Како је спаљено 5 км досијеа УДБЕ?

Goran Nikolić RSS / 17.10.2008. u 21:20

аутор текста је Срђан Цветковић, сарадник ИСИ 

 

Често се јавности говори а у истраживачким и новинарским круговима прижељкује и нервозно ишчкује oтварање архива БИА који за сад још увек из процедуралних (барем званично!) разлога нису доступни истраживачима. Очекивања (ионако сама по себи  претерана и доста нереална) да ће небо пасти на земљу те да ће се тада све сазнати и многе табу теме из скорије прошлости у потпуности расветлити могла би изневерена нарочито у светлу нових сазања о ревизији и спаљивању докумената које је вршено у више наврата од 1966., а током седамдесетих па и оног најсвежијег спаљивања после 5. октобра 2000. Проблематиком тајних служби а посебно феноменом ревизије и уништавање грађе тајних служби у науци је осим ретких изузетака из пре свега објетивнох разлога (неприатупачност извора) посвећено мало пажње (Б. Димитријевић, у часопис Историја 20. века, 2001-2, стр-75-85, Институт за савремену историју). Будући да се  у широј јавности о овој појави још мање зна што покушаваћемо да у наредним редовима дамо скроман допринос у трагању за тиме  какав је карактер грађе СДБ, и каква је била њена судбина приликом њене највеће ревизије после Другог светског рата у контксту политичког обрачуна са Александром Ранковићем. О обимној ревизији рхиве СДБ после пада Алексадра Ранковића говори детаљно један интерни документ СДБ до којег смо дошли у Архиву Југославије (АЈ, СИВ, 130, фас.бр.558 - 1969. ССУП СДБ, стр. пов. 01. бр. 42., 5. фебруар 1969.) из којег шире изводе  у наредним редовима предочавамо јавности. На основу њега, али и, на основу неких других докумената и сазнања до којих се дошло Хрватској и Словенији се са доста прецизности може сагледати обим, структура грађе коју је поседовала УДБ-а те количина и врста  спањеног и уништеног материјала као и оног предатог архивама на даље чување.

   Након Брионског пленума ЦК СКЈ  и у јеку борбе против тзв. ,,ранковићевштине" извршена је велика реорганизација Службе државне безбедности и то у смислу њене демократизације, децентрализације  у склопу прокламованог  ,,лишавања бирократског наслеђа и остатака старих стаљинистичих метода рада". После 1963. донет је Закон о самоуправљању у УДБ-и као и свих унутрашњих органа те одређене смернице у раду.Служба је требало у потпуности да се прилагоди новом ,,самоуправном и демократском социјалистичком друштеном уређењу" и одговори захтевима новог времена и свој начин рада (барем званично) доведе у институционални и правни оквир. У циљу побољшања имиџа промењено је и име службе од Управе Држане безбедности постала је Служба државне безбдности тако да  је и сам назив требало да неупућеног да асоцира да је то сада орган који је у служби државе и народа будући да је реч Управа упућивала на другачији карактер ове установе. На Брионском пленуму је утврђено да се служба ставља изнад партијских и државних органа и испољава професионалну деформацију и чини озбиљне злоупотребе као и да њени руководиоци прислушкују Тита. Закључено је да се изврши реорганизација УДБ-е, прихвати Ранковићева оставка у ЦК СКЈ  а Светислав Стефановић искључи из ЦК СКЈ и разреши дужности члана СИВ-а. По паду Ранковића у периоду 1966-1970. због наводних злоупотреба службе (афера прислушкивања) и старог бирократског начина рада и у време обрачуна са „централистичко-унитаристичком" фракцијом петнаестак радника и функционера Службе безбедности били су чак  притворени и под истрагом. О томе да  се ипак радило више о пропагандној акцији, клановској борби  и да није био говора о озбиљнијим реформама и демократизацији  говори и то да се СДБ и касније као на пример у случају отмице Владе Дапчевића, обрачуна с политичком емигацијом седамдестих, служила старим и добро опробаним методама обрачуна с политичким неистомишљнеицима (од почетка седамдесетих чак за потребе обављања прљавих послова често се ангажују и криминалци). Упрошћено могло би се  констaтовати да је Служба пратила судбину државе и друштва па је тако од једне централизовне настало шест централизваних бирократија док демократизација није пратила децетрализацију чак напротив по броју политичких осуђеника и степену политичке репресије (као и методама обрачуна) седамдесете па и осмадесете значајано надилазе пету и шесту дењценију и доба тзв. ранковићевшитне, изузимајући наравно период до 1951. и поратни револуционарни терор који је смислу интезитета политичког насиља неупоредив с било којим периодом пре и касније у модерној историји Србије (ако не рачунамо период окупације у II светском рату). Југословенска државна безбедност после пленума све је мање  била  југословенска служба.Cуштина реформи у сужби би се описати само као почетак њене децентралиyације  никако и демократизације од једне настало је шет служби као што је на партијском и државном нивоу од краја шездесетих цела земља отпочела пут ка децентрализацији конфедерализацији.

У смислу поменуте кампање демократизације и децентрализације, модернизациује рада и раскида са застарелим методама и схватањима се у савезном и републичким секретаријатима пришло се и детаљној ревизији документације СДБ и њеном свођењу на законом одређени  делокруг службе (мада се истину говорећи идеја о ревизији зачела у слкопу реформи службе и пре смене Ранковића и негде као у Хрватској започела још 1964.). Одлучено је да поред реформе рада СДБ, њене и демократизације и стављања под државну контролу ревизија документације у складу с новим надлежностима буде  један од приоритетних задатака. У архивама СДБ су се у двадесет година после рата накупили огромни фондови, досијеи и материјали разних врста и значаја. Ту су пре свега материјали добијени на основу законом овлашћеног деловања службе: полицијски и државни апарат бивше Југославије; стране обавештајне службе  пре за време и после Другог светског рата, квислиншке војне и друге организације за време рата; Гестапо; непријатељска емиграција; групе и појединци на линији ИБ; непријатељски оријентисан део клера итд. Нагомилали су се и бројни материјали који се излазили из делокруга њеног рада: тзв. антисоцијалистичке појаве; анлизе о стању у појединим друштвеним срединама и јавном мњењу; подаци о кандидата за неке изборне функције; досијеи грађана који су тражили пасош (СДБ Београда је тако имала чак око 100. 000 досијеа образованих по овом основу); наши грађани који су по било ком основу па и службено контактирали са странцима, досијеи грађана за, које су по било ком основу тражени подаци у циљу њихвог запошљавања, лица која нису извршила обавезу у периоду обавезног откупа  итд. Овоме треба додати и многобројне документе и материјале која је Сужба добијала од других сродних институција  (нпр. У СДБ РСУП Хрватске било је чак  око 120. 000 досијеа примљених од службе безбедности ЈНА!). Сви материјали који су се односили на поједна лица   па и управни предмети били су једноставно названи досијеима. Сва обрађивана лица сврставана су у одређене категорије тако се у фонду који је после 2003. предат Архиву Србије а који броји 64. 327 досије и око 300. 000 страница другог материјала налазе следеће категорије лица: белоемигранти, политчке странке у Краљевини Југославији,војници и официри Краљевине Југославије, ратни злочинци, четници, колаборационисти, усташе, љотићевци, недићевци, балисти, хапшени због откупа, дезертери, неприајтељска емиграција, илегална емиграција, повратници, ибеовци, остали класни и политчки непријатељи, ранковићевци, либерали, анархолиберали и остало.[1]

       На дан 1. јула 1966. у архивама СДБ се поред осталих материјала, налазило и  чак 2. 754 923. тј.око 12 км тзв. досијеа за поједина лица  тј. за око 12% лица од укупног броја становника или око 35% од радно активног становништва СФРЈ. Поређења ради на сличан број грађана у Источној Немачкој је у Штазију било ангажовано чак 91. 000 плаћених сарадника и око 200. 000 доушника који су за четири деценије сачинили невероватних 170 км. различитих досијеа.[2]

СДБ РСУП Босне и Херцеговине                               316. 445               1.585           д.м.

СДБ РСУП Црне Гор                                                    40. 885                   500           д.м.

СДБ РСУП Хрватске                                                    826. 965               нема података

СДБ РСУП Македоније                                               243. 374               1.434.         д.м.

СДБ РСУП  Словеније                                                 270.878                1.068          д.м. 

СДБ РСУП Србије                                                        692.250                2.536          д.м.

СДБ ССУП Југославије                                                364.326                2.497           д.м.

      

       Неке републике су и пре IV пленума ЦК СКЈ предузимале одређене парцијалне мере с циљем ревизије постојеће документације. Тако  је СДБ РСУП Хрватске  већ 1964. донео програм програм ревизије документације на бази којег је у периоду од 1. јула 1966. уништено је 231.640 досијеа. Исте године је СДБ РСУП Босни и Херцеговини  одлучено да се у РСУП повуку сви материјали СДБ који су имали вредност историјске грађе или нису оперативно коришћени.  Поред личних досијеа, у архивама СДБ налазила се и велика маса других материјала: досијеа објеката, страних мисија, институција и организација  које је оперативно обрађивала СДБ; проблемска досијеа; историјска и трофејна грађа, итд. Укупан обим грађе укључујући и лична досијеа у СДБ износио је на дан 1. јула 1966 не рачунајући СДБ Хрватске за коју немамо одатака 9.620 дужинских метара (за предпоставити је да би са  недостајућóм грађом из Хрватске обим прешао и 12. 000 дуж. метара).

        Поред неспорне жеље да се служба ослободи компромитујуће грађе о акцијама које нису у складу с начелима прокламоване демократизације ревизија је имала и практични смисао наиме у читавом послератном периоду, осим ретких изузетака нису вршене ревизије документације и шкартирање непотребног материјала. Велики проценат грађе отпадао је на дупликате, концепте и друге припремне материјале, пропратна акта и слично.  С друге стране у документацији се задржавала грађа која је настајала приликом вршења оних послова који нису у надлежности СДБ (неки и за дужи временски период) као на пример пасошка служба, погранични инциденти, праћење целокупне стране пропаганде путем радија, штампе,...Такође је код неких републичких СДБ постојала склоност прикупљању и истраживању историјске грађе и ван домена обавештајних и контраобавештајних служби (активност квислиншких организација на војном и управном плану итд....) 

Поступак уништавања

     У циљу што стручније и ефикасније ревизије документације у свим републичким секретаријатима за унутрашње послове и у ССУП формиране су комисије са задатком да организују радне групе састављене од активних и пензионисаних радника СДБ које би обавиле уништавање док је у савезном СУП-у једно време овај посао обављала посебна јединица. До краја 1966. извршена је груба класификација постојећих материјала и издвојена за уништавање већина материјала која је била предмет осуде на Брионском пленуму (читај документација која говори о злоупотребама УДБ-е и њеном ванзаконском деловању од 1944.) Приликом ревизије материјал је подељен у три основне групе: материјал који остаје у поседу СДБ, материјал за предају служби јавне безбедности, војним службама или научним и другим институцијама и коначно материјал за уништење.

О обиму тог посла довољно  говори податак да је ватри предато до краја 1968. од укупно 2. 754.923 досијеа  колико се 1. јула 1966. налазило и документацији СДБ, чак 2.141.155 досијеа док је 153. 598 уступљено Служби јавне безбедости, Служби безбедности ЈНА, научним институтима и архивима (у склопу акције ослобађања од грађе која није оперативног какрактера већи део архиве Гестапоа и Специјалне полиције из ратног периода уступљен архиву Београда) да би тек 460. 170 било задржано у документацији СДБ.

Међутим за делимичну утеху историчарима и истраживачима у Србији је што се ипак у самим документима о ревизији каже да је већи део досијеа који је задржан у СДБ заправо такође припадају историјско-архивском фонду чак у СДБ Србије највише од 188.450 задржаних досијеа таквих је чак 126. 700 (око 68%) дакле више од две трећине је историјских докумената. Приликом ревизије уништена су сва лична досијеа која нису саджала податке о непријатељској делатности, која сходно Закону о служби унутрашњих послова и Правилима СДБ  требало да прати СДБ. Већи број уништених досијеа  садржао је позитивне податке о лицима (провере вршена на захтев ЈНА, СКЈ, управних органа или за потребе саме СДБ) као и молбе, провере и друге списе у пасошким предметима. Известан број уништених досијеа садржао је податке о непријатељским ставовима, јавним непријатељским иступима и другим манифестацијама и појавама које немају карактер тајне и организоване непријатељске делатности. Такође су уништени и списи који садрже  недовољно проверене односно непотврђене индиције и податке о постојању  тајне непријатељске делатности појединих лица, нарочито оних која су заузимала висок положај у друштвено-политичком животу (што би данас био врло драгоцен извор за неке касније политичке процесе у СФРЈ!).

 Ипак да је доста тога сачувано говоре скоро публикована документа ОЗН-е за Хрватску као и слична објављена грађа у Словенији. Друго у многоме су допринели чувању грађе поједини политичари, као  радници и  функционери СДБ, који су из различитих разлога (сасвим личних и политичких или схватајући историјски значај грађе) задржали поједине архиве у приватном поседу, не предајући их ватри и забораву (Кардељева заоставштина, Драган Витомировић,...) Иако је наравно у спаљеним документима и досијема много и историјски безвредног материјала (мада ће неко рећи да за историју ништа није безвредно) свакако је бар онај део који говори о злоупотребама службе који су били предмет осуде на Брионском пленуму био од изузетног значаја за српску историографију и јаснију сагледавање пре свега метода рада и интрумента Службе као и боље разумевање политичких друштвених процеса у Југославији те обима и начина кршења људских права.

        Од укупног обима архивске грађе у СДБ  који је 1. јула 1966. износио 9.620 д.м. приликом ревизије је уништено 5.452 предато другим службама, предато другим институцијама 1.115 д.м. а задржано 3.053 д.м. с тим што се ревизија - нарочито историјских фондова вршила даље. Према оријентационим проценама 1969. године након завршетка целокупног посла остало би свега 30-40% тадашњег обима грађе .                                               

Ревизија досијеа СДБ 1966.

Укупно:  2.754. 923 дос. или 9.620 д.м ( 100%)

Спаљено: 2.141.155 дос.  или 5.452 д.м. ( 79%)

Предато војним службама и научним институцијама: 153.598 дос. или 1.115 д.м. (5%)

Задржано : 460.170 дос. (188.450 у Србији) 3.053 д.м. (16%)

Ревизија досијеа СДБ 1966. по републикама

               укупно                        спаљ.                           пред.                               задрж.

                                                                                              

СРБ      692.250 ( 2.536)        503.800 (1236)                   (80)                         188.450(1.220)

ХРВ      826. 965(?)               724.265                         (?)                           102..700 ()

СЛО     270.878 (1.068)        155.034 (428)             81.253(286)                 34.409(354)

БИХ      316. 445 (1.585)       247.305 (1.189)             (1)                            69.140(395)

ЦГ          40. 885 (500)            29.207 (369)                  (1)                           11.673 (130)

МАК    243. 374 (1.434)        195.74(920)               12.119(16)                    35.881(498)

ССУП  364.326 (2.497)         286.170(1.310 )         60.239 (731)                  17.917(275)

ЈУГ     2.754.923(9.620)      2.141.155(5.452)            153.598(1.115)                      460.170 (3.053)

Напомена:  У загради су дужни метри докумената док за Хрватску нема података у дужним метрима. Стање је на дан 5. фебруара 1969. и подложно је изменама у смислу даљег смањења грађе у поседу СДБ.

   Процентуално највише уништених или предатих досијеа било је у савезном СДБ чија је архива готово у потпуности ликвидирана тј. умањена за више од 95% оставши од 364 са свега 17 хиљада досијеа (у складу са новим огрниченим надлежностима), затим у СДБ Хрватскегде је смањена за око 87% (од  826 фонд се свео на 102 хиљаде), у СДБ Словеније за око 86%, у СДБ Македоније око 85%, док је уништавање нешто скромније било у СДБ Србије око 82%(од тога на Косову за свега за 52%), СДБ БиХ још мање 77% док су најмање ватре гореле СДБ Црне Горе који је остао ,,само" негде око за 73 %. Архивског фонда.

    Процењивано је да би у даљој перспективи ванресорским установама (институтима и архивима пре свега) требло уступити још неке фондове и грађу али се такође истиче да би поједини фондови због велике осетљивости података још дуже време остати архивама СДБ (као нпр. фондови разних установа бивше немачке службе, из историјата службе и сл.). ревизија документације узаскивала је решавање разних финансијских, осрганизационих и стручних проблема. Тако је највећи напор требало уложити у детаљно прегледавање, страницу по страницу и одстранити све оно што је ван делокруга СДБ, а да се при томе ни један спис који је од значаја за службу не уништи. Највећи део посла је обављен кроз тзв. Уговор о делу претежно са пензионисаним радницима, јер број активних сарадника службе није могао сам  да изнесе овај посао. Међутим појавио се проблем административне забране оваквог рада или рестриктивније опорезивање тако да се тежило налажењу нових решења. У циљу рационалнијег и сигурнијег чувања и коришћења документације СДБ такође је разматран и пројекат мокрофилмовања грађе који је био већ отпочет и РСУП Хрватске.

   Гледано по посебним републичким ресорима резлутати овог сложеног и замашног посла до почетка 1969. године изгледали би овако: 

          У СДБ РСУП БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ је посао завршен пре 1. јула 1966. У фондовима који су уништени  било је 141.445 појединачних и 4.245 збирних досијеа са подацима до 175.000 евидентираних по антисоцијалистичким појавама, контроли путовања у иностранство и подацима о лицима у специјалним војним јединицма. Од укупно 316. 445 досијеа (1.585 д.м.) и предмета за лица  као и већа количина разне историјске грађе. Укупно је до 1967. издвојено за уништавање 247.305 досије (1.189) а задржано 69.140.(395 д.м.)

         У СДБ РСУП ЦРНЕ ГОРЕ је до јула 1966, вођено 40.885 досијеа за лица и 448 других а од тога је уништено 29. 207 а задржно у поседу СДБ 11.673 личних као и 448 других досијеа као и  око 50. 000 разних извештаја, анализа, информација и забележака.

         У СДБ РСУП ХРВАТСКЕ је било евидентирано пре коначне обраде највише досијеа чак 826.965 али је и највише уништено 724.265 док је задржано свега 102.700. Поред личних досијеа,   у архиви је за време Четвртог пленума било много историјске, трофејне и друге грађе. Од тога ванресорским институцијама (Институту за изучавање радничког покрета у Загребу и Архиву Хрватске) предати су обимни фондови Земаљске комисије за утврђивање злочина окупатора, Савске бановине, и др. затим фонд књига, новина итд. Обим историјске грађе у СДБ износио је по ревизији 27 дужних метара.

          У СДБ РСУП МАКЕДОНИЈА се водило до IV пленума 243.374(1.434 д.м.) разних личних досијеа и предмета (од тога 70.064 мoлби и провера наших грађана за путовање у иностранство) као и четири милиона страница различитих других материјала. По извршеној ревизији 195.374 досијеа је уништено, 12.119 уступљено ван СДБ а задржано 35.881(498 д.м.) досијеа.

         У СДБ РСУП СЛОВЕНИЈЕ  се налазило до 1966. 270.678 личних досијеа а заједно са другом грађом  укупно је било 1. 068  дужних метара од чега је уништено 155. 034(438 д.м.)  предато служби јавне безбедности 81.235 (286 д.м.) а у СДБ задржано 34. 409(354 д.м.) према оријентационим проценама укупан обим грађе након завршеног посла не би требало да пређе 100 дужних метара.

         У СДБ РСУП СРБИЈЕ на дан 1. јула 1966. било је регистровано 692.250 личних досијеа и то за Београд 270. 000, Ужу Србију 225.175, АПВ-144.475 и АПКМ - 53. 400. Рeвизијом је до 1969. уништено 503. 800 досијеа а задржано 188.450, од чега 61.750 за оперативно актуелни и 126.700 за историјски фонд. Материјали су концентисани по републичким односно покрајинским центрима. Од укупно 2.536 д.м. уништено је 1.236 д.м. уступљено ван ресора 80 д.м. док с еу СДБ налазило 1.220 д.м. грађе. Ова количина је релативно велика у односу на друге СДБ пре свега због обмности трофејних и историјских фондова од којих су међутим неки били спремни за предају другим институцијама ван СДБ.

         У СДБ ССУП било је 1. јула 1966. 364.326  досијеа и дугих предмета од тога је ревизијом 286.170 уништено, 60.239 уступљено ван СДБ ССУП Служби јавне безбедности ССУП-а 1.193, Служби ДБ РСУП-а и Служби безбедности ЈНА 24.167, научним институтима и архивима 34.879 док је задржано свега 17.917 досијеа. Током даље обраде тај број је планиран да се смањи на свега 6 до 8 хиљада. Овако мали број личних досијеа који су остали у СДБ ССУП је последица смањене надлежности, процеса децентрализације СДБ ССУП и нове функције која је после реформи и Брионског пленума постала више кординативно усмеравајућа  док се њена документација сада базира више на аналитичким материјалима РСУП-а. Републичке службе имале су сада већу аутономију у раду и биле су заправо као нека врста филтера за информације које су достављале савезним обавештајним органима. Већи део документације СДБ ССУП вођен је у виду досијеа објеката (стране обавештајне службе, стране мисије, екстремне емигрантске организације итд.) и досијеа по врстама и облицима непријатељске делатности, а у виду личних досијеа, углавном за службенике и одређене везе страних мисија.

          Укупан обим грађе у СДБ ССУП-а износио је у време Четвртог пленума (рачунајући и грађу о емиграцији и страним службама, коју је ССУП морао преузети од ДСИП-а после тог датума), 2.497 дуж.метара (према непрецизним проценама  око 12- 16 милиона страница формата А-4) као и око 275 хиљада метара филмске траке, 28 хиљада фотографија  и 500 грамофонских плоча и магнетофонских треака. Од тога је до 1969. уништено 1.310 д.м. грађе, уступљено ван СДБ ССУП-а 731 д.м. (Служби јавне безбедности и заједничким службама ССУП-а 275 д.м., СДБ РСУП -а и СБ ЈНА 226 д.м. и ванресорским институцијама  230 д.м.) а задржано око 456 д.м. од којих је међутим већ око 200 д. м. било спремно за уступање ван СДБ  ССУП-а или за уништење. Према проценама фонд ове службе на крају би се свео на свега 120-160 д.м.

Занимљива је укупна анализа броја досија у односу на радно активно становништво пре и после ревизије 1966. ада наравно са закључцима се мора бити опрезан јер као што смо нагласили већина документације је имала карактер историјске грађе:

Удео личних  досијеа СДБ према радно активном становништву у  %

       рад акт.стан.               дос 1965             %                                   дос 1969                      %

                                                                                              

СРБ   3.600 000                      692.250                  19.2 %                         188.450                     7

КОС   335 000                          53.400                    16.2                                   22 000                  6

ВОЈ     800 000                           144.000                 19                                     .........                  ..

ХРВ  1 954 000                    826. 965             42                        102.700              5.5

СЛО     769 000                    270.878              34                          34.409              5

БИХ  1 286 000                     316. 445            23                          69.140              6

ЦГ        162 000                       40. 885            25                          11.673              7

МАК   554 000                     243. 374               40                          35.881              6.5  

ЈУГ    око 7.5 мил.                      2.754.923                 36                                   460.170            6.1                

У Београду је на око 350 хиљада радно активних било је чак  270 досијеа или око 75%по радно актив становнику што је вероватно највише у Југославији с друге стрене и разумљиво с обзиром да се ради о државној престоници и административном центру.

 Хрватски историчар др Зденко Раделић пак на основу писања  хрватске штампе шесздесетих  долази до нешто другачијих података о броју досијеа по републикама него што то говори документ који смо цитирали:

   Удео личних досијеа УДБе у броју радноактивног становништва према подацима из октобра 1966. (З. Раделић: Хрватска у Југославији, Загреб 2006, стр. 365)

                                    дос  1966                                 број радно актив.ст.                                           %

БИХ                            172 274                               1 286 000                                    13

ЦГ                                36 000                                 162 000                                    22

ХРВ                             1 300 000                          1 954 000                                     67                

МАК                            96 531                                  554 000                                    17

СЛО                             200 000                                769 000                                    28

УЖАСРБ                      200 000                             2 465 000                                      8        

КОС                             120 000                                335 000                                    36

Ukupno                          2. 100 000                                         7 мил                                                            28

      Подаци које наводи др Зденко Раделић узети су како сам каже из тадашње хрватске штампе говоре више о том времену него ли о броју досијеа. Они су штимовани (веровано од политичких фактора) у смислу кампање против Ранковића па је драматично  повећан број досијеа по становнику пре свега у Хрватској чак  на 67% по радно активном становнику и на Косову 36% (узимaјући број који је навео албански руковиодилац  Вели Дева оптужујући УДБ-у и Ранковића да  је у покрајини било 120 000 досијеа) док је број досијеа релативно умањен у Србији (што доказује подаци из оргиналиног документа ССУП СДБ који смо цитирали!) чиме се вероватно давао неки допринос ставарању слике у јавности Александра Ранковића као српског националисте.

        Тешко је проценити колико је заиста било у том моменту политичких и оперативних досијеа. Она су нажалост рађена не само за политичке непријатеље већ и због пасоша, дозвола за оружије, возачке дозволе, затим подаци о регистрованим резервним и пензионисаним официрима као и кандидатима за војне школе што опет показује докле је сегао степен државне контроле.Према Рајку Видачићу функционеру УДБ-е са Косова у тајној полицији наводно је  постојала је 1965. картотека од 22. 038 лица политички интересантних за службу од тога 15. 501 Албанац,  4.447 Срба и 1.398 Црногорац. А у УДБ-и на Косову је 60-тих било запослено 58,3% Срба, 28.3% Црногораца и 13, 3% Албанаца. Реформом и реорганизацијом  УДБ-е 1966. када је УДБ-а била трансформисана у Службу државне безбедности и после детаљних контрола рада путем разних комисија после 1966. без посла је остало око 2.500 тајних полицајаца. Истовремено је проценат запослених Албанаца на Косову скочио са 13% на 45 %. Према истим изворима у СДБ Србије у другој половини 80-тих постојало је 50. 000 досијеа од тога 22.000 у категорији активних  док се офанзивно радило само према 3 до 4 хиљаде. Застарела досијеа су или спаљивана или слата и Историјски архив Србије о чему је одлучивао Савет за заштиту уставног поретка Србије (ту су били Александар Митровић, Душан Михајловић, Слободан Унковић и Драган Митровић)

На основу горе изложених података на основу документа из 1969. упада у очи нешто већи удео досијеа  у Хрватској, Словенији и Македонији (од 34 до 42%) у односу на бр. актив станов. пре 1966. него у СРбији (16-20%) не би морао да се тумачи политички будући да се овде ради о историјски наслеђеним досијеима, затим пасошким, о илегалним емигрантима и слично такода за коначну оцену и анализу евентуалне политичке конотације треба сачекати да се види колико је и каквих било чисто политичких. С друге стране принципијелно се мора исто рећи и о броју задржаних досијеа после ревизије где видимо да се проценти крећу свега од 5-до 7 % дакле доста уједначнео с тим да је после Брионског пленума нешто већи проценат у Србији него у осталим РСУП СДБ  што опет не би морало да се узме здраво за готово будући да је две трећине историјских. сада је Архиву Србије предато, на жалост не и доступно истрживачима, теки око 65. 000 досијеа и близу 300.000 страница другог материјала. Дакле свака озбиљна и утемељена политичка  анализа броја досијеа ако жели бити у потпуности бити објективна (за разлику горе наведених и објављених података  у  штампи у јеку кампање против Ранковића)  мора сачекати потпуно отварање архива. Ипак сматрамо да и овакви подаци и документи до којих смо дошли могу добро послужити за почетне анализе и предпоставке које даље треба укрштати и дубље анализирати на основу грађе СДБ која ће надамо се ускоро ипак бити доступна истраживачима и јавности у Србији.

У штампи и публицистици постоје наводи и о каснијим спаљивањима досијеа СДБ. Тако је осамдесетих према тим наводима Савет са заштиту уставног поретка Републике Србије одлуцивао је о томе који це досијеи и архиве СДБ бити уништени, а који не. Док је Радмило Богдановиц био министар, цланови тог форума били су Александар Митровиц, Душко Михајловић, Слободан Унковић и Драган Митровић. Све одлуке о спаљивању досијеа српских дисидената и тзв. националиста, донесене су једногласно.  Јер, када су Дуско Михајловић и Слободан Унковић, чланови савета за заштиту уставног поретка Србије  наводно  чули да се у архивама налазе досијеа професора Љубе Тадица, Загорке Голубовиц, др Михаила Марковица и многих других интелектуалаца одлучили су да се они униште*(фуснота)-. Најсвежије је ипак уништавање досијеа после петог октобра 2000. Служба државне безбедности је од октобра до децембра 2000. године, само у седишту ДБ у Београду, уништила 11.490 докумената на укупно 35.753 стране, каже се у писаној информацији Центра ДБ у Београду о уништеној документацији. За документ, који потврђује да је ДБ систематски уништила део документације од 1998. до 2000. године, објављен у емисији РТВ Б92 "Инсајдер", бивши заменик шефа ДБ Зоран Мијатовић је рекао да претпоставља да је "та информација припремана за тадашњег министра полиције Душана Михајловића и премијера Зорана Ђинђића". Мијатовић је објаснио да је због тога консултован Окружни суд, како би се утврдило да ли има елемената кривичног дела и како то треба процесуирати. Он је додао да су уништени предмети "микрофилмовани" и да се ипак могу реконструисати. Такође прем писању Новина врањских по наредјењу Радета Марковића, према Пописнику број 6, у ЦРДБ-а Врање уништено је укупно 4.249 материјала на 7.973 стране. Бивши министар Душан Михајловић је такође потврдио је да је из полицијских архива претходне и нове Југославије нестао део тајне документације, тачније фамозних досијеа о појединим личностима које су на разне начине обележиле нашу новију историју. Министар Михајловић није оспорио да део те документације чине и досијеи појединих лидера ДОС-а. Нека питања, међутим, остала су без одговора. У чијим рукама се налазе компјутерски дискови са подацима које су годинама брижљиво прикупљали оперативци

[1] Излагање др Мирослава Перишића, директора Архива Србије,  Трибина Државна безбедност као гарант диктатуре Уједињене  Социјалистичке партије Немачке (СЕД) , 10.10 2008, Гете институт- Београд..

[2] Занимљиво јр да после пада комунистичког режима у Источној Немачкој нико од  припадника Штазија није одговарао јер су све радили по законима који су тада важили. Неколико њих је терећено само за прекорачивање овлашћења и за употребу ватреног оружија приликом бежања преко Берлинског зида. Сам вишегодишњи шеф Штазија Е.Милке је био оптужен за убиства којима је прошло више од пола века али није и осуђен. Предавање гђе Маријане Биртлер, Државна безбедност као гарант диктатуре Уједињене  Социјалистичке партије Немачке (СЕД) , 10.10 2008, Гете институт- Београд.

Atačmenti



Komentari (74)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jeremija92 jeremija92 21:26 17.10.2008

Merne jedinice

Nisam zanao da se dosijei mere u kilometrima.
Ne znam zašto, ali mislio sam da je osnovna merna jedinica dosijea u našoj DB tona.
cvele72 cvele72 21:37 17.10.2008

Re: Merne jedinice

jeremija92
Nisam zanao da se dosijei mere u kilometrima.Ne znam zašto, ali mislio sam da je osnovna merna jedinica dosijea u našoj DB tona.

Zapravo su arhivski duzni metri a ja sam da bi bilo plasticnije ya potrebe naslova pretvorio to u kilometre....
Inner Party Inner Party 21:43 17.10.2008

Uh...

... jedva sam procitao.

Ne razumem u cemu je tolika frka oko dosijea SDB.
I cele te frke oko sluzbi bezbednosti...

Evo sta je pre neki dan zadesilo Kunderu. Stvar koja se desila pre skoro 60 godina...

Ja razumem da sve to zanima istoricare, ali da se obicni ljudi zbog toga nerviraju i ne daj boze pate - nema nikakvog smisla.
A najgori su mi oni koji prave medijsku galamu oko "svog dosijea", cime samo prave neku uvrnutu promociju svog lika i dela...

Mada je ova Stazijeva izlozba sigurno bila interesantna za videti...
cvele72 cvele72 21:47 17.10.2008

Re: Uh...

Inner Party
... jedva sam procitao.Ne razumem u cemu je tolika frka oko dosijea SDB.I cele te frke oko sluzbi bezbednosti...Evo sta je pre neki dan zadesilo Kunderu. Stvar koja se desila pre skoro 60 godina...Ja razumem da sve to zanima istoricare, ali da se obicni ljudi zbog toga nerviraju i ne daj boze pate - nema nikakvog smisla.A najgori su mi oni koji prave medijsku galamu oko "svog dosijea", cime samo prave neku uvrnutu promociju svog lika i dela...Mada je ova Stazijeva izlozba sigurno bila interesantna za videti...

Slazemse sa svim....nema nervoze....neka cveta hiljadu cvetova..
Goran Nikolić Goran Nikolić 21:55 17.10.2008

Re: Uh...

Mada je ova Stazijeva izlozba sigurno bila interesantna za videti...

Izlozba i predavanje na Gete institutu su zaista bili krajnje zanimljivi a od pnedeljka cini mi se startuje i program zabranjenih filmova iz DDDR a preporucujem svakome a ne samo istoricarima sto rece Iner party....
Sofroniye Sofroniye 23:30 17.10.2008

Re: Uh...

Inner Party
... jedva sam procitao.

Ne razumem u cemu je tolika frka oko dosijea SDB.
I cele te frke oko sluzbi bezbednosti...

Evo sta je pre neki dan zadesilo Kunderu. Stvar koja se desila pre skoro 60 godina...

Ja razumem da sve to zanima istoricare, ali da se obicni ljudi zbog toga nerviraju i ne daj boze pate - nema nikakvog smisla.
A najgori su mi oni koji prave medijsku galamu oko "svog dosijea", cime samo prave neku uvrnutu promociju svog lika i dela...

Mada je ova Stazijeva izlozba sigurno bila interesantna za videti...


Pa ako ostavimo svima razumljivo da vidim koji mi je komsija cinkario oca/dedu valjda je osnovna ideja da gradjani jedne drzave treba da znaju sta je ta ista (njihova) drzava radila i da iz toga nesto nauce. Mislim pitanje je da li se ikad ista nauci posto novo doba radja nove (ne)prijatelje, metode borbe itd ali opet sta bi covek bio bez nade :)
Inner Party Inner Party 03:37 18.10.2008

Re: Uh...

Sofroniye
valjda je osnovna ideja da gradjani jedne drzave treba da znaju sta je ta ista (njihova) drzava radila


Drzave koja vise ne postoji i za koju svi znamo da je bila zlocinacka i "nenarodna" (niko je nije birao).

PS

Nemoj da se vodimo argumentima Nikole Samardzica!


Sofroniye Sofroniye 14:32 18.10.2008

Re: Uh...

Inner Party
Sofroniye
valjda je osnovna ideja da gradjani jedne drzave treba da znaju sta je ta ista (njihova) drzava radila


Drzave koja vise ne postoji i za koju svi znamo da je bila zlocinacka i "nenarodna" (niko je nije birao).

PS

Nemoj da se vodimo argumentima Nikole Samardzica!




Sto ce reci sta, da nista ne moze da se nauci na primeru drzava koje su nestale ?
ivana23 ivana23 21:52 17.10.2008

Da se pozovem

na jednu ovdasnju blogerku, koja je pre dva dana citirala Adama Mihnjika koji kaze da je otvaranje dosijea poput bacanja kasikare u septicku jamu.

Meni je opis adekvatan.

NNN NNN 01:54 18.10.2008

Re: Da se pozovem

Ali ne mora da se stoji blizu jame...
mariopan mariopan 11:05 18.10.2008

Re: Da se pozovem

ivana23
na jednu ovdasnju blogerku, koja je pre dva dana citirala Adama Mihnjika koji kaze da je otvaranje dosijea poput bacanja kasikare u septicku jamu.

Meni je opis adekvatan.


Bravo, i ja sam tada to procitala i zaista je pravi izraz....bljak.

Ne razumem zasto je nama koji nismo istoricari sada u danasnje vreme vazno sta su neki ljudi, koji su odavno pokojni, mozda iz nuzde ili nekih ludih razloga (mladost, zaljubljenost u neku zenu, samo zlo ili vera u sistem a mlado pa ludo ) uradili nekim drugim ljudima koji su isto pokojni? Samo da bi sada mrzeli neke ljude sto su to uradili ? Biram da necu da znam , ako mogu da biram.

I meni je smesno sto su u metrima dosijea, onda i kilometri budu adekvatna mera jer ih toliko ima......kad pomislim o kolicini onda su tu verovatno svi stanovnici zemlje bili "obradjeni"...sto je grozno da jedna drzava ucini svojim gradjanima. Ne ponovilo se!
drug.clan drug.clan 22:05 17.10.2008

UDBASKA Zemlja


СРБ 692.250 ( 2.536) 503.800 (1236) (80) 188.450(1.220)

ХРВ 826. 965(?) 724.265 (?) 102..700 ()

СЛО 270.878 (1.068) 155.034 (428) 81.253(286) 34.409(354)

БИХ 316. 445 (1.585) 247.305 (1.189) (1) 69.140(395)

ЦГ 40. 885 (500) 29.207 (369) (1) 11.673 (130)

МАК 243. 374 (1.434) 195.74(920) 12.119(16) 35.881(498)

ССУП 364.326 (2.497) 286.170(1.310 ) 60.239 (731) 17.917(275)

ЈУГ 2.754.923(9.620) 2.141.155(5.452) 153.598(1.115) 460.170 (3.053)



Nisam znao da je hrvatska u stvari bila najveca UDBA-ska republika. Ta se osobina uvek pripisivala srbima!
dreamreader dreamreader 22:16 17.10.2008

Re: UDBASKA Zemlja

drug.clan

Nisam znao da je hrvatska u stvari bila najveca UDBA-ska republika. Ta se osobina uvek pripisivala srbima!


Nas je samo mrzelo da non-stop vodimo pisanu evidenciju, nismo toliko pedantni kao Hrvati:p
cvele72 cvele72 22:28 17.10.2008

Re: UDBASKA Zemlja

Nisam znao da je hrvatska u stvari bila najveca UDBA-ska republika. Ta se osobina uvek pripisivala srbima!

Jedna analiza koju sam skoro pravio pokayuje da Htrvati narocito od kraja sezdesetih i sedmdesetih dominiraju medju osudjenim za krivicna dela protiv naroda i drzave dok Dok Albanci cine i tri ctvrtine osudjenih osamdesetih Srbi i Crnogorci se posle IB/ea javljaju u mnogo manjem procentu kao prestupnici protiv drzave i u potpunosti s eponasaju drzavotvorno kao uostalom i pre rata..... To moze da bude deo objasnjenja.....
Goran Nikolić Goran Nikolić 22:32 17.10.2008

Re: UDBASKA Zemlja

Nas je samo mrzelo da non-stop vodimo pisanu evidenciju, nismo toliko pedantni kao Hrvati:p

Mi Srbi smo nekako u svemu aljkavi.....
dreamreader dreamreader 22:42 17.10.2008

Re: UDBASKA Zemlja

Goran Nikolić

Mi Srbi smo nekako u svemu aljkavi.....


:) Istinska dusa balkanska, ovi ostali se samo nesto foliraju.
aguero aguero 22:31 17.10.2008

CIGLA PO CIGLA

I Udbaski zid ce pasti!Ovo je odlican tekst i jeste jos jedna u nizu cigli izvadjenih iz tajnog bedema.Jednoga dana nekome ce se posreciti,izvucice onu kljucnu ciglu posle koje ce se tvrdjava konacno srusiti.Sta je sustina otvaranja dosijea-to nije samo saznanje ko je koga denuncirao,i da li je tu i koliko bilo rodjaka,prijatelja,kolega...Vazno je demaskirati tu nakaradnu svest i raskrinkati sistem koji je zagorcavao zivot miliona ljudi,a mnoge direktno odveo u smrt.Taj,gotovo,neunistivi korov mora se zatrti,a sve ono sto je zaista bitno za bezbednost zemlje moze se saznati na civilizovan nacin.Zloupotreba sluzbi u cilju ocuvanja odredjene ideologije i nakaradne prakse i privilegovanih (nezasluzeno) pojedinaca mora se zauvek spreciti.
U mnogim nasim danas demokratskim institucijama,u mnogim vidjenijim 'demokratama' pritajio se demon Udbe,zadojen starom ideologijom komunizma,koji samo ceka pogodan trenutak da ponovo zagospodari Srbijom.Da,deluje paranoicno,no avet komunizma,i to onog najgoreg tipa,lebdi nad nasom zemljom i dalje.
Dobro rasporedjeni na razni pozicijama,samo cekaju poklic za juris!
JJ Beba JJ Beba 22:42 17.10.2008

Re: CIGLA PO CIGLA

У Београду је на око 350 хиљада радно активних било је чак 270 досијеа или око 75%по радно актив становнику

obrni okreni, beograđani uvek ispaštaju...


Ne razumem u cemu je tolika frka oko dosijea SDB.
I cele te frke oko sluzbi bezbednosti...

zar otvranje dosijea nije sastavni deo demokratizacije totalitarnih društvava?
šta fali da se vidi ko ko u castvu doušnika i ko je gde i kakav bio?

dosijee treba otvoriti
dreamreader dreamreader 22:49 17.10.2008

Re: CIGLA PO CIGLA

aguero
I ....koji samo ceka pogodan trenutak da ponovo zagospodari Srbijom.Da,deluje paranoicno,no avet komunizma,i to onog najgoreg tipa,lebdi nad nasom zemljom i dalje.
Dobro rasporedjeni na razni pozicijama,samo cekaju poklic za juris!


Odlican komentar, samo mislim da ima jednu pogresnu pretpostavku/zakljucak - ne cekaju oni nista, a posebno ne da ponovo steknu moc nad drzavom.

Budimo iskreni - nikada tu moc nisu ni izgubili.

Ok priznajem, Mulder je oduvek bio moj omiljeni paranoik, ali je ipak najcesce bio u pravu
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:11 17.10.2008

Re: CIGLA PO CIGLA

Budimo iskreni - nikada tu moc nisu ni izgubili.

Ok priznajem, Mulder je oduvek bio moj omiljeni paranoik, ali je ipak najcesce bio u pravu

Pazite na komentare oni i ovo sad citaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa................
dreamreader dreamreader 23:15 17.10.2008

Re: CIGLA PO CIGLA

Goran Nikolić
Budimo iskreni - nikada tu moc nisu ni izgubili.

Ok priznajem, Mulder je oduvek bio moj omiljeni paranoik, ali je ipak najcesce bio u pravu

Pazite na komentare oni i ovo sad citaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa................


Kasno je za upozorenje. Vi ste sledeci.


cvele72 cvele72 23:51 17.10.2008

Re: CIGLA PO CIGLA

Kasno je za upozorenje. Vi ste sledeci.

Eto, jednog smo otkrili...
loader loader 23:10 17.10.2008

Otvoriti ili ne otvoriti

Onako, na prvu loptu, kad reagujem srcem, ja sam za otvaranje ove vrste arhiva i za što manje tajnosti, pogotovo kad se radi o ljudima, pojedincima, pravo na slobodu ličnog života, kretanja, slobodu izražavanja... Ipak, sa druge strane, imam značajnu rezervu. Ako bi se otvorile arhive (one koje nisu uništene) i javno prikazale, nastala bi svakako jedna situacija u kojoj bi se pojavio veliki broj potkazivača i potkazivanih, što bi nesumnjivo izazvalo tenzije, prepucavanja, a kojegde možda i želju za revanšom, osvetom... Dakle, sa tog aspekta, nastala bi prilična šteta, dok bi korist bila skoro nikakva (zadovoljenje znatiželje) ili vrlo mala. Zapravo, korist bi se svela na mali broj pojedinačnih slučajeva, gde se pomoću konkretnih podataka iz tajnih arhiva rešava neko ubistvo ili kakav drugi zločin. Ali, za te slučajeve nije potrebno otvarati čitavu arhivu, već samo te podatke koji pomažu da se rasvetli eventualni zločin. Verovatno upravo tu negde leži razlog zašto se tajni podaci u skoro svim državama ne prikazuju široj javnosti, već ostaju u strogo institucionalnim okvirima.
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:46 17.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Dakle, sa tog aspekta, nastala bi prilična šteta, dok bi korist bila skoro nikakva (zadovoljenje znatiželje) ili vrlo mala. Zapravo, korist bi se svela na mali broj pojedinačnih slučajeva, gde se pomoću konkretnih podataka iz tajnih arhiva rešava neko ubistvo ili kakav drugi zločin

Najveca korist bi bila ta sto bi se tada to mnogo teze ponovilo a pravda nikad nije skupa sto se osvete i revansiyma tice ya njega je kasno da je sad 1991/1992.... Pa ti ljudi ako su i zivi vec su u sedmoj osmoj deceniji....
loader loader 00:00 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Teško da bi eventualno današnje otkrivanje dokumentacije uslovilo da se prisluškivanje ili praćenje ne ponove. Recimo, neki ljudi bivaju osuđeni za krađu, pa se opet krade. Drugo, i da se sad otvore arhivi, sve bi se isto ponovilo u budućnosti ukoliko bi nastali uslovi, najpre politički, u kojima nadređeni naređuje podređenom da sledećem podređenom naloži da učini to i to. Da se ne bi ponovo dogodilo, treba NE stvoriti uslove u kojima su mnogi pojedinci kao delovi službe ili spoljni saradnici motivisani da to rade. Ja i dalje imam veliku dilemu. Čini mi se da je možda ipak bolje stvar rešiti zaštitnim mehanizmima, a oni, tj. zdrave institucije, najpre proizilaze iz (nadam se budućeg) zdravog društva, društva odgovornog, odmerenog...
cvele72 cvele72 00:15 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

loader
Teško da bi to uslovilo da se ne ponovi. Ljudi bivaju osuđeni za krađu, pa se opet krade. Drugo, i da se sad otvore arhivi, sve bi se isto ponovilo u budućnosti ukoliko bi nastali uslovi, najpre politički, u kojima nadređeni naređuje podređenom da sledećem podređenom naloži da učini to i to. Da se ne bi ponovo dogodilo treba ne stvoriti uslove u kojima su mnogi pojedinci kao delovi službe ili spoljni saradnici motivisani da to rade. Ja i dalje imam veliku dilemu. Čini mi se da je možda ipak bolje stvar rešiti zaštitnim mehanizmima, a oni, tj. zdrave institucije, najpre proizilaze iz (nadam se budućeg) zdravog društva, društva odgovornog, odmerenog...

Da bi kuca o kojoj pricate bila stabilna gradi se na zdravim temeljima a to temelji su nemoguci bez otvaranja arhiva, lustracije, rehabiltacije i restitucije i to bas tim redom. Drugo, kad ljudi ne bi bili sudjeni za kradju jos vise vise kralo, cak nije iskljuceno to bi radila vecina. Zar ne?
NNN NNN 00:19 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Zapravo nek' Cvele samo proviri u dosijeJe i nek' zapamti sve, a oni posle nek' spaljuju kol'ko 'oće (mislim papir) :)
Realno ne vidim razlog da se ne otvore.
Goran Nikolić Goran Nikolić 00:26 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Zapravo nek' Cvele samo proviri u dosijeJe i nek' zapamti sve, a oni posle nek' spaljuju kol'ko oće (mislim papir).

Tebi je do zajebancije a mi ovde branimo drzavu....
loader loader 00:26 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Svakako da je i vama, i meni motiv isti, da se ova vrsta zloupotrebe više ne ponovi. No, ako malo bolje poznajete prirode sistema, kao i prirodu ljudi, verovatno vam je jasno da bi - nezavisno od eventualnog današnjeg obelodanjivanja arhiva - neki novi totalitarizam stvorio uslove da se desi isto ili još gore. Hoću da kažem da je taj činilac kudikamo jači od blage moralističke pretnje, odnosno odvraćanja koje bi se postiglo otvaranjem famoznih fascikli. Ako bi se stvorio ambijent, bilo bi dovoljno onih koji bi dozvolili da budu ubeđeni kako nekoga treba da prate, cinkare...
Goran Nikolić Goran Nikolić 00:33 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Hoću da kažem da je taj činilac kudikamo jači od blage moralističke pretnje, odnosno odvraćanja koje bi se postiglo otvaranjem famoznih fascikli. Ako bi se stvorio ambijent, bilo bi dovoljno onih koji bi dozvolili da budu ubeđeni kako nekoga treba da prate, cinkare

Obojica ste u pravu treba i sargarepe i stapa, i ambijent i kazne, cemu prepirka a sad svi u kozaracko kolo......
NNN NNN 00:38 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

nezavisno od eventualnog današnjeg obelodanjivanja arhiva - neki novi totalitarizam stvorio uslove da se desi isto
Ali bi otvaranje značilo da je u trenutku otvaranja (t0) "sve čisto", a onda ponovo slično do novog otvaranja nekih novih dosijea :(
Mislim da mi nemamo svest o "nekonspirativnosti" (ne smislih neki bolji izraz)
Goran Nikolić Goran Nikolić 01:03 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ali bi otvaranje značilo da je u trenutku otvaranja (t0) "sve čisto", a onda ponovo slično do novog otvaranja nekih novih dosijea :(
Mislim da mi nemamo svest o "nekonspirativnosti" (ne smislih neki bolji izraz)

Ti si ovde neki filosof.......
dragoljub92 dragoljub92 01:17 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Goran Nikolić
Ali bi otvaranje značilo da je u trenutku otvaranja (t0) "sve čisto", a onda ponovo slično do novog otvaranja nekih novih dosijea :(
Mislim da mi nemamo svest o "nekonspirativnosti" (ne smislih neki bolji izraz)

Ti si ovde neki filosof.......

a ti si izgleda neki zajebant
NNN NNN 01:35 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Imam utisak da ima nekih nesporazuma (možda i mojom krivicom).
Mislim da dosijei treba da se otvore (što pre, po mogućstvu odmah), međutim plašim se da bi neka "lajt"verzija otvaranja (tj. ili nepotpuno otvaranje (što zapravo i nije otvaranje) ili otvaranje pri ovakvoj "udbi" možda to vremenom obesmislila, jer bi dovelo do nastanka nekih novih tajnih dosijea.
Tj. mislim da bi trebalo rasturiti "udbu" ovakvu kakva je (a i bilo kakvu drugu), a ne vidim da postoji neka odlučujuća volja da se to uradi.
U drugu ruku, možda bi otvaranje dosijea (pa makar i "lajt" dovelo da se ova "udba" sruši (iskreno se nadam da možemo da prerastemo udbašku prošlost, ali ,nažalost, i sadašnjost).
OK?
loader loader 10:11 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

gospodin zajebant, koji u tom trenutku još nije bio zvanično kršten kao zajebant (što će se dogoditi tačno u 01:17, noć između 17 i 18.10.2008 ), veli gospodinu filosofu, što je istovremeno i zvaničan momenat kad ga je krstio u "filosof":

"Ti si ovde neki filosof.......
gospodin filosof, koji je tako kršten od strane zajebanta (tačno u 01:03 , takođe u noći između 17 i 18.10.2008, dakle u času kad sam zajebant, koji krsti, još nije bio postao zajebant), odgovara, odnosno replicira zajebantu, tom prilikom ga zvanično krsteći u ime zajebant:

"a ti si izgleda neki zajebant

Nastale su prilične tenzije oko stvarnih imena, radnih imena nekih službenika, šifrovanih imena.., kao i, uopšteno govoreći, imenovanja nekih pojava u nas, a koje se tiču prošlog i današnjeg perioda. Davaoci i primaoci imena su, zvanično, i saradnici, i "ideološki protivnici". A mogu biti i u istoj operativno-ideološkoj sekciji. Nema pravila. Ali ima jedna pravilnost - množenje kumovanja je konstantno.

Vidim da i cenjeni "gospodin filosof" , i isto tako cenjeni "gospodin zajebant" daju skoro sve od sebe kako bi se uznapredovalo u ovoj osetljivoj oblasti, na koju je VK za vreme svog skoro osmogodišnjeg faktičkog mandata tako duboko uticao. Ali, priznaćete, što je VK ostavio u okvirima "legaliteta i kontinuiteta", teško je više prevesti u okvir lustriranog, transparentnog, novovremenog... Teško je tu više popraviti stvari. Ima kad se vino pretače, a ima i kad se vino zamuti i ukiseli..! E, kad se uđe u ovu drugu fazu...

Sad, eto, i cenjeni "gospodin filosof" , i isto tako cenjeni "gospodin zajebant" pokušavaju da upornim i pedantnim pretakanjem, novim sudovima, izbistre to zamućeno i ukiseljeno vino i učine ga pitkim.

Goran Nikolić Goran Nikolić 11:05 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Nastale su prilične tenzije oko stvarnih imena, radnih imena nekih službenika, šifrovanih imena.., kao i, uopšteno govoreći, imenovanja nekih pojava u nas, a koje se tiču prošlog i današnjeg perioda. Davaoci i primaoci imena su, zvanično, i saradnici, i "ideološki protivnici". A mogu biti i u istoj operativno-ideološkoj sekciji. Nema pravila. Ali ima jedna pravilnost - množenje kumovanja je konstantno.

Ovo vidjenje baca na diskusiju jedno sasvim novo svetlo.....
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:12 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Imam utisak da ima nekih nesporazuma (možda i mojom krivicom).
Mislim da dosijei treba da se otvore (što pre, po mogućstvu odmah), međutim plašim se da bi neka "lajt"verzija otvaranja (tj. ili nepotpuno otvaranje (što zapravo i nije otvaranje) ili otvaranje pri ovakvoj "udbi" možda to vremenom obesmislila, jer bi dovelo do nastanka nekih novih tajnih dosijea.
Tj. mislim da bi trebalo rasturiti "udbu" ovakvu kakva je (a i bilo kakvu drugu), a ne vidim da postoji neka odlučujuća volja da se to uradi.
U drugu ruku, možda bi otvaranje dosijea (pa makar i "lajt" dovelo da se ova "udba" sruši (iskreno se nadam da možemo da prerastemo udbašku prošlost, ali ,nažalost, i sadašnjost).
OK?

Ma ok Nenade razumemo se. Malo sam se salio ....
NNN NNN 11:45 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ma ok Nenade razumemo se. Malo sam se salio ....
Ti i ja se razumemo i kad ćutimo :) nego zbog ostalih.
cvele72 cvele72 12:04 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ti i ja se razumemo i kad ćutimo :) nego zbog ostalih.

Cutimo i mi ...
aguero aguero 15:00 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Nije pitanje otvoriti ili ne otvoriti.Kljucno pitanje je sta otvoriti.Otvorili su mogucnost da pogledate svoj dosije i egocentricni tipovi cekali su u redovima da vide sebe u udbaskom ogledalu.TO MU JE IZGLEDALO KAO NEKI VID STEDNJE.Pa dosli da vide koliko im je minuli rad narastao sa kamatom!A najtuzniji su bili oni koji nisu ni zavredili dosije UDBE!
A toliko su se busali u prsa.
Zasto bih gledao svoj dosije.Znam sta sam radio.A kako je to predstavljeno,bas me briga.Za ono sto je izmislila neka udbaska vaska,ili vise takvih gamadi,nemam strpljenja.
Da li imam dosije?Da,sigurno,i to podeblji!I jos se goji...
Ali mene interesuje spisak dousnika,cinkarosa....Ne da bi njima sada sudio,ili da bi im sudili.Vec da bih sam sebi sudio za lose procene svojih prijatelja,ne daj Boze,rodjaka i kolega.
Udba i njene kcerke,sve do jedne,bracne i vanbracne,kotile su se u ideoloskom gnezdu komunizma,staljinizma i brozizma ,i njihovih vernih sledbenika.
Ako otkrijemo mrezu dousnika,udaramo u sam temelj Sluzbe-zavapio je jedan stakor.Pa,bas to i treba da se uradi,da se porusi taj temelj!
A potom opsta deratizacija,dezinsekcija i dezinfekcija.
Bando crvena!
Goran Nikolić Goran Nikolić 15:23 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ali mene interesuje spisak dousnika,cinkarosa....Ne da bi njima sada sudio,ili da bi im sudili.Vec da bih sam sebi sudio za lose procene svojih prijatelja,ne daj Boze,rodjaka i kolega.

Sjajan argument aquero!
loader loader 17:00 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

aquero: "Ali mene interesuje spisak dousnika,cinkarosa....Ne da bi njima sada sudio,ili da bi im sudili.Vec da bih sam sebi sudio za lose procene svojih prijatelja,ne daj Boze,rodjaka i kolega.

Eto, kažem ja... Samo bi nastali problemi. Šta će vam sve to..? Samo da biste se razočarali u neke bliske ljude koji su to činili iz ko zna kojih razloga, iz moranja, ili iz neznanja, trenutne slabosti, ili nekog inog razloga, a koji su se do sada možda već uveliko pokajali zbog toga. Ili da biste se razočarali u sebe samoga. Verovatno vam na taj način svet ne bi postao ni malo jasniji ili bistriji, ali svakako bi postao ružniji i teži za boravak.
tyson tyson 20:55 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

loader
Dakle, sa tog aspekta, nastala bi prilična šteta, dok bi korist bila skoro nikakva (zadovoljenje znatiželje) ili vrlo mala.

Hm, šteta... Na čudan način pišeš pravda.
mariopan mariopan 21:40 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

loader
aquero: "Ali mene interesuje spisak dousnika,cinkarosa....Ne da bi njima sada sudio,ili da bi im sudili.Vec da bih sam sebi sudio za lose procene svojih prijatelja,ne daj Boze,rodjaka i kolega.

Eto, kažem ja... Samo bi nastali problemi. Šta će vam sve to..? Samo da biste se razočarali u neke bliske ljude koji su to činili iz ko zna kojih razloga, iz moranja, ili iz neznanja, trenutne slabosti, ili nekog inog razloga, a koji su se do sada možda već uveliko pokajali zbog toga. Ili da biste se razočarali u sebe samoga. Verovatno vam na taj način svet ne bi postao ni malo jasniji ili bistriji, ali svakako bi postao ružniji i teži za boravak.

I ja to mislim .
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:46 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Eto, kažem ja... Samo bi nastali problemi. Šta će vam sve to..? Samo da biste se razočarali u neke bliske ljude koji su to činili iz ko zna kojih razloga, iz moranja, ili iz neznanja, trenutne slabosti, ili nekog inog razloga, a koji su se do sada možda već uveliko pokajali zbog toga. Ili da biste se razočarali u sebe samoga. Verovatno vam na taj način svet ne bi postao ni malo jasniji ili bistriji, ali svakako bi postao ružniji i teži za boravak.

Pa ako je najveca steta to sto bi se ja ili neko razocarao u neke nazovi prijatelje onda neka. ...Drag mi je Palton al mi je draza istina
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:46 18.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Eto, kažem ja... Samo bi nastali problemi. Šta će vam sve to..? Samo da biste se razočarali u neke bliske ljude koji su to činili iz ko zna kojih razloga, iz moranja, ili iz neznanja, trenutne slabosti, ili nekog inog razloga, a koji su se do sada možda već uveliko pokajali zbog toga. Ili da biste se razočarali u sebe samoga. Verovatno vam na taj način svet ne bi postao ni malo jasniji ili bistriji, ali svakako bi postao ružniji i teži za boravak.

Pa ako je najveca steta to sto bi se ja ili neko razocarao u neke nazovi prijatelje onda neka. ...Drag mi je Palton al mi je draza istina
loader loader 00:47 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

al mi je draza istina

Istina ?! U prvom času mi niste delovali tako naivno.

No, svako ima pravo na onaj kvalitet istine kakav sam traži. Ako je za vas istina ono što su o raznim ljudima po dosijeima pisali i karikirali neki iz UDB-e kojima inače (pretpostavljam) ne verujete... Ne zaboravite da su mnogi dosijei filovani i karikirani, kao i da su kao doušnici dopisivani i oni koji to nisu bili, često sa namerom da se kod pojedinca vera u prijatelje slomi kako bi se na kraju verovalo jedino službi samoj... Ako je za vas istina sve to, onda ... Pa, dobro, neka vam bude istina. Meni takva istina nije gušt. Pozdrav :)
loader loader 01:02 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Pa ako je najveca steta to sto bi se ja ili neko razocarao u neke nazovi prijatelje, onda neka...

Treba da dopustite i varijantu da nekad nekome za ponešto treba i da oprostite, naročito ako je od momenta "zlodela" proteklo već puno godina, i naročito ako uopšte ne znate pod kojim je okolnostima neko to učinio, s tim što postoji i ona mogućnost da se možda već više puta pokajao. Jedno je napisati blog koji obiluje korisnim podacima i koji je zbog toga odličan, a nešto sasvim drugo je o tome iznositi lični stav, odnosno, u ovom slučaju, propagirati ideju crno-bele životne filozofije, ukinuti nijanse, sve ljude podeliti na prijatelje i totalne neprijatelje i naći se na ivici osvetništva... Konačno, na današnju omladinu, koja je takvih stvari imala da se nasluša ovih 20-tak godina, treba uticati sa malo manje isključivosti i sa više boja u spektru.
cvele72 cvele72 01:18 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Treba da ostavite i varijantu da nekad nekome za ponešto treba i da oprostite, naročito ako je od momenta "zlodela" proteklo već puno godina, i naročito ako uopšte ne znate pod kojim je okolnostima neko to učinio, s tim što postoji mogućnost da se možda već više puta pokajao. Jedno je napisati blog koji obiluje korisnim podacima i koji je zbog toga odličan, a nešto sasvim drugo je propagirati ideju crno-bele životne filozofije, ukinuti nijanse, sve ljude podeliti na prijatelje i totalne neprijatelje i naći se na ivici osvetništva... Konačno, na današnju omladinu, koja je takvih stvari imala da se nasluša ovih 20-tak godina, treba uticati sa malo manje isključivosti i sa više boja u spektru.

Treba se najpre upoznati sa cinjenicama o protekloj stvarnosti onda u drugom koraku pokusati da je razumes konacno na kraju sledi izmirenje ili oprost. to je sasvim logican sled i moguce da se ne razumemo bas. Bez sagledavanja svih cinjenica (citaj otvaranja dosijea)nema ni rayumevanja ni oprosta tj .prevazilazenaja totalitarnog nasledja i prevencije njegovog ponavljaja.Nije namera niti poenta ni vreme za nekakav revansiyam...
loader loader 01:28 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Pa ti ljudi ako su i zivi vec su u sedmoj osmoj deceniji....

Ali tu su i njihovi sinovi, unuci... Bili bi, nezvanično, prokazani. "Ma, pusti ga! Njegov otac (ili deda) je potkazivao i radio za UDB-u! Takvi ljudi su ti..!"

Nisu stvari uopšte tako jednostavne.
Kazezoze Kazezoze 09:57 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Tebi je do zajebancije a mi ovde branimo drzavu

od koga? od aveti proshlosti?
shto ti je paranoja
cvele72 cvele72 11:40 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ali tu su i njihovi sinovi, unuci... Bili bi, nezvanično, prokazani. "Ma, pusti ga! Njegov otac (ili deda) je potkazivao i radio za UDB-u! Takvi ljudi su ti..!"

Nisu stvari uopšte tako jednostavne.

Pa to se ionako desava stalno se prebrojavaja koliko je konunistickih sinova u vlasti pa ne vidim d ato nekom smeta. s obzirom na stanje svesti u Srbiji jedan deo gradjana bi to svatio i kao kompliment.. Jer dok je Tito bio ziv mogao si da prespavas na klupi u parku a da te niko ne dira rekli bi......
aguero aguero 16:25 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ima i toga o cemu vi govorite,naravno.Ali,to je sve vrlo ruzno,i mnogim ljudima je unistilo karijeru i zivot,u krajnjem slucaju.Meni nije,jer sam uvek bio spreman na to,i radio sam ono sto mislim da je bilo dobro u datom trenutku.Cak i da sam stradao,vise no sto jesam,ne bi mi bilo zao.
Boli me samo to sto se mnogi cinkarosi danas predstavljaju kao veliki borci za demokratiju i evropsku Srbiju,a bili su deo najmracnije prakse komunizma.Ne sporim da i njima treba dati pravo da budu bolji...Neka budu,ali neka se zna sta su bili.Zasto?
Pa,to je najmanje sto mogu da ucine i za sebe i za druge!
STO SE MENE TICE - PROSTO IM BILO!
cvele72 cvele72 17:07 19.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Boli me samo to sto se mnogi cinkarosi danas predstavljaju kao veliki borci za demokratiju i evropsku Srbiju,a bili su deo najmracnije prakse komunizma.Ne sporim da i njima treba dati pravo da budu bolji...Neka budu,ali neka se zna sta su bili.Zasto?

Mislite verovatno na one koji su krajem sedamdesetih aplaudirali Causeskuu i nazivali ga borcem z demkratiju a danas su na celu raznih pokreta za evropsku Srbiju i ljudska prava?
kastor92 kastor92 11:59 20.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

loader
Pa ti ljudi ako su i zivi vec su u sedmoj osmoj deceniji....

Ali tu su i njihovi sinovi, unuci... Bili bi, nezvanično, prokazani. "Ma, pusti ga! Njegov otac (ili deda) je potkazivao i radio za UDB-u! Takvi ljudi su ti..!"

Nisu stvari uopšte tako jednostavne.


Da, stvarno bi trebalo doneti zakon po kome se ubice i nasilnici oslobađaju svake odgovornosti ukoliko imaju decu ili unuke, pa tako svakom roditelju ili dedu i baki dati licencu za nekažnjeno ubijanje i zlostavljanje. Prestrogo je da se kazne time što će ih se potomci stideti? A to što su oni terorisali i ubijali je manji greh nego razotkriti ih kad tad?
loader loader 14:55 20.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Ovo u ogromnoj većini nisu nikakve ubice i zločinci, već ljudi koje je služba po raznim osnovama i raznim metodama vrbovala da sarađuju. Takođe, oni su tada radili za državu, onu koja je u tom trenutku sa svojom ideologijom bila nešto što je jedino ispravno. Velika većina je svakako mislila da čini uslugu društvu u kome živi. Možda je bilo i pomodarstvo. Sa principijelne ravni, to je slično ovom pomodarstvu gromoglasnog poštovanja ljudskih prava. Oni su bili žrtva svog vremena kao što će svojevrsna žrtva svog vremena biti oni koji danas papagajski ponavljaju određene ideološke forme (Kosovo, ljudska prava...) i obavezno pri tome generalizuju pojave. Primećujete da ni vas ne zanimaju nijanse, već linearno kažnjavanje svih doušnika? ak ih poredite sa sločincima. A to, da su bili doušnici, napisala je služba sama. Pošto ja toj službi ne verujem, ne verujem ni u potpunu tačnost spiska doušnika, kao ni u ono što su im, kako je zapisano, doušnici javljali o nekim ličnostima. Vi im potpuno verujete? Ili im ne verujete uopšte? Ili im verujete pola-pola? Ako je pola-pola, kako ćete znati koja polovina je tačna, a koja štimovana rukom službe? Koga priželjkujete da kazne, one doušnike iz "prve", ili iz "druge" polovine? IIi birate nasumično...

Znate, ta lakoća izgovaranja da ljude treba kazniti...

cvele72 cvele72 15:15 20.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Velika većina je svakako mislila da čini uslugu društvu u kome živi. Možda je bilo i pomodarstvo. Sa principijelne ravni, to je slično ovom pomodarstvu gromoglasnog poštovanja ljudskih prava

To bi se onda moglo rec'i i za vecinu nacista .... To niej niakakav argument da se ne sazna sve o saradnicima koji su ucestvovali u fabrikovawu polit;kih procesa i mnogima nanali zlo. to iy kojih motiva su oni to cinili karijeriynma, ideoloskih rayloga., licnih.....To je ya jednu zanimljivu studiju i proucavanje jer je dovoljna vremenska distanca da ti ljudfi i to vreme mogu postati predmet istorijsko socioloskih alaiya i istrazivanja, Svakako neki bi trebali ako ej pravde da postnu i predmet interesiovanja i istraivanja pravosudnih organa i tuzilastva jer kao styo ynate neki ylocini nikad ne zastarevaju. U svakom slucaju niste dali dobasr argument zasto se dosijei ne bi potvorila a sluzba postala predmet oybiljnog naucnog izucavanja. Iaonako se vec sve nazovi velike tajne vise manje znaju za one koji to hoce ....
kastor92 kastor92 15:56 20.10.2008

Re: Otvoriti ili ne otvoriti

Da, krajnje je vreme da se na sud izvedu organizatori nirnberškog procesa zato što su decu sirotih nacističkih ubica naterali da se stide svojih roditelja i baka i deda. Hvala bogu da niko nije sudio staljinističkim i staljinoidnim ubicama, pa bar za njihovu decu i njihov sram ne moramo da brinemo. A treba zaista imati bolesnu maštu da se zamisli narod u kome je pomodno biti doušnik totalitarne policije. One iste koja i danas žari i pali Srbijom i čuva svoje tajkune k'o oči u glavi. Što se tiče eventualnih falsifikovanih dosijea, grafologija lako može da utvrdi čijom rukom su potpisivane obaveze na saradnju i izveštaji, ne brinite. A što se tiče prisilno i ucenama zavrbovanih doušnika - svakome od njih treba pružiti mogućnost da javno zatraže kažnjavanje onih koji su ih tako zavrbovali.
Filip Mladenović Filip Mladenović 02:04 18.10.2008

Koji i čiji dosijei?

Kada bi se kojim čudom omogućio uvid u dosijea, mene bi zanimali samo dosijei najvećih srpskih tajkuna.
U čemu je tajna njihovog bogaćenja? Kako su od skromnih činovnika, malih trgovaca i sitnih švercera, dogurali za 15 godina do milijardera? I kako su uspeli da pretrče na drugu stranu posle 5. oktobra 2000?
mariopan mariopan 11:08 18.10.2008

Re: Koji i čiji dosijei?

Filip Mladenović
Kada bi se kojim čudom omogućio uvid u dosijea, mene bi zanimali samo dosijei najvećih srpskih tajkuna.
U čemu je tajna njihovog bogaćenja? Kako su od skromnih činovnika, malih trgovaca i sitnih švercera, dogurali za 15 godina do milijardera? I kako su uspeli da pretrče na drugu stranu posle 5. oktobra 2000?

Nisu pretrcali oni su tu "drugu stranu" kupili.
kastor92 kastor92 11:53 20.10.2008

Re: Koji i čiji dosijei?

mariopan
Filip Mladenović
Kada bi se kojim čudom omogućio uvid u dosijea, mene bi zanimali samo dosijei najvećih srpskih tajkuna.
U čemu je tajna njihovog bogaćenja? Kako su od skromnih činovnika, malih trgovaca i sitnih švercera, dogurali za 15 godina do milijardera? I kako su uspeli da pretrče na drugu stranu posle 5. oktobra 2000?

Nisu pretrcali oni su tu "drugu stranu" kupili.


Da, kupili su je još pre 5. oktobra i time unapred obezbedili budućnost i sebi i Miloševićem policijskim, paravojnim i udbaškim kerovima. Svaka vlast koja blokira otvaranje arhiva tajne policije prikriva njene zločine i tako sudeluje u njima.
beli92 beli92 13:00 18.10.2008

DOS i JE!

Konacno jedan temeljan tekst koji demistifikuje pricu o broju dosijea.Preporuka!
sladja8292 sladja8292 13:10 18.10.2008

Neverovatno...

zar je moguce da je bilo tolio dosijea u drzavi koja je vazila za zamlju librlanog komunizma. Sta li je onda bilo u Rumuniji, Bugarskoj , DDR-u....
cvele72 cvele72 15:29 18.10.2008

Re: Neverovatno...

zar je moguce da je bilo tolio dosijea u drzavi koja je vazila za zamlju librlanog komunizma. Sta li je onda bilo u Rumuniji, Bugarskoj , DDR-u....

..Ipak nismo najgori u Istočnoj Nemačkoj je za četrdeset godina id strane Štazija sakupljen materijal od 170 km što je udaljenost recimo Beograd - Paracin a u SFRJ do 1966. samo oko 12km sto je samo od centra BGD do Zeleznika..
49 41 49 41 17:10 18.10.2008

Vuk

Kad sam posle diplomiranja na BU poceo da radim; gde mi je i otac nekad radio - bilo nas je u velikoj kancelariji 5-torica.

Nesto sam bio najblizi po shvatanjima i razumevanju; iako sam bio mlad inzenjer sa dvojicom - obojica daleko stariji od mene sa po 20-25 god. tu na istom mestu, na nekim raznim pozicijama - radnim, nikad politickim.

Rama - Ramadan, albanac-asketskog lica, visoko celav, nizi od mene je bio jedan od te dvojice. Cesto je ulazio u kancelariju - besno se hvatao cigareta i padao u stolicu; iza pisaceg stola par metara udaljeng od mog.

Stalno, i u tom besu je govorio uglavnom recenice: Gde je sada vuk ? Nama treba vuk ?!? Sto se vuk ne vrati ? E, kad je vuk bio tu; nije se tako moglo.

Posto smo bili, vrlo bliski; bez obzira na veliku razliku u godinama, nivou obrazovanja, nacionalnu i religijsku pripadnost -ako, je sve to i uopste vazno - "skocio sam na njega"- dohodavajucu do njegovog pisaceg stola i rekao-pitao:
- Sad si mi vec dopiz... deo! Ti i taj tvoj sveti vuk; kojeg mi vec stoti put pominjes u ovoj kancelariji. Hoces li mi, jednom i vec, objasniti tog tvog svetog vuka? Ko ti je to ? Sta ti je to ?

Odgovorio mi je besno; sad on se "isprsavajuci - skacuci na mene", onako nizi suvonjav, skoro totalno celav.

A. Rankovic i oni njegovi; Kad ti jos ovde i davno nisi ni krocio - Ukrades olovku, ukrades gumicu, ukrades, asov, kramp, ili komad bilo cega - na vratima ili izlaznoj kapiji ti pokaze prstom - Daj to nazad sto si ukrao i vrati nazad.
Cutke, se sve to vracalo ukradeno - objasni mi - Rama; pre tridesetak godina njegovog vuka.



cvele72 cvele72 17:37 18.10.2008

Re: Vuk

Cutke, se sve to vracalo ukradeno - objasni mi - Rama; pre tridesetak godina njegovog vuka.

Vuk dlaku menja .....
tyson tyson 09:48 19.10.2008

Nelogičnost ili nedoslednost?

по броју политичких осуђеника и степену политичке репресије (као и методама обрачуна) седамдесете па и осмадесете значајано надилазе пету и шесту деценију и доба тзв. ранковићевшитне, изузимајући наравно период до 1951. и поратни револуционарни терор који је смислу интезитета политичког насиља неупоредив с било којим периодом пре и касније у модерној историји Србије

Ovde mi nisi baš najjasniji - prvo kažeš da '70-e i '80-e značajno nadilaze petu deceniju po stepenu političke represije i metodama obračuna, a onda u nastavku rečenice izuzimaš period do 1951. godine - znači od 1945. do 1951. godine (doba revolucionarnog terora, brutalnog razračunavanja sa političkim i ideološkim neistomišljenicima, pljačke privatne imovine, uništavanja građanskog srednjeg sloja društva, ukidanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, i da ne nabrajam ostala zlodela i zločine).

Pa kako onda peta decenija može da bude blaža od sedamdesetih i osamdesetih ako se u njoj sav taj teror događa?! I ako iz pete decenije izuzmemo period od 1945. do kraja pete decenije, šta onda ostaje?!

Nije mi jasno i zbunjen sam.
cvele72 cvele72 11:36 19.10.2008

Re: Nelogičnost ili nedoslednost?

Ovde mi nisi baš najjasniji - prvo kažeš da '70-e i '80-e značajno nadilaze petu deceniju po stepenu političke represije i metodama obračuna, a onda u nastavku rečenice izuzimaš period do 1951. godine - znači od 1945. do 1951. godine (doba revolucionarnog terora, brutalnog razračunavanja sa političkim i ideološkim neistomišljenicima, pljačke privatne imovine, uništavanja građanskog srednjeg sloja društva, ukidanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, i da ne nabrajam ostala zlodela i zločine).

Evo da pojasnim trebalo je da stoji umesto pete decenije pedesete godine tj. period od 1953 pa nadalje kada se rezim znatno liberalizovao da bi vrhunac liberalizacija u tim uslovima dosegla tokom sezdesetih. Inace u pravu si 98% svih smrtnih kayni od 1944/2000 sudovi su izrekli do 1953. negde oko 9.500 hiljada od oko 9800 i oko 100 000 ljudi je su]eno ya krivicna dea protiv naroda i drzave od oko 118 000 kolko je uopste sudjeno do 1990. naravno ovde treba dodati sudjene i hapsene kulake oko 100 000 ibeovce po administrativnoj akzni 56 000 i likvideirane civile i ratne yarobljenike 1944/1945 oko 80 . 000 u Srbiji i 180 000 u celoj Jugoslaviji i sve to do 1953. Nadam se da je sad malo jasnije?
tyson tyson 01:49 20.10.2008

Re: Nelogičnost ili nedoslednost?

Evo da pojasnim trebalo je da stoji umesto pete decenije pedesete godine tj. period od 1953 pa nadalje

Aaa, sad je jasnije. Pedesete godine (bilo kog veka) su šesta decenija, a peta decenija su četrdesete godine - koje su u prošlom veku u Srbiji/Jugoslaviji bile obeležene dodirivanjem civilizacijskog dna kako u zvaničnom ratu tako i u nezvaničnom nastavku rata.
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:51 20.10.2008

Re: Nelogičnost ili nedoslednost?

Aaa, sad je jasnije. Pedesete godine (bilo kog veka) su šesta decenija, a peta decenija su četrdesete godine - koje su u prošlom veku u Srbiji/Jugoslaviji bile obeležene dodirivanjem civilizacijskog dna kako u zvaničnom ratu tako i u nezvaničnom nastavku rata

Tu se vidim slazemo.
dreamreader dreamreader 16:22 19.10.2008

klimatski uslovi

Rasprava ocigledno postaje sve interesantnija, ali mi se cini da nedostaje ozbiljniji aspekt o odgovrnosti naroda/sire populacije kako za stvaranje dosijea, tako i za hendlovanje situacijom nakon eventualnog otvaranja istih tih "pandorinih kutija".
Prvo, UDBA/DB nije drzavni organ sastavljen od vanzemaljskog oblika zivota, vec od predstavnika istog tog naroda u cijoj drzavi postoji. Drugo, svaka tajna sluzba se intezivno oslanja na saradnju sa predstavnicima drustva koji se mogu posmatrati kao njeni spoljni saradnici i oni vrlo adekvatno, svojim 'radom', oslikavaju karakter nekog drustva. Njihova kolicina, narocito u malim zemljama/sredinama kao sto je Srbija, takodje govori dosta o stanju te sredine.

Sluzbe drzavne bezbednosti su uvek postojale i verovatno ce uvek postojati u nekom obliku i za to svakako postoji razlog. Intezitet njihovog uticaja na sveopste drustvene tokove je druga prica, o kojoj se takodje mora veoma voditi racuna u zemljama kao sto je nasa.

Medjutim, ono sto mene posebno zanima jeste, da li iko iskreno misli da ovde postoje pojedinci/grupe, bilo u politickom zivotu, bilo medju "obicnim svetom", sposobni da na adekvatan nacin (kao npr. u Nemackoj) izadju na kraj sa "erom potkazivanja" i sluzbom koja je tu eru predstavljalja/predstavlja?
Ja ne mislim da su za takvo adekvatno hendlovanje situacije stvoreni siri drustveni konteksti, pocev od realnijeg sagledavanja uloge sirokih narodnih masa u pomenutim istorijskim periodima (nakon II s.r., tokom Milosevicevog rezima, itd.)
aguero aguero 16:37 19.10.2008

Re: klimatski uslovi

Dobro razmisljate i postavljate kljucno pitanje.Naravno da ne postoje uslovi za to.
Prvo se mora demaskirati i priznati zloupotreba tajne sluzbe zarad raznih ideoloskih i politickih potreba odredjenih pol. struktura,pa onda obaviti totalna depolitizacija,kako bi obavestajna sluzba radila ono sto joj je jedini posao.
A to je briga o bezbednosti Drzave i ljudi u njoj.
Sve dok je na celu Sluzbe kadar ove ili one politicke partije, mi necemo imati dobru Sluzbu.A najgore je to sto se rukovodeca struktura i nanize pakuje po koalicionom kljucu!
Zato je i dalje veoma vazno koja ce stranka zagospodariti Tajnom sluzbom.A ne bi trebalo.Taj posao treba poveriti vrhunskim strucnjacima.I mirna Backa!
cvele72 cvele72 17:13 19.10.2008

Re: klimatski uslovi

Prvo se mora demaskirati i priznati zloupotreba tajne sluzbe zarad raznih ideoloskih i politickih potreba odredjenih pol. struktura,pa onda obaviti totalna depolitizacija,kako bi obavestajna sluzba radila ono sto joj je jedini posao.
A to je briga o bezbednosti Drzave i ljudi u njoj.

To je pocetak klimatskih promena...
cvele72 cvele72 12:15 23.10.2008

Re: klimatski uslovi

To je pocetak klimatskih promena...

osim ako nije..

DB uništio dokumentaciju
23. oktobar 2008. | 11:07 | Izvor: B92
Beograd -- Dugogodišnji operativac DB Zoran Stijović, koji je radio istragu o spaljivanju dokumentacije DB posle 5. oktobra, ekskluzivno priča za Insajder šta je uništeno.


Stijović otkriva i kako su na taj način, spaljivanjem dokumanata, učesnici i saučesnici u zločinima zaštićeni. Ta istraga završena je još u aprilu 2001, ali nikada nije izašla iz Državne bezbednosti i Ministarstva unutrašnjih poslova niti je bilo ko krivično odgovarao.

Priča o spaljivanju dokumentacije DB-a, koju je naredio nekadašjni šef tajne policije Radomir Marković, a koju su izveli njegovi najbliži saradnici, pojavila se u javnosti krajem 2004.

Članovi vlade Zorana Đinđića tvrdili su da za istragu nikada nisu čuli, a tada aktuelni članovi Koštuničine vlade najavljivali su brzu istragu i krivične prijave. Do danas se ništa tim povodom nije desilo.

Rukovodioci DB-a koji su na funkciji bili 2001. tvrdili su tada da nije sve spaljeno i da postoje kopije uništene dokumentacije. Međutim, operativac koji je radio istragu, Zoran Stijović, prvi put govori javno da je istragom utvrđeno da su dokumenta DB-a zapravo zauvek uništena.

"Uništena je kompletna papirna dokumentacija. Uništena je mikrofilmovana dokumentacija i uništena je dokumentacija u elektronskom obliku u softverima", kaže on.

"Znači da priče koje su se čule u proteklom periodu, da je sačuvano to na mikrofilmovima i softverima, je netačna i to se lako može videti uvidom u sadržaj te dokumentacije“, kaže Stijović.

Tadašnji zamenik načelnika DB-a Zoran Mijatović danas tvrdi da za devet meseci, koliko su na čelu DB-a bili Goran Petrović i on, nije bilo dovoljno vremena da se podignu i krivične prijave.

"Nismo stigli, to je bio jedan veliki posao, koji je tražio da budu uključeni kapaciteti Službe, a mi smo bili okrenuti ovim stvarima o kojima smo pričali, a to su ubistva i to je najteža hipoteka. Smatrali smo da ćemo to naknadno”, kaže Mijatović.

Procena je da bi više od 100 radnika DB-a krivično odgovaralo, a njihova imena nalaze se u informaciji koju je izradio Zoran Stijović. Svi oni uništili su dokaze o zločinima iz prošlosti i na taj način zaštitili učesnike i saučesnike u krivičnim delima.

"Znate šta, da nije uništena dokumentacija, vi ste mogli da vidite čime se Služba bavila, da li se bavila zaštitom države ili zaštitom pojedinaca iz vlasti i pojedinaca koji su bili u vrhu vlasti, koji su Službu instrumentalizovali za lične potrebe i ličnu korist. Mogli ste to da videte. Mogli ste da vidite zloupotrebe i devijacije“, kaže Stijović.

Novi serijal emisije Insajder, koji je na programu TV B92 večeras u 21 sat, otkriva i zašto su mnoga krivična dela pripadnika Službe zataškana posle 5. oktobra.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana