Cvrčak pod vodopadom

nsarski RSS / 04.09.2008. u 19:18

22477_1_468.jpeg

Informisano gradjanstvo je kamen temeljac demokratije - T. Jefferson

Većim delom XX veka klasična ekonomija je, barem u teoriji, tretirala potrošača kao racionalnog i informisanog učesnika u ekonomskom procesu, koji donosi optimalne odluke, blagovremeno, i u svakom trenutku. Takav homo economicus, ili Econ, je informisan i inteligentan koliko i najbolji ekonomski stručnjak sveta. On je razložan i ima delimičnu moć ekonomskog predvidjanja, te je sposoban da se na najbolji način prilagodi promenama i investira u pravo vreme na pravo mesto.

Econ je, razume se, samo nulta aproksimacija istinskog ponašanja ljudi prilikom donošenja ekonomskih odluka - potrošači se često ponašaju iracionalno, emotivno, i nelogično. Mnogi će se, na primer, setiti čuvene scene iz filma Ko to tamo peva kada Mića Tomić kaže kondukteru autobusa: ‘'Ja nemam pare za kartu!? Ja!? Daj pet karata! Ili pet, ili nijednu!''. Tako nešto jedan Econ ne bi mogao ni u snu da kaže jer Econ nikad nema problema sa samo-kontrolom.

Za razliku od Econa, homo sapiens , ili prosto Homo, kako se još zove u ekonomiji, je često nepredvidljiv, povodljiv i rukovodjen inatom, ili nekim drugim ne-ekonomskim interesom. Medju ekonomistima se obično kaže: ako je Econ kao Mr. Spock, onda je Homo kao Homer Simpson.

Realnost je ipak takva da su istinski potrošači mnogo sličniji Homeru Simpsonu nego Spocku, te je tokom poslednjih dvadeset i više godina u ekonomske nauke na velika vrata ušla ekonomija ponašanja (Behavioral Economy, Behavioral Finance) koja je svojevrsni hibrid ekonomije i kognitivne psihologije, Frankenštajn nauka kojoj se predvidja velika budućnost.

Za njene tvorce se smatraju Tverski i Kahneman koji su prvi proučavali sistematsku kognitivnu pristrastnost ljudi prilikom suočenja sa rizikom. Kahneman je 2002. godine dobio Nobelovu nagradu za ovaj rad (bez sumnje bi je dobio i Tverski da je tada bio živ), ili, kako je citirano, nagrada se dodeljuje za ‘'otkrića u bihejvioralnim finansijama i hedonističkoj psihologiji''.

Uključivanje psihologije u ekonomski proces na ovaj način ima značajne posledice. Na primer, u Teoriji Igara se polazi od pretpostavke da su ‘'igraci''racionalni učesnici koji biraju strategiju na takav način da optimizuju svoju dobit. [ Za one koji se sećaju, ja sam nekoliko blogova unazad pisao o Teoriji Igara - u pitanju je razmatranje izbora strategija, u ekonomskim i drugim situacijama, koje daju najpovoljniji rezultat.] . Ako se medju igračima, Econima, nadje i neki Homer Simpson, onda cela teorija mora drugačije da se razmatra.

Nedavno se desio ovakav dogadjaj. Neki Čovek ovde je najmio Majstora da izvrši neke popravke i adaptacije na kući. Majstor je pogledao kuću i rekao da to ne može tako da se uradi kako Čovek hoće, već mora drugačije, kako Majstor hoće. Čovek se ubedjivao, i najzad rekao da nije na Majstoru da odlučuje kako će posao da se uradi već da uradi kako mu je rečeno, bez obzira šta Majstor o tome misli, i da će za taj rad biti pošteno plaćen. Majstor se uvredio i odbio posao. Čovek je pokušavao da nadje drugog majstora, ali nije uspeo.

Najzad, posle nekog vremena javi se Čovek ponovo Majstoru i kaže mu: ‘'Hajde, ne budi tvrdoglav, dodji da mi uradiš ono na kući!'' A Majstor kaže: ‘'Ma rekao sam ti, to ne može tako da se uradi! Nemoj više da me zoveš! Neću da radim.''. A Čovek mu kaže: ‘'U redu, razumem, ne može kako ja hoću. Uradi ga onako kako ti hoćeš!''

Na to će Majstor: ‘'E, sad više neću ni kako ja hoću!''

Bihejvioralna ekonomija se, dakle, bavi kognitivnim procesima u glavi Homera Simpsona i eksploatacijom tog znanja da bi se Homer naveo na odredjene odluke. Jedna od poznatijih knjiga na tu temu ima naslov ‘'Nudge'' (što bi se moglo prevesti kao gurkanje, ali može i sugerisanje, ili navodjenje).

41o-rTzuelL._SL500_BO2,204,203,200_PIsitb-dp-500-arrow,TopRight,45,-64_OU01_AA240_SH20_.jpg

U knjizi prominentno mesto imaju koncepti kao arhitektura izbora (architecture of choice), priming (ili psihološko kondicioniranje ljudi da donesu odredjene odluke), itd. Autori, inače ekonomisti-psiholozi, potekli iz iste škole kao Kahneman i Tverski, pokazuju kako formulacija pitanja, odnosno reprezentacija datih izbora, utiče na izbor kao takav. Oni, naravno, govore o tome kako da se ljudi navedu na izbore koji su za njih same korisni - recimo izbor vrste ishrane, načina života, itd.

Reč navedu je možde neodgovarajuća. Bihejvioralni ekonomisti pre govore o aranžmanu mogućnosti koje čovek može, ali ne mora, da odabere, i u tom smislu se koristi termin arhitektura izbora.

U tom smislu, arhitektura izbora se često obraća podsvesnom u ljudskoj psihi (ovde treba strogo razlikovati subliminalne poruke, koje, kako bihejvioralni ekonomisti instistiraju, sa ovim nemaju veze), ponekad i atavističkim porivima koji se mogu eksploatisati u donošenju odluka. Kao primer i ilustraciju, korisno je da navedemo situaciju sa muškim WC-ima na javnim mestima.

Već neko vreme na aerodromu u Amsterdamu, a skorije se to pojavilo i na aerodromima u Moskvi, Parizu, itd., jedan od problema je bilo preterano prskanje oko urinala. Troškovi čišćenja i održavanja su veliki, te se neki genije dosetio - jamačno bihejvioralni ekonomista - da problem reši na naučni način. Naime, novi urinali, naucno dizajnirani, izgledaju ovako

snc11229.jpg

Ženama ovo možda izgleda drugačije, ali muškarci odmah znaju o čemu se radi. To nam je valjda darvinističko nasledje iz savane kad smo bili lovci i skupljači. Stavi pred muškarca metu, i on će probati u nju cilja i da je gadja. Čista podsvest i biologija. Ta ‘'mušica'', naravno, nije pravi insekt. Ona je ‘'zapečena'' u keramiku i ne može se obrisati

81458_985c1c3765.jpg

Ovaj dizajn, ova arhitektura izbora je namerno aranžirana, jer se prosipanje i neželjeno prskanje na aerodromima smanjilo za 80%. Svi ciljaju u metu, a da im to niko eksplicitno nije rekao da rade.

U knjizi God bless you Mr. Rosewater Kurta Vonnegut-a ima jedan lik koji zaradjuje novac pišući slogane raznih vrsta. Jednom ga je najmila neka kafana da napiše slogan kojim bi smanjio ‘'aerodromski'' problem u njihovom toaletu, a imali su i problem što su gosti bacali opuške naokolo. Ovaj je smislio dva natpisa We do not pee in your ashtrays, so please do not put you cigarette buts in our urinals i drugi, We aim to please, you aim too, please! Ovo je već nagovaranje - da je nacrtao mušicu proslavio bi se.

U svakom slučaju, manipulacija podsvesnim je u poslednje vreme postala sve interesantnija ekonomskim, političkim i socijalnim naukama. Ona, razume se, može da ima i pozitivne i negativne aspekte. Neki kritičari tvrde da je u pitanju patronizacija, da ljudima treba dati potpunu mogućnost i slobodu da prave izbore kakve zele. Drugi, opet, govore o tome da je koncept potpune sloboda pred izborom iluzija, da je i nepostojanje aranžmana aranžman svoje vrste. Drugim rečima, aranžman je nemoguće izbeći. Ekstremna vrsta patronizacije, ili aranžmana izbornih mogućnosti, bi bio Disaster Kapitalizam, tj. Sok Doktrina o kojoj je bilo reči u nekoliko navrata na blogu.

Ova iznenadjujuća otkrića pokazuju da su skoro svi ljudi skloni da ‘'progutaju'' najbanalnije metafore, line hook and sinker, kako bi rekli pecaroši. Nedavno je izašao popularan članak na ovu temu Who is minding the Mind?

Ja nisam nikakav stručnjak za ekonomiju, tako da ovo gore nije sistematski ekspoze ili ozbiljan traktat. U pitanju je, zapravo, moje razmišljanje o ovoj temi, napravljeno zbrda zdola, ‘'buncanja oko noćnog suda'' - da pozajmim, pored naslova ovog bloga, još jedan Krležin izraz.

Vaša razmišljanja su, naravno, dobrodošla.



Komentari (183)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Boris_Treci Boris_Treci 19:22 04.09.2008

Prvi?

Nisam ni rec procitao...ali mi se dojmila slicica na naslovnoj!
Kad procitam sledi i ozbiljan komentar.
man ray loves me man ray loves me 19:25 04.09.2008

Re: Prvi?

Don't fall for it, he's messin with your mind :)
nsarski nsarski 19:30 04.09.2008

Re: Prvi?

Don't fall for it, he's messin with your mind :)

:))))))
It was prearranged!
dzouzi dzouzi 19:31 04.09.2008

Re: Prvi?

Nisam ni rec procitao...ali mi se dojmila slicica na naslovnoj!


Necu da se igram ))
Ja sam htela da budem prva,
a kako si ti B. Treci , mogao bi da
ustupis mesto... ))

Sad zurim, a nocas cu da citam...

Pozdrav.
nsarski nsarski 23:04 04.09.2008

Re: Prvi?

Nisam ni rec procitao...ali mi se dojmila slicica na naslovnoj!

Kad smo kod te slicice - sta ona znaci. Ima li ona neku poruku, uopste. Jedina poruku je kupite nase krompirice, oni su prirodni. Ostatak sveta je fake - i na ocevidan nacin prikazuju izvestacenost.
Istini za volju, njihovi krompiricu su tek "fake". Prvo to nema ukus krompirica, prepunjeno je trans-fat, zasicenim mastima koje su u Njujorku zabranjene, a od nedavno i u Kaliforniji:

It looks like California has just bought a ticket for the trans-fat-free boat. Just like New York City, the Golden State is banning trans fat from their restaurants and other retail food places. This includes prohibiting the use of any oil, margarine, or shortening that contains trans fat.
U poredjenju sa shitom koji ti tipovi prodaju, ova silikonka je simbol izvorne, nedodirnute vrline i autenticnosti.
macak92 macak92 01:52 05.09.2008

Re: Prvi?

". Prvo to nema ukus krompirica, prepunjeno je trans-fat, zasicenim mastima koje su u Njujorku zabranjene, a od nedavno i u Kaliforniji:



Pa to je. Nigde vise pravi dobri trans-fat, osim kod nas....
nsarski nsarski 02:09 05.09.2008

Re: Prvi?

Nigde vise pravi dobri trans-fat, osim kod nas....

Ih, pa mi smo totalni adikti na przeni, ili na raznju peceni, holesterol:)
Kardinale Kardinale 03:53 05.09.2008

Re: Prvi?

I u menadzmentu je postojala bihevioristička skola.
Trudili su se da unaprede menadzment i menadzere,
kako bi pozitivnije uticali na radnike, zarad povecane
proizvodnje. Posmatrani su pojedinci u raznim
organizacijama. Sledbenici ove skole polazili su
od toga da radnici uglavnom nisu racionalni.
Psiholozi su klasifikovali covekove potrebe,
i dosli su do toga da su ljudi najproduktivniji
ako su im sve potrebe zadovoljene.
Sto se da videti na nasem primeru,
kako su ljudi radili devedesetih,
kada je retko ko uspeo da zadovolji
svoje osnovne potrebe. Ja sam tada odrastao,
i od malih nogu znam za "poslovicu":
"Ne mogu oni mene malo da plate,
koliko ja malo mogu da radim!"
nsarski nsarski 04:25 05.09.2008

Re: Prvi?

Psiholozi su klasifikovali covekove potrebe,
i dosli su do toga da su ljudi najproduktivniji
ako su im sve potrebe zadovoljene
.

Ja bih zaista voleo da upoznam te psihologe koji su takvo otkrice napravili. To je protiv celokupne biologije ljudi, zivotinja, biljaka, bakterija i ostalih jednocelijskih organizama. Ukratko, protiv logike..
Kardinale Kardinale 04:57 05.09.2008

Re: Prvi?

Mrzi me da kucam, 6 sati je.




Maslow's primary contribution to psychology is his Hierarchy of Needs. Maslow contended that humans have a number of needs that are instinctoid, that is, innate. These needs are classified as "conative needs," "cognitive needs," and "aesthetic needs." "Neurotic needs" are included in Maslow's theory but do not exist within the hierarchy.

Maslow postulated that needs are arranged in a hierarchy in terms of their potency. Although all needs are instinctive, some are more powerful than others. The lower the need is in the pyramid, the more powerful it is. The higher the need is in the pyramid, the weaker and more distinctly human it is. The lower, or basic, needs on the pyramid are similar to those possessed by non-human animals, but only humans possess the higher needs.

The first four layers of the pyramid are what Maslow called "deficiency needs" or "D-needs:" the individual does not feel anything if they are met, but feels anxious if they are not met..... Needs beyond the D-needs are "growth needs," "being values," or "B-needs." When fulfilled, they do not go away; rather, they motivate further.

The base of the pyramid is formed by the physiological needs, including the biological requirements for food, water, air, and sleep.

Once the physiological needs are met, an individual can concentrate on the second level, the need for safety and security. Included here are the needs for structure, order, security, and predictability.

The third level is the need for love and belonging. Included here are the needs for friends and companions, a supportive family, identification with a group, and an intimate relationship.

The fourth level is the esteem needs. This group of needs requires both recognition from other people that results in feelings of prestige, acceptance, and status, and self-esteem that results in feelings of adequacy, competence, and confidence. Lack of satisfaction of the esteem needs results in discouragement and feelings of inferiority.

Finally, self-actualization sits at the apex of the original pyramid.

In 1970 Maslow published a revision to his original 1954 pyramid [1], adding the cognitive needs (first the need to acquire knowledge, then the need to understand that knowledge) above the need for self-actualization, and the aesthetic needs (the needs to create and/or experience beauty, balance, structure, etc.) at the top of the pyramid. However, not all versions of Maslow's pyramid include the top two levels.

Maslow theorized that unfulfilled cognitive needs can become redirected into neurotic needs. For example, children whose safety needs are not adequately met may grow into adults who compulsively hoard money or possessions [2]. Unlike other needs, however, neurotic needs do not promote health or growth if they are satisfied.

Later in his life, Maslow came to decide self-actualization was not the highest level of development, and proposed that people who have reached self-actualization will sometimes experience a state he referred to as "transcendence," in which they become aware of not only their own fullest potential, but the fullest potential of human beings at large. He described this transcendence and its characteristics in an essay in the posthumously published The Farther Reaches of Human Nature. This highest spiritual need developed into the field known as transpersonal psychology.[3]

In the essay, he describes this experience as not always being transitory, but that certain individuals might have ready access to it, and spend more time in this state. He makes a point that these individuals experience not only ecstatic joy, but also profound "cosmic-sadness"[4] at the ability of humans to foil chances of transcendence in their own lives and in the world at large.

Maslow's theory of human needs draws strongly on the pioneering work of Henry Murray (1938). This provides the basis for wide-ranging and extensively validated work relating to achievement, affiliation, power and ambition."We move toward self actualization". This quote brings in Maslow's theory of motivation, tying along with the growth, happiness and satisfaction of every person. He believes to be motivated that it is not driven by reducing tension or avoiding frustration that people look for a positive view.


izvor: link
malo ozbiljnije: link
nsarski nsarski 05:13 05.09.2008

Re: Prvi?

Hvala Kardinale na ovom prilogu - i na trudu u 6 ujutru:))) - ali slobodan sam da primetim da je teorija Maslova o hijerarhiji potreba davno prevazidjena i izbacena iz ozbiljnog razmatranja u nauci.
Da se ne bi oko ovoga preganjali - pomisli samo na ovo. Ja sam tu tvrdnju gore podvukao: kada covek ispuni sve svoje potrebe, onda je najproduktivniji. Zaista?
Znas li ti nekog koji ima sve sto mu treba, apsolutno je zadovoljan svime sto ima, i onda se zaposli u rudniku, na primer, da ostvari vecu produktivnost?
Covek misli kad se suoci sa problemom.
Covek radi kad hoce nesto da postigne.
Zasto bi covek radio kada je sve postigao?
Unfuckable Unfuckable 05:29 05.09.2008

Re: Prvi?

je l' to kao ono : " gladan pas bolje lovi" ?
nsarski nsarski 05:36 05.09.2008

Re: Prvi?

je l' to kao ono : " gladan pas bolje lovi" ?

Pa, ne samo to. Maslovljeva teorija je totalno ne-bioloska, vise metapsiholoska i teoloska koncepcija coveka koji stremi, kao velicanstveni spomenik, nekom vrhuncu, kraju, Bogu, etc. Nazalost, my friend Unf, I have wasted too much time on this stuff. To je takva gomila bulshita da coveku treba lopata udarnika Alije Sirotanovica da je razgrne. Mozda cu jednom da smognem snage da napisem ozbiljniji blog o tome. Personality i kako je steci. Ali, to je totalno druga tema.
macak92 macak92 05:37 05.09.2008

Re: Prvi?

I u menadzmentu je postojala bihevioristička skola.


Nije bila. Postoji, samo mi se cini da si malo pomesao svasta-nesto.
To upravljanje ljudiima da misle/rade ono sto ti hoces ima nekolik osnovnih taktika kao sto su: rational persuasion, inspirational appeals, consultation, ingratiation, personal appeals, exchange, coalition tactics, pressure, legitimating tactics... Ima ih jos, ali ko ce se setiti. Uglavnom, one se mogu primenjivati na pojedincu ili celoj grupi.
Da bi ih primenio menadzer mora da ima moc da izvrsi uticaj (to je proces) primenom i kontrolom pomenutih taktika.
Da ne elaboriram dalje. AKo nekog interesuje, mogu.

Nisam doduse cula da je covek najproduktivniji kad su mu sve potrebne. Mislim da zavisi o kakvim potrebama govorimo. U svakom slucaju, nesto druog je definitvno dokazano - da nista bolje ne motivise ljude od reward-punishment sistema. U svakom drustvu, u svakoj kulturi.
nsarski nsarski 05:40 05.09.2008

Re: Prvi?

nista bolje ne motivise ljude od reward-punishment sistema

Naravno, i na tome se zasniva celokupni koncept advertajzinga - kombinacija laskanja i pretnji. Stick and carrot.
Unfuckable Unfuckable 05:51 05.09.2008

Re: Prvi?

ono što ja znam je da se management hipermarketa obučava upravo na takvim, piramidalnim, obrascima ljudskih potreba - što fercera, i dalje, primijećujem - dakle, bolji im za sada - ne treba

Osim toga, svi oni imaju - što je poznato - definisanu "ciljnu grupu" u smislu idealnog kupca : recimo - udata, zaposlena gospodža 30 - 45 yr old, 1-2 deteta. - i sve se tome prilagođava. Proučili su tačno obrazac kretanja kupca po hipermarketu, znaju prosečan iznos u korpi kao i njen sadržaj, i ništa nije slučajno postavljeno (tamo gde je postavljeno). Cilj je da se kupac prevede sa racionalne na "automatizovanu" kupovonu, tipa : "sipaš i ne misliš"
Najpovoljniji popusti su uvek u dnu hale, čelo gondola zauzima ono što je na ultraextra popustu (čitaj : rasprodati, što pre) a sve između toga je otimanje para.
macak92 macak92 05:55 05.09.2008

Re: Prvi?

Naravno, i na tome se zasniva celokupni koncept advertajzinga - kombinacija laskanja i pretnji. Stick and carrot.


Ja sam ovde mislila konkretno na upravljanje ljudim u organizacijama, ali se slazem.

Mene fascinira jedna stvar - u Americi je advertajzing zasnovan na ovom drugom punishment & fear. Takve reklame strahovito vredjaju moju inteligneciju. However, ovde rade savrseno i ja imam problem da se na to naviknem (profesionalno)
Nedavno sam radili sa jednom marketing firmom na promotivnom planu jednog univerziteta i lokalne zajednice. Na sastanku sa klijentom se postavilo pitanje kako odraditi advertajzing deo (pozitivno-motivaciono ili igrati na strah i pretnju). Pre nego sto sam uspela da bilo sta izgovorim, vlasnik pomenute marketing firme je odulcno rekao - Strah! Pa, ja sam se tog trenutka sledila.

ALi, to definitivno ima kulturolosku pozadinu, a mnogo mnogo je rezultat visedecenijske propagande koja je vodjena u ovoj zemlji.
gordanac gordanac 06:01 05.09.2008

upravljanje strahom

....Pre nego sto sam uspela da bilo sta izgovorim, vlasnik pomenute marketing firme je odulcno rekao - Strah! Pa, ja sam se tog trenutka sledila.

ALi, to definitivno ima kulturolosku pozadinu, a mnogo mnogo je rezultat visedecenijske propagande koja je vodjena u ovoj zemlji.

Upravljanje strahom je - univerzalna stvar (ne kažem da negde lokalno nema jači "koloritni naboj", ali sve u svemu - planetarna stvar.
Na žalost, previše često toga ima i u potpuno privatnim emocionalnim odnosima među ljudima.
(Šašava bića - mi ljudi! :))
macak92 macak92 06:12 05.09.2008

Re: Prvi?

Osim toga, svi oni imaju - što je poznato - definisanu "ciljnu grupu" u smislu idealnog kupca : recimo - udata, zaposlena gospodža 30 - 45 yr old, 1-2 deteta. - i sve se tome prilagođava.


U pravu si, ali i to je delimicno prevazidjen nacin razmisljanja. Target market se samo jednim delom opisuje demografskim karakteristikama. Prosto, demografski opis nam daje prevelike segmente trzista, ili suvise generalno opisuje potrosaca. Ovo posebno vazi za tzv. niche markets koji imaju veoma specificne potrebe, a predstavljaju procentualno jako malu grupu u odnosu na celo trziste. Recimo, jako je tesko demografski opisati kupca Tiffany nakita. Jedini relevantni podatak bi bila zaprada. Mnogo vise pomazu neke psihografske karakteristike. vrednosni sistemi, motivacija, itd.

Tacno je da se obrasci ponsanja potrosaca prate Vec dvadesetak godina unazad cuveni 4P koncept (product, price, place, promotion) zamenio je 4C (customer needs and wants, cost, convenience & communication). Dakle, fokus marketara je na onim potrebama prospectusa ili potencijalnog potrosaca koje nisu zadovoljene. NJih je sve teze otkriti, jer se na trzistu danas moze naci sve i svasta. Zato se ide na to da se kupac zadovolji u svakom segmentu potrosnje (pre, za vreme i posle kupovine).
Kada kompanije nadju nacin da to urade, onda se krece u promociju, tj. komunikaciju KA potrosacu.
Kardinale Kardinale 06:19 05.09.2008

Re: Prvi?

@nsarski

nema na cemu.
ja sam najproduktivniji kada su mi sve potrebe zadovoljene,
ali to na stranu sad.
ove teorije jesu donekle prevazidjene,
ali je sagledavanje problema na taj nacin,
u to vreme, bilo nesto potpuno novo.
teorija potreba se dovodi u vezu
i sa aktivnom publikom, sto je mnogo blize temi ovog bloga.
pojam aktivna i pasivna publika (bilo kog medija) se pojavljuje
u istrazivanju koliko i na koji nacin mediji uticu na publiku.
osim toga, neposredno posle nastanka ove skole i naglog sirenja
radia, dolazi do stvaranja kolektivne svesti o borbi za ljudska prava.
naravno, nije se to desilo samo zbog navedenih cinioca,
ali izmedju ostalog.
zato sam to i pomenuo na pocetku,
hteo sam da napravim paralelu.

sad je vec 7 :)

@macak

moguce da sam nesto i pomesao,
davno sam to citao...
macak92 macak92 06:28 05.09.2008

Re: Prvi?

Sve napisah, a na preporuku zaboravih da kliknem.
Evo - KLIK!
jack_bauer jack_bauer 06:35 05.09.2008

Re: Prvi?

je l' to kao ono : " gladan pas bolje lovi" ?

to je to. jedno znam iz iskustva, ne treba ici gladan u nabavku. pogubno za budzet.
macak92 macak92 06:40 05.09.2008

Re: Prvi?

Ha, ha! Potpuno si u pravu. Moj slucaj!
maksa83 maksa83 07:45 05.09.2008

Re: Prvi?

to je to. jedno znam iz iskustva, ne treba ici gladan u nabavku. pogubno za budzet.


Isto kao što ne treba nikad sit praviti sendviče za put. UVEK bude premalo.

jack_bauer jack_bauer 07:53 05.09.2008

Re: Prvi?

Isto kao što ne treba nikad sit praviti sendviče za put.

mmm! pohovane sniclice, izmedju dve kriske leba blago namazane majonezom. i paradajiz nasecen na kriske i posoljen. a posle peceno pile :))

idem da proverim frizider...
nsarski nsarski 02:31 07.09.2008

Re: Prvi?

mmm! pohovane sniclice, izmedju dve kriske leba blago namazane majonezom. i paradajiz nasecen na kriske i posoljen. a posle peceno pile :))

Nesto ovako:


ili ovako?

crossover crossover 03:39 07.09.2008

Re: Prvi?

Pa, ne samo to. Maslovljeva teorija je totalno ne-bioloska, vise metapsiholoska i teoloska koncepcija coveka koji stremi, kao velicanstveni spomenik, nekom vrhuncu, kraju, Bogu, etc. Nazalost, my friend Unf, I have wasted too much time on this stuff. To je takva gomila bulshita da coveku treba lopata udarnika Alije Sirotanovica da je razgrne.


Rolling on the floor, laughing! Hilarious!
Potpuno te razumem nsarski, ja takve moram da gledam na poslu svaki dan.
Btw, najvise me je potreslo to sto je Maslow imao tesko detinjstvo :)

Psiholozi su klasifikovali covekove potrebe,
i dosli su do toga da su ljudi najproduktivniji
ako su im sve potrebe zadovoljene.


Ovo je tesko komentarisati pristojnim recima!

U svakom slucaju, nesto druog je definitvno dokazano - da nista bolje ne motivise ljude od reward-punishment sistema. U svakom drustvu, u svakoj kulturi.


Izvinjavam se ako sam previse radoznao, ali ipak bih da pitam, ko je to dokazao i gde mozemo da vidimo dokaz?
gordanac gordanac 04:38 07.09.2008

optičke iluzije...

..pri proizvodnji tlapnji (to consume or not to consume...:))

gordanac gordanac 04:40 07.09.2008

and...

...malo ilustrovanih teorija

crossover crossover 05:01 07.09.2008

Re: and...

optičke iluzije...


Aha :)))

Subliminal messages
Evo ovu firmu mnogi vole da mrze:



EDIT: Illusions su fenomenalne, ali samo kao likovna umetnost :)))
dolybell92 dolybell92 07:07 07.09.2008

Re: Prvi?

U svakom slucaju, nesto druog je definitvno dokazano - da nista bolje ne motivise ljude od reward-punishment sistema. U svakom drustvu, u svakoj kulturi.


Naravno, dokle god postoji razlika između onih koji
rade za (nekog) i onih koji (ga) plaćaju.
nsarski nsarski 11:01 07.09.2008

Re: and...

Subliminal messages

Pre mnogo godina je u Skotskoj se proturala prica (kao pribogu sada u Srbiji) da zemlji preti "bela kuga". Da ce skotski narod izumreti. Tada se cesto mogla videti not-so-subliminal message ispisana iznad muskih urinala: Sudbinu Skotske drzite u vasim rukama!
Mozda neka takva akcija u Srbiji?
crossover crossover 11:36 07.09.2008

Re: and...

Sudbinu Skotske drzite u vasim rukama!


:)))))

Skoti su veliki smekeri, ja ih mnogo volim.
A, za Srbiju, mozda da kupimo autorska prava od skota, pa da vidimo kako ce da prodje, slicnog smo mentaliteta :)
dolybell92 dolybell92 00:19 08.09.2008

Re: and...

Pre mnogo godina je u Skotskoj se proturala prica (kao pribogu sada u Srbiji) da zemlji preti "bela kuga". Da ce skotski narod izumreti. Tada se cesto mogla videti not-so-subliminal message ispisana iznad muskih urinala: Sudbinu Skotske drzite u vasim rukama!
Mozda neka takva akcija u Srbiji?


Ovde il' nema sudbine il' nema ruku - ali nešto od toga fali...
dolybell92 dolybell92 00:37 08.09.2008

Re: Prvi?

Covek misli kad se suoci sa problemom.
Covek radi kad hoce nesto da postigne.
Zasto bi covek radio kada je sve postigao?


Čovek misli i kad nije suočen sa problemom, valjda.
Čovek radi zato što mora - inače to ne bi činio,
bavio bi se samo hobijem, eventualno.
Rad ionako, nije prirodna pojava, već neka vrsta
ružne navike koja se podrazumeva.

Logično je predpostaviti da su lenji ljudi inteligentniji od vrednih,
zato što više razmišljaju da bi što manje radili.

jeremija92 jeremija92 19:33 04.09.2008

Aferim

Konačno i od psihologije neka korist.
Mislim na onih 80% smanjenja prskanja oko pisoara.
aferim.
dolybell92 dolybell92 00:39 08.09.2008

Re: Aferim

jeremija92
Konačno i od psihologije neka korist.
Mislim na onih 80% smanjenja prskanja oko pisoara.
aferim.


Za mene je ova ideja sjajna, a propo...


Budimac Budimac 19:36 04.09.2008

Prevod

‘'Nudge'' (što bi se moglo prevesti kao gurkanje, ali može i sugerisanje, ili navodjenje).

Ja bih slengovski preveo kao "navlačenje".

Inače nije li sve počelo sa Edvard Bernejom? Frojdovim nećakom.

Lep tekst kao i uvek i preporuka.
nsarski nsarski 19:41 04.09.2008

Re: Prevod

Inače nije li sve počelo sa Edvard Bernejom?

Naravno, ali to su bili grubi i sirovi pocheci. Bernays je rodonacelnik reklame, a u ono vreme je "propaganda" znacila propagiranje istine. Zahvaljujuci "korisanim upotrebama" raznih vrsta (Edvard je licno odgovoran za mnoge trendove i socijalne talase - pusenja zena, ukljucenje Amera u I Svetski rat) ta rec sada znaci upravo suprotno.
Ovo danas se radi finije, neosetno.
Inace, ima neki tip koji je pre desetak godina napravio sjajan intervju sa Bernays-om (on je umro sa 96 godina, mislim) i deda je i dalje arogantan i nadobudan ostao kakav je bio. A rodbinskom vezom sa Frojdom se uvek hvalio.
Hvala za preporuku i lepe reci:)
nsarski nsarski 19:44 04.09.2008

Re: Prevod

Ja bih slengovski preveo kao "navlačenje".

Da, moze i tako, ali podnaslov knjige je
Improving decisions about health, wealth and happiness - oni vise misle na nesto prijateljskije. Obicno te navlaci neko ko hoce da te iskoristi (prevari).
Ja nemam nista protiv prijateljskog nagovaranja. Evo ovo je simpaticno:

ali takve tehnike imaju i dual use. Mogu da se zloupotrebe.
Budimac Budimac 19:50 04.09.2008

Re: Prevod

Inace, ima neki tip koji je pre desetak godina napravio sjajan intervju sa Bernays-om (on je umro sa 96 godina, mislim) i deda je i dalje arogantan i nadobudan ostao kakav je bio.

Čini i se da sam video taj intervju...
Mada mislim da je stari lisac tačno znao da propaganda ne znači propagiranje istine te je s toga izmislio novi termin i danas u upotrebi P.R.
Naravno da je tada to bilo grubo i neotesano ali u skladu sa tadašnjim saznanjima, ono što sam hteo da kažem da je on začetnik te igre na nesvesno.

Ova tema je izuzetno interesantna i sviđa mi se što si stavio (mislim, nadam se, da možemo blogovski da budemo na ti) Džefersonov citat na početku. Pitanje (za današnju demokratiju) koliko zaista možemo biti informisani kada kampanje radi ista industrija koja nam prodaje kaj god.
nsarski nsarski 19:52 04.09.2008

Re: Prevod

Ova tema je izuzetno interesantna i sviđa mi se što si stavio (mislim, nadam se, da možemo blogovski da budemo na ti) Džefersonov citat na početku. Pitanje (za današnju demokratiju) koliko zaista možemo biti informisani kada kampanje radi ista industrija koja nam prodaje kaj god.

Ovo su odlicne, i ozbiljne teme. Nazalost, moram da se izgubim na pola sata, ali javljam se kasnije. Na TI, naravno:)))
nsarski nsarski 21:22 04.09.2008

Re: Prevod

Pitanje (za današnju demokratiju) koliko zaista možemo biti informisani kada kampanje radi ista industrija koja nam prodaje kaj god.

Pa, izraz manufacture of consent je skovao Bernays. On je, cini se, bio prvi koji je shvatio da se ljudima mogu prodavati politicke ideje, ekonomski koncepti, politicari i slicno, na isti nacin kao sto im prodajes pastu za zube ili turisticka putovanja. Danasnje PR firme marketinguju politicare kao sto prodaju bilo koji proizvod.
Ja nemam odredjeno i cvrsto misljenje o tome. Licno nemam nista protiv da se, na primer, ljudima skrene paznja na zagadjenje i globalno zagrevanje svim mogucim metodama, jer to je istinski zivotni problem. S druge strane, prodati im rat u Iraku je bezocna zloupotreba. Sada, ovo vidjenje je posledica mog politickog pogleda - neko ce imati upravo suprotan stav.
Doctor Wu Doctor Wu 22:20 04.09.2008

Re: Prevod

‘'Nudge'' (što bi se moglo prevesti kao gurkanje, ali može i sugerisanje, ili navodjenje).

Možda 'ćuškanje'?
Budimac Budimac 22:31 04.09.2008

Re: Prevod

Licno nemam nista protiv da se, na primer, ljudima skrene paznja na zagadjenje i globalno zagrevanje svim mogucim metodama

Da, slažem se ali imam problem sa glupavim metodama poput Gorovog filma koji se završava rečima: "In fact, you can even reduce your carbon emissions to zero."
!?!?!?!?!?!??!?!?!??!?!?!?!??!?!?!?
Pa kako, hebo te? Da prestanem da dišem?
S druge strane, prodati im rat u Iraku je bezocna zloupotreba. Sada, ovo vidjenje je posledica mog politickog pogleda - neko ce imati upravo suprotan stav.

Identično mislimo o tom pitanju :)
gordanac gordanac 22:43 04.09.2008

Re: Prevod

Možda 'ćuškanje'?

:))
meni se sviđa "šopanje"
može kao u "šopa guske" ili kao u "nećemo se valjda sada šopati?!" ili kao u "šopa me neprestano..."
jeste malo naćisto vojvođanski, ali mi se - sviđa!
Budimac Budimac 22:44 04.09.2008

Re: Prevod

izraz manufacture of consent je skovao Bernays.

BBC je snimio izvanrendan dokumentarac iz četiri dela o tome i Berneju koji se online može (informativno nije neki kvalitet) pogledati ovde.
nsarski nsarski 22:45 04.09.2008

Re: Prevod

Možda 'ćuškanje'?

Moze i to. Znas ono iz Monty Pythona - nudge, nudge, wink, wink:)
Know what I mean? Say no more...
vishnja92 vishnja92 07:45 05.09.2008

Re: Prevod

meni se sviđa "šopanje"

:)))))))))
dolybell92 dolybell92 07:12 07.09.2008

Re: Prevod

Pitanje (za današnju demokratiju) koliko zaista možemo biti informisani kada kampanje radi ista industrija koja nam prodaje kaj god.


Najbolja i najsigurnija informacija (u tom smislu) je kada
je platiš - bar jednom.
Drugog načina nema.
Samo je stvar ličnog izbora - da li želi određenu informaciju ili ne ?
ivana23 ivana23 19:46 04.09.2008

***

nsarski nsarski 19:50 04.09.2008

Re: ***

ivana23

Lepa slika. Hvala!
Inace ona slika gore za New York Fries je uradjena u Torontu i izazvala je burne reakcije.
ecce-florian ecce-florian 19:53 04.09.2008

buncanje pored noćnog suda

Nema se šta dodati, jediini izlaz je možda radikalno drugačiji prilaz problemu
cit.
zeks92 zeks92 19:54 04.09.2008

odlican text

...vrlo vazno za ekonomiju i potrosace: psihologija i demografija ... kakvi su i koliko ih je ... a em smo blesavi, em nas ima previse!

a i ja nisanim dok piskim ...
nsarski nsarski 23:05 04.09.2008

Re: odlican text

a i ja nisanim dok piskim ...

Ima ih koji se potpisuju, narocito u snegu:)))
Filip2412 Filip2412 20:03 04.09.2008

super prica

evo jedne dobre knjige koja se bavi slicnim stvarima, mislim da je obavezno stivo na fakultetima za marketing:




Željka Buturović Željka Buturović 20:33 04.09.2008

Re: super prica

"influence" je odlicna knjiga cija je osnovna teza da ljudi u svom zivotu koriste odredjene sablone ponasanja koji funkcionisu u velikom broju situacija, ali se ponekad mogu ekploatisati na nasu stetu. taj motiv, o tome kako ljudi u zivotu koriste odredjene heuristike koje uglavnom rade ali ponekad omanu, je prisutan kao tema u vecem delu psihologije i predstavlja jedan od njenih mukom stecenih fundamentalnih uvida.

s druge strane, vecina bihejvioralnih ekonomista (ukljucujuci i ove pomenute u tekstu) su, pored cinjenicnih saznanja o ljudskoj psihologiji, takodje i nepopravljivi vernici jedne krajnje problematicne normative teorije racionalnosti koja cini da ljude vide kao mnogo iracionalnije nego sto je obicno slucaj. iz toga i izvire njihov zar da ljudima manipulisu - kada ste ubedjeni da ljudi ne umeju da zive sopstveni zivot, logicno da vas svrbi da im "pomazete".

inace, nsarski, nije mi jasno zasto mislite da su se bas oni setili dizajna urinala.
nsarski nsarski 20:54 04.09.2008

Re: super prica

inace, nsarski, nije mi jasno zasto mislite da su se bas oni setili dizajna urinala.

Haha, nemam nikakve dokaze, samo mi je to palo na pamet pa sam napisao. Zapravo, nemam pojma ko je dosao na ideju. Mozda neki obican radnik cistac WC-a.
ivana23 ivana23 20:58 04.09.2008

Pisoar

Mozda bi ovaj model postigao i bolji procenat...

nsarski nsarski 21:06 04.09.2008

Re: Pisoar

ivana23
Mozda bi ovaj model postigao i bolji procenat...


Ih, taj bi, sigurno. Barem u zemljama gde je fudbal popularan.
Budimac Budimac 21:21 04.09.2008

Re: Pisoar

Da li bi to pomoglo da ne dođe do ovakvih priča? Nešto sumnjam...
Izvini što se samoreklamiram ali ova grana diskusije je otišla u pravcu klozeta pa nisam odoleo...
nsarski nsarski 22:53 04.09.2008

Re: Pisoar

Budimac
Da li bi to pomoglo da ne dođe do ovakvih priča? Nešto sumnjam...
Izvini što se samoreklamiram ali ova grana diskusije je otišla u pravcu klozeta pa nisam odoleo...

Super prica!
Nego, stvar je zapravo mnogo ozbiljnija nego klozetske anegdote.
Nisu oni dzabe razvalili Al Dzaziru u Avganistanu, zabranili u Iraku, itd. Znaju consent manufacturers gde je neuralgicna tacka svakog drustva. To je i Hitler pre 60 godina znao, kako nece ovi?
Ali, da se ostavimo politickih tema. Postoji Hakslijeva knjiga Brave New World Revisited (preporucio bih od Hakslija i Tomorrow and tomorrow and tomorrow), koji upravo o ovakvim manipulacijama prica. Stvar je od zivotne vaznosti, zapravo. U pitanju nisu svakodnevne stvari kao "sta cu danas da jedem" i "koji cu deterdzent da kupim", vec i sta ce deca u skoli da mi uce? Tu se vode rovovske borbe za "hearts and minds" buducih generacija.
Budimac Budimac 23:09 04.09.2008

Re: Pisoar

Nisu oni dzabe razvalili Al Dzaziru u Avganistanu, zabranili u Iraku, itd. Znaju consent manufacturers gde je neuralgicna tacka svakog drustva.

I na kraju je kupili, barem International deo (to je sad deo nekog veće medijske korporacije). Dok je 2003. Al Džazira na arapskom bila jedino što je vredelo gledati tokom invazije i neposredno posle (ovde je jedna televizija puštala njihov program sa simultanim prevodom) Al Džazira International je isto đubre kao i CNN sa nijansom (naglasak na nijansi) razlike u tretmanu vesti iz Izraela i Iraka, sve ostalo je isto kao CNN i BBC (btw, pola BBC Worlda radi sad kod njih, čak i čuveni Ser David Frost radi za njih).
Money makes the world go round...
Naravno, priča je mnogo vrlo ozbiljna i zato (ponavljam) mi se sviđa da si stavio Džefersonov citat na početak. Informisanost jeste sine qua non demokratije, a ja nešto ne vidim mnogo (dobrih) informacija u msm. Internet jeste (za sada) neko rešenje onima koji su spremni da malo da kopaju... ali takvih je relativno malo.
dolybell92 dolybell92 07:14 05.09.2008

Re: Pisoar

Ih, taj bi, sigurno. Barem u zemljama gde je fudbal popularan.


Neće valjati ako se loptica miče...


jack_bauer jack_bauer 07:29 05.09.2008

Re: Pisoar

Neće valjati ako se loptica miče...

zasto? pa tek bi to bila fora :))
dolybell92 dolybell92 07:20 07.09.2008

Re: Pisoar

vec i sta ce deca u skoli da mi uce? Tu se vode rovovske borbe za "hearts and minds" buducih generacija.


Otprilike, tu negde sve i počinje, nekako je koren stvari iliti - suština.


dolybell92 dolybell92 07:23 07.09.2008

Re: Pisoar

Neće valjati ako se loptica miče...

zasto? pa tek bi to bila fora :))


Koliki bi to onda bio pisoar ?!

...nešto kao što je jedan napravio deo poda u sobi
kao ogromnu pepeljaru, tako da ti ne treba mala pepeljara na stolu,
jednostavno - treseš slobodno pepeo svuda oko sebe, dok si u tom prostoru..
dolybell92 dolybell92 00:22 08.09.2008

Re: Pisoar

ivana23
Mozda bi ovaj model postigao i bolji procenat...



ovaj već ima %, očito

mozaik92 mozaik92 20:33 04.09.2008

Bas mi se dopalo

a narocito mi se svidelo sto nisi napravio jednu od onih banalnih podela: zene su iracionalne, a muskarci racionalni...
Filip2412 Filip2412 20:50 04.09.2008

Re: Bas mi se dopalo

a narocito mi se svidelo sto nisi napravio jednu od onih banalnih podela: zene su iracionalne, a muskarci racionalni...


mozda je banalno ali ja verujem da je uglavnom obratno
nsarski nsarski 20:59 04.09.2008

Re: Bas mi se dopalo

a narocito mi se svidelo sto nisi napravio jednu od onih banalnih podela: zene su iracionalne, a muskarci racionalni..

Pa, ne verujem da takav iskaz stoji - ali ne stoji ni obrnut. Pretpostavljam da zene imaju na hiljade primera kad su u pitanju prodaje kozmetike i slicnih stvari koje one kupuju.
dolybell92 dolybell92 00:26 08.09.2008

Re: Bas mi se dopalo

a narocito mi se svidelo sto nisi napravio jednu od onih banalnih podela: zene su iracionalne, a muskarci racionalni...


Muškarci kupuju u prvoj radnji u koju uđu,
a na pijacama najskuplje, jer ne vole da se time bave...
njima nema pomoći.
Bar je većina takva.
Žene su racionalnije kada kupuju za svoje pare,
a iracionalne kad kupuju za tuđe.
gordanac gordanac 21:01 04.09.2008

:))

nice



Ako uz, tako široko korišćene "šablone" ljudskog ponašanja sa kojima se (očigledno) može komunicirati pa posle objašnjavati "a za čije je to dobro", dakle ako uz to dodamo i prilično poznatu i dokazanu teoriju o "zaraznom socijalnom ponašanju" - ispalo bi da su ljudi sasvim predvidljiva bića, sasvim laka za "managment & manipulation"...
a - nisu, izgleda, ipak i kanda
šta više
nsarski nsarski 21:07 04.09.2008

Re: :))

ispalo bi da su ljudi sasvim predvidljiva bića, sasvim laka za "managment & manipulation"...
a - nisu, izgleda, ipak i kanda
šta više

Da, to je tacno. Ova vrsta manipulacije moze da se okrene protiv manipulatora. Ljudi pruzaju zestok otpor ako posumnjaju da neko njima manipulise. I onda rade suprotno. Onda necu ni ono sto ja hocu!, kako rece majstor:)))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:20 04.09.2008

Re: :))

Цела идеја овог и других приступа јесте да се човек третира као механицизирано живинче... Та економски примењена психологија нарочито се лако ишчитава из структуре супермаркета: хлеб је увек на његовом доњем крају не би ли вам, док дођете до њега, пало на памет да купите и нешто друго. Потом опуштајућа музика, мала узвишења како не бисте, гурајући колица, сувише брзо могли проћи крај полица...
Два су проблема с оваквим приступима:
1) што су надобудно погрешни
2) што су одвратно тачни
nsarski nsarski 21:27 04.09.2008

Re: :))

Два су проблема с оваквим приступима:
1) што су надобудно погрешни
2) што су одвратно тачни

Pa, to je, ja mislim, novina koja je nedavno otkrivena. Ljudi veoma lako "padaju" na takve fore. Bez obzira sto su negde svesni da se nesto desava i muva iza kulisa, opet "legnu na rudu". Opet, ako si posao da kupis hleb, ne obracas paznju na takve stvari - i kupis hleb. Kako ovde kazu: ako ti ne znas sta hoces, drugi neko ce znati sta hoces.
pnbb pnbb 21:39 04.09.2008

Re: :))

Ljudi pruzaju zestok otpor ako posumnjaju da neko njima manipulise. I onda rade suprotno

da ali tu u igru ulazi i neizbezna puka statisrika - koji ce procenat ciljne grupe posumnjati?

mada generalno i ne treba velika matematika - koliki procenat ljudi uopste kapira kada je , gde i kako manipulisano? znaci zanemarimo tu promenljivu
bene_geserit bene_geserit 21:39 04.09.2008

Re: :))

gordanac
... da su ljudi sasvim predvidljiva bića, sasvim laka za "managment & manipulation"...

Pa nije dzaba Hari Seldon razvio psiho-istoriju Kako bese "pojedinci su nepredvidivi, ali ljudske mase jesu predvidive; sto je veca masa to je predvidljivost veca".

Ti sto se bave "ekonomijom ponasanja" - pretpostavljam da su razvili matematicke modele za tu svoju nauku.
Posto kod Hari Seldona masa mora da bude nesvesna da se na nju primenjuju psiho-istorijske formule, jel' pomaze kod ove "ekonomije ponasanja" to sto mi znamo da smo pod analizom?
ivana23 ivana23 21:53 04.09.2008

?

gordanac
Ako uz, tako široko korišćene "šablone" ljudskog ponašanja sa kojima se (očigledno) može komunicirati pa posle objašnjavati "a za čije je to dobro", dakle ako uz to dodamo i prilično poznatu i dokazanu teoriju o "zaraznom socijalnom ponašanju" - ispalo bi da su ljudi sasvim predvidljiva bića, sasvim laka za "managment & manipulation"...
a - nisu, izgleda, ipak i kanda
šta više


Grčka: Plačkaju prodavnice, pa besplatno dele hranu stanovništvu

Grčki anarhisti su danas upali u jednu samoposlugu i počeli da dele besplatno hranu u najnovijem napadu podstaknutom rastućim potrošačkim cenama.

Oko 20-ak nenaoružanih osoba, većinom sa crnim kapuljačama, izvelo je pljačku u sred dana u Solunu, saopštila je policija. Lokalni mediji ovo nazivaju pljačke "Robin Huda".
"Napadači uzimaju pakete riže, testenine, pakovanja mleka koje onda ostave u sred ulice da ljudi mogu da ih pokupe. Oni nikad nisu ukrali novac niti su bilo koga povredili. Traže od ljudi da ostanu mirni ali koriste taktiku klasične pljačke, kao na primer preskakanje preko registra sa kasom", rekao je jedan policajac i dodao da kad nekad dođu bez kapuljača iznenade mnoge jer se uglavnom radi o ženama.

Povećanje troškova života je pored nezaposlenosti najveći problem za Grke. Inflacija od 4,9 posto je na desetogodišnjem maksimumu, a cene pojedinih proizvoda su još više porasle.

Beta, 4.9.2008.g.
man ray loves me man ray loves me 22:05 04.09.2008

Re: :))

ispalo bi da su ljudi sasvim predvidljiva bića, sasvim laka za "managment & manipulation"...
a - nisu, izgleda, ipak i kanda
ko o cemu, ja o milgramu. sta cu kad mi se svideo eksperiment. elem, on pokazuje suprotno, a taj eksperiment je reproducibilan. doduse ne govori o podsvesnom manipulisanju, vec o tome koliko su ljudi poslusni.
nsarski nsarski 22:09 04.09.2008

Re: :))

Ti sto se bave "ekonomijom ponasanja" - pretpostavljam da su razvili matematicke modele za tu svoju nauku.

Jasta:
Mathematical psychology is an approach to psychological research that is based on mathematical modeling of perceptual, cognitive and motor processes, and on the establishment of law-like rules that relate quantifiable stimulus characteristics with quantifiable behavior. In practice "quantifiable behavior" is often constituted by "task performance".
Kiza car Kiza car 12:44 05.09.2008

Re: :))

Upravo to: PSIHOISTORIJA

Kada se spomene Asimov, uvek mi padne na pamet ova njegova "buduća nauka".
vishnja92 vishnja92 13:41 05.09.2008

Re: :))

Upravo to: PSIHOISTORIJA

onoga ko obeca blogic o Asimovu i Seldonu odmah stavljam u vip listu
crossover crossover 00:55 06.09.2008

Re: :))

onoga ko obeca blogic o Asimovu i Seldonu odmah stavljam u vip listu


Dok ne stigne blog o Asimovu, mozes da prekratis vreme uz ovu knjigu (lepo pasuje uz ovaj blog),
kod nas objavljena kao Reklamokratija - Frederik Pol i Siril M. Kornblut, izdavac: Kentaur :)



dali76 dali76 22:02 04.09.2008

izbor ili privid ?

Dok se Gustav polako I sigurno priblizavao meksickom zalivu , uz autoputeve mogli su se vidjeti bilbordi tipa “oluja dolazi napunite rezervoare !! Ovo sve mozda I ne bi upadalo u oci da ne zivim u gradu koji je ovog puta relativno daleko od mjesta gdje se ocekivao Gustav.
Prije mjesec dana za vrijem isto tako uragana koji nas je srecom promasio prodavnice su se bukvalno praznile. Tesko je bilo uhvatiti radio stanicu a da ne cujete pozive da se ljudi obezbjede u slucaju uraganskih poplava I moguceg nestanka struje. DDa, nestanka struje. Ono sto je ,doduse malobrojnim, upalo u usi jested da su ljudi pokupovali sve sijalice kojje su odjednom postala trazena roba u gradu. Hej ljudi kupuju sijalice jer zaboga moze nestati struje!!!
To je valda vrhunac iracionalnog americkog potrosaca danas. Danima posle pravile su se sale , ali u slucaju nove oluje trgovci ce opet trljati ruke.
Iracionalni potrosaci su ipak deo sasvim racionalnog razmisljanja americkih ekonomista.
Na kraju sto se tice tog svekolikog izbora koje demokratsko drustvo nudi u svezi kupovine jel zaista postoji izbor izmedju neceg drugacijeg? Ili sun as ubjedili da je izbor izmedju Whataburger I Mcdonalds odista izbor?
MilutinM MilutinM 22:45 04.09.2008

Re: izbor ili privid ?

Kao što se svake godine u sred sezone javlja vest da je u Makedoniji epidemija stomačnog gripa, pristigla iz Grčke. Koja li komšijska zemlja ima interes od toga?
Черевићан Черевићан 22:35 04.09.2008

ето изазова

г nsarski . . . . U svakom slučaju, manipulacija podsvesnim je u poslednje vreme postala sve interesantnija

nsarski nsarski 23:19 04.09.2008

Re: ето изазова

Черевићан
г nsarski . . . . U svakom slučaju, manipulacija podsvesnim je u poslednje vreme postala sve interesantnija


Ima, gos-n Cher, i muska verzija one gore slike



pa kad se ovaj tip i ona gore dama nadju, i upotrebe dezodorans Axe, to moze da se zavrsi u bilo kojoj kabini:)))
Hvala na druzenju.
gordanac gordanac 23:14 04.09.2008

:)) half-a-troll

...George Carlin o "neosetnim" promenama u jeziku...



...i o "stvarima" i događajima koji se ljudima često dešavaju :))

nsarski nsarski 23:23 04.09.2008

Re: :)) half-a-troll

..George Carlin o "neosetnim" promenama u jeziku...

Haaahaaaa, da, ovo su sjajni prilozi. Carlin je cele karijere pravio "zez" na sedam (ili nesto tako) reci koje se nikad nece pojaviti u velikim medijima. Kao to bi bila propast sveta! A i mediji se ponasaju kao da je to tako. Slucajno da se ne cuje ono sto svi cuju iza beeepa! Sta ako se cuje? Propast civilizacije?
Hebo tu civilizaciju koja moze da propadne zbog jedne psovke! Ja mislim da Atlantida nije zbog toga nestala:)
Budimac Budimac 23:31 04.09.2008

Re: :)) half-a-troll

"neosetnim" promenama u jeziku...

occupied territories = disputed territories
colonies = neighbourhoods
wall = fence ili barrier
crossover crossover 23:54 04.09.2008

Re: :)) half-a-troll

...George Carlin o "neosetnim" promenama u jeziku...


rape victim = unwilling sperm recipient

Gordanac, nije troll, ovo je bullseye!
nsarski nsarski 00:03 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

nije troll, ovo je bullseye!

Debasing of language je jedna od kljucnih tehnika manipulacije.
Zapravo, jos je Orvel pisao o kontroli kolektivnog pamcenja i proslosti. Ko kontrolise prostlost, kontrolise buducnost. Ima tu jos svasta da se kaze, ali ja sam se trudio da ovaj blog bude o benignijim verzijama kontrole misli.
O arhitekturi izbora - obozavam ovaj izraz!
margos margos 00:11 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

rape victim = unwilling sperm recipient

Uh... ovo me podseti na Miloševićev govor pred Peti oktobar, kad je rekao ''Naš mali, i na kriminal nenaviknut narod...' Do tada mu je dosta tih fora prolazilo, ovaj put nije.
crossover crossover 00:21 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

Debasing of language je jedna od kljucnih tehnika manipulacije.


Upravo to.
Lako bi moglo da se desi da svi popadamo u depresiju ako bi probali da iscrpimo ovu temu. Malo zezanja nije na odmet.

O arhitekturi izbora


Zlikovci, bre, jasno k'o dan.
nsarski nsarski 00:33 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

Zlikovci, bre, jasno k'o dan.

:)))))))))))))))))))))))))0
Ti eufemizmi sluze da ti otupe mozak, da ti stvore iluziju kako je nesto "pametno" ili "uzviseno" receno. Nekoc se bio pojavio izraz "antipersonnel bombs", recimo neutronska bomba.
To je izraz smisljen da ti prenese ideju kako ce neki personnel da bude eliminisan, ali da u tebi ne probudi asocijacije raskomadanih tela i prosutih mozgova.
Ja sam dugo imao problema da prihvatim izraz "homeless" people. To su, kao, ljudi koji su nekakvim licnim izborom ili sklonostima odlucili da nemaju kucu. Kao rak samac na moru, koji nema skoljku.
Homeless people su ljudi koji nemaju kucu (svojom ili tudjom zaslugom) i zbog toga se zlopate i zive kao psi po ulici ili pod mostovima, ali to taj termin ne prenosi. Homeless - to je kao da si vegetarijanac (na primer) i odlucio si da se oblacis u prljave krpe.
gordanac gordanac 00:34 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

O arhitekturi izbora - obozavam ovaj izraz!

:)
nije bez znatnih i raznih manjkavosti, ali - nije ni loše za listati

nsarski nsarski 00:36 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

nije bez znatnih i raznih manjkavosti, ali - nije ni loše za listati

Apsolutno, ovo je fascinantna tema!
margos margos 00:44 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

Ti eufemizmi sluze da ti otupe mozak

Milosrdni anđeo, na primer...
crossover crossover 00:45 05.09.2008

Re: :)) half-a-troll

nije bez znatnih i raznih manjkavosti, ali - nije ni loše za listati


Pribelezio u svescicu. Hvala Gordanac.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana