Literatura

Iščekujući varvare

jeremija92 RSS / 07.09.2008. u 12:16

Pozvan da održi predavanje na čuvenom Prinstonu, jedan matematičar, inače profesor književnosti na Univerzitetu u Kejptaunu, umesto očekivanog eseja, ponudio je novelu o životima životinja. U središtu priče je drevno pitanje: Imaju li životinje dušu? Traganje za odgovorom u igru uvodi filozofiju, književnost, religiju, biologiju, psihologiju i talasa najdublja ljudska uverenja.

STG29827.gifTako to radi Džon Maksfel Kuci, majstor iz Kejptauna, jedini dvostruki dobitnik Bukerove nagrade za književnost, Nobelove nagrade i većine drugih prestižnih priznanja.

Zemlja sumraka, Detinjstvo, Mladost, Sramota, Iščekujući varvare, Majstor iz Petrograda, Život i vremena Majkla K, Spor čovek, Životi životinja, Fo, Elizabet Kostelo, jesu knjige koje vredi pročitati i sve naredne koje napiše ovaj pisac.

  Varvari dolaze noću. Pre mraka i poslednja koza mora biti uterana, kapije zašipljene, u svaku osmatračicu postavljen stražar da izvikuje sate. Po celu noć, priča se, varvari se smucaju naokolo rešeni da ubijaju i pljačkaju. Deca u snovima vide kako se kapci na prozorima razmiču i u sobu zlobno proviruju divlja varvarska lica. «Varvari su stigli!», vrište deca, i ne daju se utešiti....Varvari su prokopali tunel ispod zidova, priča se, dolaze i odlaze kako im se prohte, uzimaju što im se svidi, više niko nije bezbedan... Pre tri sedmice jedna je devojčica silovana. Njeni drugari, s kojima se igrala nisu primetili da je nema dok im se nije vratila, krvava, zanemela. Danima je ležala u roditeljskom domu i zurila u tavanicu. Ništa je nije moglo navesti da ispriča šta se desilo. Kad bi ugasili svetiljku, počela bi da cvili. Njeni drugari tvrde da je to uradio neki varvarin. Videli su ga kako beži u trščake. Znali su da je bio varvarin jer je bio ružan.

Beketovi junaci, personifikacija svekolikog čovečanstva, čekaju Godoa, personifikaciju Boga i svega dugog što će im doneti spas.

Kucijevi junaci, personifikacija podanika vanvremenske carevine, iščekuju varvare, personifikaciju svekolikog zla, koji će uništiti njihov način života, najbolji na svetu.

Prvi i ne znaju ko je Godo, kako izgleda i da li će doći. Veruju da hoće i čekaju ga.

Drugi znaju ko su varvari, da su zli i da će doći, jer tako im je rečeno iz vrha carevine. Iščekujući ih njihov strah raste. Kada napetost izazvana strahom od varvara pređe prag izdrživosti, podanici od vrha carevine traže da pošalje vojsku. I vrh carevine, nemajući kud, šalje ekspedicione korpuse da pronađu i unište varvare.

*

Godinama prolazim ulicom Miloša Velikog u Beogradu.

Gledao sam kako postavljaju betonske žardinjere, ogromne i čvrste kao zidine tvrđave. Gledao sam kako zaziđuju prozore na svim spratovima, kako su zatvorili i zabarikadirali deo bočne ulice....

Čudom sam se čudio i pitao se: Zašto to rade? Zašto nas se plaše? Pa, mi njih volimo, divimo im se i maštamo da jednog dalekog dana postanemo slični njima i živimo srećnije i lepše, baš kao i oni.

Tek kad sam pročitao Kucijev roman Iščekujući varvare shvato sam - mi smo za njih varvari.Njihov ekspedicioni korpus, nazvan Milosrdni anđeo, to je kasnije potvrdio.

Bilo bi dobro da i oni pažljivo isčitaju istu knjigu.

Iz knjiga umnih ljudi još uvek se može ponešto naučiti.

Možda će shvatiti kako će završiti njihova imperija, ukoliko su za njih svi drugi varvari.

Kažem, možda.



Komentari (63)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 12:40 07.09.2008

Imaju li zivotinje dusu?

Proslog meseca se Nemacka (a i drugi u svetu) uzbudila oko jedne majke gorile u zoo vrtu. Majci je umrla beba (rodjena sa srcanom manom) i ona je malu danima sa sobom nosila, negovala pokusavajuci da je "probudi". Ljudi su poceli da se pitaju da li gorile imaju osecaj tuge i gubitka. Evo snimka:

Pisalo je o tome po novinama.

A sta ako varvari ne dodju?, pita se Coetzee.
jeremija92 jeremija92 13:20 07.09.2008

Re: Imaju li zivotinje dusu?

nsarski
Proslog meseca se Nemacka (a i drugi u svetu) uzbudila oko jedne majke gorile u zoo vrtu. Majci je umrla beba (rodjena sa srcanom manom) i ona je malu danima sa sobom nosila, negovala pokusavajuci da je "probudi". Ljudi su poceli da se pitaju da li gorile imaju osecaj tuge i gubitka. Evo snimka:

Pisalo je o tome po novinama.


Romansijerka Elizabet Kostelo, fiktivni lik Kucijevog eseja "Životi životinja", ubedljivo zastupa stav da životinje imaju dušu. Pravi paralelu i tvrdi da se savremene velike klanice ne razlikuju od konc-logora.

Potresna priča o majci gorili, pokazuje, da se majčinski instinkti ne razlikuju bitno od osećanja tuge. Ona ima dušu.
nsarski

A sta ako varvari ne dodju?, pita se Coetzee.


nsarski, znam da znaš odgovor, ali hajde da kažem: Kuci jasno pokazuje da varvari ne napadaju carevinu. Jesu drugačiji, sa drugačijim navikama i kulturom, ali su miroljubivi i žive svojim životom. Opasnost od dolaska varvara, i permanentna propaganda kojom vrh carevini širi strah, služi carevini da vlada svojim podanicima, i uopšte da vlada.
Anjale Anjale 12:44 07.09.2008

...

Možda će shvatiti kako će završiti njihova imperija, ukoliko su za njih svi drugi varvari.

Kažem, možda.


I ja kažem možda...


jeremija92 jeremija92 13:24 07.09.2008

Re: ...

Kucijev roman "Iščekujući varvare", po ocenama mnogih, jedan je od najvećih političkih romana našeg doba. U rangu Orvelove "1984". I bolji, rekao bih ja.
Prema tome, mogli bi shvatiti, ako hoće.:)
dunjica dunjica 13:23 07.09.2008

Barbari, to su drugi!

njihov način života, najbolji na svetu.

Tko ne misli tako? Bilo da je u pitanju vlastiti način života, ideološka uvjerenja, sustav vrijednosti, ... Dakle, barbari/varvari, to su Drugi!
jeremija92 jeremija92 13:31 07.09.2008

Re: Barbari, to su drugi!

Mnogi misle tako, ne svi.
Opasno je kad najmoćniji i misle tako i deluju u skaladu sa svojim stavovima.
Jednom su varvari Indijanci, pošalje se konjica...
Drugi put su varvari Koreanci, pošalje se avijacija...
Treći put Vijetnamci....Panamci, Kubanci, Avganistanci, Iračani...
....treba li nabrajati dalje?
dunjica dunjica 14:00 07.09.2008

Re: Barbari, to su drugi!

Hvala na ispravci, Jeremija. Slažemo se.

No, nemaju svi kapaciteta boriti se protiv onih koje smatraju barbarima. Dovoljno je što ih mrze u svojim srcima. U tom smislu, da, barbarstvo/varvarstvo je široko rasprostranjena bolest.

Treći put Vijetnamci....Panamci, Kubanci, Avganistanci, Iračani...

Ili muslimani, ateisti, homoseksualci, beskućnici, "dođoši", ... i ostali žrtveni jarci.
jeremija92 jeremija92 14:13 07.09.2008

Re: Barbari, to su drugi!

Sreća je što nemaju kapaciteta.
Slažemo se Dunjice, svakako.
Unfuckable Unfuckable 13:38 07.09.2008

zanimljivo...

Znali su da je bio varvarin jer je bio ružan.


ovo mi zvuči k'o model razmišljanja profesorice Marković
jeremija92 jeremija92 13:55 07.09.2008

Re: zanimljivo...

Unf, i inače, vrlo čest model razmišljanja.:))
Unfuckable Unfuckable 14:01 07.09.2008

Re: zanimljivo...

pazi, ja sam nju ...'ajd' da rečem : doktorirao tokom onih njenih monstruoznih "disertacija" po Dugi - to mi je bio osnovni reper da l' sam još pribran & normalan
tako da milsim da imam izuzetno razvijene receptore, tj radare za taj "model" i tu spiku
jeremija92 jeremija92 14:15 07.09.2008

Re: zanimljivo...

Drži ih vazda uključene, mislim receptore.
Da nam nešto ne promakne.:))
Unfuckable Unfuckable 14:26 07.09.2008

Re: zanimljivo...

pa, pazi koji je to level paranoje kada sam "prepoznao" rukopis i u ovom, inače veoma dobrom odlomku
Biljana Beba Knežević Biljana Beba Knežević 13:58 07.09.2008

Naravno

da životinje imaju dušu za razliku od nekih koji sebe nazivaju ljudovima.
jeremija92 jeremija92 14:18 07.09.2008

Re: Naravno

Svi ljudovi, ipak, imaju dušu. Samo što su neke tamne i pune zla, ko Pandorina kutija.
jasnaz jasnaz 14:16 07.09.2008

Majstor

Ne razgovaraju, on i Bev. Naučio je već, od nje, da se sav preda životinji koju ubijaju, pružajući joj ono što mu više nije teško da nazove pravim imenom: ljubav.

DŽ. M. Kuci – SRAMOTA
jeremija92 jeremija92 14:22 07.09.2008

Re: Majstor

Ako se dobro sećam, to je onaj deo kad osramoćeni profesor, gostujući na udaljenoj ćerkinoj farmi, pomaže pri eutanaziji bolesnih životinja, pokušavajući da im čin smrti učini lakšim, koliko je to moguće.
jasnaz jasnaz 14:56 07.09.2008

Re: Majstor

da! to je sam kraj romana – podvučeno pitanje teške podnošljivosti situacija - do apsurda - u koje emocije često uvode....
a Majstor mi je jedan od omiljenih – zbog surove preciznosti kojom izvodi teme koje bira!
jeremija92 jeremija92 15:19 07.09.2008

Re: Majstor

Pomalo spor u razmišljanju, nezaposleni vrtlar Majkl K. bolesnu majku gura na biciklu kroz zemlju raspolućenu građanskim ratom. Kad majka umre, on izmiče istoriji i, u udaljenim delovima felda, gaji bundeve. Kad ga uhapse, pod sumnjom da je pomagao gerilce, njegov pasivni otpor žesti, zbunjuje i naposletku zadivljuje njegove tamničare.
Majkl K. pasivnošću doseže mitski stupanj slobode izbora.
Jednostavno, bez suvišnih reči, to samo može Kuci (Život i vremena Majkla K.).
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 16:14 07.09.2008

Plac Jeremijin ?

Da, surov je ovaj nas svet svet u kome ljudi uglavnom ne znaju ili nisu sigurni da li zivotinje imaju dusu....
jeremija92 jeremija92 17:22 07.09.2008

Re: Plac Jeremijin ?

"Jednako plače noću, i suze su mu na obrazima,
nema nikoga od svih koji ga ljubljahu da ga poteši;
svi ga prijatelji njegovi izneveriše, postaše mu neprijatelji."
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 18:02 07.09.2008

Re: Plac Jeremijin ?

svi ga prijatelji njegovi izneveriše, postaše mu neprijatelji.

Pa, receno je vec - " Cuvajte se svaki prijatelja svojega i nijednom bratu ne verujte...."
Zar ne ?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:29 07.09.2008

ВАРВАРИ


Стари су Грци све оне који ниси говорили грчким језиком звали варварима. Једна етимологија каже да су овом речју називани народи чији је говор наликовао на блејање оваца. Доцније су Римљани проширили значење речи: у варваре су убрајани они који нису имали ни грчког ни римског образовања. Како је нарастао свет који су надмоћне цивилизације закратко или заувек освајале, та већ с почетка прокажена реч била је примењивана на све већи део новооткривених предела. Варвари су постали сви они други којима је недостајало културе, образовања и цивилизованости.
Прошловековни песник Константин Кавафи једну од својих песама насловио је Ишчекујући варваре. Грк по пореклу, образован делом на англосаксонској традицији, Кавафи је већину свог живота провео у Египту, у Александрији, радећи као најобичнији државни чиновник. Славу је досегао тек после смрти, када је његов одмерени, прибрани стил, без уобичајене песничке реторике и украса, стекао признање. Теме за властиту поезију Кавафи је махом проналазио у историјским збивањима из грчког и хеленског периода. Његови стихови оживљавају стварне и имагинарне свакодневне призоре и личности једног давног времена, а патина и величина које оно уз пишчеву умешност доноси лишавају их за поезију погубне баналности.
Најславнија Кавафијева песма Ишчекујући варваре описује хеленски град у коме живот стане на вест да су непријатељи на његовим границама. Агора, главни трг, сасвим је опустео, скупштина више не заседа, владар и конзули свечано су обучени за добродошлицу, а ретори ућутали у ишчекивању доласка варвара… Али они се нису појавили, и Кавафи, описавши претходно пометњу која је стога у граду настала, исписује завршне стихове: „Без варвара шта ће бити с нама? / Ти људи, на крају, беху неко решење.”
Тако је Кавафи, видевши у варварима решење, иронично изокренуо величину цивилизације чију је славу наизглед опевао. Нама, који у погледу данас најјаче и преовлађујуће цивилизације словимо за последње варваре Европе, Кавафијева иронија може доћи као охрабрење. Или, ако смо нешто зрелији, као залог невеселе прибраности и прихватања онога што покаткад јесмо.
Кавафијеви варвари брзо су, по његовој смрти, постали део књижевног наслеђа на које су се други писци позивали. Можда понајбоље дело последњег нобеловца Џона Куција јесте управо његов роман истоименог наслова као и Гркова песма: Ишчекујући варваре. Јужноафрички писац Кавафијеву песму прозно наставља тамо где је она стала: на граничној постаји неке велике Царевине живот се из основа мења када се пронесе глас да стижу варвари. Али они који ће починити очекивана зверства нису варвари већ верни војници Царевине, који су ту пристигли да би заштитили вредности цивилизације коју заступају… То је иронија коју и Куци и Кавафи уписују у своје текстове као неку врсту литерарног вентила који спасоносно пољуљава односе цивилизације и варварства. Нама, који смо ту иронију протеклих година морали да проживимо, она не доноси олакшање.
Куци као да жели да каже како су надмоћне цивилизације немоћне да постоје без властите супротности – варварства, те себе неретко претварају управо у оно против чега се боре. Стога, као у роману, варваре покаткад треба пронаћи и тамо где их нема, и тако учврстити властити идентитет. А зло почињено у то име Куцијев притворно бестрасни и објективни литерарни стил огољава још више.
Па доиста, овако сагледани, јесу ли варвари данас икоме неопходни? Присетите се постоје ли код нас самих народи који говоре језиком који, као старим Грцима, наликује на блејање оваца? Колико нас верује у туђе варварство, а сопствено и не подозрева? Како год било, можда најпре треба поверовати у кавафијевску парафразу нашег песника Јована Христића:
„Варвари су варвари, и нису никакво решење.”
nsarski nsarski 17:27 07.09.2008

Re: ВАРВАРИ

Стари су Грци све оне који ниси говорили грчким језиком звали варварима.

Zanima me da li su Stari Sloveni sve one koji nisu govorili njihovim jezikom smatrali nemustima, nemima, Nemcima?:) Koja je etiologija tog imena?
jeremija92 jeremija92 17:29 07.09.2008

Re: ВАРВАРИ

Konstantin Kavafi
IŠČEKIVANJE VARVARA

Koga to očekujemo ovdje na agori?

Varvari danas će doći.

Otkud u Senatu ova nepokretnost?
Zašto sjede senatori, zakone ne kroje?

Zato jer varvari danas će doći.
Al' zakone zašto ne donose senatori?
Kad varvari stignu, sa sobom donijeće svoje.

Zašto je tako rano ustao naš vladar?
i zašto na gradskoj kapiji stoji,
svečan, u odeždi sjajnoj i s krunom na glavi?

Zato jer varvari danas će doći.
I naš vladar izišo je
dar noseći pred njihovog vođu. Povelju
drži u ruci, pergamen gdje utisnuti
najveća su zvanja, titule i časti.

Zašto su izišli konzuli naši,
njih dva, i pretori u togama crvenim?
Zbog čega oni ametisti na rukama njinim,
od smaragda svi ti sjajni prstenovi?
Zbog čeg skupocjene štapove nose danas,
što rezbariše ih najbolji zlatari?

Zato jer varvari danas će doći,
a varvare ove zasjenjuju stvari.

Zašto nisu došli, kao obično, časni besjednici
da sačine govor i da kažu svoje?

Zato jer varvari danas će doći
a besjede, ljeporječje, varvarima dosadno je.

Al' otkud najednom nelagodnost i pometnja?
(Kako ozbiljna su postala sva lica.)
Zašto tako brzo ulice i trgovi puste
i svak odlazi doma, opsjednut mislima?

Zato jer noć pade a varvara nema.
Neki ljudi stigoše s granice,
tvrde da varvara nema više.

Bez varvara sada što će biti s nama?
Ti ljudi, na kraju, bjehu neko rješenje.
gordanac gordanac 17:30 07.09.2008

---

А зло почињено у то име Куцијев притворно бестрасни и објективни литерарни стил огољава још више.


Тако је Кавафи, видевши у варварима решење, иронично изокренуо величину цивилизације чију је славу наизглед опевао.


Ko se odluči za "quietus" - retko dobije pravog čitača, ali eto - desi se ! :)). Pa onda i čitač dobije - čitača :))
A i Cavafy i Coetzee su se za "quietus" odlučili, pa onda sve drugo bude - neminovna posledica (tumačenja, tumačenja, tumačenja....)
A obojica samo o dvostrukosti pričaju, ponekad je protivrečna, pnekad harmonična, ali - ostaje dvotrukost u svemu što su hteli da prepevaju.
Bilo mi je jako drago pročitati reči oko "vaše tačke gledišta" Predrag Brajović

ΙΘΑΚΗ

Σα βγεις στον πηγαιμό για την Ιθάκη,
να εύχεσαι νάναι μακρύς ο δρόμος,.....
----
----
Κι αν πτωχική την βρεις, η Ιθάκη δεν σε γέλασε.
Ετσι σοφός που έγινες, με τόση πείρα,
ήδη θα το κατάλαβες η Ιθάκες τι σημαίνουν.

ITHACA

When you set out on your journey to Ithaca,
pray that the road is long,....
----
----
And if you find her poor, Ithaca has not deceived you.
Wise as you have become, with so much experience,
you must already have understood what Ithacas mean.

DESIRES

Like beautiful bodies of the dead who had not grown old
and they shut them, with tears, in a magnificent mausoleum,
with roses at the head and jasmine at the feet -
this is what desires resemble that have passed
without fulfillment; with none of them having achieved
a night of sensual delight, or a bright morning.


ΕΠΙΘΥΜΙΕΣ

Σαν σώματα ωραία νεκρών που δεν εγέρασαν
και τάκλεισαν, με δάκρυα, σε μαυσωλείο λαμπρό,
με ρόδα στο κεφάλι και στα πόδια γιασεμιά -
έτσ' η επιθυμίες μοιάζουν που επέρασαν
χωρίς να εκπληρωθούν· χωρίς ν' αξιωθεί καμιά
της ηδονής μια νύχτα, ή ένα πρωϊ της φεγγερό.

Kavafy

Waiting For The Barbarians
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:02 07.09.2008

Re: ВАРВАРИ

nsarski
Стари су Грци све оне који ниси говорили грчким језиком звали варварима.

Zanima me da li su Stari Sloveni sve one koji nisu govorili njihovim jezikom smatrali nemustima, nemima, Nemcima?:) Koja je etiologija tog imena?


Неки верују у етимологију коју ти спомињеш. не постоји опште слагање...


gordanac
Bilo mi je jako drago pročitati reči oko "vaše tačke gledišta" Predrag Brajović


А мени је драго што си са мном на ограшју, при овој мој диверзији на Јеремијину кућу ;-))
gordanac gordanac 18:04 07.09.2008

:)

Zanima me da li su Stari Sloveni sve one koji nisu govorili njihovim jezikom smatrali nemustima, nemima, Nemcima?:) Koja je etiologija tog imena?


Poreklo reči - wiki
Zanimljivo na ovoj wiki strani je da postoji tvrdnja da za jezike slovenskog porekla reč Nemci, Nemačka dolazi od "mute" (nem), ali je tu "uguran" i - mađarski! Go figure!
Ostali jezici ih zovu po poreklu reči "narod" ili "pleme", kako stoji na istoj strani...

5. From the Old Slavic word for "mute":

* Belarusian: Нямеччына (Nyamyecchyna)
* Croatian: Njemačka
* Czech: Německo
* Hungarian: Németország
* Kashubian: Miemieckô
* Polish: Niemcy
* Serbian: Немачка (Nemačka)
* Silesian: Ńymcy
* Slovak: Nemecko
* Slovenian: Nemčija
* Ukrainian: Німеччина (Nimecchyna)

Svi smo, kanda i varvari i carevi....stalno.
gordanac gordanac 18:07 07.09.2008

:))

А мени је драго што си са мном на ограшју, при овој мој диверзији на Јеремијину кућу ;-))

Diverzija?
Može! Uvek.
Take no prisoners strategy, yes? :))))
jeremija92 jeremija92 18:14 07.09.2008

Re: :))

gordanac&Predrag Brajović:
Diverzija?
Da niste vi varvari?:))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:21 07.09.2008

Re: :))

Да није gordanac забранила узимање заробљеника и талаца, овде би могао да завлада и Хелсиншки синдром... :))
gordanac gordanac 18:27 07.09.2008

Re: :))

gordanac&Predrag Brajović:
Diverzija?
Da niste vi varvari?:))

:))
Na osnovu dosadašnjeg blogo-ilegalnog "rada&dejstvovanja", pre bih rekla da se radi o "crnoj trojci u osnivanju" (nsarski&Predrag Brajović&me), spremnoj na svakakve diverzije kad su u pitanju ispisane stranice i ispevane reči...
Varvarski?
No
Samo "extreme measures when required" :))
Да није gordanac забранила узимање заробљеника и талаца, овде би могао да завлада и Хелсиншки синдром... :))

:))))
Nisam zabranila, samo sam - pitala "el to strategija el nije" :))
jeremija92 jeremija92 18:31 07.09.2008

Re: :))

gordanac
gordanac&Predrag Brajović:
Diverzija?
Da niste vi varvari?:))

Varvarski?
No


Znači, niste. Ondak, dobro došli.:)))
jeremija92 jeremija92 18:34 07.09.2008

Re: :))

Predrag Brajovic
Да није gordanac забранила узимање заробљеника и талаца, овде би могао да завлада и Хелсиншки синдром... :))


I Kucijev junak je imao jednog zarobljenika, tj. zarobljrnicu. I to varvarku.
Zaljubio se u nju.
Ta sentimentalna melodrama je druga ravan romana. Mnogima lepša od one prve, političke.
dunjica dunjica 18:48 07.09.2008

Re: :)

Svi smo, kanda i varvari i carevi....stalno.

Slaveni/Sloveni...Slawen...Sklaven...robovi. Mada, svi smo robovi u nekom smislu, i nemušti i barbari i carevi...
gordanac gordanac 19:02 07.09.2008

Re: :)

Mada, svi smo robovi u nekom smislu...

Moguće.
Ali mi se čini da postoji jedna ogromna, nesaglediva, suštinska - razlika:
- "robovima" nas čine odluke i izbori drugih ljudi (pravljeni uz i sa onoliko "manjka" slobode koje ostajemo željni)
- "robovima" nas čine naši sopstveni, slobodni izbori (pravljeni uz i sa onoliko "viška" slobode koliko nam je na raspolaganju)
Protivrečnost i dvostrukost je u tome što nam ovo potonje često "teže pada", otuda često i želje za "dolascima varvara"...koji su ustvari stalno tu (kao i carevi :))))
jeremija92 jeremija92 19:28 07.09.2008

Re: :)

Na skali varvar-car, veći deo svog života, živeći ovde gde živim, proživeo sam kao varvar.
I ne samo ja. Ne u svojim očima, u očima drugih.
Čini se da je tako bilo i sa mojim ocem, dedovima i pradedovima. Raniji preci su i doslovce robovali.
Istrpeli smo ekspedicione korpuse mnogih carevina. Poslednji je imao lepo ime. Milosrdni anđeo.

Ako je tačno da smo svi i varvari i carevi, kad će doći red na nas, ako ne da postanemo carevi, bar da nas ne tretiraju kao večite varvare?
gordanac gordanac 19:44 07.09.2008

Re: :)

Na skali varvar-car, veći deo svog života, živeći ovde gde živim, proživeo sam kao varvar.
I ne samo ja. Ne u svojim očima, u očima drugih.
Čini se da je tako bilo i sa mojim ocem, dedovima i pradedovima. Raniji preci su i doslovce robovali.
Istrpeli smo ekspedicione korpuse mnogih carevina. Poslednji je imao lepo ime. Milosrdni anđeo.

Ako je tačno da smo svi i varvari i carevi, kad će doći red na nas, ako ne da postanemo carevi, bar da nas ne tretiraju kao večite varvare?

Nije u pitanju da li nas(vas, tebe) VIDE kao varvare, pitanje je JESMO(JESTE, JESI) LI varvari?
Bez obzira kako nas VIDE carevi ili drugi varvari.

Reći "oni kažu da smo varvari, a mi nismo" je - često i lako.
Pitati "jesmo li varvari" je - retko i teško.

Uvek je red na sve da budu i carevi i varvari, pitanje je - šta biramo, zašto, kako i šta posle biva....

BITI car ili BITI varvar je - lako. BIRATI šta ćeš od ta dva biti je teško.
I uvek carevi čekaju varvare i varvari čekaju careve da to (taj izbor) učine umesto njih samih.
Ljudi su šašava bića.
Od činjenice da su na vrhu lanca ishrane, (vidi Sremca kako je smazao zeca! :)))) ljudi baš i ne umeju ponekad ništa puno pametno da naprave....
jeremija92 jeremija92 19:52 07.09.2008

Re: :)

gordanac


BITI car ili BITI varvar je - lako. BIRATI šta ćeš od ta dva biti je teško.


Nek je teško, ja ću izabrati da sad malo budem car.:)))
constrictoria92 constrictoria92 08:01 08.09.2008

Re: :)

Nek je teško, ja ću izabrati da sad malo budem car.:)))

Podrzavam tvoj izbor.
Javljam se na mesto cuvara riznice (nadam se da je jos upraznjeno...). :)))))
jeremija92 jeremija92 08:29 08.09.2008

Re: :)

U mom carstvu neće biti varvara, samo carevi, carice, karaljice i kraljevi, a maloletna lica princeze i prinčevi, dok se ne odluče.
Sad vidim da liči na carstvo nebesko, ali ja ga zamišljam na zemlji.

Hm... ne znam dal će riznica uopšte biti potrebna, ali ako je to tvoj izbor, može.:)))
Черевићан Черевићан 19:19 07.09.2008

упс

евоме управо повраћеног устана а претрпаног желуца смлађаном зечетином ,оно знате редом ,паприкаш, па печена, и све то заливано перманентно талијанским винцом ко змија хладним , кад, докон по обичају набасах на Ваш текст ,г Јеремија, те прво штами напамет паде би мисао м гандија . . . . Veličinu i moralni napredak neke nacije možemo meriti po tome, kako postupa prema životinjama. . . и сад ми прецтоји кајање, поводљивом вегетеријанцу, јер ме аконто фесте актуелне убедише малтези у неопходност данашњег менија са
- ма . . . . само једном се живи , зајеби то твоје опредељење
да иронија буде још већа крај узглавља ми ено . . животи животиња

Иначе за шири инфо 420 иљада становника малте протера кроз пробавни тракт годишње, вели статистика, преко 2.5 милијона ком. зецова .добро, одваде оте цифре поприлично и туристи . . . кои ние да нема поотоку.

Што се пак варвара тиче малтези ту грубу реч заменуше са далеко уву мелодичнијом . . . блади барани ( bloody foreigner) . . . па се тако и опходе према нама, светром додуваним. додуше ими се трудимо да оправдамо тутулисање.

ето.
jeremija92 jeremija92 19:38 07.09.2008

Re: упс

Черевићан
евоме управо повраћеног устана а претрпаног желуца смлађаном зечетином ,оно знате редом ,паприкаш, па печена, и све то заливано перманентно талијанским винцом ко змија хладним , кад, докон по обичају набасах на Ваш текст ,г Јеремија, те прво штами напамет паде би мисао м гандија . . . . Veličinu i moralni napredak neke nacije možemo meriti po tome, kako postupa prema životinjama. . . и сад ми прецтоји кајање, поводљивом вегетеријанцу, јер ме аконто фесте актуелне убедише малтези у неопходност данашњег менија са
- ма . . . . само једном се живи , зајеби то твоје опредељење
да иронија буде још већа крај узглавља ми ено . . животи животиња

Zbog zečetine, u san (u krevet) bi Vam mogla doći Elizabet Kostelo. A to je jako nezgodan persona. Vegetarijanka.



Черевићан


Што се пак варвара тиче малтези ту грубу реч заменуше са далеко уву мелодичнијом . . . блади барани ( bloody foreigner) . . . па се тако и опходе према нама, светром додуваним. додуше ими се трудимо да оправдамо тутулисање.

ето.


Znači varvari, ipak, dolaze (na Maltu). :))
dragan7557 dragan7557 10:30 08.09.2008

Re: упс

Што се пак варвара тиче малтези ту грубу реч заменуше са далеко уву мелодичнијом . . . блади барани ( bloody foreigner)

Vama se da zameriti što uz info(?) niste naveli da je malteški jezik jedini semitski jezik koji upotrebljava latinicu kao oficijelno pismo i što bladi barani nije izvorni malteški već kovanica modernog vremena.
Bastardizovanje jezika ima svoje duboke korene i predstavlja kontinuirani proces koji će verovatno trajati do Homogenizacije ljudi i njihovih jezika i eventualne Piktorizacije koja bi trebala da zameni logografski način izražavanja .


Zanima me da li su Stari Sloveni sve one koji nisu govorili njihovim jezikom smatrali nemustima, nemima, Nemcima?:) Koja je etiologija tog imena?

Od tebe se da očekivati bolje od ove "analogije" gluposti jer implicira da su i Englezi (a i svi ostali) Nemci.

"Opismenjavanje" Slovena je proces koji je uništio slovensku kulturu i religiju a Slovenima doneo sumnjiv progres
Helenističkog sveta koji još i dan dans traje. Nepotrebno reći je da ova vrsta "opismenjavanja" (vidi Pictograph = Pictogram iz 1510 godine priču o dolasku misionara u Hispaniolu) nije ništa drugo do asimilacija sveukupnog kulturnog nasleđa u svrhu porobljavanja . Ima i na en.wikipedia.org/wiki/Pictograms.

Svak onaj ko tvrdi da Sloveni nisu bili pismeni pre "opismenjavanja" = prevođenja iz varvarizma u "civilizovanu" formu hristijanizma ili ne shvata proces ili nema dovoljno znaanja (što nije zameriti zbog komplikovanosti i drugih faktora)
ili pak Zapadnu "Civilizaciju" smatra božijim darom pritom svesrdno negirajući sve drugo.
dragan7557
danas
nsarski nsarski 11:54 08.09.2008

Re: упс

Zanima me da li su Stari Sloveni sve one koji nisu govorili njihovim jezikom smatrali nemustima, nemima, Nemcima?:) Koja je etiologija tog imena?


Od tebe se da očekivati bolje od ove "analogije" gluposti jer implicira da su i Englezi (a i svi ostali) Nemci.

Glupost je sto sam pitao za etiologiju. Radi se o etimologiji.

U slovenskim jezicima, koliko znam, drugi evropski narodi i jezici se zovu otprilike onako kako oni sami sebe zovu - Englezi, Francuzi, Spanci, itd. (Moguce da ima izuzetaka ponegde). A upadljivo je da Nemce sistematski tako zovemo - nigde Dojch, German i slicno. Zato sam pitao.
Sto se "opismenjavanja" tice, Evropu (ili njene delove) su opismenjavali i Grci i Rimljani i Arapi - manje vise svako ko je bio dominantan u nekom periodu. Logika imperije, nista novo.
"Zapadna civilizacija" mozda nije civilizacija, ali je fakat koji je nemoguce ignorisati. Da li je njena dominacija dobra ili losa ostaje da se vidi.
Ima ljudi koji smatraju da je pad coveka poceo otkricem poljoprivrede pre nekih 15000 godina, sa zavrsetkom poslednjeg ledenog doba (videti Diamonda Germs, gems and steel) i da su sva ostala doba samo razliciti stadijumi propadanja.
jeremija92 jeremija92 13:01 08.09.2008

Re: упс

dragan7557
Што се пак варвара тиче малтези ту грубу реч заменуше са далеко уву мелодичнијом . . . блади барани ( bloody foreigner)Vama se da zameriti što uz info(?) niste naveli da je malteški jezik jedini semitski jezik koji upotrebljava latinicu kao oficijelno pismo i što bladi barani nije izvorni malteški već kovanica modernog vremena.


Info g. Čera se odnosio više na broj zečeva, nego na semantiku Maltežana.
Черевићан
Иначе за шири инфо 420 иљада становника малте протера кроз пробавни тракт годишње, вели статистика, преко 2.5 милијона ком. зецова .добро, одваде оте цифре поприлично и туристи . . . кои ние да нема поотоку.


Što i nije čudo polse obilnog obeda i izvesne količine ko zmija hladnog talijanskog vinca.:))

dragan7557, drago mi je što ste sa nama.
Dobro nam došli.
jeremija92 jeremija92 13:05 08.09.2008

Re: упс

nsarski
.U slovenskim jezicima, koliko znam, drugi evropski narodi i jezici se zovu otprilike onako kako oni sami sebe zovu - Englezi, Francuzi, Spanci, itd. (Moguce da ima izuzetaka ponegde). A upadljivo je da Nemce sistematski tako zovemo - nigde Dojch, German i slicno.


U Baranji i Vojvodini sve Nemce zovu Švabe.
dunjica dunjica 13:27 08.09.2008

Re: упс

U Baranji i Vojvodini sve Nemce zovu Švabe.


I ne samo tamo, nego i šire. Ime se odnosi na Nijemce naseljene u 18. i 19. stoljeću u krajevima koje si naveo, ali i u Slavoniji i sjevero-zapadnoj Mađarskoj. U početku su sami sebe tako nazivali, a danas je u službenoj njemačkoj upotrebi naziv Donauschwaben, dunavski Nijemci.

Poneki, stariji, koriste i naziv Folksdojčeri (Volksdeutsche), koji se u Njemačkoj između dva svjetska rata koristio za sve Nijemce koji su živjeli izvan granica država u kojima su Nijemci bili većinski narod (Reichsdeutsche).
nsarski nsarski 13:33 08.09.2008

Re: упс

U Baranji i Vojvodini sve Nemce zovu Švabe.

Znam to, ali mislim da je to kasniji izraz, preuzet od Nemaca samih (Svabing je valjda u Bavarskoj). Ja sam pitao o izvoru slovenske reci Nemac. Dakle, nesto sto je, verujem, mnogo ranije od novih naziva, a nalazi se u skoro svim slovenskim jezicima.
dunjica dunjica 13:40 08.09.2008

Re: упс

Svabing je valjda u Bavarskoj

Schwabing je predgrađe Münchena, ne vjerujem da im je balkanski lobi toliko jak, pa da "naše" Nijemce zbog Švabinga tako zovu.

Schwaben nazivaju stanovnike južnog Baden-Würtemberga, one koje prati reputacija da su veoma vrijedni i znaju obrnuti pare. Oni za sebe inače vele: Wir können alles ausser Hochdeutsch (Mi možemo sve osim književnog njemačkog).
Tko zna, zna. Tko ne zna, njemu 2 ;-)
jeremija92 jeremija92 13:41 08.09.2008

Re: упс

Svakako, i u Slavoniji.
Naseljavanje krajeva oslobođenih od Turaka, započela je Marija Terezija. U početku poklonima.
Grof Anzelmo Kazimir Eltc, pripadnik starog nemačkog plemstva, dobio je na poklon ogroman posed sa više od trideset sela, a kasnije, oko 1750. g. izgradio je velelepni dvorac u Vukovaru.
dunjica dunjica 13:59 08.09.2008

Re: упс

Naseljavanje krajeva oslobođenih od Turaka, započela je Marija Terezija. U početku poklonima.

Pa tako je nastala Vojna krajina, ili Granica, koja je austro-ugarsku carevinu trebala čuvati od Turaka. Naseljavali su se tu i Srbi, ali i Hrvati, i dobili mnoge privilegije, koje su djelomično bile na snazi do par godina iza II svj. rata! (npr. porodica mog oca je zbog tog tzv. praužitničkog prava do 1947., mislim, dobivala svake godine od države određenu količinu drva za ogrijev, brašna i soli)
gordanac gordanac 14:41 08.09.2008

naseljavanja...

....događaji, istorija i podaci...Ugarska, Austrija, Srbija, Porta, Carevina,....par zanimljivih vekova....
Koga zanima, link je jedan prilično dobar i sveobuhvatan tekst o ljudima i prostoru na kojem ljudi (i neki od nas ovde) i danas žive.....
carevi i varvari - prepoznaj ako možeš! :))
jeremija92 jeremija92 15:27 08.09.2008

Re: naseljavanja...

Hvala, gordanac.
Nešto od toga sam već čitao napisano od Melihora Erdujheljija (Istorija Novog Sada, Izdavčka knjižarnica i štamparija A.Pejovića, Novi Sad,1894), a verujem da je taj izvor i autorima sa tvog linka bio od koristi.
dragan7557 dragan7557 15:29 08.09.2008

Re: упс

Glupost je sto sam pitao za etiologiju. Radi se o etimologiji.

Ovo ti nosam uzeo za zlo jer je jasno da je u pitanju lapsus ili greška prilikom kucanja.
Ali ovo već smatram zlom :
Sto se "opismenjavanja" tice, Evropu (ili njene delove) su opismenjavali i Grci i Rimljani i Arapi -

Bilo koji poznavalac Genealogije Helenskih jezika i sistema pisanja zna da su ovi nepismenjakovići (Heleni) se među prvima opismenili u tadašnjoj Evropi preuzimajući Feničko pismo tačnije. Za detalje karta Proto- Sinaitic .
Herodot (5 vek p.n.e.) je nazvao grčka pisma "phoinikeia grammata".
Inače ova pismenost Grcima je došla oko 8 veka p.n.e., i pisano je sa desne na levu stranu kao i kod Feničana ( koje su Rimljani kao i Grci optužili da su varvari = barbari.
Sa leve na desu stranu su ovi "Oci" pismenosti naučili da pišu tek u petom veku posle Boustrofedon intermedijarnog perioda.

Svi obožavaoci Helenističkog perioda će nesumnjivo biti žestoko razočarani kad čuju da su Heleni u jednom ranijem periodu pokušali da se opismene 1500-1300 B:C. što im nije pošlo za rukom .
Myceanaeans, adaptationa of Minoan syllabary as Linear B.
Helenski jezici:

Ionski
Atenski
Korintski
Argos
Euboejski

Jasno je da je u pitanju više jezika koje ljubitelji Helenizma iz nekih svojih razloga priznaju samo u stilovima gradnje.

Ionski alfabet je kasnije upotrebljen kao rani "grčki Alfabet" je u državama 'grčkog govornog područja'adoptiran ali je pre toga Euboean varijanta prenešena na italijansko poluostravo i adoptirana od strane Etruraca i eventualno Rimljana .

Kad bolje razmislim tebi nsarski i nisam u stanju da bilo šta uzmem za zlo,
veliki pozdrav
dragan7557
danas
dragan7557 dragan7557 15:38 08.09.2008

Re: упс

dragan7557, drago mi je što ste sa nama.
Dobro nam došli.

Hvala Jeremija
lepo je biti u ovakvoj diskusiji sa vama.
Pozdrav i preporuka za temu koja je uvek aktuelana.
dragan7557
08.09.2008
dragan7557 dragan7557 16:00 08.09.2008

Re: упс

Naseljavali su se tu i Srbi, ali i Hrvati, i dobili mnoge privilegije, koje su djelomično bile na snazi do par godina iza II svj. rata! (npr. porodica mog oca je zbog tog tzv. praužitničkog prava do 1947., mislim, dobivala svake godine od države određenu količinu drva za ogrijev, brašna i soli)


Imate li neki link za ovo ???
dragan7557
dunjica dunjica 16:16 08.09.2008

Re: упс

dragan7557
Naseljavali su se tu i Srbi, ali i Hrvati, i dobili mnoge privilegije, koje su djelomično bile na snazi do par godina iza II svj. rata! (npr. porodica mog oca je zbog tog tzv. praužitničkog prava do 1947., mislim, dobivala svake godine od države određenu količinu drva za ogrijev, brašna i soli)


Imate li neki link za ovo ???
dragan7557


Nemam link, ali imam svjedoka vremena, mog oca. Kada objavim nešto od ovih interviewa što radim s njim (na temu biografskog sjećanja), biće i link.

Pošto vidim da je "privilegije" upitno, da objasnim: stanovnici Vojne krajine bili su direktni podanici austrijske Krune, tehnički gledano. Imali su obavezu ne odvajati se od svoje puške ni danju ni noću, u cilju obrane Carevine od Turaka. Zauzvrat su dobilli određene slobode i plaću, djelomično u naturi. Za razliku od seljaka koji su bili u kmetovskom odnosu prema zemljoposjednicima čiju zemlju su obrađivali.

Zašto je institucija godišnjeg prava na ogrijev, brašno i sol ostala i nakon propasti Monarhije, ne znam. Pretpostavljam zbog lijenosti birokracije u zemljama nasljednicama. Ne znam, stvarno. No, svakako, nova socijalistička država 1945-47. (ili tu negdje) je bila okupirana mnogo zahtijevnijim odlukama nego ukidanjem praužitničkog prava.
dragan7557 dragan7557 20:29 08.09.2008

Re: naseljavanja...

gordanac
....događaji, istorija i podaci...Ugarska, Austrija, Srbija, Porta, Carevina,....par zanimljivih vekova....
Koga zanima, link je jedan prilično dobar i sveobuhvatan tekst o ljudima i prostoru na kojem ljudi (i neki od nas ovde) i danas žive.....
carevi i varvari - prepoznaj ako možeš! :))

Poštovana damo,
link koji ste postavili je u najmanju ruku interesantan a i bogat podatcima a naročito viđenjima (mada nisam sve pročitao samo 30 od 129 stranica)
Iz podatataka se da ustanoviti da ova brošura (?) potiče od služba. vojvodina.sr.gov.yu dok je u predgovoru (?) potpisan
Milan Micić.

Moram priznati i da mi je sada jasnija baša primedba koja se odnosila na feudalne strukture i njihovu razgradnju iz bloga kod G. Nikolića te moje izvinjenje što u odgovoru u vezi sa Vidovdanskim Ustavom nisam
naveo Vojvodinu kao jednu od društvenih feudalnih struktura na koje se odnosio Vidovdanski ustav.

Nedostatak pomenute 'Brošure? od 128 stranica je nedostatak izvora nakojima se navedeni podatci bazirju a ako je u pitanju služba vojvodina.sr gov.yu onda ova činjenica i ne čudi jer službe i gov. kako sr. tako i yu svoje brošure retko potkrepljuju izvorima, pošto žive u obmani da su njihove Istine jedine i da svako pozivanje na neki naučni izvor šteti njihovoj Jedinstvenoj Istini i Društvenom Ugledu.
Svakako veliko hvala na ovom linku.
dragan7557
08.09.2008
dragan7557 dragan7557 20:39 08.09.2008

Re: упс

dunjica
dragan7557
Naseljavali su se tu i Srbi, ali i Hrvati, i dobili mnoge privilegije, koje su djelomično bile na snazi do par godina iza II svj. rata! (npr. porodica mog oca je zbog tog tzv. praužitničkog prava do 1947., mislim, dobivala svake godine od države određenu količinu drva za ogrijev, brašna i soli)


Imate li neki link za ovo ???
dragan7557


Nemam link, ali imam svjedoka vremena, mog oca. Kada objavim nešto od ovih interviewa što radim s njim (na temu biografskog sjećanja), biće i link.

Pošto vidim da je "privilegije" upitno, da objasnim: stanovnici Vojne krajine bili su direktni podanici austrijske Krune, tehnički gledano. Imali su obavezu ne odvajati se od svoje puške ni danju ni noću, u cilju obrane Carevine od Turaka. Zauzvrat su dobilli određene slobode i plaću, djelomično u naturi. Za razliku od seljaka koji su bili u kmetovskom odnosu prema zemljoposjednicima čiju zemlju su obrađivali.

Zašto je institucija godišnjeg prava na ogrijev, brašno i sol ostala i nakon propasti Monarhije, ne znam. Pretpostavljam zbog lijenosti birokracije u zemljama nasljednicama. Ne znam, stvarno. No, svakako, nova socijalistička država 1945-47. (ili tu negdje) je bila okupirana mnogo zahtijevnijim odlukama nego ukidanjem praužitničkog prava.


Dunjice,
link gordanca već daje neke osnove za razmatranje privilegija Vojnih Krajina mada se u ove svrstava i dobar deo ako ne i cela Vojvodina, a naročito podatci o vojnom potencijalu i privilegijama SPC Hijerarhije u Vojvodini
čija je briga za privilegije (vlastite) skoro cinična u borbi za dobro naroda.

Ako nađete neki link u vezi sa privilegijama bilo crkvenim bilo sirotinjskim ili plemićkim stavite na mail.
Hvala unapred
dragan7557
danas
pape92 pape92 01:00 08.09.2008

sumnja da njihova priroda nije neljudska..

Odlomak iz Konradovog Srca tame. Ovo je deo kad ekspedicija ulazi u neistražene krajeve (u potrazi za Kercom). Susret sa urođenicima...
"...Navikli smo da posmatramo ta pobeđena čudovišta u okovima, ali tamo - tamo se moglo videti nešto čudovišno i slobodno. Bilo je to nezemaljsko, a ljudi su bili - ne, nisu bili neljudski. Pa, da znate, to je bilo najgore od svega, ta sumnja da njihova priroda nije bila neljudska..."

Iščekujući varvare mi nije pri ruci (nikada ne pozajmljujte knjige - poklanjajte ih, bolje će te se osećati a rezultat je isti) da se potsetim. Koliko se sećam, taj momenat - preispitivanja osećanja ljudi carevine glede varvara, i gušenje očiglednog (i oni su ljudi) postoji i kod Kucija.
To je sa velikim piscima...temu, ideju, nije teško naći. Ali način na koji je urade, kako to napišu, to je ono što odvaja dobitnike Nobelove nagrade (i mnoge koji je nisu dobili, npr M. Selimović) od onih koji su stanju da napišu dobar esej na temu imperija - varvari...
Još mi se više dojmila "Sramota", išao sam unaokolo i terao ljude da je pročitaju. Bolje da nisam, i ona mi nedostaje sa police :)

jeremija92 jeremija92 07:25 08.09.2008

Re: sumnja da njihova priroda nije neljuds

Konrad je stilizovao svoje iskustvo sa putovanja rekom Kongo, susreo se sa urođenicima u njihovom prirodnom okruženju i shvatio da su i oni ljudi.

I kod Kucija, iako je njegova carevina fikcija, lično iskustvo je verovatno od značaja. Rođen je i odrastao u Južnoj Africi, kao potomak holandskih doseljenika i delom je bio svedok rasne diskriminacije.

PS: nadajmo se da će ti prijatelji vratiti pozajmljene knjige, pa nisu valjda varvari.:))
yanjing yanjing 09:29 08.09.2008

Re: sumnja da njihova priroda nije neljudska..

(nikada ne pozajmljujte knjige - poklanjajte ih, bolje će te se osećati a rezultat je isti)

Hahahaha...
Ovo je stvarno ODLIČAN savet.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana