Savremenici budućnosti IV: Olaf Stejpldon

Milan M. Ćirković RSS / 27.07.2008. u 21:55

Slučaj mirnog građanina Stejpldona, O., prilično je čudan. Dok smo kod Fjodorova videli elemente kult-mentaliteta, te dok su i Vels i Šarden otvoreno izražavali svoje želje i nade za promenu sveta (mada su potonjeg u istupanjima onemogućavali pretpostavljeni), dotle je Stejpldon gotovo u potpunosti bio hombre invisible, nevidljivi čovek. I to stanje traje i danas. Tu nedavno je jedan od najistaknutijih naučnika današnjice, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku i sjajan popularizator nauke Frenk Vilcek, u intervjuu izjavio da je na čelu liste najznačajnijih knjiga u njegovom životu Stejpldonov The Star Maker (ispred naslova ser Bertranda Rasela, Hermana Vejla i Ričarda Fajnmena!), što je izazvalo pravu poplavu čuđenja i preslišavanja među naučnim blogovima, gde većina prisutnih za Stejpldona nikad nije čula. Izuzetak od ovog opšteg zaborava su donekle fanovi naučnofantastične književnosti koji često čuju mantru da su pioniri ovog žanra Vels i Stejpldon (ponekad im se dodaje i Karel Čapek), ali i pored tog verbalnog odavanja pošte, činjenica je da njegovi romani nisu mnogo čitani. Drugi izuzetak jesu transhumanistički krugovi, koji u njemu vide, kao što ćemo videti sa punim pravom, jednog od najeksplicitnijih preteča ovog pokreta.

Stejpldon oko 1925.
Stejpldon oko 1925.
Vilijem Olaf Stejpldon se rodio 1886. godine (dakle, najmlađi je od naših dosadašnjih protagonista u ovom serijalu) u malenom mestu Sikombu blizu Liverpula u zapadnoj Engleskoj. Studirao je savremenu istoriju u Oksfordu, na slavnom Bejliol Koledžu, gde je diplomirao 1909. godine, a magistrirao 1913. godine. Njegovo dalje školovanje prekinuo je svetski rat, u kome je on, kao i otac Tejar, učestvovao kao bolničar na prvim linijama fronta u Francuskoj i Belgiji. Nakon demobilizacije, oženio se svojom daljom rođakom iz Australije, Agnes Miler, sa kojom je živeo u srećnom braku do svoje smrti i koja ga je nadživela za skoro 35 godina. Zatim se vratio školovanju, te je 1925. godine doktorirao filozofiju na Liverpulskom univerzitetu, nakon čega se nekoliko godina njome i istraživački bavio, objavivši nekoliko rasprava i monografiju Savremena etička teorija (1929). Vrlo brzo je, međutim, uvideo da njegove radikalne i dalekosežne ideje nemaju mnogo perspektive u akademskom filozofskom životu i odlučio je da ih objavi kroz književnost, kojoj se posvećuje "sa punim radnim vremenom" od 1930. godine kada mu izlazi prvi (i svakako najčuveniji, mada verovatno ne i najbolji) roman Poslednji i prvi ljudi, koji je doživeo priličnu popularnost i bio dobro prihvaćen čak i kod tako prefinjenim kritičara kakvi su bili Džon B. Prisli i Virdžinija Vulf (koja je docnije sa Stejpldonom razvila obimnu prepisku). Tokom naredne dve decenije živeo je povučeno u Keldiju, na severozapadu Engleske, blizu svog rodnog mesta, pišući, s tim što se nakon završetka II svetskog rata angažovao na brojnim pacifističkim skupovima i držao brojna predavanja vatreno se zalažući za globalno razoružanje, kao i za univerzalna ljudska prava i protiv aparthejda. Zanimljivo je da je poslednji Stejpldonov plan bilo putovanje u Jugoslaviju, koje se nažalost nije ostvarilo zbog njegove iznenadne smrti od infarkta 1950. godine. Njegov pepeo rasut je po peščanim dinama na ušću reke Di u Velsu, omiljenom mestu koje se pojavljuje u nekoliko njegovih romana.

Po mnogo čemu je Stejpldon bio najeksplicitniji prethodnik savremenog transhumanizma, pri čemu se dva momenta naročito izdvajaju: "dugoročna perspektiva" i prednosti i mane biološkog poboljšanja (bioenhancement) kod ljudi, ali i životinja. Od ključnog značaja su četiri velika Stejpldonova romana, koja transcendiraju granice žanra i predstavljaju trajni doprinos književnosti i filozofiji: Poslednji i prvi ljudi (1930), Čudni Džon (1935), Tvorac zvezda (1937), i Sirijus (1944). Prvi i treći bave se kosmološkim pitanjima na, hmmm, upravo kosmološkoj skali prostora i vremena! U Poslednjim i prvim ljudima, Stejpldon daje zadivljujući presek buduće istorije čovečanstva tokom naredne dve milijarde (!) godina, kroz naraciju jednog od Poslednjih ljudi, visokoevoluiranog potomka današnjeg čovečanstva koji živi na Neptunu. Širina vizije je gotovo i danas bez presedana u književnosti: Stejpldon opisuje uspon i pad velikih civilizacija, među kojima razlikuje čak 18 biološki različitih vrsti budućih ljudi, živopisno predočavajući ne samo njihove raznovrsne materijalne kulture, već i različite psihologije i filozofije. Pri tom on ukazuje da je faustovski nemir čovečanstva, jedinstvenog bez obzira na svoju morfologiju, vodio uvek iznova do katastrofe ili bar do ruba katastrofe, izazivajući pogubne ratove i interplanetarne migracije. Gotovo uzgred, ovaj roman sadrži i prvo literarno pojavljivanje docnije tako čestih naučnofantastičnih motiva kao što su genetski inženjering i teraformiranje (prilagođavanje fizičkih uslova na planetama potrebama naseljivosti). Tvorac zvezda je svojevrsni nastavak - ili uopštavanje - narativa iz Poslednjih i prvih ljudi, koji sad dobija još šire dimenzije pošto nas vodi u najbukvalnijem smislu s kraja na kraj vidljivog kosmosa i do samog kraja vremena. U Tvorcu zvezda vidljiv je uticaj gnosticizma, Darvina, Ničea i Marksa, a čitav format ovog filozofsko-ezoteričnog romana ponekad deluje kao da parodira Danteovu Božanstvenu Komediju. Veliki deo knjige je posvećen pregledu neobičnih vanzemaljskih civilizacija i oblika inteligentnog života, od "humanoidnih ehinoderma" do inteligentnih zvezda, ali na kraju knjige pripovedač koji je do tada postao deo "kosmičkog uma" ima viziju "Tvorca zvezda" koji očigledno ima neke (mada ne sve) božanske prerogative. Čitav niz docnijih spekulativnih ideja, od Dajsonove sfere do "hipoteze interdikta" u SETI-ju, pojavljuju se prvi put literarno prefigurisane u Stejpldonovom delu.

U drugom delu svog opusa, romanima Čudni Džon i Sirijus, Stejpldon se bavi nečim što je još više aktuelno u današnje vreme i postaje sve aktuelnije bukvalno svakog dana: bioinženjeringom i - naročito! - poboljšanjima do kojih se dolazi korišćenjem direktnih genetskih manipulacija. Čudni Džon je preteča cele paradigme "supermena" u pop-kulturi (jedna od poznatih docnijih obrada ove teme je najbolji roman Teodora Sterdžena Više nego ljudski). Narator, britanski novinar, opisuje život i karijeru Džona Vejnrajta, najpre deteta, a zatim i čoveka sa nadljudskim (danas bismo možda rekli i post-ljudskim) sposobnostima, pre svega telepatske, ali i druge paranormalne prirode. Džon neminovno - i tragično - dolazi u sukob sa društvom oko sebe, te mada uspeva da pronađe retke "sebi slične" individue (koje su sve na ovaj ili onaj način na margini društva, mahom zbog svojih posebnih potreba ili invaliditeta) i mada su njihove moći dovoljno velike da otklone fizičku agresiju društva, pa čak i tadašnje (kulminacija radnje smeštena je u 1930-te godine) međunarodne zajednice - ipak to ne uspeva da zadovolji njihovu žudnju. Roman se tako završava voljnim samouništenjem male kolonije "superljudi". Stejpldon nikako ne insistira na etičkoj osudi ničeanske težnje za transcedencijom ljudskog; umesto toga, on se zadovoljava pokazivanjem kompleksnosti problema pred koje nas takva težnja stavlja upravo onda kad počinje biti ostvariva. Ovo je još bolje prikazano u njegovom poslednjem ključnom romanu, Sirijus, pisanom u depresivnoj atmosferi tokom II svetskog rata. Protagonista romana koji nosi podnaslov Fantazija o ljubavi i neslozi, Sirijus, inteligentni je pas stvoren kao deo biotehnološkog eksperimenta britanskog naučnika Tomasa Trelona. Donekle slično kao Velsov dr Moro (mada bez moroovskog dijaboličnog mentaliteta), Trelon je genije biologije koji, međutim, živi i radi kao usamljenik na svom imanju u malom velškom selu. Sirijus ima normalnu ljudsku inteligenciju i Stejpldon u ovom romanu pokazuje vrhunac psihološkog majstorstva i empatije za svog protagonistu. Kao antiteza "čudnom" Džonu koji u svojoj superiornosti često naziva obične ljude psima, Sirijus je moralno superiorno biće koje mirno pati zbog svoje različitosti, te za koga ljudi nisu beznačajni. Umesto toga, on oseća suštinsko bratstvo sa ljudima kao inteligentnim bićima, čak i u epizodi kada je u samoodbrani prinuđen da ubije lokalnog siledžijskog farmera da bi spasao svoj život. Četvorougao između Sirijusa, Trelona, Trelonove kćeri Plaksi i Plaksinog budućeg supruga (koji je narator čitave priče), praćen žestokim nerazumevanjem zaostale sredine u selu u kome žive, predodređen je za tragični rasplet. Međutim, karakteristično je za Stejpldona da uprkos tome, sam kraj završava sa naznakama "metafizike nade" (da upotrebim Sabatov izraz o finalnom delu svog romana O junacima i grobovima): ljubav i poštovanje preživelih protagonista nadživljuju puko fizičko postojanje. Tako je Sirijus antipod Čudnom Džonu i po, u ukupnom skoru, pozitivnom gledanju na potencijale bioinženjeringa - tehnologija može obogatiti naš svet ne samo novim intelektualnim razumevanjem, već i novim osećanjima i novom empatijom.

Rečima američkog izdavača i kritičara Bejzila Devenporta: "Stejpldon nije bio veliki pesnik, niti čak ni u konvencionalnim terminima veliki romanopisac; ali on je bio stvaralac mitova i kao takav bio je jedinstven. U svom odabranom polju, njegove knjige se ističu kao apsolutno vrhunske u kombinaciji intelektualne briljantnosti, opsega maštovitosti i tragičnog dostojanstva." Među brojnim misliocima koje je Stejpldon inspirisao su biolozi Džon B. S. Holdejn i Džon Majnard Smit, pisci poput Stanislava Lema, Horhea Luisa Borhesa, Artura Klarka, Brajana Oldisa i Doris Lesing, ili fizičari poput Džona Bernala, Frimena Dajsona i Martina Riza. Njegov uticaj vidljiv je i kod mislilaca potpuno drugačijeg opredeljenja - najbolji primer za ovo je C. S. Luis koji se (između ostalog u kafanskim razgovorima sa svojim stalnim prijateljem u piću, Džonom Tolkinom!) otvoreno gadio "amoralnosti" koju je video u Stejpldonovoj slici budućnosti, što je bio jedan od motiva za Luisov sopstveni izlet u naučnu fantastiku u vidu njegove "kosmičke trilogije" (Perelandra i ostalo). Izgleda da Luis nije u potpunosti razumeo Stejpldonov agnosticizam koji, mada neprijateljski prema religioznim institucijama, nikako nije bio lišen religijskih poriva i svesti o njihovom uticaju na ljudsku istoriju; ovo se najbolje vidi iz nedavno objavljene prepiske Velsa i Stejpldona. Usudio bih se da predvidim da će i mnogi drugi intelektualci u veku koji je pred nama slediti primer Frenka Vilceka i pronaći značajnu inspiraciju u melanholičnoj, ali duboko promišljenoj Stejpldonovoj prozi.

 

 

P.S. Najbolji Internet resurs za Stejpldona svakako je http://www.geocities.com/olafstapledon_archive/, a nije loša ni njegova arhiva na sajtu Liverpulskog univerziteta (http://www.sfhub.ac.uk/Stapledon.htm).

Atačmenti



Komentari (38)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:13 27.07.2008

Merac

Milan M. Ćirković
koja ga je nadživela za skoro 45 godina
Vilijem Olaf Stejpldon se rodio 1886. godine
zbog njegove iznenadne smrti od infarkta 1950. godine


1950
-
1886
=
64


64
+
45
=
109

Ijaoo, kolko je ona zivela ))
Izgleda da ga je mnogo nervirala tokom zivota, a on to sve shvatao za ozbiljno ))
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 22:16 27.07.2008

Re: Merac

Eh, Dilane, ali nisam rekao da su se rodili iste godine )) Ona je ipak bila znatno mladja od njega, ali i ja sam pri tom napravio omasku, nije 45, vec 35; izvinjavam se. Hvala na ukazivanju, makar posrednom! Sad cu da ispravim.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:22 27.07.2008

Re: Merac

Milan M. Ćirković
Eh, Dilane, ali nisam rekao da su se rodili iste godine )) Ona je ipak bila znatno mladja od njega, a i ja sam napravio jedan lapsus, nije 45, vec 35; izvinjavam se.

Jeste stvarno ))
zato se nisam opredelio za matematiku, jer uvek moram da mozgam na cudan nacin ))
a i nisam shvatio kako da je koristim da bih razumeo ljude na pravilniji nacin )
zivela statistika! (koju takodje ne podnosim kad moram da racunam peske, zato vise volim gotove podatke ))
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:24 27.07.2008

Re: Merac

a i jos nesto. ja sam se samo malo salio, nista ozbiljno.
vezbam da budem vedrog duha ))
Anjale Anjale 22:28 27.07.2008

Re: Merac

Primetila i ja, ali sam pomislila da retko ko čita tako detaljno.

Uostalom, dopalo mi se da žene žive toliko duže :)
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:41 27.07.2008

Re: Merac

Anjale
Primetila i ja, ali sam pomislila da retko ko čita tako detaljno.

Uostalom, dopalo mi se da žene žive toliko duže :)

Meni se to bas nije dopalo ) a narocito zato sto je bio naucnik, a ja ih cenim
izgleda da oni cesto lose prodju u zivotu, a najcesce zato sto slabo razumeju zene )
Anjale Anjale 22:49 27.07.2008

Re: Merac

Ma ne DD 93, nije on slabo razumeo žene, već jako dobro. Čuvao je, mazio i pazio svoju voljenu...Zato je ona tako digo živela:)
Kad sebe se malo sračunao, dešava se :))

P.S.
Naravno da i ja poštujem naučnike oba pola, nisam li među prvima pročitala tekst?
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:54 27.07.2008

Re: Merac

Anjale

Kad sebe se malo sračunao, dešava se :))

P.S.
Naravno da i ja poštujem naučnike oba pola, nisam li među prvima pročitala tekst?

Ja postujem one koji postuju naucnike oba pola
Posto je ovde sad zbrka sa novim nickovima, jesi ti imala i pre ovaj nick ili si ga promenila?

izvinjavam se gosn Cirkovicu zbog trolovanja
Anjale Anjale 22:59 27.07.2008

Re: Merac

Oduvek i zauvek.
Tako je to kod mene

P.S.
pridruzujem se izvinjenju
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 23:01 27.07.2008

Re: Merac

Ma opusteno, ljudi, sve je u redu. Ne dajte se uznemiravati, i simpatican trol je dobrodosao ;o))
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 09:01 28.07.2008

Re: Merac

Ma opusteno, ljudi, sve je u redu. Ne dajte se uznemiravati, i simpatican trol je dobrodosao ;o))

Molim Vas, definisite simpatican trol. Onaj koji se svidja Vama ?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 10:27 28.07.2008

Re: Merac

Naravno. Niste culi da je blog sasvim subjektivni oblik izrazavanja?

(Obaska sto je zanimljiva ta pozitivisticka zelja da se sve definise, sto je, naravno, nemoguce. Definisite Vi meni sta je to broj? Ili sta je skup? Ili sta je tacka? Ali, naravno, da to bude definicija koja nece jedan slozen pojam objasniti jos slozenijim.)
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 10:42 28.07.2008

Re: Merac

Naravno. Niste culi da je blog sasvim subjektivni oblik izrazavanja?

Kapiram, kapiram.... Mozda me malo ponelo Vase cesto odusevljenje onim racionalnim u coveku ili onim objektivnim, naucnim metodom misjenja, pa pomislih (obozavam aorist) da Vi nikad niste subjektivni ili ne daj Boze iracionalni....
belictheserb belictheserb 10:43 28.07.2008

Re: Merac

Molim Vas, definisite simpatican trol


Koliko ja shvatam,na blogu g.Cirkovica,dozvoljeno je svako suprotno misljenje,osim ako ne zadire u temelje ideologije,kojoj on pripada.Znaci sve moze,al'mi Boga ne pominjite..a za SPC koljem
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 10:52 28.07.2008

Re: Merac

belictheserb

Koliko ja shvatam,na blogu g.Cirkovica,dozvoljeno je svako suprotno misljenje,osim ako ne zadire u temelje ideologije,kojoj on pripada.Znaci sve moze,al'mi Boga ne pominjite..a za SPC koljem

Ako malo bolje pogledate i potrudite se da procitate, videcete da sam na prethodnim blogovima bio kritikovan zbog *naklonosti* ka religiji i odbrani iste od preterivanja pozitivizma, tako da je ova vrsta kritike sasvim neosnovana (obaska sto je kontraproduktivna, ko bi jos kod nas bio pragmatican?).
dilan_dog_93 dilan_dog_93 10:55 28.07.2008

Re: Merac

belictheserb
Molim Vas, definisite simpatican trol

Znaci sve moze,al'mi Boga ne pominjite..a za SPC koljem

Ja se s ovim uopste ne bih slozio. Milan Cirkovic nije govorio u
ime SPC- to nisam nijednom primetio, a kada je govorio o religiji, onda je govorio o religioznosti per se, ili npr. o sinhronicitetu.
Takodje, nisam uocio nameru da ne postuje drugacije misljenje. Medjutim, kada se sa nekim ne slazete, neminovno ulazite u raspravu, sto ume da bude veoma zabavno i simpaticno.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:46 28.07.2008

Re: Merac

Raspravu o religiji ipak da ostavimo za neku drugu priliku.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 23:02 27.07.2008

Komentar

Milan M. Ćirković
U Poslednjim i prvim ljudima, Stejpldon daje zadivljujući presek buduće istorije čovečanstva tokom naredne dve milijarde (!) godina, kroz naraciju jednog od Poslednjih ljudi, visokoevoluiranog potomka današnjeg čovečanstva koji živi na Neptunu. Širina vizije je gotovo i danas bez presedana u književnosti: Stejpldon opisuje uspon i pad velikih civilizacija, među kojima razlikuje čak 18 biološki različitih vrsti budućih ljudi, živopisno predočavajući ne samo njihove raznovrsne materijalne kulture, već i različite psihologije i filozofije.

Ovo zvuci izuzetno i grandiozno!
Bas me zanima sta se krije u toj knjizi.
Zaista zvuci neverovatno da se razmislja i masta o ljudskim civilizacijama tokom 2 milijarde godina...
ivana23 ivana23 23:39 27.07.2008

Buducnost...

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 23:51 27.07.2008

Re: Buducnost...

Ha, ovo je sjajna ilustracija! ;o) Hvala, Ivana.
ivana23 ivana23 23:57 27.07.2008

Buducnost 2...

d j o l e d j o l e 07:35 28.07.2008

Kako se u tim

Izuzetak od ovog opšteg zaborava su donekle fanovi naučnofantastične književnosti koji često čuju mantru da su pioniri ovog žanra Vels i Stejpldon (ponekad im se dodaje i Karel Čapek)
krugovima dozivljavaju dela Zila Verna.

Kako je uopste i nastala naucna fantastika. Gledano iz danasnje perspektive, ona se podrazumeva, kao da je za sve manje vise oduvek bila prisutna. Ali, kako su naucnofantasticna dela dozivljavana u vreme kada su prvi put pocela da se pojavljuju (i koje je to vreme ustvari i bilo). Da li je ona fenomen neke nove ere, u kojoj je nauka na drugaciji nacin postavljena u drustvu ... ili je u svim vremenima postojalo nesto sto je moglo da se razume kao ekvivalent naucne fantastike u nekoj svojoj kulturi.

Kako su mogla da izgledaju dela naucne fantastike u, na primer, Srednjem veku ili Antickoj Grckoj
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 10:25 28.07.2008

Re: Kako se u tim

OK, nekoliko dobrih stvari. Sto se Verna tice, u pravu ste, i njega tu cesto svrstavaju, s tim sto kod Verna ima malo istinske naucne *fantastike*, posto su sa nekim izuzecima to ili stvari koje su tehnoloski mogle da se ostvare u njegovo doba (recimo podmornica kapetana Nema ili onaj balon kojim lete preko Afrike) da je neko istinski ulozio pare, ili cisto avanturisticki romani (Put u srediste zemlje, Carev glasnik, Deca kapetana Granta, itd.). Mada niko ne osporava da su Vernove knjige odigrale veliku ulogu u detinjstvu mnogih ljudi (sebe ukljucujem)...

Sto se tice SF-a u antickom svetu, postojao je jedan primer, a to je delo Lukijana iz Samosate, helenistickog pisca iz drugog veka nase ere, "Istinita prica" koja pripoveda o putovanju na Mesec i druge planete tada poznate, parodirajuci umnogome Homerove epove i jos neke druge tadasnje literarne "standarde".
d j o l e d j o l e 11:18 28.07.2008

Re: Kako se u tim

Postoji prica koja po kojoj se i Vernu priznaju mnoge vizionarske ideje, kojima je (u maniru najvecih autora naucne fantastike) predvideo neke velike promene i otrkica buducnosti (kao sto je A. Klark predvideo vestacke setelite u svojim prvim delima, ili Vels nagovestio - pored mnogih naucnih otrkica - citave nove drustvene procese, od kojih su se mnogi ili vec desili ili tek poceli da ostvaruju).

I Vern je predvudeo gomilu gizmoa i gedzeta koji su se pojavili gotovo citav vek nakon njega. Jedna od najvecih vizija koja mu se priznaje jeste putovanje u kosmos koriscenjem raketa (taj koncept je u to vreme bio jednako uobicajen koliko i danas ... ne znam sta vec). Poznato je i njegovo delo Put na Mesec, u kome se mozda po prvi put pojavljuje koncept rakete, astronauta koji upravljaju raketama, lansiranja rakete na Mesec (dobro, on ih je lansirao pomocu topa, ali ideja je tu).



A trip to the Moon

Inace, jedan od velikih obozavalaca J. Verna bio je i njegov savremenik M. Tven, koji je veliki deo svoje Biografije posvetio (ustvari napisao kao omaz) Zilu Vernu. Ideje Zila Verna su mu omogucile da bar u knjizi ostvari jednu od svojih najvecih zelja

Mark Twain
I came in with Halley's Comet in 1835. It is coming again next year (1910), and I expect to go out with it. It will be the greatest disappointment of my life if I don't go out with Halley's Comet. The Almighty has said, no doubt: "Now here are these two unaccountable freaks; they came in together, they must go out together."

A Biography

San mu se obstinio tako sto je, u knjizi, pomocu balona napravljenog po nacrtima Z. Verna, doleteo do Halejeve komete koja je 1910. godine prolazila pored Zemlje, i zajedno sa njom krenuo ka istom mestu sa koga je i krenuo na put (naime, Tven je rodjen u vreme kada je iznad Zemlje, takodje, preletala Halejeva kometa).
nsarski nsarski 12:25 28.07.2008

Re: Kako se u tim

San mu se obstinio tako sto je, u knjizi, pomocu balona napravljenog po nacrtima Z. Verna, doleteo do Halejeve komete koja je 1910. godine prolazila pored Zemlje, i zajedno sa njom krenuo ka istom mestu sa koga je i krenuo na put (naime, Tven je rodjen u vreme kada je iznad Zemlje, takodje, preletala Halejeva kometa).

A kad se dobra nucna fantastika pomesa sa losim kultom dobije se Heaven's Gate - samoubilacki kult ljudi koji su pre 11 godina izvrsili kolektivno samoubistvo da bi se spojili sa duhom na kometi Hale-Bop sto je tada prolazila blizu Zemlje.
Heaven's Gate cult
branek branek 08:33 28.07.2008

Malo se stidim

Kao neko ko voli SF, i ko je pročitao stvarno dosta od tog žanra (u suštini to je i jedino što čitam u zadnjih nekoliko godina), baš se osećam postiđeno što sad prvi put čujem za ovog, po Milanovom opisu, fenomenalnog lika.

Odličan tekst.. preporuka.. a sad tragam za knjigama.
belictheserb belictheserb 15:51 28.07.2008

moje prorocanstvo

Revolucija evolucije,desice se mnogo pre,nego sto se misli.Prema mojim procenama,dva su odlucujuca faktora,koji ce izvrnuti svet naopcke.S obzirom da je zadnjih pedeset godina doslo do radikalne promene musko/zenskih odnosa,a bice i sve gore kako vreme dolazi,odredjeni timovi ubrzano rade na smanjivanju polne dominacije,aktuelnog stanja,koje pociva da razdire zapadnu hemisferu,ove nase planete.

Smatram,da ce u narednih pedeset godina tri stvari promeniti stvarnost,ovakvu kakvu poznajemo.

1.Produzavanje trajanja ljudskog zivota

2.Produkcija androida,fizicki gotovo istovetnih ljudskom bicu,dostupnih svakome,poput dvd plejera

3. Labaratorijski uzgoj vestackog mesa za ishranu,istovetnog prirodnom
miljanah miljanah 18:05 28.07.2008

Re: moje prorocanstvo

belictheserb
...S obzirom da je zadnjih pedeset godina doslo do radikalne promene musko/zenskih odnosa, a bice i sve gore kako vreme dolazi,..

???
na sta ovde ti mislis, ali stvarno?
'ajd' malo elaboriraj na ovu temu...
abvgd123 abvgd123 19:14 28.07.2008

Re: moje prorocanstvo

miljanah
belictheserb
...S obzirom da je zadnjih pedeset godina doslo do radikalne promene musko/zenskih odnosa, a bice i sve gore kako vreme dolazi,..

???
na sta ovde ti mislis, ali stvarno?
'ajd' malo elaboriraj na ovu temu...


Ma on je jedan homofob najobicniji (sto znaci da ako postavis identicne blizance posto su 'homo' tj. 'isti' on ce da 'freak out', ili dve iste jabuke ili dve iste olovke (mora jedna da bude kraca inace BUALJNJNJNJNJ-C-KLJAUH-UAAAAAAAAH!! - Homer Simpson u panici)). Ja sam licno 'striktan', ali ne bunim se kod lezbejstva. Sto se bunis onda uopste - ti si lezbejka - a gadjenje od homoseksualizma kod takvih kao sto je belictheserb je na odvratnu pomisao o 'frontalnom trljanju dve brade' na koju ce svako sa nominalnim psihiloskim integritetom 'baciti peglu' - dakle to se ne odnosi na tebe koja si lezbejka. Sad me izvinte, idem po papirnu kesu...
MightyNora MightyNora 22:08 28.07.2008

Ovo me podseti...

među kojima razlikuje čak 18 biološki različitih vrsti budućih ljudi


ne znam zasto ovo me podseti na Levu ruku tame - Ursule LeGuin i na Veneru plus iks - Teodora Sterdžena. Oba su romana koja imaju prelaske između ljusdke i nadljudske postavke i jako su dobro obrađeni na psihološkom nivou.

Horhea Luisa Borhesa


Da li mi veruješ da sam pomislio negde na pola teksta na njega iz ne znam kog razloga.... Onako iz vedra neba...

Pozz

Mighty
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:39 29.07.2008

Re: Ovo me podseti...

Pa, pazi, Mighty, odlicno uoceno, Sterdzen je bio mozda i najverniji Stejpldonov ucenik, bar sto se jasno zanrovske strane stvari tice. Doduse bio je i veci pesimista... A Borhes je cak napisao predgovor za neko posthumno izdanje Star Makera u 1960-tim godinama i jako ga nahvalio, bar po prici, nisam jos uspeo da dodjem do istog.
MightyNora MightyNora 23:47 29.07.2008

Re: Ovo me podseti...

Venera plus iks mi je jedna od omiljenih knjiga koje sam progutao pre 15tak godina kada sam jos ulazio u SF ali mi je ostala u pamcenu kao jedna od - moram priznati - najobljih koje sam iscitao iz tog zanra.

A za Borhesa.... eto desilo se :)

Pozz
Черевићан Черевићан 23:05 28.07.2008

штаћемо итамо горе

присећамсе нашег сеоског брице Саве начитаног за ондашње прилике кои се док је штуцово гласно питао пре по века кад се оно први сателит у орбити нашао. . . .и чему то одвајкадашње људско хтење да се вине у свемир наместо да је овде на земљи омогућен житељима плаве планете пристојан живот за све без обзира на расу и вероисповести , мислимо овде смо засрали све па ајмо горе ,види пространства . . но одговора од сељана окренутих маарви и земљи добијао није. ми нашколе тек кренули знања да му образложимо имасмо тањушно али су се многи имеђу нама . . слично питали.

г Ćirković -у као и претходни и овај Вам састав нагони читаоце на тематско размишљање те нас од сиве свакидашњице малко растерети, а наравски и читање , јер сазнања никада доста. уживах, хвалаВам.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 00:41 29.07.2008

Re: штаћемо итамо горе

Ha, brica Sava je sigurno bio legenda -- da je vise takvih ljudi... Hvala, dragi Cerevican, doista mi je mnogo milo kad Vas vidim u ovim sferama!
Milija Jovicic Milija Jovicic 15:05 31.07.2008

Last and first man

Za Stejpldona sam imao prilike da cujem pre nekoliko meseci tokom razmenjivanja naslova za obavezno citanje. A ako vec nije nasao knjigu evo linka.

Odlican tekst!
vlada2909 vlada2909 00:59 14.08.2008

Poslednji i prvi ljudi

Koliko sam ukapirao jedna od njegovih knjiga se zove "Poslednji i prvi ljudi". Da li se može naći kod nas? Da li je prevedena na srpski?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:52 14.08.2008

Re: Poslednji i prvi ljudi

Dobro pitanje, a odgovor je, koliko je meni poznato, negativan. Kao i kod tolikih drugih vrednih kniga... :(
vlada2909 vlada2909 17:39 14.08.2008

Re: Poslednji i prvi ljudi

Stvarno je tužno koliko smo osiromašeni na ovaj način. U poslednjih par godina šta god me zainteresuje ne mogu da nađem na srpskom, a bogami nekad je naći knjigu i na engleskom problem. A sa druge strane prevodioca engleskog na svakom koraku. Čime li se bave da mi je znati?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana