ipak pojave neke sile mira kojue nadvladaju divljacko-plemensku organizaciju ratobornih stanovnika. Slicne tamne vizije buducnosti u to vreme je imao i Orvel, i kasnije W. Golding ("Gospodar muva".
Zanima me kakve bi vizije buducnosti ti ljudi imali da su danas zivi:))
Saljem preporuku phaserom, mr Spock!
Dolybell Dolybell 18:26 26.05.2008

Re: H.G. Wells

Zanima me kakve bi vizije buducnosti ti ljudi imali da su danas zivi:))


Meni je bliža varijanta da neki poveći "kamenčić" tresne na zemlju
i "skrene" njihove vizije u neki drugi smer...?!
die hard die hard 23:28 26.05.2008

Re: H.G. Wells

Zanima me kakve bi vizije buducnosti ti ljudi imali da su danas zivi:))


UH, ne smem ni da pomislim.Inace tako dobar tekst nisam skoro citao na blogu.Preporuke oooovoliiiikeee.
AlexDunja AlexDunja 18:21 26.05.2008

preporuka, kao i obicno!

Po mnogo čemu, iako je sećanje na njegovu ličnost danas nažalost prilično bledo, njegovo delo je življe nego ikada ranije, a kako se čovečanstvo bude suočavalo sa katastrofičkim izazovima trećeg milenijuma biće po svemu sudeći sve aktuelnije.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:54 27.05.2008

Re: preporuka, kao i obicno!

E pa hvala - ali ne obicno, vec NEobicno! )) Kao sto je nedavno preminuli, a duhom veoma zivi J. A. Wheeler o kome je prijatelj NSarski tamo lepo pisao kod sebe, izmedju ostalog rekao: "Ako tokom dana niste naisli na nesto neobicno - dan vam je propao." Ta mi se sentenca bas puno svidja.
vishnja vishnja 12:23 27.05.2008

Re: preporuka, kao i obicno!

"Ako tokom dana niste naisli na nesto neobicno - dan vam je propao."

ovo bi pre moglo da glasi: 'ako niste svesni toga da ste tokom dana naisli na nesto neobicno - dan vam je propao'.
tesko je izbeci neobicnosti, ali je ponekad jos teze primetiti ih.

ps - pozdrav, gosn Cirkovicu, hvala jos jednom :)
hoce li biti i Asimov? jel hoce?
MuadDib MuadDib 18:27 26.05.2008

We want more

Хвала Вам на покретању ове теме: у алманасима ''Андромеда'', издања БИГЗ-а стара 30-так година, одат је заслужени омаж једном од очева СФ-а. Знали смо као клинци одлично и за дела Александра Бељајева и иних потоњих, међутим одрастали смо уз Жила Верна и, потом, Велса: молим Вас, после овога, размислите о томе колико би (веома захтеван, али и изузетно занимљив посао било) интересантно било упоредити визије а потом и њихова остварења: Верн-versus- Артур Кларк.
Dolybell Dolybell 19:18 26.05.2008

Re: We want more

интересантно било упоредити визије а потом и њихова остварења: Верн-versus- Артур Кларк.


Meni bi bilo još interesantnije složiti priču o promašenim vizijama,
ili o "nemogućim" ostvarenjima - koja su se ostvarila..
MuadDib MuadDib 21:11 26.05.2008

Re: We want more

o promašenim vizijama,
ili o "nemogućim" ostvarenjima - koja su se ostvarila..

Well, Dollybell - нисам меродаван ни да размишљам о тако тешком задатку: моја струка није техничка, детерминистичка - у економији су узрочно-последичне везе стохастичке (мож' да бидне...). Али зашто се не бих поиграо и тако баналним стварима као што је рачунска машина: у ери не-знам-све-чега, шуњам се по фирми и узимам старе скаларе еда би моји благајници могли да обрачунају ПДВ, знајући при томе да негде у унутрашњости Русије благајнице 3х брже туку по абакусима (античке рачунаљке).
Понекад уживам у звуцима пажљиво бираних хај/фи компоненти у које су стучене две половне бубе, знајући да Wharfdale Diamond кутије не могу достићи пуноћу звука почившег радија ''Копаоник'', RIP...
Међутим, одувек сам дубоко веровао у Кларков свемирски лифт.
dragoljub dragoljub 21:54 26.05.2008

Re: We want more

Wharfdale Diamond

прво издање? нисими ти баш наиванмада ја више преферирам dinaudio ипак свака част
MuadDib MuadDib 22:14 26.05.2008

Re: We want more

Није то нешто посебно, Драгољубе - купљени 1992 за око 200 фунти у Лондону као тада best buy, а по препоруци тада актуелног часописа. Далеко од савршенства, помало су boxy (посебно када слушаш џез или класику) мада их у односу на ове кутијице које се сада нуде за ситну парицу не бих баш мењао (осим за КЕФ, ха ха) : - ))
Надам се да домаћин неће замерити на тролу, остајем при вери у свемирски лифт - а сетимо се само шта нам је пре 45 година значило Верново путовање Наутилуса и пут на Месец...
dragoljub dragoljub 22:22 26.05.2008

Re: We want more

MuadDib
Није то нешто посебно, Драгољубе - купљени 1992 за око 200 фунти у Лондону као тада best buy, а по препоруци тада актуелног часописа. Далеко од савршенства, помало су boxy (посебно када слушаш џез или класику) мада их у односу на ове кутијице које се сада нуде за ситну парицу не бих баш мењао (осим за КЕФ, ха ха) : - ))
Надам се да домаћин неће замерити на тролу, остајем при вери у свемирски лифт - а сетимо се само шта нам је пре 45 година значило Верново путовање Наутилуса и пут на Месец...

тачно али у тој класди дан данас нема бољих звучника,ја нисам љубитељ малих звучника,али овима скидам капу.а и цена им је до скоро билаоко 100 евра(за први модел).нисам чуо болје звучнике у тој класи
dragan7557 dragan7557 00:11 27.05.2008

Re: We want more


Meni bi bilo još interesantnije složiti priču o promašenim vizijama,
ili o "nemogućim" ostvarenjima - koja su se ostvarila..


E, pa ,Dolybell započni sa Božijim Carstvom na zemlji hrišćanske vere i tradicije.
dragan7557
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:52 27.05.2008

Re: We want more

MuadDib
Није то нешто посебно, Драгољубе - купљени 1992 за око 200 фунти у
Лондону као тада best buy, а по препоруци тада актуелног часописа.
Далеко од савршенства, помало су boxy (посебно када слушаш џез или
класику) мада их у односу на ове кутијице које се сада нуде за ситну
парицу не бих баш мењао (осим за КЕФ, ха ха) : - ))
Надам се да домаћин неће замерити на тролу, остајем при вери у
свемирски лифт - а сетимо се само шта нам је пре 45 година значило
Верново путовање Наутилуса и пут на Месец...

Ma daleko bilo da nesto zameram, bas simpaticno! A sto se lifta tice, o tome je poslednjih godina izaslo nekoliko knjiga i odrzana jedna vrlo ucena inzenjerska konferencija (bas sam prelistavao proceedings pre jedno nedelju-dve dana) i moram vam reci da su stvari jako daleko odmakle -- ljudi su vec razradili gomilu detalja, sa sve simulacijama na superkompjuteru...
vishnja vishnja 14:36 27.05.2008

Re: We want more

Међутим, одувек сам дубоко веровао у Кларков свемирски лифт

pa valjda svi u to veruju ?!
mislim, kad pronadju materijal, a evo samo sto nisu.
pa da se ispopentramo i onda - fiju....asteroidni pojas ili takva neka carobna pustos :)
Dexter Dexter 18:11 27.05.2008

Re: We want more

Materijal je vec pronadjen ako se ne varam. Treba samo otrpemiti klupko u geostacionarnu orbitu :)
MuadDib MuadDib 22:29 27.05.2008

Re: We want more

moram vam reci da su stvari jako daleko odmakle -- ljudi su vec razradili gomilu detalja, sa sve simulacijama na superkompjuteru...

хвала на информацији, појма нисам имао - само памтим давна Кларкова предвиђања (ако се не варам, свемирски лифт и кабловску је замислио негде пре WW2) због којих се и усуђујем да га лаички, али по проценту остварених, поредим са Верном - невидљивог Велсовог чоека одувек замишљам, али нешто ми се не јавља да може да буде...
У ствари, гледе звучних кутија нисам чак толико ни троловао: хтео сам да кажем како зарад новог по сваку цену не треба баш увек шутнути под тепих нешто што имамо - а да ваља. Али да се не понављам са већ напоменутим квал'тетним звуком старог радија, илустроваћу тезом једног од босова индустрије мобитела - у моменту када су прекомерно смањили димензије & тежину апарата, упозорио је: Колеге, имајте у виду да се величина шаке не смањује...
Фаала му, ђе чуо ђе не чуо...сада бар убодем иглицом словца и бројеве, и понекад и без наочара потрефим право дугме
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:10 26.05.2008

Zanimljivo

Sa interesom sam procitao tekst, mada licno nisam Velsov fan. U svakom slucaju, uvek sam spreman da pozdravim ovakve blog-tekstove.
Uzgred, stavio bih jednu primedbicu.
Milan M. Cirkovic
Na početku Velikog rata, 1914. godine, Vels je imao strasnu ljubavnu aferu sa tada još nepoznatom mladom novinarkom Rebekom Vest, koja je od njega bila mlađa 26 godina. Vest i Vels su se međusobno nazivali "panter" i "jaguar". Njihov vanbračni sin Entoni Vest je kasnije pisao o tom dramatičnom odnosu dvoje intelektualnih džinova svog doba u knjizi Aspekti života (1984).

Kao usputno, skoncentrisani iskljucivo na H. Dz. Velsa, vi ste spomenuli njegovu vezu sa Damom Rebekom Vest (Rebecca West, 1892-1983). Mislim da ste joj nesvesno naneli nepravdu kada niste bar pomenuli da je to osoba koja je, pored vise dobrih knjiga, napisala jedan izvanredan putopis o Jugoslaviji, jedan od najboljih ikada u svetu napisanih, pod imenom "Black Lamb and Grey Falcon, 2 vol. (1942). Oprostite sto sam slobodan da vam na ovo ukazem, ali ja koji, kao sto rekoh na pocetku, nisam fan HGW, iako nesporno cenim njegovo knjizevno stvaralastvo, jesam - Rebekin fan.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 21:53 26.05.2008

Re: Zanimljivo

vladimir petrovic
Sa interesom sam procitao tekst, mada licno nisam Velsov fan. U svakom
slucaju, uvek sam spreman da pozdravim ovakve blog-tekstove.
Uzgred, stavio bih jednu primedbicu.
Milan M. Cirkovic
Na početku Velikog rata, 1914. godine, Vels je imao strasnu ljubavnu
aferu sa tada još nepoznatom mladom novinarkom Rebekom Vest, koja je od
njega bila mlađa 26 godina. Vest i Vels su se međusobno nazivali
"panter" i "jaguar". Njihov vanbračni sin Entoni Vest je kasnije pisao
o tom dramatičnom odnosu dvoje intelektualnih džinova svog doba u
knjizi Aspekti života (1984).

Kao usputno, skoncentrisani iskljucivo na H. Dz. Velsa, vi ste
spomenuli njegovu vezu sa Damom Rebekom Vest (Rebecca West, 1892-1983).
Mislim da ste joj nesvesno naneli nepravdu kada niste bar pomenuli da
je to osoba koja je, pored vise dobrih knjiga, napisala jedan
izvanredan putopis o Jugoslaviji, jedan od najboljih ikada u svetu
napisanih, pod imenom "Black Lamb and Grey Falcon, 2 vol. (1942).
Oprostite sto sam slobodan da vam na ovo ukazem, ali ja koji, kao sto
rekoh na pocetku, nisam fan HGW, iako nesporno cenim njegovo knjizevno
stvaralastvo, jesam - Rebekin fan.

U pravu ste sasvim, naravno. Ja sam na to aludirao kad sam spomenuo da se radi o intelektualnom dzinu takodje, ali u pravu ste da je trebalo detaljnije elaborirati. Puno Vam hvala! Gdja Vest je zbilja bila jedna od najinteresantnijih intelektualki 20. veka, tu se potpuno slazemo.
drug clan drug clan 03:07 27.05.2008

Re: Zanimljivo

Milan M. Ćirković

U njoj on elaborira čuveni stav koji je izneo još u Skici istorije: "Ljudska istorija sve više postaje trka između obrazovanja i katastrofe." Na svoju sreću, nije doživeo hladni rat i savremene pretnje globalnim katastrofama i egzistencijalnim rizicima, čiji antropogeni deo nesumnjivo ima duboke veze sa opštim nedovoljnim obrazovanjem većine ljudskih bića.

Preko poterban tekst o velikom misliocu

U poslednje vreme citajuci tekstove mudrih ljudi iz prve polovine 20. veka, srecem cesto (ili sada tek primecujem) razmisljanja na temu obrazovanja i kljucne potrebe covecanstva da se brzo obrazuje da bi se sprecila propast drustva. Nazalost mi smo svedoci neprestanog i sistematskog upropastavanja obrazovanja koje se desava od WWII na ovamo. Prosto je neshvatljivo da u periodu u kome izgleda da sve napreduje jedna od najvaznijih ljdskih potreba propada. Poslednja faza tog procesa, koje smo danas svedoci, uspesno prodaje "lazno obrazovanje" po "ceni" koju ce ljudsko drustvo tek platiti.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:15 27.05.2008

Re: Zanimljivo

drug clan

Preko poterban tekst o velikom misliocu

U poslednje vreme citajuci tekstove mudrih ljudi iz prve polovine 20.
veka, srecem cesto (ili sada tek primecujem) razmisljanja na temu
obrazovanja i kljucne potrebe covecanstva da se brzo obrazuje da bi se
sprecila propast drustva. Nazalost mi smo svedoci neprestanog i
sistematskog upropastavanja obrazovanja koje se desava od WWII na
ovamo. Prosto je neshvatljivo da u periodu u kome izgleda da sve
napreduje jedna od najvaznijih ljdskih potreba propada. Poslednja faza
tog procesa, koje smo danas svedoci, uspesno prodaje "lazno
obrazovanje" po "ceni" koju ce ljudsko drustvo tek platiti.

Stvarno ste sve dobro rekli -- ozbiljno i odgovorno obrazovanje je danas jako retka roba, i na makro- i na mikro-planu, sasvim se slazemo. Globalno, kad imamo sve vecu kompleksnost ljudskog drustva, ziveti u uverenju da je ma koje obrazovanje "luksuz" je potpuno pogubno i vodi u katastrofu kroz zloupotrebu tehnologija inace sposobnih da nam donesu ogromne benefite. Iz lokalne perspektive, licno sam duboko uveren da bismo 90% problema koje u Srbiji imamo kao drustvo resili bez vecih poteskoca kad bismo resili onaj JEDAN kljucni problem: sto imamo 16% totalno nepismenih i 40+% ljudi bez zavrsene osnovne skole...
d j o l e d j o l e 09:05 27.05.2008

Re: Zanimljivo

Stvarno ste sve dobro rekli -- ozbiljno i odgovorno obrazovanje je danas jako retka roba, i na makro- i na mikro-planu, sasvim se slazemo. Globalno, kad imamo sve vecu kompleksnost ljudskog drustva, ziveti u uverenju da je ma koje obrazovanje "luksuz"
... ovo sto ste rekli posebno moze doci do izrazaja u siromasnijim zemljama (kakva smo jelte mi i mnoge druge oko nas) koje nisu u mogucnosti da finansiraju (kroz sisteme ne znam stipendija ili dotacija) kvalitetno obrazovanje ljudima iz svih slojeva drustva ... naravno onima koji su za to motivisani, zainteresovani i talentovani.

Ovako, kvalitetno obrazovanje ce postojati, ali ce biti nudjeno cesto onima koji nisu preterano motivisani da na njega potrose preterano puno vremena i volje ... imate primere naslednika tajkuna i slicnih koji pohadjaju najbolje skole a potpuno su nezainteresovani za vrhunsko obrazovanje koje se tamo nudi ... dok su neki koji bi mozda bili motivisani da nastave dalje da koriste, usavrsavaju i prenose ono sto se predaje po skolama osudjeni na drzavne obrazovne ustavnove koje u mnogim zemljama (sto siromasnijim sto onim u kojima se sve placa) sve vise lice na drzavne skole iz stripa Alan Ford :)

p.s.

Ne znam da li je istina, ali po stampi se pre godinu dve provlacila prica da je jedan izuzetno mocan covek (koji vedri i oblaci nad svima nama) milionima funti sterlinga pokusavao da motivise svoga naslednika da zavrsi srednju skolu.

Takodje, imamo primer i nekih bivsih politicara koji su vedrili i oblacili Balkanom ... i usput postali dolarski milijarderi ... ciji naslednici takodje nisu bili motivisani da zavrse ni srednju skolu, i izgleda da je do sada nisu zavrsili.

Cemu onda vrhunsko obrazovanje ako ce na kraju biti namenjeno manje vise toj ciljnoj grupi.
dragan7557 dragan7557 09:54 27.05.2008

Re: Zanimljivo

Globalno, kad imamo sve vecu kompleksnost ljudskog drustva, ziveti u uverenju da je ma koje obrazovanje "luksuz" je potpuno pogubno i vodi u katastrofu kroz zloupotrebu tehnologija inace sposobnih da nam donesu ogromne benefite.


Poštovani,
ovim dodirujete i najvažniji deo svrhe obrazovanja i motivaciju istog a navođenjem kompleksnosti dodajete u okvir dodatnu deskripciju realnosti i odnosa subjekt <> objekt.
Fizičke stvari = čovek ne sadrže koncepte koji su ustvari naši doprinosi poznavanja istih, te čovek definisan u ovom okviru (ogromna većina) ne sadrži potrebu za znanjem jer ista nije deo njegovog "prirodnog sadržaja"
.
Motivacija za sticanje znanja nije i nikada nije ni bila opše dobro već se nalazila u potrebama društva i respondiranju individuuma preko potrebe definisane u konceptu ciljeva i strategija društvenih ideologija.
Znanje u modernom zapadnom društvu je svedeno na veoma skup produkt na relaciji kupac potrošač dok prezasićena ponuda (subsidijarnih roba) deluje dizastrozno na znanje i nauku kao potrebu svrstava u tzv. elitarnu robu koja zbog svojih osobina nije u fokusu interesovanja masovnih potršača znanje je luksuz i kao takvo predstavlja i društveni status potrošača koji kupovinom znanja dobija uz njega status.Vezujući društveni status za potrebe ljudske jedinke i definišući ga kroz vreme (životno trajanje) "moderno" društvo znanje pretvara u svoju potrebu (za kadrovima) na čemu se i zasniva koncepcija "potrebnog znanja" kroz koju se dalje stvara hijerarhija direkcije (psihološka kategorija) po kojoj se znanje dalje distribuira definisano kao što rekoh kao potreba društva. Pri tome je jedinka izostavljena i svedena na respondenta čija uloga je odvojena od motivacije i stavljena u funkciju društvene koncepcije.

Precepirajući znanje kao nužno zlo jedinka je zarobljena ovom percepcijom a njen slobodan razvoj diktiran društvenim potrebama hijerarhije (vlasti) i naročito formalizmima nastalim u pređašnje vreme koji retrogradno deluju zadržavajući jedinku u vicioznom krugu subsidiarnih ponuda koje se lakše ispunjavaju i što je još gore ispunjavaju od strane većine prihvaćene normative koji potrebu za znanjem formulišu u već navedenoj funkciji
hijerarhije stvarajući pri tome poguban koncept jednom za uvek stvorenih potreba (materijalnih) definisanih i ponuđenih kao supstit za znanje. "Hleba i igara" Julius Cezar.

Promocija nove društvene koncepcije ponašanja društva od 80 ih godina prošlog veka nije donela ništa novo jer je u pitanju kvantitativna potreba hijerarhije a ne zahtevi na kvalitativnom planu kojim bi bilo zahvaćeno celo društvo a ne samo njegovi segmenti (vezani za tzv.produktivni period). Dodatno opterećenje za individuum sadržano u formulisanju potrebe kontinuiranog sticanja znanja nije rezultat opšte prihvaćenih univerzalnih vrednosti, već je posledica diferencirajuće potrebe za održanjem stečenog statusa.

Ako se ovome doda i činjenica da znanje nije instant produkt koji trenutno ili bar u kratkom roku zadovoljava bilo koju od strane društva pozitivno definisanu potrebu postaje lako shvatljivo da su supstituti kontestonog tipa
(muzika, fudbal i sl.) visoko nadražljive prirode, a, ponuđeni kao alternativa znanju i nauci, postali omiljeni produkt sa kojim navedene kategorije (znanje i nauka) gube utakmicu.
dragan7557
27 maj 2008
dragan7557 dragan7557 11:09 27.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

.. ovo sto ste rekli posebno moze doci do izrazaja u siromasnijim zemljama (kakva smo jelte mi i mnoge druge oko nas) koje nisu u mogucnosti da finansiraju (kroz sisteme ne znam stipendija ili dotacija) kvalitetno obrazovanje ljudima iz svih slojeva drustva ... naravno onima koji su za to motivisani, zainteresovani i talentovani.


Siromaštvo nema nikakve veze sa sticanjem znanja te kao opravdanje za visok stepen neznanja treba tražiti u školi
kao institucionalizovanoj prepreci ka slobodnom sticanju znanja.
Čitati knjige ili druge medijume nosioce znanja nije vezano za školu već za jedinku kojoj je oduzeto pravo slobodnog izbora a kao obavezna alternativa ponuđen sistem zaglupljivanja u strogo formalizovanim ustanovama
tipa: ludaka u ludnicu a učenika u školu.Kroz potpuno idiotski sistem konvencija i formalizacije dokaznog procesa
kroz sistem svedočanstava i /ili diploma kreiran je ujjedno i najveći protivnik slobodnog uma a proces sticanja znanja sveden na formalan papir u kome stoje podatci o strukturi usvojenih(?) doktrina = kanona propisanog i formalizovanog od strane birokratije sa stanovišta potreba hijerarhije, sa usvojenim ili odbijenim konceptima društva i prihvaćenih ili odbijenih konvencija. Najbolji primer je Bolonjska konvencija i pokušaj stvaranja univerzalizma prevashodno prazne floskule imena začinjenog salatom od "standarda" i / ili internacionalizacije konvencija.

Stvaranjem monopola nad znanjem i vezivanjem istog za materijalnu profitabilnost na društvenom planu su škole (koje smtram potpuno nepotrebnim) formalne ustanove za indoktrinaciju najpogodnije za kreiranje i podsticanje zaglupljivanja a tendencija za povećanjem iste (indokrinacije) je naročito vidljiva kroz pokušaje "modernih" zapadnih (a i naše) kultura ka oduzimanju dece od roditelja koje se ispoljava u kreiranju predškolskog vaspitanja, monstruoznog projekta smanjenja slobode deteta i prava na samoodlučivanje.
Bezbrižno detinjstvo je zamenjeno Obavezama "učenja" i pozicioniranja jedinke u budući robovlasnički sistem atrenutak koji će obeležiti prekretnicu će biti oduzimanje deteta posle rođenja od roditelja i pruzimanje brige za dalje "vaspitanje" od strane države i / ili korporacije koji ovim činom postaju de facto i de jure vlasnici deteta i nosioci svih prava koja uz to idu a sve pozivajući se na neotuđivost vlasništva kao glavne društvene konvencije koja će na osnovu ovoga koncipirati buduće društvo.

Ova slika je već viđena u arijevstvu i u kavzi komunizmu baziranom na "Istorijskom Materijalizmu) a mnogi autori su o ovome pisali H.G. Wells spada u ove autore sa takozvanom mračnom slikom budućnosti čijem ostvarenju smo svedoci.Slika Arijevskog nadčoveka i Komunističkog Radnika su čak i na promotivnim plakatima iste, sa izraženom muskulaturom, uobičajenom smbolikom i neizbežnom zastavom čija dinamika (lepršanje) simbolizuje dinamiku i naprednost "Novog Poretka). Wells-ov putnik kroz vreme zadnja verzija ima čak i dodatnu modernizaciju Internet i virtualnog vodiča u mračnu budućnost.

Škola definisana kao "obrazovna" institucija društva u ovom kontekstu formalizuje zahtev za univerzalnošću i lojalitetu Ideji Vrhovnog Vođe u kome je oličeno jedinstvo i Nepobitna istina.

dragan7557
27 maj 2008
Dexter Dexter 11:30 27.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

@dragan7557

Uh...mislim da malo preterujete...ajde pruzite neku dobru alternativu klasicnom skolstvu.
drug clan drug clan 16:49 27.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

Mislim da bi se slozio sa stavom da je skola kao standardizovana institucija najveci uzrok propasti obrazovanja. Naime u savremenom drustvu obrazovanju se desava isto ono sto je zahvatilo i (skoro) sve ostale sfere naseg zivota: ujednjacavanje u (ne)kvalitetu i istovremeno raslojavanje u ceni. Tako i gore pominjane dobre (vrhunske) skole nude "istu robu" po znatno vecoj ceni prodajuci, naravno, "brend" a ne robu. Standardizacijom, deklaracijama, konvencijama, akreditacijama "drzava" pot plastom deklarativno pokusaja unapredjenja obrazovanje a u stvari gusi svaku vrstu konkurencije sem one "medjubrenovske".
Strogi propisi napravljeni da "zastite" potrosaca (u ovom slucaju coveka zeljnog znanja) guse svaku mogucnost za razvojem.

Uostalom zar nam se ovo ne desava u svim sferama naseg zivota
dragan7557 dragan7557 20:16 27.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

Dexter
@dragan7557

Uh...mislim da malo preterujete...ajde pruzite neku dobru alternativu klasicnom skolstvu.


Nema potrebe da je ja pružam pošto je svi mi ovde poodavno koristimo interaktivno na samom Internetu koji ujedno ima najveću ikada na "jednom mestu" skupljene biblioteke celokupnog ljudskog znanja,podataka i informacija koju je autor Dan Simonsns polazeći od Filosofije već spomenutog Tejar de Šardena u triologiji
Hyperion,The fall of Hyperion;Endymion (nije mi poznato da li je prevedeno na srpski) proširujući Internet na ono što on naziva Metasferom, virtuozno obradio.

Brzinom svetlosti pretraživačke mašine dostavljaju tražene podatke bez logorejskih idiotizama nastavnika (čovek)
i još uvek bez mogućnosti "relevantne" etatističko birokratske kontrole Organa kao svojinskog titulara sadržaja i načina života ljudske jedinke. Interaktivnost Interneta po prvi pu u istoriji razvoja nauke i društva nudi nauku na tacni,bez mogućnosti inerferencije ideologije i njene sumanute kontrole i indoktrinacije.

Ljudska jedinka u sticanju znanja preko Interneta je oslobođena usmeravanja ka "jedinoj pravoj Istini" pri čemu je sloboda prihvatanje ili odbijanja nekog saznanja ili doktrine isključivo pravo primaoca informacije i / ili znanja
respektivno nauke , bez uplitanja ideologije i represije njene države koja od jezika kao nasušne komunikacione potrebe pa na dalje u ime zvanične ideologije diktira.
Najbolji dokaz za ovo je završeni period samoupravljanja i socijalizma u kojima je glavni cilj škole bio slavljenje
Svetog Pisma Marksa & co, i novozavetnih apologija lokalnog značaja a kako je ovaj period završio je veoma dobro poznato. Lokalni Apostoli nove vere su promenili partije i ideologiju ali Instrument škola je ostao kao Ukorenjen javizam bez prava izbora na drugog boga.

Idiotizam i formalizam škole već na svakom koraku vidljiv, a nepoverenje države na usvojenu Pravu Istinu =znanje se nalazi u zahtevu za ocenama (mera lojalnosti budućeg građanina) maturama koje slede prijemni ispiti (veću glupost je teško zamisliti) i u tome prolazi jedna petina života (do 15 te god.) pa nije ni čudo što ovaj svojevrsni intelektualni teror ostavlja tragične posledice i averziju na pisanu reč (u vidu knjige) od koje potonji odlični đaci beže glavom bez obzira. Mnoge države u EU i USA već imaju zakonodavstvo koje obezbeđuje minimalne uslove da se deca otmu od tiranije škole i vaspitavaju = stiču znanje kod kuće uz kontrolu roditelja koji su ujedno i jedini odgovorni za budućnost svog deteta.

Upravo sloboda koja ne poznaje Jeres i ne priklanja se dogmatizmu kanonoziranom u pravu drževe da upravlja i vrši pritisak na slobodnu svest i smeta državi i crkvi kao manipulatorima istine i kreatorima idiotske svakodnevnice u kojoj Veliki Brat igra glavnu i jedinu ulogu dok ostatak prisutnih statira. Hleba i igara..

Klasična škola je izgubila u potpunosti svoju svhu a osim ciljane indoktrinacije i fabrikacije poslušnih (u ne tako davnim vremenima politički podobnih, drugu nije ni imala.

Nove tehnologije u suštini i postavljaju zahev zaokreta u transhumanizam na tehnološki mnogo kompleksniji način nego što je nastao humanizam koji je od snažnog kulturno naučnog pokreta od iluminacije završio u potpunom Mraku upravo zahvaljujući etatističkoj instrumentalizaciji škole kao jedinstvenog monopoliste znanja.

dragan7557
27 maj 2008
vishnja vishnja 07:55 28.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

.
dragan7557


e ja ovo sve potpisujem. kao mama i kao osvedoceni streber.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 08:50 28.05.2008

Re: detrimentalni efekti škole

Stvarno su neke stvari lepo recene - svaka cast, Dragane!
d j o l e d j o l e 08:39 27.05.2008

"Which three books

would you have taken ?"

(poslednja recenica u filmu "Vremeplov" . Pitanje na koje Vels do dan danas nije dao ni nagovestio odgovor: koje tri knjige bi poneli sa sobom, da na osnovu njih obnovite citavu jednu davno izgubljenu civilizaciju? Na kraju filma su jedino ostala tri prazna mesta na polici za knjige.


Takodje, iz Vremeplova
What have you done? Thousands of years of building and rebuilding, creating and recreating so you can let it crumble to dust. A million years of sensitive men dying for their dreams... FOR WHAT? So you can swim and dance and play.


p.s

Na početku Velikog rata, 1914. godine, Vels je imao strasnu ljubavnu aferu sa tada još nepoznatom mladom novinarkom Rebekom Vest, koja je od njega bila mlađa 26 godina. Vest i Vels su se međusobno nazivali "panter" i "jaguar". Njihov vanbračni sin Entoni Vest je kasnije pisao o tom dramatičnom odnosu dvoje intelektualnih džinova svog doba u knjizi Aspekti života (1984).


Veza sa Rebekom Vest nije bila afera vec paralelan zivot koji je Dz. Vels vodio decenijama, i u kome su (mada naravno sa velikim otporom) ucestvovale i njegova supruga i Rebeka Vest. Ustvari, dobar deo svojih aktivnosti u Fabijanskom drustvu, Dz. Vels je posvetio propovedanju ideja o nekoj vrsti slobodnog braka (koji je postojao onoliko dugo koliko je to njegova supruga uspela da istolerise ... sto je bilo otprilike 15-20 godina). Nakon toga, ostao je i bez supruge i bez Rebeke Vest. Interesantno je da je i put u Rusiju koji pominjete najvise posvetio propovedanju svojih slobodarskih ideja iz Fabijanskog drustva ... tako da se iz posete Sovjetskoj revoluciji vratio sa jednom ruskom pozorisnom glumicom. Na njegovu nesrecu, godinama nakon toga se ispostavilo da je glumica ustvari bila sovjetski obavestajac.

Epicurus Epicurus 09:21 27.05.2008

---

Evo citata iz Saganovog Svijeta progonjenog demonima, koji jasno ukazuje na i na prosvetiteljski značaj SF literasture, a time verovatno i na delo velikog Herberta G. Wellsa:
Želio bih da vam mogu ispričati o nadahnutim učiteljima znanosti iz moje osnovne ili srednje škole. Ali, kada bolje razmislim, njih nije bilo. Bilo je rutinskog memoriziranja periodičke tablice elemenata, poluga i kosina, biljne fotosinteze i razlike između antracitnog i bitumenskog ugljena. Ali, nije bilo uzvišenog osjećaja čudesnog, niti nagovještaja evolucionarne perspektive, i ništa o pogrešnim idejama u koje je svatko nekoć vjerovao. U srednjoškolskoj laboratorijskoj nastavi, postojao je odgovor do kojeg smo trebali doći. Ako nismo došli do njega, dobili bi loše ocjene. Nije bilo ohrabrivanja da slijedimo naše vlastite interese, pretpostavke ili pogreške. Na kraju udžbenika bilo je materijala za koje bi se moglo reći da su zanimljivi. Školska godina bi uvijek završila prije no što smo do toga stigli. U knjižnicima ste, recimo, mogli naći prekrasne knjige o astronomiji, ali ne i u učionici. Dugi način dijeljenja podučavao se poput niza pravila iz kuharice, bez objašnjenja o tome kako ovaj posebni niz kratkih dijeljenja, množenja i oduzimanja dovodi do pravog odgovora. U srednjoj školi, izučavanje drugog korijena se predavalo propovjedničkim tonom, kao da je to metoda koja je nekoć sišla sa Sinajske gore. Naš posao je bio samo da zapamtimo ono što nam je zapovijeđeno. Dođi do točnog rješenja, i ne brini što ne shvaćaš što zapravo radiš. U drugom razredu sam imao vrlo sposobnog nastavnike algebre od kojeg sam naučio mnogo matematike; ali i on je bio nasilnik koji je uživao u tome što može natjerati djevojke na plač.
Moje zanimanje za znanosti održavalo se tijekom svih tih školskih godina samo čitanjem SF knjiga i magazina za popularnu znanost.


...da nije bilo SF literarure i naučno-popularnih magazina, možda bi splasnuo i Saganov entuzijazam za naukom, čime bi bili uskraćeni za njegov nesamerljivi doprinos popularizaciji nauke i njegovom nesebičnom prosvetiteljskom delovanju, kao jednom od ravnopravnih nosioca sveće zanosti, zajedno sa svima onima do sada pomenutim u ovom divnom serijalu gospodina Ćirkovića.
Nažalost, sistem obrazovanja je još uvek daleko od zadovoljavajućeg, tako da nam je potrebno da se grejemo na vatri ovih starih Prometeja, i naravno da pazimo da se ona ne zagasi
d j o l e d j o l e 11:03 27.05.2008

Ustvari,

mozda i ima istine u izreci da istina nije jedna, da ih ima vise, i da se medju sobom razlikuju po tome koliko svaka od njih pokusava da bude jednostavnija od drugih.

Naprimer, evo jednog od mogucih jednostavnih odgovora na sva pitanja: Who are you to question the 800 000 years of evolution.Jedino sto izgleda da proste istine stvaraju svetove koji umiru u svojoj jednostavnosti:

gordanac gordanac 12:01 27.05.2008

---

...mozda i ima istine u izreci da istina nije jedna, da ih ima vise, i da se medju sobom razlikuju po tome koliko svaka od njih pokusava da bude jednostavnija od drugih....

o, da! :)
S lakoćom će me se "optužiti" za mehanicističke pristupe i "nedostatak uvida u neponovljivo humano i "božansko" koje je i misaono i kontemplativno i metafizičko", ali ću ipak napisati da se slažem sa citiranim iz prostog razloga što je - SVE dvostruko, dualno, dvojno, sve do čega možeš istraživanjem ili "misaonim sondama" doći pokazaće ti svoju dvostruku prirodu, materija je dvostrukost po sebi jer je tako najekonomičnije i najjeftinije za trošenje energije kojom se postoji.
I od te dvostrukosti se ne može "pobeći", pa ma kako se ljudi u tome trudili, tragajući za smislom, večnim i jedinim istinama i sličnim stvarima kojima će pokušati "osmisliti" svoje postojanje nekim posebnim, samo za ljude stvorenim istinama i smislom "toka bivstvovanja među zvezdama". Kojima će pokušati dokučiti velikim radom i raciom sve ono što pesnici pronađu sa nepojmljivom lakoćom. H.G.Wells je na fini, lak, lep način pokušavao "da spoji" ta dva viđenja. I uopšte mu nije išlo loše, naprotiv. :))
Ljudi inače, tako često pobrkaju potrebu za utehom i traganje za istinama, pa im često "izmiče" i jedno i drugo.
Ako, pak, ne izgubimo iz vida dvostrukost koji je u samoj srži sveta koji poznajemo, onda (poput elektrona koji "potencijalno" postoji, ali ne znamo tačno gde ili ne znamo tačno kojom energijom (brzinom) se kreće) tako i "istine" kao produkti misaonih procesa imaju neku verovatnoću "da budu" istine. Ljudi to intuitivno znaju (odatle nam poslovice o "dva kraja", "dva lica" "dve strane" jedne istine) ali kad se "tragači za istinama" poduhvate posla onda tih poslovica nema nigde, kao da ih je stid da u svoja traganja uvrste "intuitivno, kolektivno znanje" drugih.
Po tome je H.G.Wells različit, a i on je imao savremenika (Jules Verne koji je govorio "ja se služim fizikom, a Wells samo izmišlja" sa kojim je (u paru) činio dokaz te dualnosti, na svojevrstan način.
A "jednostavnost" istine je posebna tema. Istina to mora biti, dakle dovoljno jednostavna, ali nikako i ne jednostavnija od toga (tako otprilike je Einstein govorio o jednostavnosti).
I uvek mi je bilo interesantno kad ljudi komentarišu H.G.Wells-a kako nam je ostavio "mračne percepcije o budućnosti", pa sam morala da ga pregledam ponovo da bih utvrdila - šta ja to propuštam kad oni to vide, a ja ne?
I nisam do sada našla.

Dilan Dog Dilan Dog 12:39 27.05.2008

Re: ---

gordanac
...mozda i ima istine u izreci da istina nije jedna, da ih ima vise, i da se medju sobom razlikuju po tome koliko svaka od njih pokusava da bude jednostavnija od drugih....

o, da! :)
S lakoćom će me se "optužiti" za mehanicističke pristupe i "nedostatak uvida u neponovljivo humano i "božansko" koje je i misaono i kontemplativno i metafizičko", ali ću ipak napisati da se slažem sa citiranim iz prostog razloga što je - SVE dvostruko, dualno, dvojno, sve do čega možeš istraživanjem ili "misaonim sondama" doći pokazaće ti svoju dvostruku prirodu, materija je dvostrukost po sebi jer je tako najekonomičnije i najjeftinije za trošenje energije kojom se postoji.
I od te dvostrukosti se ne može "pobeći", pa ma kako se ljudi u tome trudili, tragajući za smislom, večnim i jedinim istinama i sličnim stvarima kojima će pokušati "osmisliti" svoje postojanje nekim posebnim, samo za ljude stvorenim istinama i smislom "toka bivstvovanja među zvezdama". Kojima će pokušati dokučiti velikim radom i raciom sve ono što pesnici pronađu sa nepojmljivom lakoćom. H.G.Wells je na fini, lak, lep način pokušavao "da spoji" ta dva viđenja. I uopšte mu nije išlo loše, naprotiv. :))
Ljudi inače, tako često pobrkaju potrebu za utehom i traganje za istinama, pa im često "izmiče" i jedno i drugo.
Ako, pak, ne izgubimo iz vida dvostrukost koji je u samoj srži sveta koji poznajemo, onda (poput elektrona koji "potencijalno" postoji, ali ne znamo tačno gde ili ne znamo tačno kojom energijom (brzinom) se kreće) tako i "istine" kao produkti misaonih procesa imaju neku verovatnoću "da budu" istine. Ljudi to intuitivno znaju (odatle nam poslovice o "dva kraja", "dva lica" "dve strane" jedne istine) ali kad se "tragači za istinama" poduhvate posla onda tih poslovica nema nigde, kao da ih je stid da u svoja traganja uvrste "intuitivno, kolektivno znanje" drugih.
Po tome je H.G.Wells različit, a i on je imao savremenika (Jules Verne koji je govorio "ja se služim fizikom, a Wells samo izmišlja" sa kojim je (u paru) činio dokaz te dualnosti, na svojevrstan način.
A "jednostavnost" istine je posebna tema. Istina to mora biti, dakle dovoljno jednostavna, ali nikako i ne jednostavnija od toga (tako otprilike je Einstein govorio o jednostavnosti).
I uvek mi je bilo interesantno kad ljudi komentarišu H.G.Wells-a kako nam je ostavio "mračne percepcije o budućnosti", pa sam morala da ga pregledam ponovo da bih utvrdila - šta ja to propuštam kad oni to vide, a ja ne?
I nisam do sada našla.


Sve je ovde sjajno rečeno.
dragan7557 dragan7557 23:09 27.05.2008

Re: ---

SVE dvostruko, dualno, dvojno, sve do čega možeš istraživanjem ili "misaonim sondama" doći pokazaće ti svoju dvostruku prirodu, materija je dvostrukost po sebi jer je tako najekonomičnije i najjeftinije za trošenje energije kojom se postoji.


Ako bih nekako progutao dualitet na ovakav način svakako neću moći da se složim sa deskripcijom materije kao najekonomičnijeg potrošača a osobito ne kao štedljive Marice u ulozi potrošača, ili je u pitanju neka nova koncepcija materije i deskripcije iste.

Prvo fizičke stvari ne poseduju concepte, jer su isti (koncepti naša intelektualna kontribucija saznanju o istim a u iste spada predikativnost, funkcija i simetrija, od kojih je ova zadnja možda (bar u fizici i filosofoji) je i jedna od ključnih kontemporarnih deskripcija.

Tri forme deskripcija : jezička, matematička i predikativno - logička ne dozvoljavaju u ovom kontekstu čak ni pomisao o bilo kakvoj koncepciji materije kao ekonomične a još manje štedljive u jezičkoj formi deskripcije dok u ostale dve matematičku i logičku ni na koji način nije moguće uklopiti dvostruku deskripciju jednog te istog respektivno štedljivost = ekonomičnost ili ekonomičnost = štedljivost.

Potom treba da se setite da simetrične transformacije dovode sistem u finalno stanje koje je identično inicijalnom stanju. Wolfgang Pauli podvukao da Einstein nije introducirao specifičnu grupu transformacija već novi način mišljenja koji je izmenio generalizaciju u načinu mišljenja fizičara danas.

Klasična jezička deskripcija dualiteta koju vi ovde iznosite je po meni potpuno neodrživa i arhaična, dok za koncepciju materije kao ekonomične = štedljive, kao i samo konceptuiranje materije koja (još jednom) ne sadrži koncepte smatram u najmanju ruku neozbiljnim.

Da ste ovde možda nenamerno stavili znak jednakosti između dualiteta i dvostrukosti zahteva takođe ispravku
jer dvostrukost nije dualitet već zbir dva identiteta koji mogu da imaju različitu deskripciju ali istu formu ili neku drugu konceptualno formalnu osobinu.

I na kraju, možda Bog ima pojmovnost (sveukupna saznanja) bez koncepta ali ovo svakako ne važi za ljude.
Bez koncepta, svet nam je potpuno nerazumljiv i gubi smisao. Osim toga pokušajte da dualitet koji u vašem tekstu neodoljivo implicira polaritet sagledate ili koncipirate na drugi način.
dragan7557
29 maj 2008
gordanac gordanac 07:31 28.05.2008

Re: ---

Ako bih nekako progutao dualitet na ovakav način svakako neću moći da se složim sa deskripcijom materije kao najekonomičnijeg potrošača a osobito ne kao štedljive Marice u ulozi potrošača, ili je u pitanju neka nova koncepcija materije i deskripcije iste.

:))
Naravno da se ne morate slagati!
Samo pogledajte oko sebe - materija je s razlogom mahom - sferna, jer su sferne površine upravo one sa minimumom potencijalne energije. Nema principa (u fizici ili inače) koji bi "zabranjivao" da (recimo) planete budu kockice ili tetraedri ili štagod, ali "princip minimuma energije" - iziskuje sfere. I tako je ceo univerzum, od naslućene "božje" čestice do najvećeg što možemo "prepoznati" - sferan, ("sferast i leptirast" govorio mi je jedan :), okruglast, zakrivljen. To sam nazvala "najekonomičnijim" stanjem.
Simetrije su sasvim druga priča, kao i činjenica da je većina materije u kristalnom stanju (amorfna je skoro pa zanemarljiva) na atomskom ili molekularnom nivou, a kristalizacija je proces kojem mi (opisujući ga) "vidimo" i druge, razne geometrijske oblike koje čestice "stvaraju" vezujući se. Osim što ne postoji osa simetrije petog reda, ali to je već sasvim druga priča.
Tu se tek niko ne bi složio sa mnom! :))))
I na kraju, možda Bog ima pojmovnost (sveukupna saznanja) bez koncepta ali ovo svakako ne važi za ljude.
Bez koncepta, svet nam je potpuno nerazumljiv i gubi smisao. Osim toga pokušajte da dualitet koji u vašem tekstu neodoljivo implicira polaritet sagledate ili koncipirate na drugi način.

Ja u jednu kjnigu verovati ne mogu. Stvar slobodnog izbora i toliko od mene o bogovima kao konceptu.
Vama je možda "svet bez koncepta nerazumljiv i gubi smisao", meni - nije. Iskustvo me naučilo da takav stav imaju svi koji sve oko sebe gledaju antropocentrično, za mene je antropocentrizam kao da kupite kartu za sjajan, predivan film i onda - ostanete ispred bioskopa. Lepo i dobro - ko voli.
Dualitet ništa ne implicira. On JESTE. I sagledan je i koncipiran i oblikovao je (primenjen) "koncept" sveta kojem smo savremenici (u tehnološkom smislu).
Klasična jezička deskripcija dualiteta koju vi ovde iznosite je po meni potpuno neodrživa i arhaična, dok za koncepciju materije kao ekonomične = štedljive, kao i samo konceptuiranje materije koja (još jednom) ne sadrži koncepte smatram u najmanju ruku neozbiljnim.

:))))
Slobodno smatrajte da sam ja jedna skroz neozbiljna osoba, meni to ne smeta, nikako i naprotiv. :)
I onako spadam među one koji smatraju da nismo tu, "pod zvezdama" zbog "ravnoteže među njima" i da nismo tu ni zbog kakvog "višeg cilja, koncepta i smisla", već jedni zbog drugih, sa svim nevoljama i lepotama, tragedijama i divotama, strahotama i srećom koje mi ljudi jedni drugima činimo.
Materija (i sve oko nas) postoji kao predmet naše radoznalosti (ako nam se sviđa da je imamo), kao polje u kojem možemo (ako hoćemo) vežbati svoju "gimnastiku uma" i tako joj saznavati "koncept" i radovati se svakom novom otkriću i pamtiti svo prethodno kolektivno znanje koje je tim novim otkrićima pomoglo.
QM je - spoznat "koncept" materije i boljeg za sada nemamo, što ne znači da ga neće biti, samo da sačekamo da se i sa ovog s kojim sada imamo posla skinu svi svileni prekrivači, sve magični velovi i da se otkriju sve preostale magične tajne.
Gedankenexperiment:
Šta bi nam H.G.Wells rekao, šta bi pitao da je danas sa nama?
Tražio bi broj i e-mail Anđeline Džoli - tako ja mislim.
dragan7557 dragan7557 10:24 28.05.2008

Re: ---

gordanac
Ako bih nekako progutao dualitet na ovakav način svakako neću moći da se složim sa deskripcijom materije kao najekonomičnijeg potrošača a osobito ne kao štedljive Marice u ulozi potrošača, ili je u pitanju neka nova koncepcija materije i deskripcije iste.

:))
Naravno da se ne morate slagati!
Samo pogledajte oko sebe - materija je s razlogom mahom - sferna, jer su sferne površine upravo one sa minimumom potencijalne energije. Nema principa (u fizici ili inače) koji bi "zabranjivao" da (recimo) planete budu kockice ili tetraedri ili štagod, ali "princip minimuma energije" - iziskuje sfere. I tako je ceo univerzum, od naslućene "božje" čestice do najvećeg što možemo "prepoznati" - sferan, ("sferast i leptirast" govorio mi je jedan :), okruglast, zakrivljen. To sam nazvala "najekonomičnijim" stanjem.
Simetrije su sasvim druga priča, kao i činjenica da je većina materije u kristalnom stanju (amorfna je skoro pa zanemarljiva) na atomskom ili molekularnom nivou, a kristalizacija je proces kojem mi (opisujući ga) "vidimo" i druge, razne geometrijske oblike koje čestice "stvaraju" vezujući se. Osim što ne postoji osa simetrije petog reda, ali to je već sasvim druga priča.
Tu se tek niko ne bi složio sa mnom! :))))
I na kraju, možda Bog ima pojmovnost (sveukupna saznanja) bez koncepta ali ovo svakako ne važi za ljude.
Bez koncepta, svet nam je potpuno nerazumljiv i gubi smisao. Osim toga pokušajte da dualitet koji u vašem tekstu neodoljivo implicira polaritet sagledate ili koncipirate na drugi način.

Ja u jednu kjnigu verovati ne mogu. Stvar slobodnog izbora i toliko od mene o bogovima kao konceptu.
Vama je možda "svet bez koncepta nerazumljiv i gubi smisao", meni - nije. Iskustvo me naučilo da takav stav imaju svi koji sve oko sebe gledaju antropocentrično, za mene je antropocentrizam kao da kupite kartu za sjajan, predivan film i onda - ostanete ispred bioskopa. Lepo i dobro - ko voli.
Dualitet ništa ne implicira. On JESTE. I sagledan je i koncipiran i oblikovao je (primenjen) "koncept" sveta kojem smo savremenici (u tehnološkom smislu).
Klasična jezička deskripcija dualiteta koju vi ovde iznosite je po meni potpuno neodrživa i arhaična, dok za koncepciju materije kao ekonomične = štedljive, kao i samo konceptuiranje materije koja (još jednom) ne sadrži koncepte smatram u najmanju ruku neozbiljnim.

:))))
Slobodno smatrajte da sam ja jedna skroz neozbiljna osoba, meni to ne smeta, nikako i naprotiv. :)
I onako spadam među one koji smatraju da nismo tu, "pod zvezdama" zbog "ravnoteže među njima" i da nismo tu ni zbog kakvog "višeg cilja, koncepta i smisla", već jedni zbog drugih, sa svim nevoljama i lepotama, tragedijama i divotama, strahotama i srećom koje mi ljudi jedni drugima činimo.
Materija (i sve oko nas) postoji kao predmet naše radoznalosti (ako nam se sviđa da je imamo), kao polje u kojem možemo (ako hoćemo) vežbati svoju "gimnastiku uma" i tako joj saznavati "koncept" i radovati se svakom novom otkriću i pamtiti svo prethodno kolektivno znanje koje je tim novim otkrićima pomoglo.
QM je - spoznat "koncept" materije i boljeg za sada nemamo, što ne znači da ga neće biti, samo da sačekamo da se i sa ovog s kojim sada imamo posla skinu svi svileni prekrivači, sve magični velovi i da se otkriju sve preostale magične tajne.
Gedankenexperiment:
Šta bi nam H.G.Wells rekao, šta bi pitao da je danas sa nama?
Tražio bi broj i e-mail Anđeline Džoli - tako ja mislim.


Poštovana damo,
pravo je zadovoljstvo sa vama polemisati iz dva razloga :

1. Ne zapenušite kao mnogi koji svoje stavove brane po svaku cenu.
2. Svoje stavove zadržavate bez obzira na "protivničke" argumente, čak i pod uslovom da deluju romantično i
začinjeno naivitetom, a pritom ne negirate pravo na suprotno mišljenje.
Prijatan dan,
dragan7557
28 maj 2008
Dexter Dexter 23:14 29.05.2008

Re: ---

@Dragan 7557

Dragane,
Da li bi bili ljubazni da nam kazete sta znaci 7557 u vasem nicku i zasto naznacujete datum svakog Vaseg posta.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 14:26 30.05.2008

Re: ---

Pa dobro, ako covek bas hoce da objasnjava, samo napred, ali ako nece nemojte se razocaravati ili ljutiti - to su krajnje privatne i individualne stvari, izbor nicka i sve to...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 11:54 27.05.2008

...

čitajući tekst, milane,
sve vreme mi kroz glavu prolazi misao kako se ideje ljudi prepliću u etru, kako zavise jedna od druge, nastavljaju se i obogaćuju...a da nisu morali ni da se vide, čitaju, niti čuju.
nekako, kao eho, vraćaju nam se, iz ko zna kojih vremena i svetova.

za mene je to jedno od velikih čuda našeg ograničenog življenja,
nešto što 'ovovremensko' rasteže i onda vidiš da si istovremeno i s'ovu i s'onu stranu magičnog ogledala.
(uh, al' ga spakovah.)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 13:59 27.05.2008

Re: ...

snezana mihajlovic
čitajući tekst, milane,
sve vreme mi kroz glavu prolazi misao kako se ideje ljudi prepliću u
etru, kako zavise jedna od druge, nastavljaju se i obogaćuju...a da
nisu morali ni da se vide, čitaju, niti čuju.
nekako, kao eho, vraćaju nam se, iz ko zna kojih vremena i svetova.

za mene je to jedno od velikih čuda našeg ograničenog življenja,
nešto što 'ovovremensko' rasteže i onda vidiš da si istovremeno i s'ovu i s'onu stranu magičnog ogledala.
(uh, al' ga spakovah.)

Pa to Vam je slicno kao koncept noosfere, sto bi rekli Tejar de Sharden ili nas prijatelj ovdasnji Cerevican )) Bice o tome jos reci u narednim tekstovima... U svakom slucaju hvala na lepim recima!
Черевићан Черевићан 21:38 27.05.2008

јели могуће

заспати вечерас под озвезданим медитеранским небом те погледом на уснуле кровове валете и куполу кармелићанске цркве која на преземљујући летећи тањир осветљена наликује,огроман, те сазнањем да сам на овом блогу поменут нуз тејара де шардена , хвала, и то од стране аутора - омиљеногми састављача приповедака г ћирковића ( легла ова оВелсу, баш) , за снове ми подоста уистину.

стога 'куноћ Вам желим
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 08:52 28.05.2008

Re: јели могуће

Черевићан
заспати вечерас под озвезданим медитеранским небом те погледом на
уснуле кровове валете и куполу кармелићанске цркве која на преземљујући
летећи тањир осветљена наликује,огроман, те сазнањем да сам на овом
блогу поменут нуз тејара де шардена , хвала, и то од стране аутора -
омиљеногми састављача приповедака г ћирковића ( легла ова оВелсу, баш) , за снове ми подоста уистину.

стога 'куноћ Вам желим

Dragi moj Cerevican, pa najavio sam Vam jos koji izlet u noosferu, zar ne? )) Hvala Vam, podrska od Vas je uvek ohrabrenje!
spam spam 21:54 27.05.2008

dodatak

Dosta toga interesantnog o H. Dž. Velsu je napisano i u knjizi "Hronologija Herbertovih ostvarenih vizija" od malo poznatog pisca Ljubomira Aćimovića.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 08:51 28.05.2008

Re: dodatak

spam
Dosta toga interesantnog o H. Dž. Velsu je napisano i u knjizi
"Hronologija Herbertovih ostvarenih vizija" od malo poznatog pisca
Ljubomira Aćimovića.

Jel imate mozda jos neki podatak o tom izdanju? (Ko je izdavac, kada, itd.?) Rado bih to pogledao...
Dawngreeter Dawngreeter 10:55 28.05.2008

Praotac tabletop gaming-a

Tekst je odlican, kako smo se svi vec i navikli da tekstovi budu na ovom blogu, a meni je posebno srce zaigralo na spominjanje Little Wars i Wells-ove uloge u razvoju wargaming i srodnih hobija. Tekstovi koji se bave H.G. Wells-om retko spominju taj deo zivota ovog genija, na zalost.

Warhammer 40K sam pre dosta godina odlucio da pocnem skupljati, ali sam odustao negde u procesu. No opsesija wargaming-om nije prestala pa trenutno aktivno skupljam cak tri vojske za Warmachine/Hordes. Da i ne pricam o bizarnim kolicinama RPG knjiga svuda po policama. A nista od toga ne bi bilo moguce da Wells nije odlucio da napravi Little Wars. Bas me zanima da li je ikada zamisljao da ce se iz te njegove ideje izroditi citave industrijske grane...

Ne vezano za gaming, cini mi se da sam gledao/slusao sve War of the Worlds adaptacije (ukljucujuci i jednu kompjutersku igru), a nikada nisam procitao knjigu. Bas se nekako osecam glupo tim povodom. Al' od svih mislim da mi je najdraza radio adaptacija Orson Welles-a, slusao sam je sigurno pet-sest puta i svaki put me prosto zapanjuje koliko su ljudi tada drugacije percipirali svet kada je to bilo dovoljno da izazove paniku medju tolikim svetom. Mislim da je to sjajna ilustracija za kontrolu koju mediji mogu da imaju na sve nas, bez da smo toga u opste svesni. Danas mozda ne toliko direktno kao tada, ali bilo bi naivno pomisliti da smo mi mnogo drugaciji od stanovnika Njuarka te '38. godine.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:13 29.05.2008

Re: Praotac tabletop gaming-a

E pa prijatelju (ako dozvoljavas, mislim ne mogu istinskog RPG buddy-ija drugacije da zovem ;o)), moracemo i o detaljima doticnih igara da detaljnije prozborimo pokoju u nekom od narednih tekstova. Zapravo, odavno sam vec imao u planu da napravim jednu malu sentimentalnu retrospektivu najpre komp. rpg-ova, a zatim i (tezi zadatak!) pen-and-paper istih. A iskreno govoreci, pored interesovanja za SF generalno, drugi fokus mog licnog interesa za HGW-a je bio upravo Warhammer i cela ta istorija. Cak sam se jednom nosio mislju da tu njegovu knjizicu (prilicno kratka, ali slatka) prevedem na srpski, jeste zastarela, ali interesantna kao deo intelektualne istorije koja se preplice sa pop-kulturom (samo tako nesto bi bilo samoubistvo za bilo kog ovdasnjeg izdavaca, pa sam na vreme odustao).

W.o.W. (a nije onaj crpg koji zbilja NE volim sa istom skracenicom!) vredi procitati, knjiga ima dobrih pasaza i nevidjeno lucidnih i provokativnih ideja, mada je *kao roman* slabija od drugih njegovih "scientific romances". Meni licno je literarno najbolji The Time Machine, a zatim Ostrvo dr Moroa (preporucujem citanje u originalu, sjajan stil i jezik). Uzgred, ono sto zaboravih gore da pomenem: H. L. Borhes je bio veliki obozavalac Velsovog SF-a i za njegove romane iz te faze je napisao: to su bili prvi romani koje sam procitao, a verovatno ce biti i poslednji koje cu procitati...
Dawngreeter Dawngreeter 01:26 01.06.2008

Re: Praotac tabletop gaming-a

Uf, ja sam vec mesec dana planirao da napisem nesto o RPG-ovima i to se ispostavilo kao najtezi tekst koji sam ikada stavio pred sebe. Ne znam ni ja zasto, ali vec sam sigurno na nekom desetom pokusaju pisanja teksta ispocetka. Svakako se nadam da ce biti prilike detaljnije o tim i srodnim stvarima da diskutujemo bez obzira ko prvi stigne da napise takav tekst :)

Little Wars u prevodu (ili bilo kako drugacije) bi stvarno bilo jaaaako tesko prodati kod nas, mada sam odusevljen samom idejom prevodjenja takve knjige. Tesko da bi videla vise prodaje od desetak kopija na policama wargaming zaljubljenika, ali vec se zamisljam kako ponosno pokazujem knjigu deset godina od sada. No dobro, ja sam oduvek bio romanticno nastrojen po pitanju knjiga (fizickih naravno, elektronske me bas i ne pomeraju).

W.o.W. (a nije onaj crpg koji zbilja NE volim sa istom skracenicom!)


E ovo me je bas nagnalo na smeh, neizmerno mi je drago sto delimo misljenje o World of Warcraft. Ima nesto u vezi nje sto zaista izaziva neizmernu odbojnost u meni. Mada, meni ceo taj Massively Multiplayer Online zanr nekako smrdi, retke su takve igre ciji mi gameplay dizajn izgleda smisleno.
Milija Jovicic Milija Jovicic 14:49 04.06.2008

Vels, Mars i jos ponesto

Moram i ja da pohvalim tekst.

"Rat svetova" je jedna od prvih knjiga koju sam procitao i koju sam dobio na poklon jos negde u trecem osnovne. Zaista moram da priznam da sam nakon citanja ostao onako pomalo u strahu od tih vanzemaljaca i moguceg scenarija, strah je potrajao dok nisam procitao "Kosmos".

Zao mi je sto je sve ovako skrajnuto, pogotovu sto evo i nova misija - Mars Feniks, nekako nema ni dovoljno paznje u javnosti (o domacim medijima i da ne govorimo). To me podsetilo na Alan Ford i deo u epizodi "Zimska idila".



Nadam se da ce neki od tvojih narednih tekstova o savremenicima buducnosti ili makar kao post na blogu obuhvatati i Fajnmana. Nigde niko ni da spomene da je ove godine 90 godina od rodjenja i 20 godina od smrti Ricarda Fajnmana, a i njegov govor iz 1959. godine je sigurno kao jedno predskazanje buducnosti - da ce ceo svet teziti minijaturizaciji i da ce jednoga dana enciklopedija Britanika stati na vrh ciode.

P.S. Nadam se uskoro novim tekstovima :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana