ноћ пре

Черевићан RSS / 08.06.2008. u 15:13

гост аутор, Господин Jeremija

- Hegemone, sve je spremno za Tvoj dolazak, Jerušalaim Te očekuje , salutirao je centurion koji  se sa jednom konjičkom turmom, pre nepun sat, odvojio od glavnine i kao izvidnica stupio u vezu sa kohortama koje su već bile u Jerušalaimu.

Pontije Pilat, prokurator azijskih provincija Rimske imperije, samo klimnu glavom i podbode umornog konja. Kopljanici Prve kohorte Dvanaeste legije, zvane još i Tiberijeva, nevoljno se pokrenuše. Severozapadni put, koji od Hebronske kapije vodi ka Jafi, ožive. Glasne, vojnički oštre komande centuriona, zveket oružja i odjeci stotina konjskih kopita gradili su poseban ugođaj, poznat i toliko drag bivšem tribunu legiona.


Odsutno zadubljen u svoje misli, umoran od puta i svojih godina, ništa od toga danas Pontije Pilat nije opažao. Njegovo raspoloženje postajalo je sve tmurnije od kada je napustio svoju rezidenciju u Cezareji Stratonovoj. Čas na latinskom, čas na grčkom ili aramejskom, čitavog puta je psovao i kleo narod judejski koji se opet uznemirio, mesije i razbojnike koji su ga huškali i bunili, Sinderion koji ih je osudio na smrt i prvosveštenika Kaifu koji ga je o svemu obavestio i tražio da on, prokuratorskim pečatom, potvrdi presudu. Lecnuo bi se tek povremeno kad bi mu do svesti doprlo da psuje i Tiberija, Cezara Rimske imperije, koji je njega bivšeg tribuna legiona, još pre sedam godina, postavio za prokuratora Judeje. Kao da on, Pontije Pilat čuveni vojskovođa, nosilac  ovacija, jednog od  najviših odlikovanja koje dodeljuje Senat, nije zaslužio neki bolji položaj u Rimu, ili bar bliže Rimu.


U takvom raspoloženju Pontije Pilat je, sa legionarima svoje verne Dvanaeste legije, sa kojima je godinama ratovao od Etrurije gde je rođen, pa do Judeje gde sada živi, upravo projahao pored Golgote, gubilišta Jerušalaimskog. Južnu padinu te Ćelave gore već su krasili stubovi na koje se, po zakonu i običaju, razapinju osuđenici na smrt.


Trinaesti dan prolećnog meseca nisana nepovratno se ulivao u predvečerje.


Nekoliko časova kasnije, na arkadnoj lodji dvorca Iroda Velikog smeštenog u severnom delu Antonijeve tvrđave,

Jerusalem20at20the20time20of20Jesus.jpg

osvežen i nešto bolje raspoložen, dugačkim gutljajem vina Pontije Pilat je privodio kraju obilnu večeru. Iscrpljen dnevnom žegom grad Jerušalaim je čekao osveženje sa Maslinove Gore. Bazari su utihnuli, a večernji mir povremenoo su prekidali samo uzvici prodavaca vode. Žubor fontane mešao se sa mirisom magnolije u prostranom vrtu dvorca Iroda Velikog.

                                                         
Odlažući pehar sa vinom Pontije Pilat nežno pogleda svoju ženu, zadovoljn  što je ipak pristao da ga ona prati na ovom putu. Način na koji je začešljala kosu obećavao je uzbudljivu noć.
-Nema sumnje – mislio je Pontije – kosa joj je raspletena i to nije slučajno. Taj znak, po prećutnom dogovoru iz prvih godina braka, bio je poziv upućen njemu da je slobodno poseti u njenim odajama. Doduše, morao je sebi priznati prokurator vascele Judeje, njene odaje uvek su mu bile otvorene. Nikad ga ova žena nije sprečavala da joj priđe i utopi svoju strast, da zadovolji svoju želju, onda kada bi mu se želja javila. Ali, brzo je shvatio da mu ona, prilikom takvih poseta bez poziva, ustvari ne pripada.


Takve noći s njom, u koje je uranjao nepozvan, ni po čemu se nisu razlikovale od noći koje je, kao mladi ratnik između dve bitke, provodio sa robinjama, varvarkama i usputnim ženamaod Galije, preko Germanije, pa sve do Azije. Uzimao ih je onako kako se, kraj logorske vatre, uzima pehar vina ili komad nedopečenog mesa – samo zato da bi u narednu bitku ušao smireniji.


Tek sa njom, ćerkom bogatog Grka sa Rodosa, koju je oženio u svojim poznim tridesetim godinama, spoznao je i pravu ljubav i pravu strast. Ali samo kada je ona to želela. U takvim noćima plovio je po tankoj liniji, koja je delila javu i san, stvarnost i maštu, nebo i zemlju. Već nakon prvih nežnosti utapao bi se u nju i čekao da ga povede ka vrhuncu sladostrašća. I to vreme, taj trenutak, opet je određivala ona. Nije to činila nekim određenim pokretom ili položajem tela, a ni glsom, već čitavim svojim bićem. Potpuno mu se predavla, a on je nestajao u njoj.


Na njegovu veliku žalost, pozivi su bili sve ređi, a on sve gladniji njene ljubavi. Obasipao ju je pažnjom i skupocenim poklonima. Ništa nije pomagalo. Nije ga odbijala, ali ga nije ni pozivala.


Zato je večeras ratničko srce Pontija Pilata, kao nekada pred bitku, snažno zaigralo, a grlo mu se steglo, kad je uočio znak na koji je toliko dugo čekao.


- Mužu i gospodaru moj , progovori žena i prenu prokuratora Judeje ,od tvoje odluke sutra zavisi život četvorice osuđenika koje je Sinderion osudio na smrt. Ukoliko presude potvrdiš umreće u najtežim mukama na stubovima Ćelave gore. Nikada te nisam ni za šta molila, a evo sad te molim za život jednog od  njih.                                              
     
Sporo se vraćajući u stvarnost, Pontije Pilat jedva shvati o čemu mu to žena govori. Odmah zatim razrogači oči, čudeći se otkud ona, njegova žena, da se meša u prokuratorske dužnosti.


- Za kojeg od razbojnika moliš?  Kako mu je ime? ,ipak je upita, više da bi zadovoljio svoju radoznalost, nego što je nameravao da usliši čudnu molbu svoje žene.


- Ne znam mu ime, kažu da je iz Nazareta, a osuđen je zbog toga što je po bazarima  govorio narodu da će srušiti Jerušalaimski hram i za tri dana izgraditi novi, te da je on navodno novi car Judeje. Odao ga je njegov prijatelj,

neki Juda iz Kiriata. el_greco_apostol_sw_tadeusz_juda_16.jpg Danas dok smo prolazili gradom videla sam ga vezanog ispred Pretorije. Svetina je pljuvala po njemu. Njegove oči, mužu moj, jasno govore da je nevin, a taj Juda sigurno laže. Učini dobro delo, podari mu život.


Pontije Pilat, bivši ratnik i vojskovođa, a sada prokurator Judeje, htede odmah da joj odgovori onako kako dolikuje hegemonu. Ali u trenutku zastade.


- Neće li, zbog grubog odbijanja , mislio je , usahnuti njen usmeh i pogled kojim ga poziva na nežnost i ljubav? Nije li večerašnji poziv, koji toliko dugo čeka, uslovljen ispunjenjem njene molbe, pa koliko god ona bila čudna i nedolična?Uostalom – dalje je razmišljao – narod judejski je i onako razbojnički narod, jedan razbojnik manje ili više ne znači baš ništa. Taj Nazarećanin ne može zasigurno nauditi moćnoj Rimdkoj imperiji. I već je bio spreman da odgovori potvrdno svojoj lepoj i mladoj ženi, ali skustvo velikog vojskovođe mu je govorilo da se posluži lukavstvom.


- Ti znaš da ja, kao prokurator Judeje, ne mogu suditi po svojoj volji, već onako kako to od mene očekuje veliki Tiberije, Cezar Rimski. Ipak, lepota kojom me večeras obasipaš zaslužuje da o tome noćas razmislim , svečanim tonom izgoovori Pontije i pritom joj uputi dug i značajan pogled.


Shvativši pravo značenje izgovorenih reči, a još više pogled svog muža, lepa žena prosu zavodnički osmeh i zadovoljno se uputi u svoje odaje.


Sa mrkog lica Pontijevog iskra pohote spusti se niz snažni vrat i u maljavim grudima zapali požar. Brzo je odbacio snežnobelu prokuratorsku togu, otkopčao pojas sa širokim nožem u kanijama, skinuo košulju i gol, šepavim konjaničkim korakom, požurio u odaje svoje žene.


- O ženo, vratiš li mi ove noći bar na trenutak snagu mladosti , mislio je usput ostareli hegemon drhteći od uzbuđenja , tvoja molba biće uslišena.

U početku  sve je bilo kao nekad. Čak je naslućivao purpurnu stazu naslade, kojom ga je ova žena nekad tako sigurno vodila. Ali umesto trenutaka nestajanja u ekstazi, samo mlaki trzaj  među njegovim slabinama označi kraj uzaludnim očekivanjima.


Sutra, četrnaestog dana prolećnog meseca nisana, u privremeno nameštenu prokuraturu na arkadnoj terasi dvorca Iroda Velikog, ušao je peti prokurator Judeje Pontije Pilat, namršten, razočaran i sa glavoboljom.


*


Kako je prošlo suđenje može se videti kod Bulgakova, a o daljim događanjima kod Mateja, Marka, Luke i Jovana.



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 15:24 08.06.2008

Dakle, zajebavanje

pre Hrista ?
Черевићан Черевићан 15:49 08.06.2008

осврт

. . . . што је било, то ће бити, што се чинило, то ће се чинити, и нема НИШТА ново . . под сунцем ( књига Проповедникова гл 1,3)
Jeremija Jeremija 15:51 08.06.2008

Re: Dakle, zajebavanje

g. Ninoslave, hvala što ste se javili. Nime, u vreme kad sam se ja školovao o Starom i Novom zavetu u n.programima nije bilo ni jedne reči. Za Pontija Pilata sam čuo kasnije čitajući Bulgakova (majstor i margarita), koji također nije bio deo obavezne lektire.
S obzirom na Vaše znanje teologije, interesuje me koliko je pisati na ovaj način grešno. svakako, polazeći od kanona crkvene doktrine?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 16:29 08.06.2008

Re: Dakle, zajebavanje

S obzirom na Vaše znanje teologije, interesuje me koliko je pisati na ovaj način grešno. svakako, polazeći od kanona crkvene doktrine?

Dragi Jeremija (lepog li imena !),
mada sam bio dobar student (ocene i to) skoro sve sto sam naucio, zaboravio sam. A, kanone i crkvene doktrine sam jos i kao student preskakao. Tako, ne mogu Vam bas mnogo pomoci oko toga sto me pitate.
Ali, cini mi se da sve dok je Vama na korist to sto radite i kako radite (u smislu blagostanja i Vaseg tela i Vase duse) mora da nije gresno.
Pa, dakle, samo Vi gurajte dalje, sa tim Vasim pisanjem, sto se mene tice. U zdravlje !
Maksa Maksa 15:34 08.06.2008

sjajna priča


Kome se ovo svidelo, verovatno bi mu se svidele i "Priče pod Ekstazijem" Frederika Begbedea.
man ray loves me man ray loves me 15:56 08.06.2008

Re: sjajna priča

Kome se ovo svidelo, nek procita i Psece srce.
mariopan mariopan 16:04 08.06.2008

Re: sjajna priča

Meni se svidelo
Ne verujem da je gresno, zasto bi bilo , prica je o osecanjima coveka koji je imao moc da sudi..i pretpostavka o toj noci pred.....mozda je tako bilo, i zasto ne bi? I ja sam mngo kasnije citala (isto Bulgakov) i zamisljala kako je to nekada bilo...mozda je bilo bas ovako? A lepo si nas vodio kroz pricu...vidi se da g. Cer ume da vesto izabere svoje goste jer do sada svi su nam pruzili lepo uzivanje. Hvala Jeremija i g. Cer ))
Jeremija Jeremija 16:10 08.06.2008

Re: sjajna priča

mariopan, dok sam bio mlađi, mislio sam da sudije uvek sude po zakonu i pravdi. kasnije sma shvatio da su i oni obični ljudi.
i ne samo oni. i predsednici, i premjeri, i ministri... i lekari, pekari, apotekari....
hvala tebi, što si sa nama.

mariopan mariopan 16:24 08.06.2008

Re: sjajna priča

))
I ja sam dugo verovala u te price o Pravdi i Zakonu, nekako naivno, drzalo me sve do skoro...pa nista, covek odraste kad tad a meni se svidelo da verujem pa je ta vera tako i opstajala...a ljudi su samo ljudi ... Vidis i ta prica o POSLE koja opstaje vec dve hil;jade godina mozda zivi zato sto se ljudima svidja da veruju u nesto dobro i pravdeno, tako im je lakse da zive, jer tu Pravdu bas u svom zivotu, stvranom, retko nalaze...ko zna? Volim price sa temama proslosti jer nema nikoga da svedoci da tako nije bilo, moze i da bude i ne bude...kako nam se dopadne.A tvoja prica je dovoljno stvarna da bi mogla biti..e sad dal zato sto dobro pises ili ti je neko sapnuo da je tako bilo a ti samo zapisao...to cu da se pitam ponekad..
edi-va edi-va 16:36 08.06.2008

Nisam razumela!?

Nije ga primila u svoje "odaje" ili je vijagra - na njegovu zalost - izmishljena 2000 godina kasnije?
Jeremija Jeremija 16:38 08.06.2008

Re: Nisam razumela!?

edi-va
Nije ga primila u svoje "odaje" ili je vijagra - na njegovu zalost - izmishljena 2000 godina kasnije?

Biće da je ovo drugo.:)
bucho bucho 16:46 08.06.2008

majstor

"-- Ti dobri ljudi -- poče zatvorenik i, brže-bolje dodavši "hegemone", nastavi: -- neuki su i pobrkali su sve što sam im govorio. I uopšte, počinjem da se bojim da će zbrka potrajati još dugo. "

brate- sine Dzizuse, ne da ce zbrka potrajati dugo, nego evo jooooš traje, i to sve grdje i grdje..

a što se tiče hegemonice, eeee, pa ja uvek ponavljam: cherche la femme..

ovaj bi svet bio mnogo lepše mesto kada bi po koja hegemonica 'noć pre'.. dala. kako valja.
Jeremija Jeremija 18:00 08.06.2008

Re: majstor

Da, veliki majstor je bio Bulgakov.
hvala šro nas podseti na njegovo viđenje suđenja.
dragoljub dragoljub 19:45 08.06.2008

@

да не бих лупио нешто паметно само једна реч свиђа ми се
bauer bauer 22:16 08.06.2008

gos'n jeremija,

izuzetno :))

a o daljim događanjima kod Mateja, Marka, Luke i Jovana.

i jos kod nekih... :)
Jeremija Jeremija 22:32 08.06.2008

Re: gos'n jeremija,

Implikacije, koje vuku korene iz noći pre, su sveobuhvatne, dalekosežne i dugotrajne, kao što znamo.:)
hvala i poz.
drug clan drug clan 14:57 09.06.2008

I onda

je nastala Crkva Hristova i razvila se u ovo

Jeremija Jeremija 15:21 09.06.2008

Re: I onda

To što je nastalo iz njegovog učenja, upravo je ono protiv čega je on ljude učio.

Isto se može reći i na hiljadu drugih načina.
Meni se npr. sviđa ovaj:
"Da li će sloboda umeti da peva, kao što su sužnji pevali o njoj?"
Jelena Jelena 21:24 09.06.2008

Ima neshto greshno u owoj prichi?

Ne widim nishta greshno u ovoj odlichnoj prichi. Shta wishe, werowatno je owako i bilo.
Jeremija Jeremija 23:26 09.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Mislio sam sa aspekta crkvenih kanona, s obzirom da crkve ne vole da se ime božje spominje uzalud, a nisnoslav je diplomirao teologiju.
Hvala na javljanju.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 23:50 09.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

nisnoslav je diplomirao teologiju

Ih, bas Vam je taj nisnoslav garant za bilo sta !!!!
Jelena Jelena 10:13 10.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Ali, ime Bozhije se nigde ne pominje u prichi?
Jeremija Jeremija 12:19 10.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Jelena
Ali, ime Bozhije se nigde ne pominje u prichi?

O kontekstu je reč.
Arman Žan d' Plesis, kardinal Rišelje, (ministar, premjer, osnivač francuske akademije nauka), ostao je poznat po čuvenoj rečenici koja se njemu prepisuje: "Dajte mi dve rečenice iz bilo koje knjige, a ja ću već naći razloga da obesim pisca".
Svakao, nisam mislio baš mnogo ozbiljno, kad sam govorio o eventualnom grehu, kao ni kad govorim o Rišaljeu, a u vezi sa mojom pričom.:)
Jelena Jelena 21:51 10.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Jasno mi je da je rech o kontextu. Samo, ne znam kako to ide u hrishcanstwu? Zbunjuju me prwe dwe zapowesti:)
Jeremija Jeremija 23:41 10.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Racio tu ne pomože, već zbunjuje, kao što znamo:)
Jelena Jelena 19:46 11.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Osim ako nisi Jewrej(ka)in:)
Jeremija Jeremija 13:46 12.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Koliko znam, Jevreji sa Jahvom imaju ugovorni odnos, a to je vrlo, vrlo racionalan temelj vere. I čvrst. Jer, toliko dugo traje, uz sva iskušenja, a bilo ih je...
Mislili ste na tu vrstu racionalnosti u veri?
Jelena Jelena 18:44 12.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Da. Imam jednu 'sitnu' ispravku. Ugovorni odnos jeste, ali temelji se na 600000 hiljada vojno sposobnih, sa zenama decom i starcima izmedju 2 i 3 miliona, koji su svedocili objavu. Zato kazemo Shema Israel- Cuj o Izraelu....
Ugovor o kome govorimo je zapravo Ustav jevrejskog naroda. Bas se pre neki dan zavrsio Shavuot-praznik primanja Tore.
Ima tu svega, racia, vere, znanja zakona i nacina zivota. Sve je to jevrejstvo.
Imam molbu za vas. Kada pisete Bozije ime, onako kako ste ga gore napisali, izostavite samoglasnike i bice prihvatljivo.
Odlicna je pricha. Da je na jevrejsku temu, ne bi izazvala podozrenje u smislu da je greshna ili sl. Radujem se sledecoj.
:)
Jeremija Jeremija 22:33 12.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Zar Tanah, hebrejska Biblija, danas ne sadrži samoglasnike? Koliko je meni poznato masoreti, stari učenjaci, koji su se između 600. i 900. godine pre n.e. bavili prepisivanjem i redigovanjem Tanaha, u izvorni tekst su ubacivali samoglasnike.
Svakako, ponovo izbacujući samoglasnike dobijamo reči što vernije onima koje je Mojsije koristio prenoseći svojim sunarodnicima misao י ה ו ה.
Imam jednu na judeo-hrišćansku temu ("Posle blagovesti" i nadam se da će je Čer uskoro postirati.
Očekujem Vaše kritike.
poz.
Jelena Jelena 00:26 13.06.2008

Re: Ima neshto greshno u owoj prichi?

Strogo je zabranjeno izmeniti bilo sta zapisano u Tori. Ako buduci rabin napravi gresku, mora da je ispisuje iz pocetka. Ona pogresno zapisana se ne baca, vec ide u Genizu.
Praticu postove. Stavila sa vas na moju VIP listu.
Laku noc:)


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana