Hipotekarna kriza - ponuda, potražnja i regulacija

Saša Radulović RSS / 29.09.2008. u 19:40

Pronađe Đura odličan biznis. Peri treba dugoročan kredit za kuću, na 30 godina, i plaća dobru kamatu. I plasira tako Đura svoj zdrav kapital Peri, dobije odličnu kamatu, bolju nego da je stavio novac u banku ili kupio državne obveznice. Pera je uredan platiša. Ima dobar posao i dobra primanja. A i ako zapadne u probleme sa plaćanjem kredita, tu je kuća, a na nju smo stavili hipoteku, tako da je verovatnoća gubitka mala. Jako mala. Skoro da je nema, skoro isti rizik kao da je pozajmio državi. Računa Đura, mogu ja da podnesem tako mali rizik.

Vidi Đura, zarada dobra, a vidi treba i Vidoju kredit za kuću. Vidoje ima malo lošiji posao, malo manja primanja, ali je spreman da plati bolju kamatu. Međutim, Đura nema više kapitala. I tu Đuri sinu odlična ideja. Ima jedan Miško i on pozajmljuje na veliko. Miško neće da se bakće sa pojedinačnim kreditima. Ovaj kredit koji je plasirao Peri je imovina - asset. A i ovaj koji bi plasirao Vidoju. Oni mogu da se koristi kao obezbeđenje, pa na osnovu njih može Đura da dobije kredit od Miška. Obezbeđen kredit. I tako Đura pronađe grupu Pera i hrpu Vidoja. Mišku plati nešto manju kamatu nego što Vidoja plati njemu i biznis počne da cveta.

I tu i Đura i Miško počnu da mlate odlične pare. Miško našao odličan način da plasira svoj pozamašan kapital u "sigurne" investicije koje su obezbeđene nekretninama, znači prava vrednost a ne magla (real-estate), i ubire značajno veću kamatu nego da je kupio državne obevznice. Te se tu Miško polakomi i počne i sam da pozajmljuje pare po nižim kamatama i investira u Đurin posao.

Vide to i drugi Đura i drugi Miško. A pitaju komšije i rodbina, a bogami i oni koji pozajmljuju pare, tog drugog Đuru i Miška, kako to da onaj prvi Đuro i onaj prvi Miško tako dobro mlate pare, a oni ne mogu. Te ti i oni uskoče u priču.

Gleda sve ovo Slavica koja prodaje kuće i vidi da se odjednom pojavljuje dosta Pera i Vidoja i traže kuće. Ne pita Slavica odakle im pare. Šta je briga. Nego počne da diže cene. Potražnja velika. A počne i da gradi više. I tu i Slavica počne da mlati pare.

Pošto se nakotilo Đura i Miškova, iscripismo mi Pere i Vidoje, pa morasmo da pređemo na Đokice. I Đokici treba kuća. Što je Đokica najgori na svetu. Jeste da nema stabilan posao, da mu je plata loša, ali još uvek Đura i Miško imaju hipoteku na kuću, tako da su osigurani. A svi znaju da je broj Đokica nepresušan.

Ovde su Đura i Miško, i svi njihovi imenjaci, već ušli u problematičnu situaciju, ali još uvek nisu načinili kardinalnu grešku. Dok god su krediti koje su dali u vremenskom balansu sa zaduženjima koje su uzeli, problem postoji, ali je sveden na nivo rizika između ta dva zaduženja. Kako? Ako sam uzeo kredit na milion dolara na 30 godina i plaćam godišnju kamatu od 90.000, a plasirao sam milion dolara na isto to vreme od 30 godina i dobijam godišnju kamatu od 100.000, može da mi se desi da neki od tih koji mi plaćaju 100.000 kamate ne mogu da plate. Ako 10% ne može da plati, nemam problem likvidnosti. Ako 15% ne može da plati, već imam problem, ali je on $5.000 godišnje. Na investiciju od milion dolara, i nije tako strašno. Recimo da 25% njih ne može da plaća. Opet imam problem od "samo" $15.000 godišnje. A i za tih 25%, kuća koja je osiguranje se proda i od toga se naplatim. Jeste, može cena kuće da padne, ali cene padnu za 5%, 10%, 20%, ne 80%. Kako god pogledam imam dobru naplatu i moja ukupna finansijska situacija nosi gubitak, ali je stabilna. Moja imovina je možda izgubila 10% vrednosti, pa svaki dolar vredi 90 centi. Ovo je stvarna vrednost imovine bez uticaja likvidnosti. Znači nemam krizu.

Gde su se Miško i Đura baš usosili? Pa kako su Miško i Đura, i svi njihovi imenjaci, trgovali međusobno, kupovali i prodavali ovu imovinu, nisu baš uskladili vremena dospeća ovih kredita. Pa im se desilo da pare koje su pozajmili, moraju da vrate za u proseku 5 godina, a kredite su plasirali sa prosečnim dospećem od 20 godina. I tako nakon 5 godina, dođe im da vrate svih milion dolara. Naravno Miško ode na tržište i pribavi sebi novi kredit na milion dolara, njim plati ovaj koji je dospeo, i stvari su ok.

A šta ako Miško ne može da dobije novi kredit na milion dolara? Jer drugi Miško koji pozajmljuje ovom Mišku saznao da ima dosta Đokica u tim kreditima koje je Miško preko Đure plasirao. Naš Miško u problemu, mora da proda neku imovinu da bi platio glavnicu dospelog kredita Mišku kome duguje. Znači milion dolara. Pošto je Miško pozajmio Đuri (ili pak nekom trećem Mišku koji je pozajmio nekom svom Đuri koji je pozajmio hrpi nekih svojih Pera, Vidoja i Đokica) milion dolara, tu Miško potraži kome može da proda ovo Đurino dugovanje. Ne više da se zaduži, jer mu niko ne da pare, već da proda ovo dugovanje.

E sad smo u teritoriji ajkula ili lešinara, kako vam drago. Oni što kupuju ova dugovanja hoće da ih kupe što jeftinije. Kad se puno tih dugovanja pojavi na prodaju, verovali ili ne, cena počne da im pada. Ne samo da pada, već se spiralno obrušava. Pa dolar duga počne da se prodaje za 20 centi. E kad se sazna da dugovanje koje vredi 90 centi može da se kupi za 20 centi, niko više nikome ne pozajmljuje pare, a ajkule gledaju kako da od vas kupe po jeftine pare. Nema veze što "stvarna" vrednost tog duga od jednog dolara iznosi možda 90 centi. Pošto je Miško u očajnoj situaciji, nije likvidan, mora da otplati dug, pa mora da proda. Kad Miško utvrdi da više ne može da proda po razumnoj ceni, pa samim tim nema ni novca da plati svoja dospela dugovanja, pokreće stečaj. Ovu situaciju je još svojevremeno savršeno opisao Šekspir: "A horse, a horse, my kingdom for a horse".

Ovako postignuta kriza, gde je tržišna vrednost višestruko ispod stvarne vrednosti, potpuno zaustavi normalne tokove novca. Više niko ne daje kredite. Ne samo da Đokica i Vidoja ne mogu da dobiju kredit za kuću, ne može ni Pera. A on ima dobar posao. Ovo dovede do nestanka potražnje preko noći. Ono što je Slavica gradila, ne može više da proda. Što dovodi do, pogodićete, drastičnog pada cena kuća, što za sobom povlači ...


Država i regulacija

I tu se sada umeša država. Tržište je potpuno zakazalo. U stvari ponaša se baš onako kako se tržište ponaša u odsustvu pravila igre: potpuno i dosledno pohlepno. Zato i imamo tržište, da bi se ponašalo pohlepno, da bi jaki gutali slabe i da bi najači opstali. Time dobijamo najbolje i sa njima kvalitet.

Tržište formira država. Zakonima. Regulativom i odgovarajućim telima. Tržište mora da se kontroliše i usmerava. Kada regulativa i nadzor zakaže, dođemo u ovu situaciju: nešto što vredi 90 centi može da se kupi za 20 centi. Money for nothing. Free lunch. Tržište koje dozvoljava ovakvu arbitražu nije efikasno tržište u smislu ekonomske teorije. Što znači da su i regulativa i nadzor zakazali i da tržište nije tržište. Tu mora da uđe država.

Plan koji treba da odobri američki kongres izgleda otprilike ovako:
Pošto se tržište raspalo, država će od banka kupiti ovo što vredi 90 centi za neku cenu koja je mnogo veća od 20 centi. Banke neće otići u stečaj. Inače bi, bez obzira na to što imaju mnogo veću imovinu od dugovanja, otišle u stečaj zbog problema likvidnosti. Pošto država nema problem likvidnosti, država će prodati ovo što kupi po ceni koja je stvarna tržišna cena. Kolika je ta cena, pokazaće tržište u narednih 5 godina. Ali ajkule i lešinari neće moći da koriste nedostatak likvidnosti i rasturaju neodgovorne investicione, ali i obične banke koje su same sebe dovele u ovu situaciju.

Za uzvrat, država će dobiti opcije (warrants) da kupi akcije ovih banaka po njihovoj trenutnoj tržišnoj (koja je značajno pala). Time će očekivani rast vrednosti akcija ovih banaka doprineti da država na kraju povrati sav svoj novac i napravi profit.

Krivac

Glavni krivac za ovu situaciju je menadžment banaka i kreditnih institucija. Ono što treba da se nauči na prvoj godini ekonomskih studija je da se ne možete kratkoročno zaduživati i ta sredstva dugoročno plasirati. Da trajanje (duration) vaših zaduženja i potraživanja treba da bude u balansu. Inače ste izloženi ogromnom riziku.

Ono što je možda i shvatljivo za Đuru i Miška, potpuno je neshvatljivo za banke i njihov menadžment.

Drugi krivac je država koja nije vršila nadzor i nije na vreme zahtevala veću transparentnot u finansijskom izveštavanju. Naime, u finansijskim izveštajima svaka 3 meseca (svaki kvartal) sve kompanije, pa samimi tim i sve banke, investicione ili obične, podnose bilans stanja, bilans uspeha, izveštaj o novčanim tokovima, promenama na kapitalu, i što je još značajnije komentare menadžmenta, i razne komentare koji treba da pomognu investitorima u donošenju investicionih odluka. Unutar bilansa stanja, značajno mesto zauzima vrednovanje imovine. Ukoliko imovinu vrednujete po nabavnoj vrednosti, u slučaju banaka kredite koje dajete ili hartije od vrednosti koje kupujete vrednujete po nominalnoj vrednosti (face value), onda potencijalni investitori ne vide rizik povezan sa ovom imovinom.

Tek krajem prošle 2007.godine je SEC (američka Komisija za hartije od vrednosti - regulatorno telo sa velikim ovašćenjima) uveo zahtev da se u finansijskim komentarima redovno unosi i tražišna vrednost imovine (fair market value). Ovo je vrednost koju bi mogli da dobijete za imovinu kada bi morali da je prodate baš tada kada ste napravili izveštaj. U mnogim slučajevima ova vrednost nije relevantna. Na primer ako ste nekom dali kredit i on ga uredno vraća, koliko bi tržište platilo u tom trenutku za taj kredit nije preterano relevantno. Ali u nekim jeste. Npr. upravo u ovim koji su doveli do ove krize. Da su na primer ovi zahtevi za procenom tražišne vrednosti imovine bili to nekoliko godina ranije, kriza bi verovatno bila izbegnuta.

Ono što je neverovatno, da čelnici istih tih banaka, tvrde da je razlog za krizu upravo to što su od novembra 2007.godine bili primorani da prikazuju i fair-market value, što je omogućilo spekulantima, ajkulama i lešinarima da "veštački" umanje vrednost imovine i time dovedu banke do bankrota. U prevodu, nije problem u tome što sam svojim diletantskim poslovanjem prekršio osnove postulate dobre bankarske prakse i doveo svoju banku u opasnost, nego to što me je SEC naterao da prijavim da sam doveo banku u opasnost. Ova informacija na koju me je SEC primorao da objavim, a koju spekulanti nisu mogli drugačije da pribave, im je omogućila da me pritegnu. John McCain je u svoju predizbornu priču već uvrstio protivljenje ovoj dodatnoj transparentnosti i pomenuo je kao jedan od uzroka krize.

Sa druge strane, ni demokrate nisu mnogo bolje, ali na drugu stranu. U ovaj paket od $700 milijardi su uglavili i deo gde će pomoći Vidojama i Đokicama da ne izgube kuću. U prevodu, odgovorni poreski obveznici koji su većina, će novčano pomoći neodgovornim poreskim obveznicima da zadrže nekretnine koje sebi ne mogu da priušte. Neodgovorni socijalizam u svom najboljem svetlu.

Srbija i nekretnine

Kod nas privatne banke nisu kreirale spiralu za Đokice i Vidoje. To je uradila država. I kod nas se razvijaju razni programi pomoći stanovništvu da steknu krov nad glavom. Onom stanovništvu koje sebi to inače ne može da priušti. Državno subvencionisani stambeni krediti. Jer onima koji sebi mogu da priušte stan po tržišnim uslovima, ne trebaju subvencije. Pored tog programa, i vojska ima svoj program: zamena vojne imovine za stanove. I grad ima za zaposlene u gradskoj upravi. I javna preduzeća izgleda imaju još uvek stambene liste ...

Kada bilo šta dobijete od poslodavca to je prihod. To se vrednuje po tržišnoj vrednosti toga što ste dobili. Ako dobijete stan ispod tražišne vrednosti, razlika između cene koju ste platili i tržišne vrednosti je dohodak. Na taj dohodak se plaća porez. Ako vam neko iznajmi stan ispod tržišne vrednosti, na razliku morate platiti porez. Ako dobijete službeni auto za privatno korišćenje, na to se mora platiti porez. Ako dobijete topli obrok, na njega se plaća porez. A i svi doprinosi.

Kakav to bezdušan čovek može da bude protiv toga da mladi ljudi, oficiri itd. dobiju krov nad glavom? Država treba da pomogne, ali ne ovako. Treba da postoji program socijalnih stanova. I da se zna ko je socijalno ugrožen. I da se pod određenim uslovima ljudi prijavljuju na ... Videćemo šta će novi zakon o tome da kaže. Sve ove ostale programe treba ukinuti.

Naše tržište nekretnina u velikim gradovima je određeno malom ponudom i velikom potražnjom. Ovo stanje je ovakvo i bez intervencije države. U najboljoj nameri da pomogne ljudima da steknu krov nad glavom, država pomaže stavnovništu koje nema depozit da kupe nekretninu (normalno to je 20% vrednosti) i koji ne mogu po tržišnoj kamatnoj stopi od oko 7% da plaćaju mesečne rate, na teret svih ostalih poreskih obveznika, da ipak kupi nekretninu. Rezultat je značajan rast i onako već velike potražnje i kao direktna posledica ogroman rast cena. Odnosno ono što država plaća da smanji mesečne rate, pojeo je rast cena nekretnina. Konačan rezultat je da se sve državne subevncije slivaju u džepove onih koji prodaju nekretnine i ne pomažu onima kojima je pomoć bila namenjena. Jer je kroz rast cena nekretnina, mesečna rata za njih i dalje ostala nedostižna.

Drugi veliki problem u Srbiji je vođenje socijalne politike preko poreza na imovinu. O ovome sam već naveliko pisao. Mali porezi na imovinu omogućuju ljudima da drže zemljište i nekretnine bez praktično ikakvog troška, zahtevaju nerealno visoke cene i čekaju da neko plati. Ovo direktno utiče na gradnju. Prvilno određen porez na imovinu stimuliše promet.

Treći problem je pitanje vlasništva nad zemljištem koje sprečava veću gradnju i ponovo direktno utiče na smanjenu ponudu. Ovo je povezano i sa denacionalizacijom koja je trebala da se desi još 2002.godine.

Privatizacija u Srbiji

Ova sva priča o ponudi i potražnji, vrednosti imovine i anomalijama tržišta se može direktno primeniniti i na pitanje privatizacije u Srbiji. Hteli bi da prodate, a nema ko da kupi. Znate kolika je "stvarna vrednost", a tržište daje višestruko manju vrednost. Jer nema likvidnosti. Kapitala nigde. Samo onaj "sumnjivi". Cene koje dobijate su loše. Jer nema ko da kupi. Nema ni banaka koje mogu da isprate privatizaciju. A nije bilo ni investicionih fondova preko kojih su građani mogli da učestvuju i koji su mogli da isprate preduzetnike. Taj zakon smo doneli tek 2006.godine. Na vreme.

Ovaj deo i nema direktnu vezu sa temom, ali ne mogu da odolim. 

JAT. Nema ko da ga kupi. Vreme za prodaju ne može biti gore. Jedino možda nakon 11.septembra 2001.godine je bilo teže. Ona teorija kao treba zadržati preduzeća, oporaviti ih, pa onda prodati, daje super rezlutate. JAT-u smo čuvali monopol na tržištu 8 godina i zarad toga su građani trpeli lošu uslugu i skupe cene. I sad? Šta sad?

Slično je i sa RTB Borom. Uništismo jedan ugovor zbog zakašnjenja. Potpuno nesvesni da može da dođe kriza. Čitam u Politici kukanja bivših socijalističkih inženjera kako bi država trebala da investira u Bor i da to ostane državna kompanija. Jer cena bakra je super. I može da se zaradi. Za ime boga, posao države nije upravljanje preduzećima i njihov profit. Država je vlasnik rude bakra. Ko kupi RTB Bor, nije kupio rudu. Platio je pravo ekspolatacije. Koliko mora da plati po toni bakra, određuje država. Šta će mi preduzeće, kad imam pravo na najteži reket?

Slična je priča i sa EPS-om. Čuvamo ga 8 godina. Ni jednu elektranu nisu izgradili. Niti iko drugi može. Jer imaju monopol. Čitavo tržište za mala i srednja preduzeća oko EPS-a ili bilo kog durogo javnog preduzeća ne postoji. Jer EPS nije prava kompanija. I zanosimo se idejom da ćemo napraviti ČEZ na Balkanu. Da li je iko pogledao kako je nastao ČEZ i kakve veze ima država sa njegovim upravljanjem? Energetikom u nekoj zemlji se upravlja zakonima i regulatornim telima, a ne držanjem državnog monopola.

A NIS? Da su ovi Rusi imalo pametni, vodili bi računa o tome da jeftina kupovina u Srbiji nije pametna na duži rok. Ljudi se okrenu protiv vas. Stoji da su naši "odlični" pregovarači pogodili NIS za 400 miliona evra. Ali to nije nikakav argument. Jedini stvarni argument je da najnovija procena NIS-a nije tačna i da je vrednost upravo 400 miliona. Ko je ponudio zaista nema veze. Ostavljen gorak utisak se ne popravlja. Uspešnoj korporaciji treba javno mnenje. Evo pogledajte Telenor.

Regulacija tržišta - Krah kvaziliberalnih teorija

Ovo bi valjda trebao da bude definitivan krah kvaziliberalni (neoliberalnih) teorija koje kažu da država nema ulogu na tržištu. Da tržište sve samo rešava. Potpuno odvojeno od pameti. Imamo sada i nekoliko potpunih krahova koji nam to i dokazuju.

Svako tržište mora da bude regulisano. Nepostojanje regulacije vodi ili ka monopolu ili ka potpunom krahu. Pitanje nije da li treba regulacija, već koliko regulacije je potrebno. Potreba za regulacijom nije u suprotnosti sa liberalnim. Ono je samo u suprotnosti sa glupostima.

Cilj društva nije bogaćenje pojedinaca, već bogaćenje društva. Svrha regulacije tržišta je fer ekonomska utakmica koja vodi ka povećanju efikasnosti ekonomije. Cilj je efikasnost. Bogaćenje pojedinca je motivator, šargarepa za pojedinca, ne cilj društva. Porezi su mehanizam raspodele tog stvorenog bogatstva. Efikasno tržište je najbolji mehanizam pronalaženja boljih rešenja, jačih kompanija, superiornijih proizvoda, jeftinijih tehnologija. Ono vodi ka bogaćenju društva.

Sa druge strane imamo socijaldemokrate, posebno u Evropi, koji zaziru od preduzetništva i bogaćenja pojedinca, pa bi da regulacija bude potpuna, ukratko sve državno. Kao što reče najstariji potpredsednik nove vlade: "devedestih smo imali jako male plate i penzije, ali smo barem svi imali isto". Previše regulacije, guši privredu. Subvencije, carine, kontrolisane cene, državne investicije, monopoli, uništavaju efikasnost ekonomije i guše privredni rast.

Državu treba izbaciti iz privrede. Potpuno. Država ne treba da upravlja preduzećima. Država ne treba da investira u preduzeća, direktno daje kredite ... U ekonomiji, država treba da se bavi:
- regulativom - zakonima
- infrastrukturom
- porezima
- nadzorom
Zašto? Radi efikasnosti.

Ovo što sada radi američka država nije arčenje poreskih para. Država će povratiti sve ove pare uz profit. Najveći gubitnici su akcionari banaka, investicionih i onih drugih. Jedini deo koji je arčenje para je pomoć Vidojama i Đokicama. 

Saša

 



Komentari (62)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

flipper58 flipper58 19:54 29.09.2008

Obama: "It is important to stay calm"

Saša:
"Državu treba izbaciti iz privrede. Potpuno. Država ne treba da upravlja preduzećima. Država ne treba da investira u preduzeća, direktno daje kredite ... U ekonomiji, država treba da se bavi:
- regulativom - zakonima
- infrastrukturom
- porezima
- nadzorom
Zašto? Radi efikasnosti."

Ovo što sada radi američka država nije arčenje poreskih para. Država će povratiti sve ove pare uz profit. Najveći gubitnici su akcionari banaka, investicionih i onih drugih. Jedini deo koji je arčenje para je pomoć Vidojama i Đokicama.

Ovo sto je americka vlada pokusala da uradi je bilo samo odlaganje neminovnog kraha "anglo-holandskog" monetarnog sistema. Do sada smatralo da je kapital "pametniji" od drzave i drzavnici su se povukli. Medjutim stvari su pokazale da ne mogu da se prave mehuri od mehura.
Sada su mozda potrebni dobri stari staromodni pesacki sistemi -- velike drzavne investicije u puteve, pruge, nuklearne elektrane. Time putem se pare ubacuju u ekonomiju i ljudi zaposljavaju. Tako su radili i Ruzvelt i drugi.

Gonzo92 Gonzo92 19:57 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Ovde je zakazala regulativa, a upravo je drzava zas...ala mesanjem i odlaganjem krize, koja ce sad biti veca.


mariopan mariopan 20:19 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Meni se tekst veoma dopao i jasan je da ne moze biti jasniji. Razumem i objasnjenje kako je i kod nas doslo do tako velike cene nekretnina i kako zapravo drzava svojom intervencijom i sama podize tu cenu. Nista bez Djokice izgleda.

Ovde sam zato sto o tome ne znam dovoljno i samo da bih razumela sta se dogadja ali logicne su mi sve vase opaske i primedbe. Jos samo da pitam kako nasi "eksperti" uvek promase ove pametne i normalne nacine da rese neki problem u nasoj zemlji?
flipper58 flipper58 20:23 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

mariopan, kriza je "pametnim" drzavama.
mariopan mariopan 20:26 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

flipper58
mariopan, kriza je "pametnim" drzavama.

)))))
Pa shodno tome nama nece biti bas tako velika kriza?
))))))

Sad mi je lakse.
adam weisphaut adam weisphaut 20:30 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Pa shodno tome nama nece biti bas tako velika kriza?

Pa dovoljno je da ostanemo na ovom nivou gde smo sada i šta će ti kriza, zar ne?
flipper58 flipper58 20:32 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

mariopan, posto ni pametni zapadnjaci ne znaju da li ce upasti u depresiju (vise se ne govori o recesiji) ili sta ce se vec desiti, tako ni mi ne mozemo znati sta ce biti sa malim sistemima kao srpski

istovremeno se u proteklih dve nedelje pokazalo da su ostali nacionalni finansijski sistemi veoma zavisni od amerike, veoma je moguca globalna depresija.

to moze pokazati da ne treba stvarati globalne sisteme, vec štićene nacionalne sisteme.

postoji i ono ko visoko leti, nisko pada.
mariopan mariopan 20:37 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

adam weisphaut
Pa shodno tome nama nece biti bas tako velika kriza?

Pa dovoljno je da ostanemo na ovom nivou gde smo sada i šta će ti kriza, zar ne?

Jok bre Adame, kaze lepo covek "pametnim" drzavama, gde si ti ovde video pametnu drzavu, znaci nema sanse da se ovde to desi.
Sve je ok, mirno spavaj.
adam weisphaut adam weisphaut 20:41 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

to moze pokazati da ne treba stvarati globalne sisteme, vec štićene nacionalne sisteme.

Eto npr. kada je 1929 (mnogo pre ere globalzma) krahirala berza kriza se naravno nije proširila diljem sveta.
Ali da, to nije zakačilo Kraljevinu Jugoslaviju.
Shodno tome, najbolje je da vratimo stanovništvo na selo?
flipper58 flipper58 21:03 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Shodno tome, najbolje je da vratimo stanovništvo na selo?

verovatno ce se mnogi vratiti sami.
drzava moze da zaposljava ljude kroz nacionalne investicije.
aguero aguero 21:33 29.09.2008

A realna vrednost Evra

je od 13o do 15o dinara!No,ovo sto se kod nas desava desavalo se i u drugim zemljama u tranziciji.Danas u Bugarskoj,u Sofiji,banke poseduju citave kvartove novih zgrada,koji deluju sablasno,jer su prazni!.Nema ko da kupi stanove,a cena je oko 1.ooo E!Drugo je pitanje zasto je cena u Sofiji tako niska.Ocigledno je da su tamo gradjevinsko zemljiste, 'primar' i 'sekundar',odnosno gradjevinska dozvola,mnogo jevtiniji nego kod nas.
Ne treba smetnuti sa uma i mnoge specificnosti srpskog trzista-veliki egzodusi Srba iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine (tokom poslednjeg rata) i sa Kosova( i tada i danas),u kojima su se reke prognanih slivale i dalje se slivaju u Beograd i druge vece gradove(preko milion ljudi),priliv ogromnog kapitala iz Crne gore (posle ruske najezde na obalu),te novca oparenih paora iz udaljenijih beogradskih atara,uz pozamasnu kolicinu crne love-kesovine-koju besomucno u srbskom kazanu peru ne samo nasi,vec i ini drzavljani...Dakle,moje su procene da ce,uprkos svemu gore navedenom (sto je logicno i fatalno u nekim drugim sredinama) cene nekretnina ici gore do kraja 2.oo9-te!Ako danas potpisujete ugovor za stan u zgradi koja jos nije pocela da se gradi na Banovom brdu,i koji ce biti useljiv za godinu i po dana,prihvaticete cenu od 1.8oo evra.Ako vam je prva pomisao-E,bas necu!-odmah da vas utesim-i da hocete,ne mozete-SVE JE VEC PRODATO!Slicno je i na mnogim drugim lokacijama u gradu.Ako je danas kvadrat kod arene 4.ooo e,do kraja 2.oo9 .bice 6.ooo!
A,da,zaboravih i najezdu nasih (sada vec bivsih)gastarbajtera koji beze 'od Evropske zajednice' (u koju se Srbija upinje da zakoraci)i recesije u Nemackoj i mnogim drugim zemljama,posle uvodjenja evra.Plate ostale nominalno onolike kolike su bele u nacionalnim valutama,a troskovi u evrima se duplirali.Poslovni partneri se prave Srbi,pa duznici varaju i u crno zavijaju poverioce,sto je ranije bilo nezamislivo u 'razvijenim' zemljama.Puca kucni budzet,ali i poslovanje mnogih manjih firmi,kakve su uglavnom posedovali nasi sposobniji gastosi.I oni placaju skupe kvadrate u Beogradu,jer nemaju u sta drugo(bolje) da uloze svoj novac,a u banke ne zele ni da privire,a kamo li da im povere svoju ustedjevinu!
adam weisphaut adam weisphaut 22:27 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

verovatno ce se mnogi vratiti sami.
drzava moze da zaposljava ljude kroz nacionalne investicije.

Da mi saćekomao da vidimo šta će da se desi.
Mada ko te čite pomislio bi da si jedva čekao, to vraćanje.
Saša Radulović Saša Radulović 22:53 29.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Sada su mozda potrebni dobri stari staromodni pesacki sistemi -- velike drzavne investicije u puteve, pruge, nuklearne elektrane. Time putem se pare ubacuju u ekonomiju i ljudi zaposljavaju. Tako su radili i Ruzvelt i drugi.


Kuku lele Mislim da je ovo potpuno pogrešno. Država treba da se bavi porezima, regulacijom i nadzorom. Ova kriza je rezultat nedostatka i regulacije i nadzora. Regulacija je stigla prekasno.

Put napred je liberalizacija. Ali uz jaku regulaciju i nadzor. Cilj je efikasnost. Cilj je bogaćenje društva. Tržište je ljudska tvorevina i nije priorodna kreacija. Njim se mora upravljati.

Saša
dragan7557 dragan7557 00:38 30.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

velike drzavne investicije u puteve, pruge, nuklearne elektrane. Time putem se pare ubacuju u ekonomiju i ljudi zaposljavaju. Tako su radili i Ruzvelt i drugi.

Vi ste izgleda kao i gazda ovoga bloga Ekonomista od zanata, pa da vas pitam ? Oklen Pare državi recimo Nemačkoj
na kraju ove godine državni dug će iznositi 1000.000.000.000 EVRA, ????????
Mada kao Ekonomista između ostalog, ne polemišem sa uradi sam ekonomskom školom, kojoj je svejasno kao dan, i gde su Džura Pera i Džoka tri osnove nacionalne EKO nomije imaju jasne predstave kao i Milološević da se pare nalaze na ulici samo ih treba pokupiti, dok NIS treba prodati pošto ništa ne vredi jer benzina kol'ko oš' na flaše u svakoj ulici, Jat treba ukinuti a Borski bazen dati đabe jerbo prlja Eko sredinu.

Naravno Država treba da odreši praznu vreću kako bi je graždani napunili a kada bude puna pravac Kipar ili Kajmanska Ostrva i sve tako dok se ne obogatimo i zaposlimo sve a na čelo NB Srbije stavimo R.Mugabea (Sloba je mrtav nažalost a monetarni fabrikant Kertes u prdekani) da nam pozajmi makar 7.000.000 % Inflacije kratkoročno (njemu i njegovim će ostati za domaće njihove potrebe solidnih 10.000.000 % a nama će mnogo pomoći. JBG davali smo im pomoć za Nerazvijene dok sami nisu osvojili tehnologiju posla.
dragan7557

Ah da, moje izvinjenje što remetim idilu.
flipper58 flipper58 11:15 30.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Mada ko te čite pomislio bi da si jedva čekao, to vraćanje

Adame, Hvala sto "me citas". Vidim da je moj cinizam tesko shvatljiv drugim. Ne, nije stvar u tome da zelim nekom zlo. Osim zlima koji ne znaju da si zli.
mariopan mariopan 11:17 30.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

flipper58
mariopan, posto ni pametni zapadnjaci ne znaju da li ce upasti u depresiju (vise se ne govori o recesiji) ili sta ce se vec desiti, tako ni mi ne mozemo znati sta ce biti sa malim sistemima kao srpski

istovremeno se u proteklih dve nedelje pokazalo da su ostali nacionalni finansijski sistemi veoma zavisni od amerike, veoma je moguca globalna depresija.

to moze pokazati da ne treba stvarati globalne sisteme, vec štićene nacionalne sisteme.

postoji i ono ko visoko leti, nisko pada.

Hvala Flipere na pojsnjenju, nesto tako sam i sama slutila a kako ne znam dovoljno smucam se po ovim temama da saznam. Bice korisno i meni. Bilo mi je korisno i kada je krenula ona inflacija da je iskoristim za sebe i da uzmem onako mnogo kredita sa fiksnom kamatom i da ih posle dva tri meseca u celosti otplatim za dzabe ))) sad samo lovim informacije sta ce se desiti i da se shodno tome ponasam samo da bih prezivela, jer pretpostavljam da ce lomovi biti globalni i da ce nesto potkaciti i nas.
Kako pripadam "malim i sirotim" ljudima svaki lom moze da me kosta teske muke za prezivljavanje, vec sada cene divljaju a nama kazu da imamo jednocifrenu inflaciju, mi penzioneri smo zadnja rupa na svirali ove drzave i kada krene po zlu nas niko nece spasavati, kao sto je vec bilo.

Srecom , kredite nama penzionerima i ne daju, em male penzije, em se ocekuje da napustamo ovaj svet pa me taj deo ne brine. Svako zlo ima i neko svoje dobro ))
Pozdrav.
flipper58 flipper58 11:39 30.09.2008

Re: Obama: "It is important to stay calm"

Dragan7557
Vi ste izgleda kao i gazda ovoga bloga Ekonomista od zanata, pa da vas pitam ? Oklen Pare državi recimo Nemačkoj
na kraju ove godine državni dug će iznositi 1000.000.000.000 EVRA, ????????
Mada kao Ekonomista između ostalog, ne polemišem sa uradi sam ekonomskom školom, kojoj je svejasno kao dan, i gde su Džura Pera i Džoka tri osnove nacionalne EKO nomije imaju jasne predstave kao i Milološević da se pare nalaze na ulici samo ih treba pokupiti, dok NIS treba prodati pošto ništa ne vredi jer benzina kol'ko oš' na flaše u svakoj ulici, Jat treba ukinuti a Borski bazen dati đabe jerbo prlja Eko sredinu.

Naravno Država treba da odreši praznu vreću kako bi je graždani napunili a kada bude puna pravac Kipar ili Kajmanska Ostrva i sve tako dok se ne obogatimo i zaposlimo sve a na čelo NB Srbije stavimo R.Mugabea (Sloba je mrtav nažalost a monetarni fabrikant Kertes u prdekani) da nam pozajmi makar 7.000.000 % Inflacije kratkoročno (njemu i njegovim će ostati za domaće njihove potrebe solidnih 10.000.000 % a nama će mnogo pomoći. JBG davali smo im pomoć za Nerazvijene dok sami nisu osvojili tehnologiju posla.
dragan7557

Ah da, moje izvinjenje što remetim idilu.


Pa nista nas ne sprecava da mislimo kao glasaci i "odgovorni građani" ako ne kao finansijski strucnjaci, niti nas ista ne sprecava da se bavimo politikom. Ipak mozemo da zamislimo da svaka drzava kao i nasa ima barem rudimentarne mehanizme za skupljanje poreza i korišćenje tog poreza. U vanrednim situacijama, kao sto je raspad (bivse) drazave ili kao kao sto je trenutna finansijska kriza, koja može postati nešto mnogo veće od obicne kratkotrajne krize, prvo treba shvatiti gde se uopšte nalazimo. Ako ljudi ne shvataju da ce se GLOBALNA finansijska kriza neminovno odraziti i kod nas, onda neće ni shvatiti zašto će neka buduća vlada da sprovodi nepopularne mere. I zasto treba promeniti kurs.

Ono što me fascinira kod Engleza je što je njihov medijski program usmeren ka tome da građanima objašnjava šta se dešava u svetu. Na primer već godinama oni spekulišu o globalnom zagrevanju i posledicama po stanovnike. Recimo, planiraju kako će njihova južna obala postati nova turistička rivijera, onda upozoravaju ljude koji kupuju kuće u oblastima koje se poplavljuju u severnim delovima zemlje. Istovremeno se sprovode EU regulative o toplotnoj izolaciji kuća - radi sprečavanj viška sagorevanja zbog UŠTEDE NOVCA u krizi i zbog povećanja zagađivanja, itd....

Ono što me tera da budem cinik na ovim blogovima je perpetuiranje osećanja krivice, inferiorinosti i nesposobnisti, opšte omalovažavanje Srba i slično. Svi ti Srbi koji žive po inostranstvu se pokazuju kao pojedinci koji se uklapaju u zapadna društva bez IKAKVIH problema. Ako je neko u državi korumpiran nisu svi.

Inner Party Inner Party 20:07 29.09.2008

Hajde...

Državu treba izbaciti iz privrede.


Onoliko teksta da bi se doslo do ovakvog zakljucka.
Ja sam skontao poentu vec kod druge recenice.
A iz naslova se vidi tema.


PS

Ja mislim da drzava treba da spasava - da obicni ljudi (koji su pogodjeni krizom) ne ostanu na ulici.


PS2

Volim ja libertarijance, ali ih se i bojim.

Saša Radulović Saša Radulović 22:56 29.09.2008

Re: Hajde...

Ja mislim da drzava treba da spasava - da obicni ljudi (koji su pogodjeni krizom) ne ostanu na ulici.


Mislim da nije, niti može da bude uloga države, da spašava Đokice koji su ušli u nešto što si ne mogu da priušte.

Svakako mislim da je socijalna uloga države jedna od njenih najvažnijih. U to spada i to da ljudi ne umiru od gladi i da ne budu na ulici. Ali ne i da ostanu u kućama koje ne mogu da plate, već u npr. socijalnim stanovima

Saša
dusanj92 dusanj92 23:13 29.09.2008

Drzavni biznis

Ja mislim da drzava treba da spasava

Da podset samo da je drzava spasavala i ranije, na primer kada je Musolini dosao na vlast prvo sto je uradio preuzeo je svu ekonomiju u drzavne ruke. Par godina kasnije poucen njegovim primerom Hitler uradi isto. Komunisti u Sovjetskom Savezu nisu ni imali sta da preuzmu pa su Rusi ostali sirotinja. Ostale zemlje istocnog bloka znamo kako su prosli zahvaljujuci tome sto je drzava upravljala ekonomijom i svi biznisi su bili drzavno vlasnistvo.

Nema uspesnog biznisa kojim drzava upravlja jer nema konkurenciju i zelju za napredkom.
Goran Vučković Goran Vučković 23:29 29.09.2008

Re: Drzavni biznis


Nema uspesnog biznisa kojim drzava upravlja jer nema konkurenciju i zelju za napredkom.

Nema uspešnog biznisa kojim država upravlja, jer država ne dozvoljava bankrot neuspešnog biznisa.

To je otprilike ono čime se ovih dana pomenute države bave - sprečavaju krah neuspešnog biznisa. Samo što je veličina ovog neuspeha malo poveliki zalogaj i za te države.
antioksidant antioksidant 09:08 30.09.2008

Re: Drzavni biznis

Nema uspešnog biznisa kojim država upravlja, jer država ne dozvoljava bankrot neuspešnog biznisa.

To je otprilike ono čime se ovih dana pomenute države bave - sprečavaju krah neuspešnog biznisa

videli od nas

spasavali smo zastavu decenijama i na kraju je dosao fiat

ameri cekaju svoj fiat - svetski rat
harry_d.amour harry_d.amour 12:36 30.09.2008

Re: Hajde...

Inner Party
Državu treba izbaciti iz privrede.


Ja mislim da drzava treba da spasava - da obicni ljudi (koji su pogodjeni krizom) ne ostanu na ulici.


Ti obicni ljudi su kupovali kuce kako bi njihovom prodajom (kad cena poraste) zaradili. Tako imas slucajeva da Djokica socijalac kupuje kucu od 200.000$$. Zna da nece imati para za rate ali racuna da ce cena uskoro porasti - on proda kucu - plati banci i ostaje mu razlika kao cist profit. I sad drzava treba da spasava tog djokicu, jer ce ostati na ulici - pa nece, negde je vec ziveo pre avanture, neka se tamo i vrati. U svakom slucaju oni te kuce nikada ne bi mogli sebi priustiti da se igralo po pravilima ali posto nije .....desilo se sto se desilo. nije logicno da sada drzava pokloni kucu djokici socijalcu. Naravno nije u pitanju samo djokica, imas i dosta vidoja i pera koji su razmisljali na slican nacin. Ljudi se kockali i izgubili, sta drzava a ponajvise poreski obveznici imaju s tim? Zar ih sada treba kazniti jer nisu bili "sposobni" kao djokice i ekipa?
Saša Radulović Saša Radulović 17:15 30.09.2008

Re: Drzavni biznis

Goran Vučković
To je otprilike ono čime se ovih dana pomenute države bave - sprečavaju krah neuspešnog biznisa. Samo što je veličina ovog neuspeha malo poveliki zalogaj i za te države.


Nije baš. Barem u ovom slučaju nije. Ove banke nisu bankrot u smislu više dugova nego imovine ili u smislu nemaju tržište ili ne posluju. Ove banke imaju problem sa likvidnošću. Za to im je kriv kriminalno neodgovoran menadžment. Za svoj menadžment će odgovarati akcionari. Izgubili su silnu vrednost.

Za ovo je kriva i drzava jer nije nadgledala trziste. Zašto država mora strogo da nadgleda ovo tržište? Funkcija banaka je kritična za funkcionisanje svake ekonomije. U ovom slučaju ne može: sam pao sam se ubio. Jer će u protivnom biti: sam pao, svi se ubili. Pošto država ovo zna, mora da nadgleda. Nedogovornim bankama da uzima licence. Da proverava njihovu likvidnost. Kvalitet imovine itd. Ništa od ovoga nisu radili.

Saša

Goran Vučković Goran Vučković 17:31 30.09.2008

Re: Drzavni biznis


Nije baš. Barem u ovom slučaju nije. Ove banke nisu bankrot u smislu više dugova nego imovine ili u smislu nemaju tržište ili ne posluju. Ove banke imaju problem sa likvidnošću. Za to im je kriv kriminalno neodgovoran menadžment. Za svoj menadžment će odgovarati akcionari. Izgubili su silnu vrednost.

Za ovo je kriva i drzava jer nije nadgledala trziste. Zašto država mora strogo da nadgleda ovo tržište? Funkcija banaka je kritična za funkcionisanje svake ekonomije. U ovom slučaju ne može: sam pao sam se ubio. Jer će u protivnom biti: sam pao, svi se ubili. Pošto država ovo zna, mora da nadgleda. Nedogovornim bankama da uzima licence. Da proverava njihovu likvidnost. Kvalitet imovine itd. Ništa od ovoga nisu radili.

Pa čini mi se da je bar kredita za likvidnost u poslednjih nekoliko dana dato desetine ako ne stotine milijardi dolara. Time se privremeno izvade iz bule oni koji su upali u makaze neizbalansirane ročnosti aktive i pasive, ali im se cedi kapital - pa ako im kapital padne ispod nule, onda zatvaranje. Ali zašto bi država kupovala toksičnu aktivu?
Saša Radulović Saša Radulović 19:23 30.09.2008

Re: Drzavni biznis

Nije toksična. U tome i jeste stvar. Aktiva je izgubila na vrednosti 10%-20%. Znači vredi 80 do 90 centi na dolar. Nema ni govora o padu kapitala ispod nule. Problem je što nema likvidnosti usled kriminalne neusklađenosti dospelosti dugovanja i plasiranih kredita. Lešinari su ovo uočili i hoće aktivu za manje od 20 centi na dolar.

Normalno ne bih imao ništa protiv. Sam pao sam se ubio. Međutim, sve banke, boreći se sa likvidnošću, više ne plasiraju nikakve kredite. Sav keš koriste za spašavanje svoje aktive. To dovodi do kolapsa čitave ekonomije.

Evo konkretno. Banka drži 1 milion obeveznica sa kuponom (kamatom) od 10%. Jedna obveznica je 100 $. Znači ukupno 100 miliona dolara. U isto vreme je dužna samo 20 miliona dolara. Znači 5:1. Zbog sopstvene gluposit dozvolili su sebi da je prosečno dospeće tog portfolia 15 godina, a 20 miliona mora da vrate sutra. Jedna opcija je da na osnovu svoje aktive (100 miliona) pozajme 20 ponovo na kratak rok (ovo je radilo u prošlosti). Niko ne daje kredit. Druga opcija je prodaja dela portfolia. Da je tržište obveznicama likvidno, odnosno da ima ko da ih kupi, prodali bi deo svog portfolia i platili sutrašnju obavezu od 20 miliona. Njihov portfolio jeste izgubio recimo 20% na vrednosti pa sada vredi 80 miliona. Ali niko neće da kupi njihove obevznice, bez obzira što godišnje donose 8 miliona dolara kamata. Jedini koji hoće da kupe nude 20 miliona za citav portfolio. Da samo možete da sačekate do kraja godine da dobijete vaših 8 milion kamata. Ali 20 miliona morate da platite sutra.

Ovo je raspad tržišta. Potpuna nelikvidnost. Rezulatat je da za ono što realno vredi 80 tržište nudi 20. Kao na primer kada na Beogradskoj berzi kupite jednu od 2000 nelikvidnih akcija u preduzeću kod koga je PB vrednost 0.5. Nakon što ste vi kupili, više ih niko ne kupuje. Na papiru imate imovinu, ali ništa ne možete sa njom. A onda vam se pojavi neko ko za njih nudi 5 puta manje u ponudi za preuzimanje. Vi znate da preduzeće ima recimo nekretnine koje su 5 puta skuplje da samo njih prodate. I na nesreću, imate dug da platite sutra nekome, a nemate drugu imovinu.

I sa svim ovim ne bih imao problem. Ali cela ekonomija će da padne na kolena jer su lešinari uhvatili glupave banke u rascep. A kriva je i država.

Ono što država mora da uradi je da kupi tu realnu vrednost po nekoj ceni (recimo 60 centi za dolar). Ko hoće hoće. Ko neće ne mora. Država će napraviti profit jer može samo da drži te obveznice do dospeća i sigurno će napraviti profit.

Saša
jaksa scekic jaksa scekic 20:52 29.09.2008

Pomoc


Imam molbu (mislim da nije trol),il moze neko da pozove RTS i da im javi (posle nekoliko sati) da US kongres NIJE odobrio plan sanacije,u 19.30 su to objavili da jeste ,pa ponovo,a i dalje stoji na tetelext strani 116 da je Kongres dao zeleno svetlo vladinom planu za sanaciju (zar nije u US predsednicki sistem.)

Za to vreme Sky,BBC,CNN ubise se objasnjavajuci sta su posledice odbijanja..

Alo Takovska 10 Tijanicu, Stefanovicu, probudite se ili ste svi hipnotisani sto Vam je Tadic gost..BTW do sad ni JEDNO pitanje zbog kog bi se Tadic malo preznojio.
Losa usluga Tadicu.

Izvinjavam se ako je trol,ali o ovo veceras je slika i prilika medija u Srbiji

J

PS:Jos jednom izvinjenje za trol,i da se vratimo temi koja je sjajno obradjena-preporuka
adam weisphaut adam weisphaut 21:00 29.09.2008

Re: Pomoc

BTW do sad ni JEDNO pitanje zbog kog bi se Tadic malo preznojio

Pa kad gostuje na domaćem terenu.
mariopan mariopan 22:05 29.09.2008

Re: Pomoc

g Jaksa Scekicu, nasa TV zaostaje u razvoju oni ce to konstatovati sutra. A ta vest je vec odavno na blogu kod Zeljke Buturovic i ja sam je procitala odaaaavno, da javimo Tijanicu na pp?))
Inner Party Inner Party 22:14 29.09.2008

Re: Pomoc

jaksa scekic

Imam molbu (mislim da nije trol),il moze neko da pozove RTS i da im javi (posle nekoliko sati) da US kongres NIJE odobrio plan sanacije,u 19.30 su to objavili da jeste ,pa ponovo,a i dalje stoji na tetelext strani



1) Vest nije preterano bitna za nas u Srbiji, bar ne toliko da se vratolomno prave ispravke
2) Danas popodne i uvece je bilo 100% sigurno da ce odobriti plan (19:30h - Prokopijevic u Poligrafu)

Dakle?!
adam weisphaut adam weisphaut 22:25 29.09.2008

Re: Pomoc

1) Vest nije preterano bitna za nas u Srbiji, bar ne toliko da se vratolomno prave ispravke
2) Danas popodne i uvece je bilo 100% sigurno da ce odobriti plan (19:30h - Prokopijevic u Poligrafu)

Dakle?!

Ja naivan mislio da profesionalci izveštavaju o onom što se desilo a ne ono što očekuju da će da se desi.
Ali to mora da je neka nova meni nepoznata baba Vanga novinarska škola naročito kada se radi o tako globalno nevažnim temama.

ecce-florian ecce-florian 22:38 29.09.2008

Re: Pomoc

PS:Jos jednom izvinjenje za trol,i da se vratimo temi koja je sjajno obradjena-preporuka

Jakša, jel na ovaj blog misliš?
Kazezoze Kazezoze 19:22 30.09.2008

Re: Pomoc

Koja je razlika izmedju naoruzhanog pljachkasha i bankarskog politichkog sistema?

Ovaj prvi krade novac iz blagajne, a ovi drugi kradu vrednost novcu koji je u blagajni.

globallocal globallocal 09:09 30.09.2008

jednostavno resenje

Sve pohvale za text! Bravo!

Jednu temu niste dotakli a to je diverzifikacija rizika. Ovde govorim samo o Mishku jer lova je u njega.
Mishko plasira lovu Peri a ovaj Djoki itd ali to nije jedini Mishkov plasman...Mishko racuna na diverzifikaciju rizika pa daje pare na razne strane i na razne stvari...E ovde se neke stvari dogadjaju? Vojna industrija, ratovi, baze....koliki je uticaj ovih segmenata americke ekonomije na aktuelnu krizu?
Evo jedne proste racunice...Kada bi Amerikanci povukli svoje trupe ili deo trupa iz sveta, zatvorili jednu ili vise baza, zaustavili planirane ratove i smanjili izdatke na vojsku imali bi toliko novca vishka da bi ovaj predlozenio plan otplate dugova licio na baksis. Osim toga mnogo vise bi dobili na kredibilitetu, ugledu i suprotno ocekivanjima verovatno na duze staze stvorili mnogo bolju klimu za sopstveno poslovanje pa i za svetsku ekonomiju. Na krace staze verovatno bi bilo trzavica ali svaki porodjaj boli...
Saša Radulović Saša Radulović 17:16 30.09.2008

Re: jednostavno resenje

Morao sam da skratim tekst. I onako je predugaćak. Naravno ni o diversifikaciji nisu vodili racuna. Pa im je ogroman deo imovine direktno ili indirektno povezan sa hipotekama. Neverovatno, ali istinito.

Saša
igipop igipop 09:46 30.09.2008

odlican tekst

Bolje objasenjenje aktuelne krize nisam procitao.

Apsolutno se slazem da je problem u liberalnim pravilima izvestavanja koja ce posle ovoga definiticvno morati da dozive reviziju.

Sto se tice price vezane za domace trziste nekretnina imam odredjenje rezerve. Negde je receno nesto kao velika traznja ili nesto slicno. Traznja ne moze da bude velika. Moze da bude veca ili manja od necega ali ne velika ili mala. Sto se tice cene stanova u BG recimo, navedeni argumnenti igraju ali cini mi se da je najznacajniji problem ne vestacko povecanje traznje od strane drzave vec vestacko smanjenje ponude od strane drzave.

Sve u svemu sjajan tekst i preporuka od mene.
Saša Radulović Saša Radulović 17:20 30.09.2008

Re: odlican tekst

Slažem se da je problem dvojak. Pokušao sam to i da kažem. Sa jedne strane stimulacija potražnje, sa druge strane smanjenje ponude. Posao države u regulaciji tržišta treba da bude da prepoznaje ove disbalanse, da gleda kojim merama može da ih ublaži i stimuliše njihovo ukidanje. Ako nešto treba da se radi, to je ukidanje prepreka za rast ponude. Ne obratno.

Saša
peki-ming peki-ming 12:50 30.09.2008

Privatizacija u Srbiji

Sto se privatizacije u Srbiji tice, iako nisam ekonomcki ekspert, mislim da nije trebalo po svaku cenu ici na privatizaciju svih preduzeca. Mozda je mogla da se uradi selekcija pa umesto da se prodaju sve cementare, ostaviti jednu u koju bi se investiralo od prodaje ostalih i tako zadrzati mogucnost kontrole cena na trzistu.
Saša Radulović Saša Radulović 17:25 30.09.2008

Re: Privatizacija u Srbiji

Ništa zadržati Ne ulagati Nema potrebe za kontrolom cena. Privatizovati i raditi na konkurenciji. Regulacija i nadzor. Kazne za monopol.

Problem je što smo stvorili ponudu (preduzeća na prodaju), a ništa nismo uradili na tražnji (ko će da kupi). Rezultat: monopoli, slabi privatizacioni prihodi, dug proces privatizacije. Npr. C-market nije trebalo prodati Delti. Delti treba konkurent. Slično i za cementare.

Saša
peki-ming peki-ming 09:55 01.10.2008

Re: Privatizacija u Srbiji

Monopol nije stvar o kojoj treba da brinemo to moze da se resi, uvodjenjem konkurencije, kaznama, nadzorom itd. Ali sta cemo da radimo ako npr. tri proizvodjaca nekog proizvoda (koliko ih ima u Srbiji) sednu i dogovore se da podignu cene za 40 %. Uvoz vecih kolicina nije moguc jer su svi svetski proizvodjaci bukirani narednih godinu dana. Sta drzava moze da preduzme?
E sad zamislimo da je taj proizvod neka sirovina od koje se daljom preradom dobija drugi poluproizvod pa od koga se kasnije dobija treci i tako redom do desetog koji je gotov proizvod. Svi u lancu onda moraju da podignu cene za 40 %.
Saša Radulović Saša Radulović 17:21 01.10.2008

Re: Privatizacija u Srbiji

Karteli (dogovori više njih oko ceni) kao i monopoli (samo jedan diktira cenu) su zadatak Komisije za zaštitu konkurencije. I jedno i drugo se rešava nadzorom, kaznama itd.

Stvaranje i briga o tržištu pre nastanka monopola je zadatak mnogih ministarstava. Npr. ministarstva za trgovinu, poljoprivredu, energetiku ... Država ima strašan aresnal na raspolaganju. Nedostaje samo ...

Saša
Goran Nikolić Goran Nikolić 14:35 30.09.2008

dobar post

sjajno priblizavanje hipotekarne krize zainteresovanima
preporuka
skyspoter skyspoter 15:26 30.09.2008

danasnji tajms



BTW dobar tekst!
Saša Radulović Saša Radulović 19:31 30.09.2008

Re: danasnji tajms

Po mom mišljenju, mediji se ponašaju veoma neodgovorno u ovoj situaciji. Mada je slika komična, nedogovorna je. Opasnost po celu ekonomiju je clear and present. Ne radi se o socijalizmu. Radi se spašavanju tržišta. Čitavo društvo im je potpuno nesvesno koliko je država važna za funkcionisanje njihove ekonomije, čak i u doba velike deregulacije. Niti znaju šta FED radi da održi likvidnost i funkcionisanje tržišta. Sad su kao strašno iznenađeni.

Drugi problem je što političari ne objašnjavaju građanima u čemu je problem i kakva je opasnost. Pa većina misli da se radi o spašavanju Wall Street-a koje se njih ne tiče. Šta fali ako propadne par banaka. Ne vide da se temelj ljulja.

Saša
Emir Halilovic Emir Halilovic 17:23 01.10.2008

Re: danasnji tajms

A šta će u stvari da se desi ako ne bude bailouta, dajte malo objasnite taj katastrofički scenario, ako može po regionima? Ovde pored mene sedi čovek koji je do pre godinu dana radio na Wall Streetu i on kaže da ne zna šta bi se desilo...
Saša Radulović Saša Radulović 19:47 07.10.2008

Re: danasnji tajms

Mislio sam da sam to objasnio. Evo još jednom.
Banke, investicione i one obične:
- plasirali su sredstva u hartije od vrednosti, moraju da vraćaju kratkoročne kredite za koje su misli da će moći da ih vrate uzimajući nove kredite
- ne mogu da uzimaju nove kredite
- imaju problem likvidnosti - moraju da prodaju imovinu (hartije od vrednosti) da zadovolje dospele obaveze
- imovinu ne mogu da prodaju po njihovoj stvarnoj vrednosti, nudi im se manje od 20 c na dolar za nešto što vredi 80 c za dolar
- svaka likvidnost koju postignu ide na otplatu sopstvenih kratkoročnih kredita - ništa nije tako profitabilno, jer im je jedina druga opcija prodaja imovine po 4x manjoj vrednosti

Posledica po ekonomiju je: banke ne obavljaju svoju osnovnu funkciju - kreditiranje privrede. Ne samo to, već i cede privredu da bi došli do likvidnosti. Ovo znači da sva preduzeća koja sama imaju problem likvidnosti, mali ili veliki, direktno guraju u stečaj. Ovo takođe znači da svi projekti koji su čekali investicije, neće biti realizovani.

Ovo sve znači zaustavljanje privrede. Dolazi ogroman talas stečaja.

Saša
odin2004 odin2004 18:07 30.09.2008

porez

"Drugi veliki problem u Srbiji je vođenje socijalne politike preko poreza na imovinu. O ovome sam već naveliko pisao. Mali porezi na imovinu omogućuju ljudima da drže zemljište i nekretnine bez praktično ikakvog troška, zahtevaju nerealno visoke cene i čekaju da neko plati. Ovo direktno utiče na gradnju. Prvilno određen porez na imovinu stimuliše promet."

Samo jedna napomena ako imam para da kupim pet stanova imacu i da platim porez i ako je koji procenat veci i ne vidim kako ce ovo da me stimulise da prodam stan po nizoj ceni, samo moze da utice na povecanje cene jer ljudi pokusavaju da ukalkulisu (uvale) trosak onom koji kupuje.

I od ovog ce da stradaju opet oni koji nemaju ni za leba. I koji ce morati da odvoje deci od usta da bi platili porez za stan od 50m2 u kojem zive sa roditeljima i rodjakom na skolovanju.

Ovo sto se dogadja u Americi uopste nije cudno jer americka ekonomija je klasicna finansijska piramida (kreditna) koja jednom mora da pukne i uobicajeno po ledjima lakovernih i siromasnih. Ali ne bojim se ja za njim pocece oni to sve iz pocetka ...
Saša Radulović Saša Radulović 19:26 30.09.2008

Re: porez

Američka ekonomija nije finansijska piramida. Američka ekonomija je najjača i najfleksibilnija ekonomija na svetu.

Pročitajte tekst o porezu na imovinu. Porez na imovinu se mora odvojiti od socijalne politike. Ovako je od koristi samo za bogate. I zbog toga nema novca ni za bolje penzije ni za razumnu socijalnu zaštitu.

Saša
odin2004 odin2004 09:58 01.10.2008

Re: porez

Americka ekonomija je bila najaca na svetu a da li ce to i ostati videcemo a mislim da ce to i zavisiti bas od njene fleksibilnosti, ali mislim da se nece uskoro oporaviti od ovoga sta joj se desava.

Procitao sam tekst o porezu i po drugi put i jos uvek se ne slazem sa vasom tezom da porez na imovinu treba povecavati pa ko moze da ga plati dobro jes a ko ne on neka proda stan ili kucu pa u beskucnike sto ce biti dobro po sve, beskucnicima ce drzava omoguciti bolju socijalnu pomoc od onih koji mogu da placaju porez, a usput ce i cene nekretnina pasti.
Saša Radulović Saša Radulović 17:48 01.10.2008

Re: porez

Sve u redu, samo što moja teza nije "ko moze da plati dorbo jes, a ko ne ..."

Da probam sa primerom. Mozda bude jasnije. Uz autoputeve ljudi drže zemlju. Zemlja potrebna za gradnju. Na nju se ne plaća nikakav porez. Ljudi traze 1.000.000 evra za parcelu od 2 ha. Porez koji bi plaćali na ovo bi bio 10.000 evra grodišnje.

Inače niko u uređenoj zemlji ne poseduje zemlju pa može sa njom šta hoće. Za razliku od građevina, zemlja se ne može ni odneti, ni uništiti, ni upropastiti. Ljudi imaju pravo korišćenja i raspolaganja, koje podrazumeva i pravo prometa. Ne može se ni koristiti kako ko hoće, već u skladu sa urbanističkim planovima. Porez je forma zakupa zajedničkog dobra. Porez takođe stimuliše privođenje prostora nameni. Ne može se vredna zemlja držati i sprečavati gradnja bez troška. To društvu ne odgovara.

Što se stanova tiče, nikome ne pada na pamet da promeni porez za jednu godinu i da ljudi ostanu na ulici. Svaki dizajn promene poreza traži pažljivo planiranje i trebaju godine prelaznog režima da bi došli u novo stanje. Ono o čemu se najviše vodi računa je da se ne ugrozi egzistencija ljudi. I postoje mnogobrojni načini da se ljudi na tom delu spektra zaštite. Takvih ljudi ima 5-10%.

Porez na imovinu direktno zavisi od lokacije. Na primer delovi Starog Grada i Vračara, ili Senjak i Dedinje. Potpuno je nerazumno da zbog manje od 10% stanovništva koji imaju vredne nekretnine u tim opštinama, država ima sistem strašno niskih poreza na imovinu. Najveći benefit imaju bogati. Zašto bi država subevncionisala stanovnika ulice Strahinjića Bana, ili Knez Mihajlove ili ... Nije ni razumno, niti je fer prema ostalim poreskim obevznicima, da ljudi stanuju u oronulim nekretninama u centru grada, i da zbog njih porez ostane mali. Ima mnogo dobrih i fer rešenja koji poštuju i prava i situaciju ovih ljudi i potrebu društva za dorbim poreskim sistemom u interesu svih.

Saša

Doctor Wu Doctor Wu 13:44 01.10.2008

Saša, slažem se

sa svim što si napisao ali mi je žao što si strpao jedno 2 ili 3 bloga u jedan pri čemu bi se o svakom ponaosob moglo nadugačko i naširoko. Dugačak blog blokira diskusiju.
Brooklyn Brooklyn 14:14 01.10.2008

Re: Saša, slažem se

takodje blokira diskusiju (i zelju za citanjem): podugacka alegorija.
Saša Radulović Saša Radulović 17:55 01.10.2008

Re: Saša, slažem se

... što si strpao jedno 2 ili 3 bloga u jedan pri čemu bi se o svakom ponaosob moglo nadugačko i naširoko

Slažem se. Samo nemam ni vremena ni strpljenja Hteo bih da dođem do nekih konstruktivnih tema o kojim sam već počeo da pišem, ali me dešavanja ovde konstantno odvlače na drugu stranu. Čovek bi morao svaki dan da napiše po jedan ekonomski blog i komentariše 5 novih ekonomskih pametnoća koje se plasiraju, što od strane vlade, što preko medija. Na novo površno čitanje ovog bloga registrujem veći nivo frustracije nego kad sam ga pisao.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 17:57 01.10.2008

Re: Saša, slažem se

podugacka alegorija

I sa tim se slažem. Pokušao sam kraće, ali mi nije uspelo. Posle se nisam vraćao da skraćujem. A hteo sam baš ovako, da bi i ljudi koji se ne razumeju baš u hipoteke i obveznice, mogli da uprate. Koliko sam uspeo, ne znam.

Saša
Covek u belom Covek u belom 18:05 01.10.2008

Re: Saša, slažem se

Saša Radulović
podugacka alegorija

I sa tim se slažem. Pokušao sam kraće, ali mi nije uspelo. Posle se nisam vraćao da skraćujem. A hteo sam baš ovako, da bi i ljudi koji se ne razumeju baš u hipoteke i obveznice, mogli da uprate. Koliko sam uspeo, ne znam.
Alegorija je ok i mnogima verujem pomaze, mada bi mogao npr. da je stavis pod italic, tj. da podelis tekst na teze i lakse stivo, s obzirom da je predugacak da se makar vizuelno olaksa citanje.
dexter92 dexter92 19:27 01.10.2008

Bgd - cene stanova

Nisam ekonomista ali evo mog vidjenja rasta cene stanova u Bgd-u:
- Oni koji vec imaju stanove ne zele da ih prodaju jer gde bi otisli? EU je jos zatvorena za nas, a Bgd u Srbiji nema alternativu.
- Potraznja od strane Crnogoraca koji su relativno dobro prodali svoje nekretnine Rusima
- Povecana potraznja od strane srpske emigracije koja zeli da kupi i stan u Beogradu
- Dolazak stranaca iz EU koji zele da kupe nekretnine u Bgd-u (jos uvek relativno malo)
- Trzisna euforija, cene skacu - treba investirati u nekretnine
- Pristupacniji bankarski krediti
- Migracija stanovnistva iz unutrasnjosti Srbije ka Bgd-u
- Potraznja za stanovima od izbeglica iz Hrvatske, Bosne i sa Kosova koji su uspeli da tamo prodaju svoju imovinu
- Popularnost Beograda zbog unapredjenja njegovog opsteg izgleda u poslednjim godinama
pera_d pera_d 23:05 01.10.2008

Pohvala

Odlican tekst Saša.

Deo o krizi finansijskih institucija je i duhovit i jasan.

Tu bih hteo da ubacim i moje mišljenje o organizaciji banaka u vidu akcionarskih društava u tu igru.

Da je rukovodstvo banaka krivo za većinu problema u koje su se uvalili je tačno. Tu postoji očigledna kratkovidost - veoma često je bitno samo ostvariti kratkoročnu dobit u sledećem kvartalu. Dobri kratkoročni rezultati dižu cenu akcije, samim tim su i akcionari zadovoljni i rukovodstvo će biti ponovo izabrano i još bolje plaćeno. Odgovorno vodjenje firme nije uvek trka za maksimalnom zaradom u sledećem kvartalu ... ali to tržište akcija vidi drugacije.

Generalno mislim da je princip funkcionisanja akcionarskih društava (što su sve velike svetske banke) loš i da dovodi do neodgovornog odnosa menadžmenta prema poslu. Jedan odgovorni rukovodilac takve banke može da kaže - zaradićemo u sledećoj godini "samo" 1 milijardu $ ali nećemo ići u preveliki rizik. Jedan neodgovorni rukovodilac može da kaže - zaradićemo u sledećoj godini 5 milijardi $ bez obzira na rizik. Tu razliku će tržište akcija odmah da registruje - cena neodgovorne banke ide na gore, cena odgovorne banke ide na dole ... I tako do trenutka raspada ove neodgovorne banke, koja zatim na ovaj ili onaj način nestaje sa tržišta, radnici idu na ulicu a rukovodstvo sa ogromnim platama kući.
Za tako nešto bi trebalo zakonski odgovarati, na žalost to nigde u svetu ne funkcioniše baš kako treba.

Drago mi je da ne radim u akcionarskom društvu.

Slažem se i sa mišljenjem u delu o nekretninama u velikim gradovima u Srbiji. Zašto bi bilo ko bio motivisan da proda stan u Bgd, ako ga iznajmljuje za 300 eura mesecno a plaća porez za njega 100 eura godisnje ??? Čak i ako je stan prazan opet nije strašno ... ne košta puno. Vlasnik može da čeka dok kod ne dodje neko ko je spreman da plati ogromnu cenu za taj njegov stan. Još tu igra ulogu i faktor da je ogroman broj stanvnika u Srbiji na ovaj ili onaj način "dobio" stan od neke institucije i samim tim ne mora razmišlja o tome šta je u njega uložio.

Takodje zamišljam i moguću situaciju (koja je recimo u Nemačkoj , tacnije u Minhenu gde živim zamisliva) da kupim stan pa onda da ga iznajmljujem i da vidim kakvu korist imam od toga.

U Beogradu:
Ulozim 100.000 Eura u stan.
Dobijam 300 Eura mesecno od stanarine, 300 x 12 = 3600 Eura, znaci dobit je 3.6%

U Minhenu:
Ulozim 100.000 Eura u stan.
Dobijam 600 Eura mesecno od stanarine, 600 x 12 = 7200 Eura, znaci dobit je 7,2 %

Odnesem 100.000 Eura u banku.
Trenutno u Nemackoj za to dobijam oko 4%, znaci 4000 Eura

Naravno ovaj račun je uprošćen, bez daljih poreza na dobit itd ...

Pitam se koja je logika da po toj ceni ulažem pare za stan u Bgd. Nema logike osim da se nadam da ce cena stana rasti i da ću ga za neku godinu prodati za npr. 200.000 Eura. To se naravno neće dogoditi jer će i to tržište pući kao sva nerealna tržišta na svetu, samo je pitanje vremena.

Pozdrav

antioksidant antioksidant 08:05 02.10.2008

Re: Pohvala

Ulozim 100.000 Eura u stan.
Dobijam 300 Eura mesecno od stanarine, 300 x 12 = 3600 Eura, znaci dobit je 3.6%

u beogradu (siri centar za 100 000 eura se dobija stan od oko 50 kvadrata)

prosecna cena iznamljivanja (opet siri centar) je 10-12 eura po kvadratu

dakle 500-600 eura mesecno*12 meseci 6 000- 7 200 eura mesecno

na ovo se ne placa nikakav porez (jer niko ne prijavljuje taj prihod)

mada istina je da cene rantiranja u beogradu stagniraju u poredjenju sa cenama nekretnina (rastu sporije)

sto se tice balona - slazem se da ce puci ali nece to biti toliko spektakularan pad (faktori koji uticu na potraznju stanova su manje vise realni- rast cena nekretnina je ocekivan, mozda ne ovoliki ali ipak ocekivan)
pera_d pera_d 08:46 02.10.2008

Re: Pohvala

Dobro, ja mozda imam pogresnu informaciju. Znam par ljudi koji zive u Bgd (siri centar) i iznajmljuju stanove od oko 50 kvadrata po 300, tj. 350 Eura mesecno. Mozda me lazu ... nisam siguran.


antioksidant antioksidant 08:48 02.10.2008

Re: Pohvala

Dobro, ja mozda imam pogresnu informaciju. Znam par ljudi koji zive u Bgd (siri centar) i iznajmljuju stanove od oko 50 kvadrata po 300, tj. 350 Eura mesecno. Mozda me lazu ... nisam siguran.

moguce je. ovde je trziste potpuno neuredjeno.
Kazezoze Kazezoze 19:45 03.10.2008

ipak

WASHINGTON - With the economy on the brink and elections looming,
Congress approved an unprecedented $700 billion government bailout
of the battered financial industry on Friday and sent it to
President Bush for his certain signature.
The final vote was 263-171 in the House...

ceo text
Saša Radulović Saša Radulović 19:37 07.10.2008

Re: ipak

Uopšte nije bilo sumnje da će se ovo desiti. Jedino se nije znalo koliko će dodatnih "projekata" za kongresmene i senatore i koje nemaju veze sa ovim ugurati u zakon.

Saša

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana