Ekonomija

Crna Rupa

Kazezoze RSS / 28.09.2008. u 13:12

Ako ste pomislili na CERN i na (za sada)  bezuspeshne pokushaje da stvore Crnu Rupu i u strashnoj Apokalipsi nas uvuku u nju, pogreshili ste.

Crna Rupa nam dolazi sa potpuno druge strane pod nazivom Financijski Instrumenti Derivati i to je jedna Tempirana $ 600 Trilionska Bomba.

Razgovarao sam sa svojim drugarom Jaapom,  koji bukvalno zna shta se dogadja u svetu finansija u svakom trenutku i on kazhe da se u pismu finansijskog gurua Warrena Buffeta dionicharima Berksire-a nalazilo ovo upozorenje josh 2002 godine. Chovek je video buducnost koju su mnogi ignorisali.

Po Jaapovim rechima,njega se slobodno mozhemo prisetiti po epizodi koja se desila 4 godine pre, kupnji kompanije General Re, kada je Long Term Capital Management hedge fund (LTCM) skoro razbio globalni monetarni sistem.

Kako se to desilo?

LTCM je izazvao tilt meshetarenjem i relativno malim gubitkom od 5 milijardi (biliona) dolara.

Sitnica u odnosu na danashnje gubitke koje se mere u stotinama biliona dolara na subprime kreditima, no koja eksplozije banaka na Wall Street-u chini amaterskim. Buffet je probao prodati General Re-u derivatni odjel. Kupaca nije bilo najvishe zahvaljujuci njegovom upozorenju da su derivati finansijsko oruzhje za masovno unishtenje. To je bilo 2002 godine.

Wall Street se nije obazirao na Buffeta. Derivati su se tada pretvorili u ogromni balon sa oko $ 100 triliona na oko $ 600 triliona u 2008 godini.

Po Jaapu, nekoliko je vazhnijih uzroka tako velikom porastu trzhishta derivata:

- Javni su dugovi razvijenih zapadnih zemalja  prevrshili svaku meru.Dovoljno je napomenuti da je onom americhkom dugu vec nekoliko puta podizan zakonski dopushten limit kako bi se izbegao bankrot, kao shto se to desilo 70-ih kada zbog nemogucnosti isplate gomile papira zlatom kojim su bili "pokriveni", napushten zlatni standard. Oficijalno se vrti na oko 9$ triliona, a neoficijalno na oko 50-ak $ triliona. Ni Evropljani ne stoje mnogo bolje. Svi su vec debelo preko 1$ triliona. Engleski ne oficijalni javni dug se vrti oko tri puta vece cifre od one oficijalne. Slichno je i sa Holandskim dugom iako sam ja bio ubedjen da Holandija nema duga. Shto ti je neznanje!

- 50 godina su nafta i drzhavne financijske rezerve, monopolom demonirane u dolarima.Kolaps dolara vodi u Crnu Rupu. Sve su zemlje sveta prepune zelembaca. Kako se investicija  pretvorila u gubitak, svi mi trenutno uvozimo jedini americhki izvozni proizvod - Inflaciju.

- Politika niskih kamata (1%) kojim je Federal Reserve prouzrokovao krah trzhishnih nekretnina.

- Ratni budzet koji je spalio verodostojnost Americhkog Drzhavnog Trezora.

- Trgovinski deficit sa Kinom, Indijom i ostalim zemljama.

- Zemlje bogate naftom pochele su trazhiti isplatu u materijalnim vrednostima, radije, nego u dugu.

Poshto mi josh nije bilo jasno kako je doshao do te zastrashujuce cifre od 600$ triliona, Jaap mi je nabrojao:

- Americhki godishnji bruto drushtveni proizvod iznosi 15$ triliona.

- Americhka monetarna masa se vrti takodje negde oko 15$ triliona

- Americhki drzhavni budzet iznosi 3$ triliona.

- Zakonom dopushten limit javnog duga iznosi 9$ triliona.

- Americhki kreditni fondovi raspolazhu cifrom od 12$ triliona.

- Drushtveni bruto proizvod celog sveta iznosi oko 50$ triliona.

- Vrednost svetski nekretnina iznosi oko 75$ triliona.

- Celokupna vrednost svetskih bondova i deonica iznosi oko 100$ triliona.

Svetska su financijska trzhishta regulisana zakonima. Nadgledaju ih raznorazne kontrole, pa ipak Enroni i Parmalati nisu retkost. Trzhishte Derivatima nije regulisano i nema kontrolu. Njihova ukupna kolichina se odredjuje na osnovu prijavljenih kupoprodaja. Njihova se kupoprodaja izvozi bez prijava, na anoniman nachin. Najbolji opis koji pristaje ovom balonu u magli je najvece svetsko crno trzhishte. Normalna je stvar da se ovim podstiche celi niz ilegalnih aktivnosti : droga, oruzhje, alkohol, neplaceni porezi...kazhe Jaap da je, ne tako davno, jedan od najpopularnijih Derivata bila opklada u datum pochetka Americhkog napada na Iran.

Na ovaj nachin, osim Privatnih Centralnih Banaka u Americi i Evropi, sa valutama kao shto su dolar i euro, dobili smo josh jedan novi, Privatni Bankarski Sistem u sjeni. Derivati nisu novac. Njihova papirnata obecanja najvishe sliche novcu iz igrice poznate kao Monopoly. Javne su ustanove shirom zapadnog sveta krcate Derivatima. Ugovor o kupovini Derivata je matematichka formula koju ni nsarski ne bi mogao reshiti. Za njihovo chitanje se koriste softveri. Cena sitnica, 500 000 $. Derivati su CRNE RUPE koji  celi svet upravo usisavaju.

Nakon shto su pre neki dan SAD odluchile da nacionalizuju gubitke svojih banaka i tako u rekordnom roku, spektakularno kako dolikuje zemlji Holivuda, sa kapitalizma predje na socijalizam, Evropa je odluchila da uskochi u pomoc svakodnevno ubrizgavajuci financijske inekcije Americi merene u milijardama eura, funti, shvicarskih franaka kako bi popunili imaginarnu cifru od 700$ milijardi koju je ratni zlochinac G. W. Bush zajedno sa svojim finansijskim savetnicima odredio. Usput je odobren i ratni budzet za 2009 godinu:-)))

SSAD
SSAD

Na pitanje shta bi savetovao Bushu, koju bi zemlju u ovakvom sluchaju bilo najkorisnije bombardovati, Jaap je odgovorio - Kajmanska ostrva. To se zasigurno nece dogoditi jer bi to bio direktan udar na Bozhiji Finansijski Trezor koji drzhi Vatikan, a svi znamo kako je Bush religiozan:-)))

Drugo pitanje mi je bilo:

- Shta on savetuje u ovakvoj situacij?

- Kupi u velikoj kolichini toaletnog papira jer ce cena papira na trzhishtu uskoro dostici rekordne cifre, a i u govnima smo do gushe tako da ce nam toaletni papir sigurno zatrebati:-)))

Pushenje u Crnim Rupama je zabranjeno. Pushachi moraju prvo popushit ispred Crne Rupe, kako nebi narushavali zdravlje onih u Crnoj Rupi!

Obaveshtenje za gradjane Srbije:

Vize za Crnu Rupu mozhete podici u bilo kojoj Americhkoj Banci!

Atačmenti



Komentari (168)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ecce-florian ecce-florian 13:23 28.09.2008

Kay majstore

Svaka čast, konačno jedan ozbiljan tekst na ovom glupom blogu.Preporuka ko vrata
S dubokim poštovanjem i uvažavanjem
florian
Kazezoze Kazezoze 13:32 28.09.2008

Re: Kay majstore

hvala floriane, vec duzhe vreme razgovaram o ovome sa svojim drugarom Jaapom i on mi je puno pomogao u razumevanju, za mene nepoznatih stvari.
kako je vrag odneo shalu i ovaj problem postao globalan, mozhda chujemo josh korisnih stvari o ovome od nashih blogerskih struchnjaka koji su se neshto ushutili, dodushe;-)
ecce-florian ecce-florian 13:46 28.09.2008

Re: Kaz majstore

evo prilog
Buffett-ova zlatna pravila

- Pravila poslovanja

Da li je posao jednostavan i razumljiv?

Da li posao ima stabilnu istoriju poslovanja?

Da li posao ima izglede na duži rok?

- Pravila menadžmenta

Da li menadžment donosi racionalne odluke?

Da li je manadžment iskren prema svojim akcionarima?

Da li menadžment odoleva intitucionalnom imperativu?

- Finansijska pravila

Usresredite se na prinos od akcijskog kapitala, a ne zaradu po akciji

Izračunajte “zaradu vlasnika“

Tražite kompanije sa visokim pragom profita

Uverite se da je za svaki zadržan dolar kompanija ostvarila barem jedan dolar tržišne vrednosti

- Tržišna pravila

Koja je vrednost posla?

Da li se posao može kupiti za po značajno nižoj ceni od njegove realne vrednosti?


A conversation...
Neki jednog malog ovdašnjeg s naočarima zovu balkanski Bufet. Ja ne vidim baš neku sličnost a naročito posle ovog razgovora
edit: PS. i pozdravi Jappu.Ako je njegov savet za Kajmanska ima 5 pozitivnih brojanja i 2 bambija
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:27 01.10.2008

Re: Kay majstore

na ovom glupom blogu


Zašto?
man ray loves me man ray loves me 13:49 28.09.2008

pitanje

i - sta sada? da li bailout uopste pravi neku razliku?
Kazezoze Kazezoze 14:26 28.09.2008

Credit Default Swap

Credit Default Swap funkcionishe, koliko sam ja razumeo, ovako:
Firma 1 dobije kredit, najcheshce u bondovima, od Firme 2. Firma 2 strahuje da Firma 1 nece biti u stanju vratiti dug,
odnosno kredit kada za to dodje vreme. Zbog toga Firma 2 sklopi posao sa Firmom 3. U zamenu za regularnu isplatu,
Firma 3 ce preuzeti na sebe sve obaveze u sluchaju da Firma 1 izneveri financijsko poverenje koje joj je poklonila Firma 2 i ne isplati dug.

Credit Default Swap je kao neka vrsta osiguranja.
Problem nastaje kada Firma 2 postane previshe lukava, pa pochne kupovati na desetke, pa i vishe ovih financijskih instrumenata od Firme 3, ili neke druge ustanove.
Ako Firma 1 nema novaca i ne plati dugove, Firma 2 ce puno zaraditi i ostvariti veliki profit.
Ono shto je josh gore, Firma 4 i Firma 5, koje nemaju nishta zajednichkog sa ovim poslom, usprkos svemu tome mogu izdati credit default swap baziran na opkladi u to, hoce li ili nece Firma 1 biti u stanju isplatiti dug Firmi 2.

Credit Default Swap je toliko velika zavrzlama koja mozhe mutirati u nedogled.
Ova zavrzlama je i dovela do totalnog bankrota americhkih i svetskih banaka. Trgovalo se nepostojecim novcem.
Gotovo je, nema vishe... Amerika je ushla medju zemlje treceg sveta, a i Evropa nije daleko
man ray loves me man ray loves me 14:47 28.09.2008

Re: Credit Default Swap

a sta se desava sa kinezima? zar oni ne trguju derivatima?
Kazezoze Kazezoze 15:02 28.09.2008

Re: Credit Default Swap

man ray loves me
a sta se desava sa kinezima? zar oni ne trguju derivatima?

nemam pojma da li su i kinezi u derivatima, ali sam chuo da su odbili financijsku pomoc americi.
ostaje im samo evropa. ukoliko evropa ne uspije da spasi ameriku i ona ce puci.
pre dva dana je propala i shtedna banka Washington Mutual, najveca banka te vrste u svetu.
evropska centralna banka - ECB je pumpala juche novih 50 milijardi eura...
dragan7557 dragan7557 15:49 28.09.2008

Re: Credit Default Swap

nemam pojma da li su i kinezi u derivatima, ali sam chuo da su odbili financijsku pomoc americi.

Imaju i od čega.
Finansijska pomoć za nerazvijene koju dobijaju samo od BRD (Nemačke) je € 80.000.000 kao udarna glupost
nemačke Vlade objavljeno tokom ove nedelje na ZDF državnoj tv kanalu.

Koliko para dobijaju od drugih slobodnih "demokratija" nije mi poznato a i mrzi me da tražim.

Uzgred američka Topčiderska tiskarnica love kao i ostali delovi Federalnih Rezervi su privatna Prćija nekoliko
bogatih dobročiniteljskih familija koje drže i sve ostalo u SAD i ne spadaju u dva posto Crem a la Creme
socijeteta za robovlasništvo čiji je posed SAD država resursi svo bogatsvo i wage slaves koji održavaju status
nepromenljivosti već više od sto godina.
dragan7557
gordanac gordanac 14:24 28.09.2008

odlčan...

...tekst, kazezoze, odličan...
ne bi verovao koliko ima onih koji jednostavno - ne kapiraju ŠTA se ustvari desilo i - šta se dešava...
a onome ŠTO će se tek dešavati - i da ne pričam...
Neverovatna je ponekad ljudska volja da se "ostaje čvrsto uz sopstvene tlapnje i zablude". Planetarna stvar.
Nakon shto su pre neki dan SAD odluchile da nacionalizuju gubitke svojih banaka i tako u rekordnom roku, spektakularno kako dolikuje zemlji Holivuda, sa kapitalizma predje na socijalizam, Evropa je odluchila da uskochi u pomoc svakodnevno ubrizgavajuci financijske inekcije Americi merene u milijardama eura, funti, shvicarskih franaka kako bi popunili imaginarnu cifru od 700$ milijardi koju je ratni zlochinac G. W. Bush zajedno sa svojim finansijskim savetnicima odredio. Usput je odobren i ratni budzet za 2009 godinu:-

"USA je Srbija na steroidima"
p.s. sad će ecce-florian opet moći da se sigra sa mnom! :))
Kazezoze Kazezoze 14:31 28.09.2008

Re: odlčan...

Pa niko josh nishta ne kapira inache bi se valjda neko i pobunio.
U toku je najveca pljachka u istoriji chovechanstva i niko nishta ne kapira.
Americi vishe ni stereoidi ne mogu pomoci.
gordanac gordanac 14:36 28.09.2008

:))

Kapira, kapira, ali ne (ili slabo) kod nas iko....srećom, pa ćemo mi i osetiti najslabije udare i posledice (iz raznih razloga...)
Evo jedna muzika, malo ilustrativno, malko samo onako - veselo! :))

JJ Beba JJ Beba 14:42 28.09.2008

Re: odlčan...

sinoć su mi na nekoj večeri 2 sata objašnjavali slično i takođe upotrebili izraz crna rupa, preseo mi salmon....
....a prijatelji koji žive u UK sledili su se da li će njiove banke u kojima se nalazi lova iz penzionog fonda propasti, tj da li će kinta koju uplaćuju nestati sa tim transakcijama koje banka izvodi i koje su masovno pucaju.....

nadam se da ti ko zeleni čovek, pametno uplaćejuš penzione fondove u banke koje ulažu samo u zelene projekte...jest da je kamata niža, al kapiram da će takvi projekti kasnije propasti, a možda postanu i važniji od ovih mejnstrim koji kako vidimo pucaju...
što se nas ovde tiče mi smo na to pražnjenje penzionih fondova odavno navikli.....
..a takođe kapiram da ćemo na kraju balade mi biti ti koji će da platimo sve ovo što američka vlada vadi iz bule.........
man ray loves me man ray loves me 14:51 28.09.2008

Re: :))

srećom, pa ćemo mi i osetiti najslabije udare i posledice (iz raznih razloga...)
o ironije - covek koji je ziveo u pecini jedini nije izgubio kucu kad je zemljotres srusio sve sto su drugi ljudi izgradili...
gordanac gordanac 14:53 28.09.2008

Re: :))

ne, nije to "metafora razloga" za "naš slučaj"
man ray loves me man ray loves me 14:55 28.09.2008

Re: :))

nego? ako zatvoris oci i ne vidis cudoviste, onda ono ne postoji?
gordanac gordanac 15:00 28.09.2008

Re: :))

Ne.
Niko kome je "u opisu posla" da gleda u "čidovišta realnosti" ne zanmaruje svoj posao, ovde.
Jednostavno - ovo što je napisano u komentaru:
o ironije - covek koji je ziveo u pecini jedini nije izgubio kucu kad je zemljotres srusio sve sto su drugi ljudi izgradili...

NIJE metafora našeg slučaja, to je percepcija o tome kakvi smo i šta smo koja je - pogrešna, ništa više.
Odricanje od percepcija (koje obično nisu u vezi sa činjenicama već sa predrasudama) je - dobrovoljan proces, tu ne pomaže iznošenje činjenica, nikakvih.
Trenutna situacija u USA je prava, čista "case study" za tu tvrdnju.
man ray loves me man ray loves me 15:05 28.09.2008

Re: :))

ma mene prosto interesuje koji su to razni razlozi zbog kojih mi necemo osetiti krizu.
dragan7557 dragan7557 16:01 28.09.2008

Re: odlčan...


"USA je Srbija na steroidima"

Jok, Dinkićeva na Miloševićev način gde narod što Kurta ukrade to Murta kad dođe na vlast naredi narodu da sam sebi vrati iz svog džepa ali uz učešće posrednika banaka i P. Štedionice (grčka prćija) za koju isti ponovo naplate 'Arač. Jedan ukrade drugi naredi da se ukradeno vrati iz tuđeg (narodnog) džepa pa i vuci na broju a ovce ošišane i dva puta za duple pare izmrkane. Najumetnost.
dragan7557
mariopan mariopan 16:11 28.09.2008

Re: :))

man ray loves me
ma mene prosto interesuje koji su to razni razlozi zbog kojih mi necemo osetiti krizu.

Ne doznajem se u finasije tako velikih razmera ali se doznajem u moje kucne i male...pa rekla bih da mi necemo osetiti tako mnogo ( a hocemo ali ce nas samo malo oprljiti nece nas spaliti ) zato sto smo mi REALNO siromasni a nismo NEREALNO bogati kao oni...jer sve to je bio NEPOSTOJECI NOVAC. Sada ga prave da bude postojeci i realan na taj nacin sto ga ispumpavaju iz celog sveta, svi im "pomazu" u panici a oni svoje nepostojece pare menjaju za prave. Kao Sloba sto je nama stampao one pairice.

Ali ljudi mene je samo strah da zato bas sto mi necemo tako mnogo osetiti sve ovo ne navale svi Ameri ovde u Srbiju, gde cemo svi stati ? )))))))))))))))))))))))))))))))

Ok ako nisam u parvu neka me neko ispravi ali kako citam sve sta se pise BICE RATA i to velikog. Ne daj Boze. Puj puj puj.
man ray loves me man ray loves me 16:40 28.09.2008

Re: :))

jer sve to je bio NEPOSTOJECI NOVAC

indeed. ali kod koga su osigurane nashe banke, na cemu stoji narodna banka?
Kazezoze Kazezoze 16:41 28.09.2008

Re: :))

Sada ga prave da bude postojeci i realan na taj nacin sto ga ispumpavaju iz celog sveta, svi im "pomazu" u panici a oni svoje nepostojece pare menjaju za prave.

samo shto im i svet pumpa nepostojeci novac jer ga pumpa sa derivata, tako da igranka ide u krug.
ceh placaju porezni obveznici jer prvo shto mozhemo ochekivati je poskupljenje svega i svachega i naravno novi svetsji rat jer je on neminovan u ovakvim okolnostima.
problem je shto koliko god pumpali lovu za gubitke, kamate rastu brzhe.
pohlepa je gadna stvar...
ecce-florian ecce-florian 16:56 28.09.2008

Re: odlčan...

gordanac  14:24 28.09.2008

odlčan...

...tekst, kazezoze, odličan...

"USA je Srbija na steroidima"
p.s. sad će ecce-florian opet moći da se sigra sa mnom! :))

idi begaj
ne igra se florian sa onima koji sami sebe cirtiraju,ne ,neeee
lepo san te juče pitao o fedres
čak sam ti i tajnu fotku ravnopravnih neslužbenih razgovora poslao za vreme dužeg boravka našeg kod njihovog
gordanac gordanac 17:03 28.09.2008

Re: odlčan...

tzvrtz tamo tebi, a ne "idi begaj" meni!
nisam se citirala :))

Sad ću se citirati :
- rekla sam тамо
"Mi smo ti "USA bez steroida" "! :))

A fotka ti je - фантастикуш!
mariopan mariopan 17:06 28.09.2008

Re: :))

man ray loves me
jer sve to je bio NEPOSTOJECI NOVAC

indeed. ali kod koga su osigurane nashe banke, na cemu stoji narodna banka?

)))) To je cardak ni na nebu ni na zemlji.
A sto im ne posalju Dinkica da ih spase?
maksa83 maksa83 17:08 28.09.2008

Re: odlčan...

"USA je Srbija na steroidima"


USA stvarno jeste Srbija na steroidima, to se vidi i po dripačkom ponašanju onih po vrhovima hijerarhija.

Moj "omiljeni" momenat u celoj stvari je sledeći:

Šta je menadžment Lehman Brothers uradio pre nego što je objavio bankrotstvo? Odvojio na stranu 2.5 milijarde dolara za - performance bonuse za New York filijalu. Potopili su 100 godina staru firmu, i za to sebe nagradili sa 2.5 milijarde dolara novca koji bi inače postao deo stečajne mase.
Divan svet.


mariopan mariopan 17:13 28.09.2008

Re: :))

Kazezoze
Sada ga prave da bude postojeci i realan na taj nacin sto ga ispumpavaju iz celog sveta, svi im "pomazu" u panici a oni svoje nepostojece pare menjaju za prave.

samo shto im i svet pumpa nepostojeci novac jer ga pumpa sa derivata, tako da igranka ide u krug.
ceh placaju porezni obveznici jer prvo shto mozhemo ochekivati je poskupljenje svega i svachega i naravno novi svetsji rat jer je on neminovan u ovakvim okolnostima.
problem je shto koliko god pumpali lovu za gubitke, kamate rastu brzhe.
pohlepa je gadna stvar...

To za rat...to me najvise plasi, jer nije propala jedna mala banka i zemlja, to se sada uvlaci ko usisavanje u crnu rupu, ide ceo svet, kao sto kazes i evropa im salje nepostojece pare, to je kao vir, jednom mora da pukne. A jedini nacin da se ceo svet opljacka su ratovi velikih razmera. Tesko svima nama ovo nece na dobro da izadje.

A kako ono bese pocinju ratovi?
Prvo ide propaganda koja ce da smisli zasto je neko neprijatelj, U tome ne oskudeva nijedna zemlja, svako ima na izbor neprijatelja a one kolebljive ce brzo da prevuku svako na svoju stranu i onda idemo ispocetka......posle toga tojagama i kamenicama.
dragan7557 dragan7557 17:23 28.09.2008

Re: :))

man ray loves me
jer sve to je bio NEPOSTOJECI NOVAC

indeed. ali kod koga su osigurane nashe banke, na cemu stoji narodna banka?

Na i kod Solid state grbači naroda koji će sve pozlatiti a sam ostati sitoma' k'o crkveni miš, dok će crkvenjaci i ostala držina prodavaca magle nastaviti da se bogate kao i pre.
dragan7557
ecce-florian ecce-florian 17:34 28.09.2008

Re: odlčan...

@makso
Šta je menadžment Lehman Brothers uradio pre nego što je objavio bankrotstvo? Odvojio na stranu 2.5 milijarde dolara za - performace bonuse za New York filijalu.

Znaš kako Makso, ne bi to bilo toliko US$ da isti nije tako loše stajao u odnosu na CHF i EUR, plus još inflacija, pa moraju ljudi malo da se obezbede.
ecce-florian ecce-florian 17:51 28.09.2008

Re: odlčan...

nisam se citirala :))

ispravljam sebe, radi se o parafraziranju
Edit: dok si još tu, mož par pitanja , izvinjavam se al' da ne otvaram nov komentar

Kako je navedeno u izveštaju, očekuje se da će se u Srbiji u ovoj i narednoj godini nastaviti rast realnog bruto domaćeg proizvoda po stopi od šest do sedam odsto; međutim, taj rast previše zavisi od sektora nerazmenjivih dobara - bankarstva, kupovine, komunikacija.

Iako privredni rast i kretanje inflacije daju osnova za oprezan optimizam, cena njihovog postizanja je neodrživ deficit tekućeg računa platnog bilansa koji predstavlja razliku između onog što građani Srbije troše na robe i usluge i onoga što zarade, pa će ukupna potrošnja u ovoj godini biti 500 milijardi dinara veća od ukupnog dohotka.


jel to i ove a i sledeće godine posledica ispunjavanja obećanja za koalicioni sporazum

Kada je u pitanju budžet za sledeću godinu, vlada razmatra nekoliko inicijativa koje bi mogle da doprinesu fiskalnom deficitu - povećanje prosečne penzije na 70 odsto prosečne plate, povećanje ulaganja u projekte drumskog i železničkog saobraćaja i smanjenje poreza i uvođenje olakšica pri investiranju


Ako se na ovo dodaju trenutni poremećaji koji su tema ovog bloga koji je osnov izjave
srećom, pa ćemo mi i osetiti najslabije udare i posledice (iz raznih razloga...)
trener92 trener92 23:58 28.09.2008

Re: odlčan...

"USA je Srbija na steroidima"

Ovo je !!!!!
]Nakon shto su pre neki dan SAD odluchile da nacionalizuju gubitke svojih banaka




i tako u rekordnom roku, spektakularno kako dolikuje zemlji Holivuda, sa kapitalizma predje na socijalizam

Lepo je rekao stari92,pre neki dn Amerika i Engleska biće zemlja proleterska!
Kaz , hvala na iscrpnom objašnjenju! (??bilioni, trlioni,zilioni,pigmalioni..)
p.s.
...
Kupi u velikoj kolichini toaletnog papira jer ce cena papira na trzhishtu uskoro dostici rekordne cifre, a i u govnima smo do gushe tako da ce nam toaletni papir sigurno zatrebati))


ili bolje ovako
trener92 trener92 00:00 29.09.2008

Re: odlčan...

Pushenje u Crnim Rupama je zabranjeno. Pushachi moraju prvo popushit ispred Crne Rupe, kako nebi narushavali zdravlje onih u Crnoj Rupi!

Ponovo diskriminacija na delu!
gordanac gordanac 00:58 29.09.2008

Re: odlčan...

@ecce-florian
(ako stignem, možda napravim celovit tekst koji bi sadržao odgovore na tvoja pitanja)

Rekla sam već (na svom postu o 2021 - sad ćeš me opet špotati o samocitiranju, s pravom! :))))) :
- mi svi sada živimo "posledice" globalizacije, "hedge" i kockanje sa tuđim novcem, potpuna deregulacija finansijskih tržišta u USA 1999. su - "gorki plodovi" te iste globalizacije (interesantno je da je Soros, sasvim korektno o tome pisao još prilično davno), ali baš zbog globalizacije - nisu više mogući "Titanik slučajevi"(kao dvadesetih XX veka) , pre će biti da ti je svetska ekonomija - konvoj puno brodova povezanih lancima i poremećaj u plovidbi jednog prouzrokuje manje ili veće poremećaje u plovidbi svih - e, sad ("vulgarizovano" što bi rekao jedan od četvorice braće Marx), što manji brod koji je što dalje od "izvora poremećaja" - to manje poremećaja u plovidbi tog malog broda......

A to što USA FedRes sada rade (manje-više i opet "vulgarizovano" - mi smo uradili 2001. - iz poreskog novca (i to dnevnog, živog priliva isplaćuju se razni dugovi, od penzija, doprinosa, do štednje....- i taj sistem je kod nas (teško, ali ipak) - održiv. Ali to smo MI, a oni su ONI. I iznosi i relacije su kao "bog i šeširdžija".

Mi imamo problem sa spoljnjim dugom (dugovi države + dugovi kompanija) ali nema šanse da se dugovi kompanija "prevaljuju" na državu, struktura dugova je potpuno različita.....i nema kod nas zakonodavca, a bogami ni predlagača koji bi bio za neki takav propis, što je (opet manje-više, Kongres dvopartijski - prihvatio)
Imamo (kao svaka tranziciona ekonomija) problem sa javnom potrošnjom i finansiranjem "skupih prava", ali je i taj sektor (teško, ali ipak) - održiv. Poseban problem je sektor javnih preduzeća koji tek čeka potpune strukturne promene...
i, naravno - mi smo i paradoks, jer se prilično često govori o "relativno stabilnim ili nestabilnim političkim prilikama", ali to nema uticaj (loš) na ekonomske prilike kakav se inače očekuje i koji je smetnja investicijama (rizik, korupcija, problemi sa administracijom,...itd). sutra se potpisuje ugopvor sa "Fiat" - nema, mislim, boljeg dokaza....

Što se tiče zaduženosti građana (krediti, gotovinski, potrošački) - upravo je neverovatna "urednost" kojom se ti krediti vraćaju....bez obzira na visoke kamate (koje "prolaze" zbog pretpostavljenog rizika)
Lista naših problema je podugačka, ona bi bila takva kakva je i bez "gorkih plodova globalizacije" koji sada tresu USA, a EU teraju na prilagođavanje strategija, čim pre (i danas i sutra su u Briselu). a na isto teraju i Rusiju i azijske ekonomije "u usponu".

USA imaju ogroman problem i doneli su odluku o - regulaciji, zakonskoj.
Ključno pitanje više nije DA LI regulacija u uslovima završene glovbalizacije, već KAKO regulisati?
Najveći rizik je tu - zakonodavac (ako nema dobre kontrole) jer je regulacija, per se, jezivo iskušenje za svakog zakonodavca i svaku izvršnu vlast. Ne umem da procenim (još) koliko je to "iskušenje" kad je USA u pitanju, samo kažem da je po "deafult-u" ono uvek veliko i pre il kasnije, može da bude i opasnije od ovog "kockanja i las vegas ekonomije" čije posledice sad gledamo...ali to je sasvim druga priča.

dragan7557 dragan7557 15:36 29.09.2008

Re: ima nas odraslih nismo svi bebe

Mi imamo problem sa spoljnjim dugom (dugovi države + dugovi kompanija) ali nema šanse da se dugovi kompanija "prevaljuju" na državu, struktura dugova je potpuno različita.....i nema kod nas zakonodavca, a bogami ni predlagača koji bi bio za neki takav propis, što je (opet manje-više, Kongres dvopartijski - prihvatio)


Naučite bolje.
US ima prema broju stanovnika manje partija od Srbije.
US Congress ima 535 članova
4 Delagates
1 (jedan) Resident Commisionar
i oko 250.000.000 stanovnika


Srbija
250 poslanika
i kol'ko stotina miliona stanovnika ????????????


Prevaljivanje na državu????

Vi ili nemate pojma kako izvršna vlast funkcioniše ili je nešto drugo u pitanju.
DUGOVE UVEK PLAĆA SAMO I ISKLJUČIVO NAROD (privredu sam isključio jer privreda bez osnovne komponente naroda - zaposlenih ne postoji)
bez obzira na visoke kamate (koje "prolaze" zbog pretpostavljenog rizika) U ovom slučaju država SAD lopovluk prebacuje na leđa naroda kao i sve ostalo, dok zakon o Zdravstvenom Osiguranju koji bi bio verovatno jevtinije nikako da nađu para da plate.

Rizik nema nikakve veze sa kamatama koje plaća stanovništvo za kredite jer organ Narodna Banka određuje kamatne stope i nije uslovljeno tržištem kao što bi vam svaki pošteni Ekonomista mogao objasniti ili pak mislite da referentnu stopu kamate određuje sveti Petar kome mi nismo omiljeni?
sutra se potpisuje ugopvor sa "Fiat" - nema, mislim, boljeg dokaza....

Ovde treba da stoji Zastava se vraća u mamino Fiat-ovo naručje
Imamo (kao svaka tranziciona ekonomija) problem sa javnom potrošnjom i finansiranjem "skupih prava", ali je i taj sektor (teško, ali ipak) - održiv.

Pa svako ko plaća toliku nepotrebnu a osobito nesposobnu administraciju i broj poslanika koji kako bi javno proklinjali i arčili tuđe 250 sadašnji saziv a plate primaju i oni iz prošlog saziva 250 za one iz predprošlog mi nisu poznati podatci, bi imao iste strukturne probleme.
Nije mi poznato šta podrazumevate pod "skupim pravima"????
Poseban problem je sektor javnih preduzeća koji tek čeka potpune strukturne promene...

Ono što vi nazivate Javnim Preduzećima se u zaostalim državama naziva Partijska / Stranačka PRĆIJA i izovor NELEGALNIH FINANSIJA za partije koje kao ni vaša ne polažu račune i novac im raste sa drveća.
nema šanse da se dugovi kompanija "prevaljuju" na državu, struktura dugova je potpuno različita

Pošto stalno pišete u množini onda vam mogu reći da jedina briga koju vi vodite o preduzećima je kako da ih se ili kurtališete radi opstanka na vlasti ili da ih raskrčmite u bescenje.
opasnije od ovog "kockanja i las vegas ekonomije" čije posledice sad gledamo...ali to je sasvim druga priča.

U Vegas ekonomiji je teoretska šansa jednaka statističkoj dok u Čikago Bojs ekonomiji Milton Feridmana razbojništvo i mafijaštvo kao osnova ekonomske tranzicije čini šanse za siromašne ravnim nuli.

O Globalizaciji neću ni da pišem jer ista u Srbiju retko navraća samo ako ima da se nešto ućari, dok srpski državljani u centre globalizacije koje spominjete SAD i EU bez viza (koje redovno ne dobijaju zahvaljujući svojoj vlasti i poslanicima) jedino mogu da čitaju iz Kurira i ostalih prodavača istine.
dragan7557
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:34 28.09.2008

nishta ja ne razumem

ja finansije ne razumem.

i danas mi nije jasno kako odem do prodavnice, dam im parche papira a oni mi daju hleb i mleko. uvek mi se chini da sam ih zeznuo.

ovo sa derivatima, razumljivo, razumem josh manje.

i znam da je ovo populistichki stav, ali shta mogu, chovek sam.

kad su kupovali jahte i pili shampanjac nisu me zvali. zashto me sad zovu kad treba da se plati ceh?

Kazezoze Kazezoze 14:43 28.09.2008

Re: nishta ja ne razumem

kad su kupovali jahte i pili shampanjac nisu me zvali. zashto me sad zovu kad treba da se plati ceh?

o tome se i radi, ceh uvek placa neko drugi.
privatnici privatizuju dobitak, a drzhava onda nacionalizuje njihov gubitak.
ceh placaju poreski obaveznici, zajedno sa kamatama.
dragan7557 dragan7557 16:15 28.09.2008

Re: Kaz okan'se

ceh placaju poreski obaveznici, zajedno sa kamatama.

Ceh plačaju svi stanovnici planete a ne obveznici kao što kažeš. Kad se to shvati onda će se stvari pomeriti
s'mesta.

Pa je reda da se OKANIŠ Obmana i prevara.

Obmana Poreski Obveznici je stara kapitalistička tvorevina (kategorija iz zakonodavstva) koja uopšte više ne postoji već više od STO GODINA i vezana je za pravo glasa iz kraja pretprošlog veka

dragan7557
Kazezoze Kazezoze 17:31 28.09.2008

Re: Kaz okan'se

Pa je reda da se OKANIŠ Obmana i prevara.

dragane mnogo si nervozan zadnjih dana... opusti se. nemam ja nameru nikoga da obmanjujem i varam, a to shto placam obavezan porez chak i na "lep pogled" nije moja izmishljotina, to dobro znash.
trener92 trener92 00:02 29.09.2008

Re: nishta ja ne razumem

marco_de.manccini
ja finansije ne razumem.

i danas mi nije jasno kako odem do prodavnice, dam im parche papira a oni mi daju hleb i mleko. uvek mi se chini da sam ih zeznuo.

ovo sa derivatima, razumljivo, razumem josh manje.

i znam da je ovo populistichki stav, ali shta mogu, chovek sam.

kad su kupovali jahte i pili shampanjac nisu me zvali. zashto me sad zovu kad treba da se plati ceh?


Preporuka! slažem se Gadafi je svojevremeno izbacio kintu iz upotrebe ,to je prava stvar!
dragan7557 dragan7557 15:46 29.09.2008

Re: Kaz preporuka

Kazezoze
Pa je reda da se OKANIŠ Obmana i prevara.

dragane mnogo si nervozan zadnjih dana... opusti se. nemam ja nameru nikoga da obmanjujem i varam, a to shto placam obavezan porez chak i na "lep pogled" nije moja izmishljotina, to dobro znash.

Pa, nije bilo upućeno tebi već generalno. Ako si se našao povređen moje izvinjenje. Bilo je zamišjeno kao šala vidi se po upotrebi 'okan'se.
Uzgred nisam nervozan pijem "melisanu"
pozdrav i preporuka
dragan7557
zeks92 zeks92 14:44 28.09.2008

istinito do bola...

...prva asocijacija na text, mi je poucna emisija na history-ju: krah renesansne berze u Amsterdam-u zbog trgovanja lukovicama lala ... ljudi su prodavali kuce zbog jedne lukovice retkog cveca...to je trajalo godinama ... a na kraju, sve je puklo ... k'o Dafina ... ko je tulipan, a ko je tupan? ... pitanje je sad!
Budimac Budimac 15:52 28.09.2008

Re: istinito do bola...

ljudi su prodavali kuce zbog jedne lukovice retkog cveca...to je trajalo godinama ... a na kraju, sve je puklo ...

Špic tog ludila se desio 1637. Nešto manje od veka kasnije Osmanska vlada je zaustavila isto to ludilo, kada je jedna lukovica mogla dostići cenu od 1000 zlatnika, propisujući cenovnik.
zeks92 zeks92 14:46 28.09.2008

c c c

ccc
ivana23 ivana23 15:21 28.09.2008

Plodovi hipokrizije

Navikli smo se na hipokriziju. Banke odbacuju svaku sugestiju o regulaciji, odbijaju svaki potez u pravcu antimonoploskih mera, ali kad nastanu nevolje, iznenada traže intervenciju države: mora im se pomoći, suviše su velike, suviše su važne da se dozvoli da propadnu.

Glavno pitanje se uvek vrti oko sistemskog rizika: u kojoj meri kolaps jedne finansijske institucije ugrožava ceo finansijski sistem? Vol Strit je uvek bi spreman da preceni sistemski rizik - uzmimo na primer meksičku finansijsku krizu 1995 - ali je nerado dozvoljavao da se preispita njegovo poslovanje. Prošle nedelje ministar finansija Herni Polson procenio je da postoji dovoljna sistemska opasnost koja opravdava da vlada spasi hipotekarne gigante Fani Mi i Fredi Mek, ali da nema dovoljno sistemskog rizika kad je rečo Lemanu.

Sadašnja finansijska kriza izvire iz katastrofalnog sloma poverenja. Banke su skalaple velike ugovore između sebe u vezi pozajmica i aktive. Izmišljanje su složene transakcije da bi se uklonio rizik i prikrailo krilaznje vrednosti aktive. U toj igri postoje dobitnici i gubitnici. To nije igra na sve ili ništa, večsamo igra na "ništa". Tržište se inznenada ruši i svi gube.

Finansijska tržišta počivaju na poverenju, a poverenje je poljuljano. Slom Lemana oznaćava veoma nizak nivo poverenja. a odjeci će se nastaviti. Kriza poverenja prevazilazi banke. U globalnom kontekstu postoji smanjeno povrerenje u američke političare. Na julskom sastanku G8 na Hokaidu, Amerika je davala uveravanja da se stvari kreću na bolje. Otad nije uradila niša, osim što je potvrdila globalno nepoverenje u vladine stručnjake.

Koliko su onda ozbilja poređenja sa slomom iz 1929? Većina ekonomista veruje da imamo monetarne i fiskalne isntrumenta i razumevanje da se izbegne kolaps tih razmera. Ipak, MMF i američko ministarstvo finansija, zajedno s centralnim bankama i finansijskim ministrima iz drugih zemalja u stanju su da podrže takvu vrstu politike "spasavanja" koja je izazvla ekonomski katastrofu u Indoneziji 1998. Štaviše, teško je imati vere u politiku vlade koja je odgovorna za apsolutno katastrofalno rukovođenje ratom u Iraku i katastrofalne odgovore na uragan Katrina. Ako i jedna administracija može da pretvori ovu krizu u još dublju depresiju, onda je to Bušova administracija.

Američki finansijski sistem omanuo je u dve ključne odgovornosti: rukovanju rizikom i dodeli kapitala. Industrija u celini ne radi ono što bi trebalo, na primer da kreira proizvode koji pomažu Americi da rukuje kritičnim rizicima i sada mora da se suoči sa svojom regulativnom strukturom. Nažalost, mnogi od najgorih elemenata američkog finansijskog sistema - toksične hipoteke i prakse koje su dovele do njih - izvezeni su u ostatak sveta.

Sve je to urađeno u ime inovacija, a svaka regualtivna inicijative je odbačena uz tvrdnje da bi ugušila inovacije. U redu, bilo je inovacija, ali ne na način koji jačaju ekonomiju. Neki od njaboljih i najpamtenijih američkih umova posvetili su svoj talenat da zaobiđu standarde i regulacije, namenjene da obezbede efikasnost ekonomije i sigurnost bankaraskog sistema. Nažalost, uradili su to veoma uspešno i sada svi mi - vlasnici kuća, radnici, investitori i poreski obaveznici - plaćamo cenu.


Džozef Stiglic
Autor je univerzitetski profesor na Kolumbija univerzitetu i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001.

dragan7557 dragan7557 16:32 28.09.2008

Re: Plodovi hipokrizije

Autor je univerzitetski profesor na Kolumbija univerzitetu i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001.

Dela nagrade čini mi se.
Inače istog kalibra kao i drugovi Ekonomisti od Adam Smita preko druga Marksa koji nije imao uopšte ni tri čiste sa Ekonomijom (ali zato sa Ideologijom) pa Ser Kvirije J.M. Kejnza (dražavnog manifakturiste), Belosvetske protuve Milton Fridmana (Čile i dr.) ekonomije Al Kapone Čikago bojsa, zaključno sa rečenim Ptičarem koji je već mnogu sirotinju uvio u Crni Fišek kao i Kožoder koji mu se divi i stalno spominje u porukama iz Davos-a gde se svi zajedno dave u kavijaru i tuđim parama koje arče k'o svoje.
dragan7557
nsarski nsarski 17:25 28.09.2008

Re: Plodovi hipokrizije

gde se svi zajedno dave u kavijaru i tuđim parama koje arče k'o svoje.

oni svoje nikad ne arce. zato ih i imaju.
ivana23 ivana23 17:52 28.09.2008

Re: Plodovi hipokrizije

dragan7557


Zar nije logicnije da ste se osvrnuli na tekst, umesto na "lik i delo".
Pratite li redovno njegove ekonomske analize i sta mislite o stavovima koje zastupa?
r0811n r0811n 15:27 28.09.2008

xxx

Ma, da.
Nama koji nismo privatnici i živimo u Srbiji je super.Možemo da uživamo u njihovom propadanju.
Da nam bude gore - ne može.
Dakle, daj te crne rupe.
Budimac Budimac 15:49 28.09.2008

Amero anybody?

Odličan tekst!

Zna li neko nešto o (budućoj) valuti amero?
Kazezoze Kazezoze 16:13 28.09.2008

Re: Amero anybody?

Budimac
Odličan tekst!Zna li neko nešto o (budućoj) valuti amero?

ne znam nishta u ovoj frci sa dolarom, ali kako stvari trenutno stoje amero nebi trebao preci vrednost meksichkog pezosa))
ivana23 ivana23 12:24 29.09.2008

1929.g.

Kazezoze Kazezoze 12:31 29.09.2008

Re: 1929.g.

ivana ti si carica... gde nadje ovu fotku iz 1929g ))
thanks i za korisne tekstove koje si postirala;-)
ivana23 ivana23 12:49 29.09.2008

Re: 1929.g.

Ima raznih slicica po budzacima interneta... )

Tekstova (dobrih) ima jos, al' necu da te zatrpam.

Hvala na lepim recima.

ivana23 ivana23 17:07 29.09.2008

***

AlexDunja AlexDunja 15:54 28.09.2008

:)

bravo, kaz!
al, bas!
Kazezoze Kazezoze 16:15 28.09.2008

Re: :)

thanks drugar))
maksa83 maksa83 17:27 28.09.2008

šta su zapravo derivati

Ugovor o kupovini Derivata je matematichka formula koju ni nsarski ne bi mogao reshiti. Za njihovo chitanje se koriste softveri. Cena sitnica, 500 000 $. Derivati su CRNE RUPE koji celi svet upravo usisavaju.


Ne znam da li je ovo od Jaapa ili od tebe, ali ovo je ... najblaže rečeno naduvano i nategnuto, i aj da kažemo netačno, od tumačenja ugovora pa do cene softvera.

Ugovor o kupovini derivata je jako, jako, jako prosta stvar. "Tada-i-tada, ti meni po ceni toj-i-toj isporučiš tu-i-tu-robu".
To je apsolutno sve, nema misterije.

Prvo treba odvojiti derivate kao pojavu i derivate kao sredstvo za berzanske špekulacije.

Kao instrument trgovine derivati nisu nastali da bi neko špekulisao nego da bi se proizvođači i korisnici sirovina zaštitili od fluktuacija cena tih sirovina. Npr. - ti praviš aluminijumska vrata za, šta znam, vatrogasna kola. Imaš neku cenu po kojoj želiš ta vrata da prodaješ, i u tu cenu ulazi i cena aluminijuma koji ćeš da potrošiš. Ti naime želiš ta vrata da proizvodiš i prodaješ po toj ceni i dogodine u junu, i jedini način da to obezbediš je da kupiš fjučer (derivat) na aluminijum gde se sve zna - pošto i kada. Ako to ne uradiš npr. može da se desi da nekoliko kineskih industrijskih giganata shvati da im treba puno aluminijuma i krenu da ga kupuju kao ludi (kao što su iscimali tržište čelika) i tom povećanom potražnjom oduva tu cenu u oblake i tako zezne tebe - malog proizvođača aluminijumskih vrata za vatrogasna kola.

Sa druge strane derivati kao sredstvo špekulisanja su jako opasna stvar, pošto se sve vreme trguje na margini (parama koje ne postoje), i lomovi su tu jako brzi i teški, a dešavaju se zbog pohlepe i iluzije o znanju, a što je rašireno i među "najboljima" (pomenuti Long Term Capital Management je sabrao jako velike mozgove i puno računarske i matematičke snage, ali im to uopšte nije pomoglo da se bučno ne razlupaju).

Prljava tajna tog sveta je da je sve vreme u pitanju - kocka. Kao ruski rulet za velike pare - kada dobiješ, baš si dosta dobio, ali ako izgubiš ... sine, tad si baš, baš, ono - izgubio. Gomila matematike koja se oko toga ispreda služi da stvori iluziju sigurnosti od kockica koje su se nesretno zakotrljale.


Cyrano de Bergerac Cyrano de Bergerac 20:01 28.09.2008

Re: šta su zapravo derivati

maksa83

Prljava tajna tog sveta je da je sve vreme u pitanju - kocka. Kao ruski rulet za velike pare - kada dobiješ, baš si dosta dobio, ali ako izgubiš ... sine, tad si baš, baš, ono - izgubio. Gomila matematike koja se oko toga ispreda služi da stvori iluziju sigurnosti od kockica koje su se nesretno zakotrljale.

Ovi su se kockali tuđim parama, zato je ovolika frka. Nego, mene ovako zlobnog zanima hoće li neko zaglaviti malo robije zbog svega ovoga. I da li je uopšte prekršen neki zakon, kad smo već kod toga.
maksa83 maksa83 21:45 28.09.2008

Re: šta su zapravo derivati

Nego, mene ovako zlobnog zanima hoće li neko zaglaviti malo robije zbog svega ovoga. I da li je uopšte prekršen neki zakon, kad smo već kod toga


Neće niko zaglaviti robiju, osim ako firma Kuka & Motika Inc. ne ustane i po'apsi celu Bušovu ekipu i okolinu (a šanse za to su, računam, ravne šansama povratka Kosova u maticu Srbiju , pošto je u korenu ovoga i deregulacija koju konzervativci tamo sistematski vrše pod geslom "pustimo decu da se igraju sa makazama i upaljačima, ne može ništa loše da se desi, tržište će sve to samo da reši". I tako niko neće zaglaviti nikakvu robiju pošto ne postoji zakonski okvir koji po kome bi neko bio kriv ako je rekao: "ova investicija tj. njena glavnica je sejf" (a ono zapravo veliki mehur od sapunice). Apsolutno svi su umešani, počevši od investment banaka, pa do agencija koje daju rejtinge (ocenjuju kvalitet i rizik neke investicije).

Neka regulativa koja sprečava zloupotrebu bi morala da postoji čak i u najtvrđem free market kapitalizmu, ali kako je bilo očiglednije da stvar ide ka provaliji tako se sve više žmurilo a pravila razlabavljivala.

Goran Vučković Goran Vučković 17:34 28.09.2008

Bilioni, Trilioni

Ćao Kaze,

ovde čini mi se ima jedna terminološka greška, konkretno prevod sa engleskog na srpski: ono što je u engleskom "billion" to je u srpskom "milijarda". Ono što je u engleskom "trillion", to je u srpskom "bilion". Američki GDP je, prema par rezultata sa vrha google upita bio nešto preko 13 biliona (trillions).

takođe, nisam siguran da su ti statistički podaci koje si nabrojao "razlog" cifre od 600 biliona dolara derivata - više liče na statistike koje treba da pomognu razumevanju veličine cifre.

Nego... sa ovo malo znanja o finansijskim tržištima koje sam stekao uprkos svojoj osnovnoj struci i dalje ne kapiram uzročno-posledične veze koje dovode do kvalifikacije cele stvari crnom rupom. Jel u smislu sistemskog rizika (domino efekta) između banaka, gde banke koje su prodavale derivate bankrotiraju a onda obore druge banke zbog međusobnih dugovanja?

I koje vrste derivata su sada izložene, uopšte? Meni se čini da nije cela masa od $600T istovremeno "zapaljiva", tj. da ima tu dosta toga što se okida suprotnim događajima...
gordanac gordanac 17:39 28.09.2008

čubaka...

...Paulson, Treasury Secretary je izašao sa tom cifrom (ima ga svugde)
$700 bilion bailout
Will it Work?
p.s. za prevod "bilion, ziliona..." si u pravu
man ray loves me man ray loves me 17:48 28.09.2008

Re: čubaka...

americki spoljni dug iznosi 10.5 triliona (trilion - 10^12), public debt je isto tu negde. paulson trazi 700 biliona (bilion - 10^9) - malo manje od deset posto. ali visoki zvanicnik iz treasury je priznao da ta cifra nije bazirana ni na cemu - da su prosto hteli 'jako veliki broj' - citaj, to je samo noga u vratima, prava cena ce biti mnogo veca.
Goran Vučković Goran Vučković 17:50 28.09.2008

Re: čubaka...

...Paulson, Treasury Secretary je izašao sa tom cifrom (ima ga svugde)
$700 bilion bailout
Will it Work?
p.s. za prevod "bilion, ziliona..." si u pravu

Ćao,

tu cifru znam naravno, čitam vesti - vidim da su sinoć/jutros kongresmeni uspeli da naprave dogovor. Ali ne kapiram baš vezu između 700 milijardi i 600 biliona.
maksa83 maksa83 18:01 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Jel u smislu sistemskog rizika (domino efekta) između banaka, gde banke koje su prodavale derivate bankrotiraju a onda obore druge banke zbog međusobnih dugovanja?


Verovatno je to hteo da kaže. Preprodaja dugova je postao veliki biznis zbog velike potražnje (dugovi se računaju u "sigurne" investicije, pošto kreću od toga da će se svako satrti da dug otplati i ne ostane bez krova nad glavom).
Velika potražnja je izazvala pomanjkanje tih hartija, i onda na scenu stupa pohlepa:

Evo je skaska koja to otpr. opisuje:

"E, kako da prodamo još ovih hipotekarnih kredita, idu k'o alva?"
"Pa, lepo, prodaj..."
"Pa nema više, izdali smo sve kredite koje je imalo smisla dati (onima koji će ih skoro sigurno otplatiti) i te dugove preprodali"
"Pa daj da razdelimo još tih kredita... pa preprodamo i njih"
"Ali nemam više kredita da preprodamo - ovi drugi nisu kreditno sposobni, verovatno neće to moći da otplate, njima nikad nismo davali kredite"
"Ma ko ga jebe, ionako ćemo to da preprodamo nekome drugome i rizik prebacimo na tog nekog"
"Aaaaa ... sjajno, sjajno"
"Uh, vidi ... ti krediti treba da budu osigurani, a ko će da nam osigura kredite koje izdajemo platežno nesposobnima?"
"Ma nema frke, eno ista firma ko naša prekoputa, mi osiguramo kredite kod njih, oni kod nas, i - pjesma"
"A ako krediti puknu? Mislim, ipak ih dajemo i onima koji verovatno neće moći da ih otplate."
"Pa ako ih ne damo mi daće ih neko drugi i preprodati ih, što bi smo mi bili budale. I daaaj ne pričaj više gluposti i ne zbunjuj me činjenicama nego de vidi nađi te nesretnike da im damo kredite, pa da to preprodamo, evo ubiše me kupci"
"Sjajno si sve ovo smislio"

Booooom.



ivana23 ivana23 18:10 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Goran Vučković Goran Vučković 18:19 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni


Verovatno je to hteo da kaže. Preprodaja dugova je postao veliki biznis zbog velike potražnje (dugovi se računaju u "sigurne" investicije, pošto kreću od toga da će se svako satrti da dug otplati i ne ostane bez krova nad glavom).

To tržište (mortgage backed securities) koliko ja znam, je mnogo manje - negde 6 biliona, čini mi se, a tu nije sve trulo, pošto ima verovatno puno naroda koji je otplatio određen procenat. Čini mi se da su jedino oni koji su poslednjih par godina kupovali u "opasnoj zoni" (negative equity). Od toga su Fani i Fredi garantovali nekih 1.5-2 biliona, ako nešto nisam pomešao.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:23 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

makso, da li su opcije isto shto i derivati? ili su tu negde?

koliko sam razumeo, ti kupish opciju da bi mogao da kupish u neko doba (recimo za godinu) neshto po nekoj ceni.

ali ako nadjesh jeftinije ne morash da kupish po toj ceni shto ste se dogovorili (zato se valjda i zove opcija, poshto imash opciju da ne kupish).

da li kod derivata morash da platish dogovorenu cenu za onaj aluminijum chak i ako isti postane jeftiniji?

ili sam sve pobrkao?
Goran Vučković Goran Vučković 18:25 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni


da li kod derivata morash da platish dogovorenu cenu za onaj aluminijum chak i ako isti postane jeftiniji?

Zavisi od vrste derivata. Kod fjučersa i forward kontrakta si kupio a kod opcije možeš, ali ne moraš.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:30 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

dakle opcija je vrsta derivata? chini mi se da pochinjem da shvatam. sad ponavljam gradivo.

opcija je vrsta derivata u kojoj imash opciju da kazhesh "e ne svidjami se i puj pike ne vazhi". a futures su vrsta derivata u kojoj to ne mozhesh da uradish nego kad dodje vreme "pare na sunce kako smo se dogovorili".
maksa83 maksa83 18:35 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

makso, da li su opcije isto shto i derivati? ili su tu negde?


Ja nisam bio dovoljno detaljan, tj. kad neko kaže derivati meni prvo padnu na pamet prvi derivati - tzv. fjučersi.

Dakle derivat je širi pojam, a opcija je (jedna od mnogo) vrsta derivata.
Opcija je - pravo da nešto kupiš ili prodaš po nekoj ceni, za razliku od npr. fjučera koji je obaveza da nešto kupiš ili prodaš po nekoj ceni u nekom trenutku.

Derivat je generalno neka hartija od vrednosti koja je vezana za nešto drugo, njegov tzv. underlying. U ovom slučaju hartija od vrednosti je samo to pravo da nešto kupiš/prodaš, dok je to nešto njegov underlying. To nešto može da bude bilo koja druga stvar kojom se trguje - sirovina, akcije, obveznice, čak i drugi derivati ispod kojih su derivati. Npr. japanci intenzivno trguju "opcijama na fjučere na državne obveznice".

Postoje zanimljivi momenati vezan za te stvari, tj. kao se regulacija menjala kada su se pojavljivali izgledi za zaradu, ali o tome kad se vratim (vodim ženu na večeru za njen rođendan .



Kazezoze Kazezoze 18:44 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Upravo tako maxo ))
Meni je Jaap objasnio da se zbog velike shpekulacije u trgovanju finansijskim derivatima doshlo do toga da je ta trgovina prerasla kompletnu svetsku ekonomoju i kad je pochelo da se rushi to sve poprimilo domino efekt.
evo kako sam ja zapisao sebi ono shto mi je Jaap pokushao da objasni.

Credit default swaps (CDS) su najrashireniji oblik trgovanja kreditnim derivatima.
CDS su opklade izmedju dve suprotne strane u bankrot neke kompanije zbog njenih bondova.
U tipichnom default swap-u, "kupac zashtite" dobija veliku isplatu novca od "prodavaoca zashtite" ako kompanija u određenom vremenskom periodu bankrotira.
"Prodavaoc zashtite" prima periodichna novchana sredstva od "kupca zashtite" za prihvacanje bankrotnog rizika.
CDS-i znachi nalikuju na police osiguranja, ali ne postoji obaveza za posjedovanjem nikakve imovine ili sredstava, te podnoshenja gubitaka, pa se zbog toga CDS-i naveliko upotrebljavaju za podizanje profita na promenama kretanja trzhishta.
U jednom primeru, Hedge fond mozhe sediti i primati 300.000 dolara godishnje samo u premijama za prodaju "zashtite" na rizichnim BBB "Junk " bondovima.
Premije su "slobodan" novac.
Slobodan dok se ne bankrotira na bondovima, kada se od Hedge fonda mozhe zatrazhiti i 100 miliona dolara.

E tu pochinju problemi. Shta ako Hedge fond nema tih 100 miliona dolara?
Fond je doveden pred bankrot.
Obe strane se zaklinju u derivate kao u vrednost u njihovim financijskim knjigama, koje sada moraju otpisati.
Ostali kockari koji su se kladili u oba ishoda, sada ne mogu naplatiti svoje pobede, a zbog poraza koje ostalima ne mogu isplatiti, teraju u bankrot i sebe i njih.

Domine padaju u lavini ukrshtenih bankrota koji utichu na ukupnu bankarsku industriju, stavljajuci u opasnost globalnu piramidalnu shemu. Otuda i naslov Crna Rupa.
nsarski nsarski 19:46 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Uh, vidi ... ti krediti treba da budu osigurani, a ko će da nam osigura kredite koje izdajemo platežno nesposobnima?"
"Ma nema frke, eno ista firma ko naša prekoputa, mi osiguramo kredite kod njih, oni kod nas, i - pjesma"

Upravo je ovo uzrok nagomilavanja losih kredita.
Posle kraha 1929 je donesen zakon da banka ne moze istovremend da se bavi poslovima osiguranja i investicija, i obrnuto. Taj Glass-Steagall act je sprecavao da banke koje drze novac gradjana ulaze u riskatne investicione poslove. E, 1999 je taj zakon oboren (uz pomoc i Demokrata i Republikanaca - zanimljivo McCain je bio uzdrzan u ovom glasanju) i onda je zurka pocela. Investicione banke su same sebe osiguravala i izvlacile iz bule.
Sada, kad je cela mucka proizvela katastrofu, svi idu u Vasington da prose za lovu. Cak i oni koji se zaklinju u nevidljivu ruku trzista koja sve resi.
Kad bi bilo koja zemlja na svetu bila u finansijskom sranju u kakvom je USA, MMF bi joj uskratio kredite, naredio da ukine sva socijalna davanja dok ne sredi finansije. U tom smislu, Usa je odavno zemlja treceg sveta, ali niko se ne usudjuje to javno da izgovori.
Goran Vučković Goran Vučković 21:12 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Evo jedne interesantne sličice iz LA Tajmsa

maksa83 maksa83 22:10 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

To tržište (mortgage backed securities) koliko ja znam, je mnogo manje - negde 6 biliona, čini mi se, a tu nije sve trulo, pošto ima verovatno puno naroda koji je otplatio određen procenat.


Magična reč - leverage.

Mislim da je to najbliži analog u relanom svetu onome što bi bila primenjena Banahova teorema o nepokretnoj tačCi, kada bi bila moguća - ono - isečeš sferu na 5 delova, sastaviš je malo drugačije i dobiješ 12 puta veću sferu - bez gubitka materije
Goran Vučković Goran Vučković 22:17 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni


Magična reč - leverage.

Ovaj... znam šta je leverage - ali kako se to primenjuje na ovaj slučaj?
maksa83 maksa83 22:57 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Ovaj... znam šta je leverage - ali kako se to primenjuje na ovaj slučaj?


Da ja ne mudrujem: Leverage 101 – The Real Cause of the Financial Crisis

Kažu da je leverage često bio 30:1, a za ove velike i 100:1, pa ti vidi.

Goran Vučković Goran Vučković 23:07 28.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni



Da ja ne mudrujem: Leverage 101 – The Real Cause of the Financial Crisis

Kažu da je leverage često bio 30:1, a za ove velike i 100:1, pa ti vidi.

Ok ovo je priča o adekvatnosti kapitala banaka, tj. da su davale hipotekarne kredite iz pozajmljenih sredstava (tj. na bazi izdatih MBS). I hajde da kažemo da to objašnjava 6 biliona prema 700 milijardi. Ali i dalje nemam vezu do 600 biliona derivata.
maksa83 maksa83 12:50 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

I hajde da kažemo da to objašnjava 6 biliona prema 700 milijardi. Ali i dalje nemam vezu do 600 biliona derivata.


Pa, zamisli leverage na leverage na leverage ... i ode Vinča u vazduh.

A i ne bih se baš opterećivao samim brojevima, jer, što reče neznana gospoja Treasury spokeswomen (ako je verovati Forbes magazinu, (koji nije neka ultralevičarska žuta štampa pa izmišlja i naslađuje se takvim urnebesnim glupostima):

"It's not based on any particular data point," a Treasury spokeswoman told Forbes.com Tuesday. "We just wanted to choose a really large number."

Aaaaa.... :))))))

Što zapravo i nije čudno, pošto bih rekao da nije fora "uraditi nešto konkretno" sa tim parama, nego pre manipulisati percepcijom ljudi oko ovog problema, jerbo da se ne lažemo - ceo taj berzanski ples nije stvar stvarnih vrednosti nego percipiranih vrednosti i self-fulfilling proročanstava. Manipulacija percepcijama koje se onda odražavaju na likvidnost, ponudu i potražnju.

I pitanje je da li je cela stvar uopšte izračunjiva pošto ima self-referencing momenata i sl. ludila, možda što reče kazezoze stvarno treba kombinovani um nsarskog i Daglasa Hofštetera da se to razmrsi i dođe do pravih brojeva, ako je to uopšte moguće.
Goran Vučković Goran Vučković 13:33 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Što zapravo i nije čudno, pošto bih rekao da nije fora "uraditi nešto konkretno" sa tim parama, nego pre manipulisati percepcijom ljudi oko ovog problema, jerbo da se ne lažemo - ceo taj berzanski ples nije stvar stvarnih vrednosti nego percipiranih vrednosti i self-fulfilling proročanstava. Manipulacija percepcijama koje se onda odražavaju na likvidnost, ponudu i potražnju.

Jel to onda znači da je Kaze sada "on the dark side"? :))

Video sam ovo za "really large number", da, bio je jedan blog na seekingalpha.com.

I dalje mi se čini da je cifra od 600 biliona malo senzacionalistička u ovom kontekstu. Ono upoređenje sa cenom Apolo misije, ratova u Iraku i Afganistanu i II svetskog rata mi izgleda praktičnije, posebno s obzirom na to da cifra od 700 milijardi verovatno nije konačna.
Kazezoze Kazezoze 13:39 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni: shta kazhu kinezi?

Chinese banker predicts weakened US dollar in long term


www.chinaview.cn 2008-09-28 17:55:31 Print

Special Report: Summer Davos
TIANJIN, Sept. 28 (Xinhua) -- The U.S. dollar would face short-term fluctuations and weaken in the long run, a leading Chinese banker predicted here on Sunday.

Speaking at the Summer Davos forum in this north China port city, Bank of China Vice President Zhu Min said he believed it would be less likely for the United States to sell more treasury bonds to other countries to obtain the funds needed to bail out the turmoil-beleagued financial market, which would only accelerate inflation in other countries.

Instead, the U.S. could only issue other bonds to finance the rescue plan, which Zhu said would definitely cause the dollar depreciation in the long term. The bailout fund will have topped one trillion U.S. dollars if the U.S. Congress passes the Fed's 700 billion dollar financial rescue plan.

Zhu said market confidence could not be recovered simply with the help of the 700 billion dollars, citing the U.S. dollar is a currency with turbulent fluctuations.

"It takes a long time to solve the current liquidity strains and investment crisis," Zhu said.

Zhu also saw short-term fluctuations for the dollar since investment demand for the dollar is dropping and there could be "more bad news" in the coming few weeks.

Well-known Chinese economist Cheng Siwei told the forum that the pace of appreciation for the Chinese currency, the yuan, should be slower.

The United States and some European countries have been arguing that the yuan's value is too low, which gives Chinese exporters an "unfair advantage." The yuan has witnessed continuous appreciation in recent years, but this time more and more Chinese enterprises, including textile firms, are complaining about money losses and possible shutdown.

dragan7557 dragan7557 15:50 29.09.2008

Re: čubaka...

gordanac
...Paulson, Treasury Secretary je izašao sa tom cifrom (ima ga svugde)
$700 bilion bailout
Will it Work?
p.s. za prevod "bilion, ziliona..." si u pravu

I opet ništa od Zdravstvenog Osiguranja za sirotinju nema para. Uvek se nešto naguzi da prostite kad treba rešiti ovo necivilizovano pitanje.
dragan7557
dragan7557 dragan7557 19:14 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Posle kraha 1929 je donesen zakon da banka ne moze istovremend da se bavi poslovima osiguranja i investicija, i obrnuto.

Slučaj Fortis
te demantuje kada je EU u pitanju pošto je ova firma osiguravač i bankar, što samo delimično važi za drugu belgijsko francusku prodavnicu magle Dexia gde se investirane i pare opština isl.

Oni koji pričaju o "nacionalizaciji uobičajeno previđaju da ovde nije reč o nacionalizaciji u klasičnom smislu reči već o finansijskim injekcijama pri kojima državni aparat za pare naroda kupuje robu sumnjivog kvaliteta.
Tri navedene države u slučaju Fortis su kupile prava (akcije ) nacionalnog figuranta (Fortis Nl. Fortis Blg. i Fortis
Luxemburg) znači pokvarenu firmu sa nacionalnom bojom koja je na njihovoj teritoriji.
Juče je jedna francuska grupa ponudila kao otkup cenu od € 1,6 po akciji Fortis koja je u petak kotirana na € 5,6 po akciji, što ukazuje da se pokušaj lopovluka nastavlja i pri tome izaziva presedan a
što je i izazvalo hitno "rešenje" ministara finansija tri države. Večeras se očekuje u Belgiji i rasvetljenje Dexia problema čija direkcija se pravi luda i laže da je sve u redu.

Evropska Banka je tokom dana bacila novih € 100.000.000.000 na tržište kako bi pomogla dalje širenje
propasti što je ekvivalent od +10 % od nemačkog državnog duga.Za nekoliko dana u nastavcima će E.B.
iz Frankfura a.M dostići sumu koju će ameri dati za sanaciju (preko leđa naroda) najvećeg lopovluka, otimačine i korupcije u istoriji sveta (nominalno). bez mnogo diskusije i priče ratnih bubnjeva i dimnih signala a la amero scenario. Znači ništa diskusije jok kongres već Bakna Banaka i schluss.

Ko je slušao Buš-ov govor i prečuo idiotski cinizam citat: ... moramo popraviti poverenje u kredit kako bi američke porodice imale za dnevni hleb ... (slobodan prevod) mogao je i da shvati dve stvari :
- ameri da nije kredita ne bi imali ni za hleb
- proletarizacija amerike je građane dovela do prosjačkog štapa.
- bogatstvo je u sigurnim rukama Upper Class People - 2 % Građana ove najveće svetske "demokratije"

Zašto Srbija ovo neće ni osetiti ?

Bankarstvo je u Srbiji poluga proletarizacije, ili razvlašćivanja i restrukturiranja vlasničke strukture nad nekretninama u posedu građana što ni komunistima nije pošlo za rukom (vidi Seljačko pitanje Marks ,Lenjin)
gde sitno vlasnička struktura poseda (vlasništva) nije pod hipotekarnim zaduženjima prodavaca magle već
predstavlja još uvek klasičan Real Estate. Amerika i EU ssu klasične proleterske zemlje gde je posed (vlasništvo nad nekretninama u rukama banaka i sličnih krupnih kapitalista (osiguranja) koji "svoje pare" multipliciraju kroz hipoteke dok ne dođe Crni Ponedeljak kako je današnji dan već nazvan u štampi.

Ova "nacionalizacija" je direktno mešanje u "slobodno tršište" ćata i političara koji nacionalizujući propalo u stvari spašavaju sistem (tuđuim parama) koji su do juče slavili.
dragan7557


Kazezoze Kazezoze 19:36 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Ova "nacionalizacija" je direktno mešanje u "slobodno tršište" ćata i političara koji nacionalizujući propalo u stvari spašavaju sistem (tuđuim parama) koji su do juče slavili.

odlichan komentar dragane... jutros sam ukratko izvestio za tih 12,5 milijardi eura koje su ubrizgale te tri zemlje, chije vlade su postali vlasnici 49% akcija u svojim zemljama... chini mi se da ce ubrzo josh neke banke doci na red. ABN AMRO ce vrovatno kupiti holandski ING. u svakom sluchaju veci problemi su na vidiku. evropska unija je mnogo zavisila od dolara i to tek sad izlazi na videlo.
Milan Novković Milan Novković 19:59 29.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

ABN AMRO ce vrovatno kupiti holandski ING

Radi se o mnogo manje važnim delovima ABN AMRO-a - private i retail (Samo Holandija?) bankingu.
Ono najveće, investment banking, su prošle godine kupili RBS (Royal Bank of Scotland) (I izgleda da je RBS CEO zbog toga dobio opomenu pred isklključenje od strane akcijaša)
dragan7557 dragan7557 00:08 30.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

Kazezoze
Ova "nacionalizacija" je direktno mešanje u "slobodno tršište" ćata i političara koji nacionalizujući propalo u stvari spašavaju sistem (tuđuim parama) koji su do juče slavili.

odlichan komentar dragane... jutros sam ukratko izvestio za tih 12,5 milijardi eura koje su ubrizgale te tri zemlje, chije vlade su postali vlasnici 49% akcija u svojim zemljama... chini mi se da ce ubrzo josh neke banke doci na red. ABN AMRO ce vrovatno kupiti holandski ING. u svakom sluchaju veci problemi su na vidiku. evropska unija je mnogo zavisila od dolara i to tek sad izlazi na videlo.

Kaz ovo je poznato već godinama pa je čak i bivši CEO E.B W. Duisenberg na ovo upozoravao u nekoliko
mahova a pre dve godine je interno publikovandefinitivni crni scenario i povučene granice ispod kojih dolar neće biti menjan
za Evro kao i druge mere sa kojima se politika nije složila.
Bilo je jevtinije(?) izložiti se inflatornom pritisku u Evro zoni nego uraditi regulaciju tržišta maglom,a nule su dopisivane na nano sekunde a na papiru kapital rastao u nebo. Za sve lopove je bilo dovoljno.
Amero inflacija je preseljena u Evropu a granice razmene dolara za Evro su se pomerale dok je kamatna stopa na hipotekarne kredite ušla u zonu fabrikovanja nepostojećeg i uplovila u zonu fiktivnog kapitala koji sa stvarnim vrednostima nekretnina kao bazom više nije imao ništa zajedničkog.

Pre nekoliko meseci su nacionalne banke upozorile političare kuda ovo vodi al' niko nije mario.
Kamatna stopa na hipotekarne kredite je godinama prouzrokovala inflaciju koja je pogodovala svima pošto su dopisivali milione svaki dan u kući od karata.
Bankari su svaki dan davali pare koje nemaju svojim kolegama kako bi se rupe u dnevnim , mesečnim i kvartalnim bilansnim stavkama štimovali a dnevna kamata nedeljom je novac najjevtiniji (trguje se 24 sata dnevno) pokrivala je interval u kome su pare pozajmljivane i držane na računima banaka.

U Evropi je uobičajeno da banke imaju rezervu od 6 % svog kapitala ali ovo ne važi za druge igrače koji su krupniji od banaka i brže reaguju jer ne operišu sa pravim novcem već žiranim dok se putanja novca sa konta na konto upisuje ponekad na dva računa kao valutna transakcija (u primeni i u Srbiji da se pare"ohlade"
Igra je veoma komplikovana a veštačkih para se proizvodilo kaliko je kome trebalo.

Problem je nastao kada su banke prestale jedna drugoj da pozajmljuju pare i nastala panika Northern Rock a potom i druge. Forzis je doživeo istu sudbinu kao i drgi jer su gomile ljudi tražile pare sa svojih računa ili su smatrali da su njihove plate koje dolaze na račun u opasnosti a samim tim i njihov lični solvabilitet.
Kada je ovo prenešeno i na privredu veštačke pare su došle u kontakt sa pravim (opipljivim parama odnosno vrednostima i realnim pokrićem ) baloni su počeli da pucaju pojedinačno a onda je izazvan stampedo i pored činjenice da u igri nisu bile pare običnih štediša već virtualne pare iste one koje je proizvodio i Milošević gde je nevredan novac menjan za pravi a pošto to u EU još nije odomaćeno (garantuju države štedne učoge ( U USA do $ 20.000) pogođene su državne finansije (garantovane prilivom od poreza) pa je ovo i jedini razlog što su se političari uspandrcali ka kolizija između pravog i virtualnog novca bez pokrića ne izazove probleme koji bi vodili u moratorijum.

U svakom slučaju smo na početku ekonomske krize neviđenih razmera.
dragan7557
nsarski nsarski 03:05 30.09.2008

Re: Bilioni, Trilioni

U svakom slučaju smo na početku ekonomske krize neviđenih razmera.

On the other hand, this could be a beginning of a wonderful new world.
ivana23 ivana23 20:02 28.09.2008

Pohlepa i korupcija „nagrizaju“ Volstrit

Osnovni razlog bila je pohlepa i korupcija na Volstritu. Iako niko ne poriče postojanje tih motiva, insistirao bih na tome da kriza ima korene u ključnim regulatornim odlukama donetim u Sjedinjenim Američkim Državama tokom poslednjih nekoliko decenija. Prva odluka usvojena tokom sedamdesetih godina, ukinula je regulisanje naknada koje dobijaju brokeri. Druga, iz devedesetih, uklonila je zabranu iz Glas-Stigalovog zakona mešanja komercijalnog i investicionog bankarstva. U danima kada su naknade bile fiksne, investicione banke mogle su komotno da žive i da knjiže trgovanja akcijama. Deregulacija je donela konkurenciju i manje marže. Eliminisanje Glas-Stigala omogućilo je komercijalnim bankama da zakorače u tradicionalne zone poslovanja investicionih banaka. Kao odgovor na to, investicione banke proširile su delovanje na nove poslove kao što je stvaranje i distribuiranje kompleksnih obveznica. Banke su pozajmljivale novac i ulagale ga da bi održale profitabilnost. „Stvori i distribuiraj“ model obezbeđivanja i u velikoj meri koristi pozajmljena sredstva - bio je način funkcionisanja banaka koji je predstavljao uvod u krizu. Važno je naglasiti da su to bile nenamerne posledice, u osnovi, razumnih političkih odluka. Deregulacija je omogućila malim investitorima da trguju akcijama jeftinije, što im je bilo od koristi. Međutim, druge stvari nisu bile jednake. Činjenica da su se investicione banke koje su, podstaknute promenama propisa ušle u rizičnije aktivnosti, našle izvan regulatorne mreže, ukazuje da je to bio recept za katastrofu.

Eliminisanje Glas-Stigalovog zakona u osnovi je bilo razumno, jer, konglomerati omogućavaju finansijskim institucijama da diverzifikuju svoje poslove, a povezivanje s komercijalnim bankama omogućava investicionim bankama da finansiraju svoje operacije korišćenjem relativno stabilnih depozita umesto nepouzdanih tržišta kapitala. Ovaj model pokazao je svoju sprovodljivost u Evropi tokom nekoliko vekova i njegove prednosti su evidentne u SAD čak i sada kada je Banka Amerike kupila Meril Linč. Međutim, za stvaranje konglomerata potrebno je vreme. Umesto toga, Meril Linču, kao i drugim investicionim bankama, bilo je dozvoljeno da u kratkom roku dupliraju uloge, ali i da ostanu izvan vidokruga regulatornih tela. Kao poseban entitet, te institucije su ranjivije na tržišna pomeranja. Kriza dovoljna da zapreti celokupnom finansijskom sistemu bila je potrebna da strmoglavi neizbežnu konglomeratizaciju.

Drugi element u krizi bio je set poteza koji je omogućio stvaranje globalnih neravnoteža. Bušova administracija smanjila je poreze, a Federalne rezerve spustile su kamatne stope, kao odgovor na recesiju iz 2001. godine. U međuvremenu, finansijska inovacija radila je na tome da kredit učini još jeftinijim i dostupnijim. To je, naravno, samo priča o sabprajm hipotekama u drugom obliku, a rezultat je povećana potrošnja SAD i klizanje štednje domaćinstava u negativnu teritoriju. U ovom kontekstu važno je pomenuti razvoj Kine, kao i pad investicija u Aziji nakon finansijske krize 1997-1998. Kako je Kina uštedela gotovo 50 odsto svog bruto nacionalnog dohotka, sav taj novac morao je negde da se odlije. Veći deo otišao je u državne obveznice SAD i obveznice Fani Meja i Fredi Meka. To je poduprlo dolar i smanjilo troškove zaduživanja za američka domaćinstva čime ih je ohrabrilo da žive iznad svojih mogućnosti. To je, takođe, stvorilo živahnije tržište za obveznice Fredija i Fani i pothranjivalo „stvori i distribuiraj“ mašineriju. Ali, u tome ne treba tražiti samo greške. Izvlačenje milijarde Kineza iz siromaštva sigurno je najvažniji momenat u našem dobu. Činjenica da su Federalne rezerve brzo reagovale sprečila je da se recesija u 2001. godini pogorša. Međutim, javile su se nenamerne posledice. Neuspeh regulatornih tela SAD da pooštre standarde u oblasti kapitala i pozajmljivanja u trenutku kada su obimni prilivi kapitala u kombinaciji sa labavom politikom Federalnih rezervi raspalili preterani kreditni bum. Neuspeh Kine da se kreće brže u ohrabrivanju veće domaće potrošnje srazmerne visokim prihodima dolio je ulje na vatru.

Sada, omamljeni finansijski sektor prinuđen je da se ukopa. Neke posledice, poput braka Banke Amerike i Meril Linča, srećnije su od drugih, poput bankrota Liman bradersa. Nije dobro ni to što inostrane centralne banke trpe gubitak kapitala zbog nepromišljenih investicija. Ali, realno je očekivati da će kako se postepeno budu apsorbovali gubici na američkim obveznicama, tokovi kapitala ka SAD slabiti. Deficit tekućeg platnog bilansa SAD i azijski suficit će se smanjiti. Američka domaćinstva će morati ponovo da štede. Jedna od anomalija je da je dolar ojačao poslednjih nedelja. Kako se na SAD više ne gleda kao na snabdevača visokokvalitetne finansijske imovine, neko bi očekivao da dolar oslabi. Jačina dolara odražava refleksnu reakciju investitora koji su pohrlili ka državnim obveznicama SAD kao sigurnom raju. Vredi prisetiti se da se ista stvar dogodila u avgustu 2007. godine kada se javila sabprajm kriza. Međutim, kada su investitori shvatili razmere finansijskih problema SAD, trka ka državnim obveznicama je opala i dolar je nastavio da pada. Sada, kada se investitori prisećaju razmera finansijskih problema SAD, ponovo ćemo se suočiti sa padom dolara.

Isticanje pohlepe i korupcije kao uzroka krize vodi nas ka sumornoj prognozi. I mada ne možemo promeniti ljudsku prirodu niti možemo učiniti investitore manje pohlepnim, činjenica je da stavljanje akcenta na regulatorne odluke nagoveštava optimističniji ishod krize. Nenamerne posledice ne mogu uvek da se spreče. Greške u povlačenju poteza ne mogu uvek da se izbegnu. Ipak, one mogu da se isprave, ali to zahteva da se dublje zagledamo u osnovne uzroke problema.


Beri Ajšengrin
Autor je profesor ekonomije na Univerzitetu Kalifornija, Berkli
yanjing yanjing 09:43 29.09.2008

Re: Pohlepa i korupcija „nagrizaju“ Volstrit

Kako je Kina uštedela gotovo 50 odsto svog bruto nacionalnog dohotka, sav taj novac morao je negde da se odlije. Veći deo otišao je u državne obveznice SAD i obveznice Fani Meja i Fredi Meka. To je poduprlo dolar i smanjilo troškove zaduživanja za američka domaćinstva čime ih je ohrabrilo da žive iznad svojih mogućnosti. To je, takođe, stvorilo živahnije tržište za obveznice Fredija i Fani i pothranjivalo „stvori i distribuiraj“ mašineriju.


A koliko i kako ce sve ovo uticati na Kinu?
Mislim, da li postoji neki scenario i mogucnosti?
dragan7557 dragan7557 14:44 30.09.2008

Re: Pohlepa i korupcija „nagrizaju“ Volstr

Autor je profesor ekonomije na Univerzitetu Kalifornija, Berkli

Ivana, konačno i jedan malo pametniji autor sa dovoljno kritičkog potencijala i osobito kuraži koji još od kraja 90 ih
publikuje razna gledišta i podvrgava kritici svete krave poput Bretton Woods institucija i još 1999 je upozorio na creiranje problema moralnog hazarda koji treba jasno adresirai, a dao i neke smernice u pogledu avertiranja i rešavanja kriza.
Za detalje:

Toward A New International Financial Architecture : A Practical Post -Asia Agenda
by Barry Eichengreen
1999, ISBN 0-88132-270-9


Što se Štiglica tiče od njega me spopada muka kao i od Kožodera Bože ili Dinkića osobito od kada je postao delimični Alfredovac i udesetostručio cene svojih mišljenja i ostalih sosova iz njegove manifakture.

Uzgred Barry govori jasnim jezikom, konzistentnim analizama glavnih problema, dajući pri tome upotrebljive sugestije posebno u gore navedenoj knjizi ali i u drugim do sada objavljenim papirima.
dragan7557
ivana23 ivana23 15:51 30.09.2008

Re: Pohlepa i korupcija „nagrizaju“ Volstr

Birajte autore... po svom ukusu. :))

http://www.project-syndicate.org/
milosib92 milosib92 21:55 28.09.2008

Mene baš briga

samo da ovi naši opet ne zahebu stvar i svrstaju se uz nekog u tom neminovnom velikom ratu koji sledi.

Svaka civilizacija se ruši kada nemoral postane društveno poželjni obrazac ponašanja. U našoj je pohlepa podignuta na nivo božanstva. Kako drugačije da objasnim dečka koji završi fiziku, govori 5 jezika i radi kao prodavac osiguranja. Sve je otišlo u ...
maksa83 maksa83 22:25 28.09.2008

Re: Mene baš briga

U našoj je pohlepa podignuta na nivo božanstva.


Ne bih rekao da je ovo nešto novo. Pohlepa je jako stara i univerzalna, a novom je možda čini to što svoje vizure ograničavamo na naš životni vek. Samo je tehnologija omogućila amplifikaciju efekata lomova koji nastaju.
Npr. u starom Vavilonu su imali jako precizno definisane uslove kreditiranja, otplate itd. itd. (dotle da su vrlo rano ukapirali da je kamata na kamatu nešto što treba zabraniti, pošto ljudi intuitivno ne kapiraju nelinearnost svega toga, i onda eto belaja). Ali u to vreme neka kreditna kriza (*) bi mogla da pogodi u najgorem slučaju samo Vavilon. Sada smo samo povezaniji u svim ravnima, i tehnologija koja omogućava brži napredak ujedno omogućava i brže i intenzivnije lomove.

(*) meni reč "kriza" u svemu ovome jako bode oči, pošto ne verujem u "krize" kao takve u ogromnom broju slučajeva. Jako često je ono što mi percipiramo kao krizu zapravo samo kraj neke iluzije, a onda nam posledice tog zaluđivanja izgledaju kao "krize", u smislu "iznenadna loša situacija". Ovo bi bio školski primer "lažne krize".

Milan Novković Milan Novković 22:28 28.09.2008

Crna rupa - bela rupa :)

Kaze, posle brzog čitanja komentara samo da dodam i pomalo ponovim neke tuđe reči:

- Ako nisi u poziciji sile ne postoje lake pare iz ničega na nivou non-sovereign grupacije, npr grupe banaka, hedge fondova i td.

- Postoji pohlepa, naravno, koja nagriza zdrav razum i kolektivno dovodi do krahova.

- Ako su države u poslu presipanja od "siromašnih" ka "bogatima" na neki dući rok onda, ako se to ne bi desilo kroz krahove kao ovaj desilo bi se na neki drugi način.

Derivati su uglavnom zero-sum game. Da bi neko dobio neko mora da igubi. Ako nisi u igri tebe se uglavnom to ne tiče. Sve dok institucija koja jeste u igri ne ubedi tebe da polođiš neku lovu kod njih. Pa ako bankrotiraju i ti si u opsanosti.

U UK, npr, država ti garantuje uloge od oko 30'35K funti, ne znam tačnu cifru. Ako imaš više novca sve što treba da uradiš je da ga deponiraš u više banaka koje nisu povezane određenim vrstama direktnih ili indirektnih vlasničkih odnosa.

Znači, već ovde si, intelektualno i operativno i sam deo igre ako imaš preko 30K (govorim o prosečnom čoveku).

Ako si net štediša kriza te se ne dotiče previše, više je prolazna napast nego ozbiljna nevolja.

Ali mi u proseku nismonet-štediše. To problem postavlja u posebnu perspektivu gde ako smo prezadućeni mi u situaciji gde je presušio keš (kredit) nemamo lakog načina više da se refinansiramo, ili da se finanisramo na očekivali ali nelogičan način, pa nas krize ovog tipa dotiču.

Derivati - ako ja izmislim neko pravo pa pokušavam da ga prodam drugom da bih dobio novac ne radi se o novcu iz ničega, tj iz moje izmišljotine - ja moram da ubedim tog drugoga da moje pravo ima vrednost i da mi taj drugi da opipljiv keš. Ovo je pojednostavljeno, ali skreće paznju na keš koji negde postoji..

Naravno, računovođe imaju svoj udeo u kreativnosti :) Evo i male misaone zagonetke kad su derivati u pitanju kroz jednu paralelu: zamisli da ti i ja imamo po traktor, ali ga koristimo samo sa 15% kapaciteta. Znači postoje dva traktora.

Ako zajedno kupimo jedan traktor pa ga koristimo po 15% ti i toliko i ja koliko je to traktora za nekog nezavisnog posmatrača sa strane? Iz pozicije tog posmatrača nema neke velike razlike izmežu ova dva scenarija (zaboravimo za sad na novac koji je bio potreban da se kupi traktor).

Derivati transformišu potencijal u kinetiku, kao i razni drugi ne-finansijski transformatori. problem nastaje kad počnu da se ignorišu zakoni, kad pohlepa postane zakon.

Ali, zakon o održanju energije ostaje, kinetika se vrati u potencijal, ne može finansijska kriza da ti anihilira kolekciju CD-jeva koju si nakupio, ližu se rane tamo gde su ostale energetske rupe,, pusti se zaboravu da odradi svoje i ide se dalje u novi ciklus :) Nema crnih rupa :)
ivana23 ivana23 23:43 28.09.2008

Европа и финансијска криза

Колико је Европа рањива
Француска је усаглашена са Немачком у погледу реаговања на претећу финансијску кризу, а то значи измену правила игре на светском нивоу. – САД нису више светска финансијска суперсила


Брисел, 27. септембра – Док талас финансијске кризе полако али сигурно стиже преко Атлантика у Европу, Брисел тврди да се овде неће поновити амерички сценарио, иако је забринут због застарелог економског система. Банкарски прописи у Европској унији наликују закрпама па се морају хитно мењати, али се нова правила у систему тржишта новца морају ускладити у читавом свету.

Француски председник и председавајући ЕУ Никола Саркози позвао је 27 влада европског блока у хитну акцију унапређења контроле банака.

Он је упозорио да Европа неће моћи да избегне шок економске кризе која је погодила САД где је „управо плаћена неразумна цена” за недостатке у регулативе банкарског система утемељеног давне 1944. године на монетарној конференцији Бретона Вудса.

Конференција је пре 64 године установила амерички долар као референтну валуту размене на нафтном тржишту и задовољила тадашње тежње за постратовском монетарном стабилношћу.

Сада је томе дошао крај, најавио је ротирајући председавајући ЕУ.

– Не можемо више управљати економијом 21. века служећи се инструментима прошлог века – сликовито је објаснио Саркози.

Ceo tekst

Kazezoze Kazezoze 08:08 29.09.2008

Re: Европа и финансијска криза

upravo sam prochitao da su 3 zemlje beneluksa- belgija, holandija i luksemburg odluchile nacionalizovati fortis banku pumpajuci joj inekciju od 11,2 milijarde eura. dosadashnji predsednik fortis banke Maurice Lippens je dao otkaz.
belgijska vlada je pumpala 4,7 milijardiu fortis bank belgije, luksemburgshka 2,5 u fortis banku luksemburga, a holandska 4 milijarde eura u fortis bank nederland.svaka vlada postaje vlasnik 49% fortis banke.
o sudbini ABN AMRO banke nije postignut dogovor. bice prodan sledece sedmice. a veliki kandidat za kupovinu je holandska ING banka.



holandski ministar financija wouter bos potpisuje nacionalizaciju fortis banke nederland
ivana23 ivana23 17:09 29.09.2008

Re: Европа и финансијска криза

trener92 trener92 00:20 29.09.2008

Crne rupe ...

Neki misle da smo tamo već odavno!
"Preko zime,Tarahumari zive nagi u planinama koje su neprohodne od snega,prkoseci tako svim medicinskim teorijama.Komunizam postoji medju njima u obliku spontanog osecanja solidarnosti.Moze se ciniti neverovatnim, ali Tarahumara Indijanci zive kao da su vec odavno mrtvi.Oni ne vide styarnost i crpe magicnu snagu iz prezira koji imaju prema civilizaciji....Neki put odu do grada, gonjeni nepoznatom zeljom za pokretom, da vide, kako oni kazu, kako je to tamo sa onima koji su pogresni.Za njih, ziveti u gradu znaci biti pogresan."
Antonin Artaud
The Peyote Dance
"Rasa izgubljenih ljudi"

""Metro"" Mika Oklop
hogubadagri hogubadagri 01:37 29.09.2008

najveca tragedija

nisu razmere i posledice toga sto sledi vec sto se to dogadja cetvrti ili peti put za poslednjih sto godina
crossover crossover 03:39 29.09.2008

Cutting a cake

Kazezoze, velika preporuka, odličan tekst. Baš dobar.
Velika preporuka i za Maksu.
ivana23 ivana23 08:00 29.09.2008

Nema blanko podrške Polsonu

Njujork - Spasonosni paket sekretara Trezora SAD Henka Polsona vredan 700 milijardi dolara zapao je u teškoće na Kapitol Hilu...

...Ispravno, jer nije dobro napravljen. Kongres bi se odrekao svojih odgovornosti kada bi sekretaru Trezora dao blanko podršku. Predlog zakona dostavljen Kongresu sadrži jezik koji bi izuzeo odluke sekretara iz nadzora bilo kog suda ili regulatorne agencije što bi bilo konačno ispunjenje sna Bušove administracije o jedinstvenom činovniku. Polsonov dosije ne uliva poverenje potrebno da bi dobio diskreciono pravo u odlučivanju o 700 milijardi dolara. Njegovi potezi pretprošle nedelje izazvali su krizu koja hitno spasavanje čini neizbežnim.


Džordž Soroš - Ceo tekst

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana