Koliko su Srbi zaista religiozni?

Nikola Knežević RSS / 19.10.2008. u 11:41

hram-svetog-save.jpgGotovo svakodnevno možemo biti svedoci raznih društvenih pojava u kojima dolazi do izražaja određena forma ektremnog ispoljavanja i propagiranja vrednosti verske i nacionalne sadržine. Osobe koje na ovakav način ispoljavaju svoja verska opredeljenja neretko su pripadnici raznih ektremnih - ultradesničarskih organizacija koje pod okriljem borbe za očuvanje „tradicionalnih vrednosti" žele da nametnu većini svoja krajnje fundamentalistička -- pogrešna shvatanja pojmova kao što su vera, nacija, identitet.

Ovakva vrsta konsekventnog ponašanja paradigmatična je za osobe koje ovakvim pitanjima pristupaju veoma površno, bez dublje religiozne svesti i iskustva i kojima je religiozni identitet neretko nominalnog karaktera. Drugim rečima, osobe koje na ovakav način ispoljavaju svoja verska ubeđenja najčešće su neupućena u osnovne postulate vere koje tako zilotski i ekstremno zagovaraju. Nažalost, posmatrajući društveni kontekst u Srbiji u celini situacija nije ništa bolja. Veliki broj pripadnika srpskog naroda poseduje isključivo nominalni karakter religioznosti, bez dubljeg iskustva i uošte želje da ovo iskustvo prodube.

Koliko su Srbi zaista religiozni a koliko je karakter njihove religioznosti samo deklarativan pokazala su određena empirijska istraživanja.
Ako sagledavamo istorijski i društveni kontekst u celini, Srbija je tradicionalno hrišćanska zemlja sa dugom verskom tradicijom ukorenjenom u istočnom modelu hrišćanstva - pravoslavlju. Ipak, u bliskoj prošlosti, tokom vladavine komunističkog režima došlo je do homogenizacije društva i stvaranja novog kolektivnog identiteta ujedinjenog u ideji antropocentrične ideologije i obožavanja kulta ličnosti kojeg su predstavljali ideološki promoteri i agitatori režima. Na taj način, identitet pojedinca izgubio se kolektivnoj ideji koja je od svojih sledbenika stvorila usamljene monade, bez ličnosti, bez integriteta. Dogodilo se obezličenje društva, kolektivna apostazija. „Sistematskim i sistemskim poništavanjem pravoslavnih sadržaja iz celine društvenog života razarana je najdublja priroda, sama srž srpskog nacionalnog bića - njegovog civilizacijsko-kulturnog nasleđa, crkveno-verske pripadnosti, povesno građenih i potvrđivanih vrednosti."

Ovo je nakon urušavanja socijalizma uslovilo prelaskom nacionalne svesti iz frenetičnog ateizma u ostrašćeni nacionalizam u kojem je obnova verskog identiteta bila sporedna pojava, u kome su pomešani osećaji verskog i nacionalnog ali bez dubljeg duhovnog iskustva i promene svesti. „Proces desekularizacije i revitalizacije religije je počeo ali više u sferi religiozne svesti nego u konsekventom religijskom ponašanju." Ipak, neosporno je da početkom devesetih godina prošlog veka konvencionalna religioznost i vezanost ljudi za religiju i crkvu opet doživljavaju bitne promene, jačajući i povećavajući svoju društvenu relevantnost. „U tim uslovima se početkom procesa revitalizacije nije revitalizovala religija per se, nego religija i religioznost kao političke i nacionalističke pojave." Dakle, ovde se više radilo o konfesionalno identifikovanim nego zaista religioznim ljudima, kojima bi versko opredeljenje trebalo da predstavlja ključni segment njihovog indentiteta. „Od deklarativnih nevernika došlo se do deklarativnih vernika." Prema popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji živi 83% stanovnika srpske nacionalnosti. Što se tiče verske pripadnosti, skoro 85% stanovništva izjašnjava se da su pravoslavne vere. Međutim izvestan broj vernika izjašnjava se deklarativno, bez prisustva stvarnog religioznog iskustva i života. To pokazuje i istraživanje da unutar pravoslavne veroispovesti 22% ispitanika ima kritički odnos prema svojoj crkvi kao i to da vernici ne prihvataju sve što njihova vera uči. Drugi po brojnosti su obredni vernici, koji svoju religioznost više iskazuju obredom, više u ponašanju nego u teoriji. Naravno, tu su i vernici skloni dogmatskom mišljenju i prihvatanju svega onog što vera propisuje, što ne isključuje deklarativni karakter ovog stava.

Neretko možemo doći u susret i sa osobama koje se deklarišu kao pravoslavni dok sa druge strane praktikuju i konzumiraju razne sadržaje koji pripadaju folkornoj formi religioznih običaja ili pribegavaju raznim ezoteričnim i astrološkim praksama i ritualima. Čitava navala raznih proroka - proročica, vidovnjaka, astrologa koji se mogu videti na lokalnim televizijama samo potvrđuje činjenicu da u Srbiji i regionu postoji ogroman broj ljudi koji odgovore na fundamentalna životna pitanja i probleme traže kod ovakvih ljudi. U tom kontekstu može se doći do zaključka da oblik sinkretičke religiozne svesti kod našeg naroda itekako raširen. Ovo je naročito rasprostranjeno u predelu vlaškog okruga i južne srbije.

Uobičajena religiozna praksa pripadnika srpskog naroda koji se deklariše kao pravoslavni vernik podrazumeva posetu pravoslavnom hranu u doba božića i uskrsa i proslavu porodične slave. Koliko prosečan vernik poznaje odgovaranja na liturgiji, odnosno svesno učestvuje u njoj i shodno pravilima sebe priprema za svetu tajnu pričešća i koliko je uopšte upućen u osnovne postulate hrišćanske vere to je sasvim drugo pitanje ali koje je u dobroj meri uslovljeno nivoom religiozne svesti koje vernik poseduje. U ovom kontekstu važno je napomenuti i ulogu crkve da motiviše i afirmiše i promoviše osnovne hrišćanske vrednosti u društvu i samim tim broj deklarativnih vernika svede na što manji broj.
Povratak tradicionalnim - hrišćanskim vrednostima, prihvatanje etičkih i moralnih normi i evanđeoskog nauka kao i praktikovanje ovih vrednosti u svakodnevnom životu predstavlja osnovu i polazište verskog aspekta kolektivnog preumljenja. Ono ne treba da bude deklarativnog karaktera, jednostavna identifikacija sa verskim opredeljenjem ili puko ispovedanje dogmata, već voljno i istinsko preobražavanje ljudske duše i formiranje novog karaktera - prelazak u istinsku egzistenciju i ontološku zajednicu sa Bogom - Hristom. Ova promena mora biti potpuna, unutrašnja na kognitivnom i afektivnom nivou.

Ljudsko biće postaje ličnost tek onda kada izađe iz individualističkog načina postojanja , kada počne da živi život ljubavi i požrtvovanja prema bližnjem, a da bližnji predstavlja svakog čoveka u potrebi. Tako, oboženje, preko bića koje biva oboženo, deluje i na svet koji ga okružuje šireći blagodat i oslikavajući Hrista, noseći sa sobom neugasivi plamen spasonosne vere. Oboženje nema samo soteriološki karakter, već i psihofizički jer definiše osobu u celosti, ono preobražava kompletnu ličnost i menja duhovni i materijalni vid čoveka.

Dinamička promena kolektivne svesti jedne grupe, zajednice, naroda i društva počinje u preobražaju ličnosti pojedinca. U tom procesu duhovne katarze i preporoda on u potpunosti ostvaruje svoj indentitet i postaje ličnost u njegovom izvornom smislu, postaje prvolik i prevazilazi sopstvenu prirodu. Budući da se njegova sloboda tada uzdiže ka Bogu kroz ljubav, u čoveku više nema ambivalentosti, njegova sloboda dejstvuje prirodno, i na taj način, on postaje bog po blagodati budući da odbacuje nesavršenost svoje pale prirode na šta ukazuje njegova borba za sabranost uma.

U takvoj formi relizne svesti nema više mesta za ektremnim i fundamentalnim izražajima. Duboka religiozno iskustvo utemeljeno u hrišćanskoj veri isključuje svaki vid nasilja i nasilnog ponašanja kao i svaki pokušaj da se takvo iskustvo nametne drugome, jer ono prevashodno proizilazi iz slobode izbora pojedinca da sebe usmerava prema Bogu i samim tim da raste u ljubavi, trpljenju i ljubavi prema svome bližnjem, jer to je i osnovna zapovest hrišćanske vere.



Komentari (69)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 12:00 19.10.2008

Biti zaista religiozan ?

To se da utvrditi empirijskim istrazivanjama ?
Nikola Knežević Nikola Knežević 12:10 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Empririjska istraživanja predstavljaju prihvatljiv i uobičajen naučno istraživački pristup kada se pristupa evaluaciji ovakvih pitanja.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 14:46 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

ovakvih pitanja.

Kojih pitanja ?
Ko je i kako "zaista" religiozan ? Jel' ta pitanja ?
Takodje, ni naslov ovog Vaseg posta mi ne obecava bas naucno prihvatljive zakljucke.
Kao sto ne bi ni, recimo, ovakav nekakav naslov - Koliko su Mongoli zaista religiozni ?
Nikola Knežević Nikola Knežević 15:04 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Ninoslav Randjelovic
ovakvih pitanja.

Kojih pitanja ?
Ko je i kako "zaista" religiozan ? Jel' ta pitanja ?
Takodje, ni naslov ovog Vaseg posta mi ne obecava bas naucno prihvatljive zakljucke.
Kao sto ne bi ni, recimo, ovakav nekakav naslov - Koliko su Mongoli zaista religiozni ?



Kojih pitanja ?
Ko je i kako "zaista" religiozan ? Jel' ta pitanja ?


Da, upravo tako.

Takodje, ni naslov ovog Vaseg posta mi ne obecava bas naucno prihvatljive zakljucke.
Kao sto ne bi ni, recimo, ovakav nekakav naslov - Koliko su Mongoli zaista religiozni ?


Naslov treba da bude intrigantan, buduci da, ako se tema predstavi kao suvise strucna nece biti interesantna sirem krugu citalaca. Uostalom, bice uskoro sprovedeno jedno siroko i opsezno istrazivanje po pitanju religioznosti u nasoj zemlji i u tome ce ucestvovati sve crkve i verske zajednice.

Nikola Knežević Nikola Knežević 15:13 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Nikola Knežević
Ninoslav Randjelovic
ovakvih pitanja.

Kojih pitanja ?
Ko je i kako "zaista" religiozan ? Jel' ta pitanja ?
Takodje, ni naslov ovog Vaseg posta mi ne obecava bas naucno prihvatljive zakljucke.
Kao sto ne bi ni, recimo, ovakav nekakav naslov - Koliko su Mongoli zaista religiozni ?



Kojih pitanja ?
Ko je i kako "zaista" religiozan ? Jel' ta pitanja ?


Da, upravo tako. U profilu Vam pise da imate diplomu iz teologije, stoga pretpostavljam da znate o čemu govorim.

Takodje, ni naslov ovog Vaseg posta mi ne obecava bas naucno prihvatljive zakljucke.
Kao sto ne bi ni, recimo, ovakav nekakav naslov - Koliko su Mongoli zaista religiozni ?


Naslov treba da bude intrigantan, buduci da, ako se tema predstavi kao suvise strucna nece biti interesantna sirem krugu citalaca. Uostalom, bice uskoro sprovedeno jedno siroko i opsezno istrazivanje po pitanju religioznosti u nasoj zemlji i u tome ce ucestvovati sve crkve i verske zajednice.


Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 15:27 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Ne znam. Meni je takav nekakav naslov vise neprimeren temi religije nego sto je intrigantan. Ali, to je, naravno, samo moj utisak.
Zelim vam uspeh u popularizaciji toga sto zelite da popularisete.
Nikola Knežević Nikola Knežević 15:31 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Ninoslav Randjelovic
Ne znam. Meni je takav nekakav naslov vise neprimeren temi religije nego sto je intrigantan. Ali, to je, naravno, samo moj utisak.
Zelim vam uspeh u popularizaciji toga sto zelite da popularisete.


A zašto mislite da je neprimeren?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 15:41 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

A zašto mislite da je neprimeren?


Zbog toga sto mislim da je "religioznost" vise psiholosko-emotivno-licni fenomen i da se tesko moze svoditi na naciju (Srbi). Ona pripada konkretnom pojedincu.
Religija je jos siri fenomen koji se tesko moze svesti ili objasniti kroz prizmu nacije.

Stoga mislim da je naslov Vaseg posta neprimeren, a ne intrigantan.
Nikola Knežević Nikola Knežević 16:00 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Ninoslav Randjelovic
A zašto mislite da je neprimeren?


Zbog toga sto mislim da je "religioznost" vise psiholosko-emotivno-licni fenomen i da se tesko moze svoditi na naciju (Srbi). Ona pripada konkretnom pojedincu.
Religija je jos siri fenomen koji se tesko moze svesti ili objasniti kroz prizmu nacije.

Stoga mislim da je naslov Vaseg posta neprimeren, a ne intrigantan.


Pa vidite, termin religioznost je opste prihvacen u sferi sociologije religije kada se govori o nivou religiozne svesti pojedinca ili kolektiva, dakle, krecem se u domenu naucno prihvatljivih odrednica. S obzirom na to da se vecina srba izjasnjava kao pravoslavno, mogu ovo pitanje transpondirati na siri drustveni kolektiv, zato i govorim o religioznosti kod srba.

Jedna od referenci u ovom tekstu (fusnote se ne vide, zbog nacina koriparanja teksta) je iz clanka Dr. Zivkovic Gordane, "Koliko su Srbi danas pravoslavni", da li je i to neprimeren termin? Ja ovde ne koristim neologizme, vec postojece terminoloske odrednice primerene tematskom kontekstu.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 16:27 19.10.2008

Re: Biti zaista religiozan ?

Pa vidite, termin religioznost je opste prihvacen u sferi sociologije religije kada se govori o nivou religiozne svesti pojedinca ili kolektiva, dakle, krecem se u domenu naucno prihvatljivih odrednica

Ne bas. Nacija nema veze sa religioznoscu.
"Koliko su Srbi danas pravoslavni", da li je i to neprimeren termin?

Jeste. Neprimeren je. Bolje je reci "Koliko su pravoslavni/katolicki/protestantski/muslimani/jevreji/budisti/sintoisti.... Srbi... to i to".
Ja ovde ne koristim neologizme, vec postojece terminoloske odrednice primerene tematskom kontekstu.

Nisam siguran.
Jaril Jaril 12:54 19.10.2008

Препорука!

Текст могу да потпишем, уз једну ограду.

Текстом провејава осуда декларативног Православља. Мислим да не треба бити толико ригидан. Христос је Пут. Не може се Православан постати преко ноћи. Сви смо ми на различитим ступњевима духовног развоја и не требамо судити једни другима због тог. Осуде могу на неке друге поступке: проглашење декларативног за врхунац духовног развоја; одустајање од кретања напред и уљуљкивање у тренутном духовном ступњу; и т.сл...

У сваком случају, препорука.
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:21 19.10.2008

Re: Препорука!

Hvala Jarile. Nisam osuđivao deklarativne vernike već sam se samo osvrnuo na činjenično stanje. Iz perspektive sociologije religije ovo je fakt. Postoji blagi porast religiozne svesti kod nas i to istraživanja i pokazuju, kao što sam to, uostalom u tekstu i naveo. To smatram kao razlog za optimizam i verujem da će se ova tendencija rasta nastaviti.
aquariusoptimist aquariusoptimist 02:52 20.10.2008

Re: Препорука!

Postoji blagi porast religiozne svesti kod nas i to istraživanja i pokazuju, kao što sam to, uostalom u tekstu i naveo. To smatram kao razlog za optimizam i verujem da će se ova tendencija rasta nastaviti.


Sta je ovo??
ssvetlana92 ssvetlana92 13:03 19.10.2008

Promenljivost

Srbi su se brzo menjali u svakom smislu pa i religioznom. Valjda sledeći neku modu...suštinski nisam sigurna, kako razmišljaju.
Moja majka, katolkinja se udala za mog oca pravoslavca. Dobili su dve ćerke i jednom prilikom, davno bila je u Beloj Crkvi. U blizini je bio manastir Ajdanovac koji joj se neobično svideo. Tu i tada je krstila svoje ćerke! Dvadeset godina je čuvala tu tajnu od našeg oca i ostalih prijatelja. Svi ti prijatelji danas slave neku slavu. Kažu da su veoma religiozni. Verujem im na reč!
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:22 19.10.2008

Re: Promenljivost

Svi ti prijatelji danas slave neku slavu. Kažu da su veoma religiozni. Verujem im na reč!


Da, to je uobičajena pojava, od deklarativnih nevernika došlo se do deklarativnih vernika.
ssvetlana92 ssvetlana92 13:37 19.10.2008

Re: Promenljivost

Da, to je uobičajena pojava, od deklarativnih nevernika došlo se do deklarativnih vernika.


Da li su ljudi stalno ono što jesu, ili se jednostavno tako brzo menjaju da daju iluziju trajnih osobina, slično povremenom treperenju nekog starog, nemog filma?
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:47 19.10.2008

Re: Promenljivost

Čovek je biće koje se nalazi u konstantnom pokretu prema svome ostvarenju. Neki se tako kreću između različitih vera i religija i traže sebe, dešava se da se nikada i ne pronađu. Sa druge strane oni koji taj put bogotraženja pronađu oni nastavljaju da rastu u poznanju vere koju su pronašli i prihvatili.
Biljana Beba Knežević Biljana Beba Knežević 13:07 19.10.2008

Mislim

da mi kao narod malo znamo o svojoj veri. Još, mnogo Srba koji tvrde da se su Pravoslavni vernici upražnjavaju paganske obrede koji nemaju veze sa Pravoslavljem.
Koliko zapravo ima verujućih? Mislim da ih ima malo.
Ljubi bližnjeg svog kao samog sebe? U Srba?
Ova ti je dobra, skroz! Malo je toga.
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:23 19.10.2008

Re: Mislim

Biljana Beba Knežević
da mi kao narod malo znamo o svojoj veri. Još, mnogo Srba koji tvrde da se su Pravoslavni vernici upražnjavaju paganske obrede koji nemaju veze sa Pravoslavljem.
Koliko zapravo ima verujućih? Mislim da ih ima malo.
Ljubi bližnjeg svog kao samog sebe? U Srba?
Ova ti je dobra, skroz! Malo je toga.


Hehe, veruj i po veri biće ti. :)
ssvetlana92 ssvetlana92 13:15 19.10.2008

Ne postoji..

ni jedna vera koja ne sadrži i najmanje podnošenje žrtvi da bi se umilostivili Bogovi! Koja može da izbegne tu optužbu!?
simkke simkke 14:45 19.10.2008

Faster

"I know I believe in nothing but it is my nothing"
dilan_dog_93 dilan_dog_93 14:45 19.10.2008

differentia specifica

Nikola Knežević
Ovo je nakon urušavanja socijalizma uslovilo prelaskom nacionalne svesti iz frenetičnog ateizma u ostrašćeni nacionalizam u kojem je obnova verskog identiteta bila sporedna pojava, u kome su pomešani osećaji verskog i nacionalnog ali bez dubljeg duhovnog iskustva i promene svesti

Ova pojava upravo govori o tome koliko su religija i drustvo tesno povezane isprepletene.
Religijski identitet je u vezi sa desavanjima prilikom raspada SFRJ posluzio kao pogodna differentia specifica,
putem koje su etnicki slicni narodi mogli lakse da artikulisu mnoge dublje razloge za sukobe, netoleranciju
i mrznju.

dilan_dog_93 dilan_dog_93 14:46 19.10.2008

Re: differentia specifica


Dilan Dog
Nikola Knežević Nikola Knežević 15:02 19.10.2008

Re: differentia specifica

Ova pojava upravo govori o tome koliko su religija i drustvo tesno povezane isprepletene.
Religijski identitet je u vezi sa desavanjima prilikom raspada SFRJ posluzio kao pogodna differentia specifica,
putem koje su etnicki slicni narodi mogli lakse da artikulisu mnoge dublje razloge za sukobe, netoleranciju
i mrznju.


Upravo tako, upravo sam na to i mislio, ali to istovremeno pokazuje koliko je zapravo ta identifikacija sa verom bila površna budući da hrišćanin, bio on protestant, katolik ili pravoslavac ne može a da ne bude pacifista. Rat je dozvoljen isključivo u odbrambene svrhe.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 15:22 19.10.2008

Re: differentia specifica

Nikola Knežević
Ova pojava upravo govori o tome koliko su religija i drustvo tesno povezane isprepletene.
Religijski identitet je u vezi sa desavanjima prilikom raspada SFRJ posluzio kao pogodna differentia specifica,
putem koje su etnicki slicni narodi mogli lakse da artikulisu mnoge dublje razloge za sukobe, netoleranciju
i mrznju.


Upravo tako, upravo sam na to i mislio, ali to istovremeno pokazuje koliko je zapravo ta identifikacija sa verom bila površna budući da hrišćanin, bio on protestant, katolik ili pravoslavac ne može a da ne bude pacifista. Rat je dozvoljen isključivo u odbrambene svrhe.

Samo cu da boldujem
mariopan mariopan 16:30 19.10.2008

Re: differentia specifica

Upravo se sa ovim slazem.
Uzasava me sto se u ime vere ubijaju ljudi a svaka vera to zabranjuje ...zar to ne izgleda neiskreno? Ako je neiskreno, a po meni jeste, onda su i vernici prevareni.
Nikola Knežević Nikola Knežević 20:41 19.10.2008

Re: differentia specifica

Zanimljivo razmišljanje. Slažem se sa tobom.
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:06 19.10.2008

How dare you?

Kada sam video vas naslov, Nikola (za koji cete vi kasnije reci da je namerno intrigantan, da bi privukao nasu paznju), meni je palo na pamet da vas pitam kako se usudjujete da uopste tako nesto razmatrate! Pretrcao sam preko teksta (nisam stigao da ga pazljivo procitam, vraticu se), ocekujuci neke puckoskolske zakljucke na kraju... Ali nisam nasao zakljucke! Pa jeste li vi, kada ste pokrenuli tu temu, uopste dosli do nekog zakljucka?

U komentarima ste spomenuli Dr. Zivkovic Gordanu i njen clanak "Koliko su Srbi danas pravoslavni". Nisam cuo za taj clanak, ali se pitam da li je ona jedna "od vasih"? Mislim, nije pravoslavna?!

Ovo pominjem zato sto znam da vi, uvazeni Nikola, NISTE PRAVOSLAVAC, tako da i pored nastojanja da budete objektivni, tesko je da nas ubedite da ste u pravu, jer vi igrate dvolicnu igru: s jedne strane, voljni ste da pravoslavlje uvazavate kao jednu nominaciju hriscanstva (po znacaju, drugu posle katolicizma u svetu, a prvu u Srbiji), a s druge strane, imam utisak da ste u dusi ljuti na pravoslavlje, jer vam se cini da nije dovoljno dobronamerno prema protestantima... Ne sudim, nisam za to kompetentan, samo mi se tako cini. Stoga je veoma tesko prihvatiti vasu dobronamernost kada govorite o opstoj religioznosti Srba...

Na kraju, nikako ne smatram da o tome ne treba razgovarati... i pored mog pitanja: How dare you... he, he, he...
Nikola Knežević Nikola Knežević 18:32 19.10.2008

Re: How dare you?

Kada sam video vas naslov, Nikola (za koji cete vi kasnije reci da je namerno intrigantan, da bi privukao nasu paznju), meni je palo na pamet da vas pitam kako se usudjujete da uopste tako nesto razmatrate! Pretrcao sam preko teksta (nisam stigao da ga pazljivo procitam, vraticu se), ocekujuci neke puckoskolske zakljucke na kraju... Ali nisam nasao zakljucke! Pa jeste li vi, kada ste pokrenuli tu temu, uopste dosli do nekog zakljucka?


Opsti zakljucak je da je vera kod vecine srba nominalnog karaktera. I zašto mislite da je problematino pisati o tome? To što nisam pravoslavne veroispovesti ne umanjuje objektivnost članka, budući da empirijski podaci nisu moji već pripadaju relevantnim izvorima. Ako vas zanimaju reference, možete ih pročitati u najnovijem broju naučnog časopisa Religija i tolerancija (trebao bi uskoro da izađe) - članak Dijalektika kolektivnog preumljenja, članak možete pročitati i na adresi http://veraznanjemir.bos.org.yu/srp/tekstovi/knezevic.html

Dakle, ovo nisu moji podaci

Mogao bih pisati i o nominalnosti protestanata i katolika u zapadnim zemljama - nominalnosti kod reformiranih ili evangelika itd, ali sam uzeo srpski kontekt budući da nam je on najbliži i najzanimljiviji.

U komentarima ste spomenuli Dr. Zivkovic Gordanu i njen clanak "Koliko su Srbi danas pravoslavni". Nisam cuo za taj clanak, ali se pitam da li je ona jedna "od vasih"? Mislim, nije pravoslavna?!


"Kako to mislite "od vasih"? Oprostite mi ali ovo zvuci prilicno uvredljvo. Ja pripadam reformiranoj protestantskoj crkvi, dakle, tradicionalnoj protestantskoj crkvi.

Clanak Dr Zivkovic Gordane je iz casopisa "Pravoslavlje".

Ovo pominjem zato sto znam da vi, uvazeni Nikola, NISTE PRAVOSLAVAC, tako da i pored nastojanja da budete objektivni, tesko je da nas ubedite da ste u pravu, jer vi igrate dvolicnu igru: s jedne strane, voljni ste da pravoslavlje uvazavate kao jednu nominaciju hriscanstva (po znacaju, drugu posle katolicizma u svetu, a prvu u Srbiji), a s druge strane, imam utisak da ste u dusi ljuti na pravoslavlje, jer vam se cini da nije dovoljno dobronamerno prema protestantima...


Mala ispravka pravoslavlje je trece po brojnosti posle katolicizma i protestantizma u svetu. Nisam ljut na pravoslavlje, naprotiv, veoma ga uvazam, proucavam i diskutujem sa mojim pravoslavnim bogoslovskim kolegama, a iz mojih tekstova je ocigledna teoloska nakrivljenost prema istocnoj apofaticnoj misli i patristici uopste.


vladimir petrovic vladimir petrovic 22:24 19.10.2008

Re: How dare you?

Nikola Knezevic
... "Kako to mislite "od vasih"? Oprostite mi ali ovo zvuci prilicno uvredljvo. Ja pripadam reformiranoj protestantskoj crkvi, dakle, tradicionalnoj protestantskoj crkvi.

Nije mi namera bila da vas uvredim, oprostite. U pitanju je pre trapava formulacija pitanja...
Mala ispravka pravoslavlje je trece po brojnosti posle katolicizma i protestantizma u svetu.

Prihvatam ovu korekciju, ako vi tako kazete, jer ste vi za to kvalifikovaniji. Zapravo, vi pod tradicionalnom protestantskom crkvom podrazumevate i one koji mi nisu prvog trenutka pali napamet (anglikance, recimo).

Meni se nije svideo naslov zbog problema kojih ja imam sam sa sobom - a zato sto licno verujem da Srbi nisu per se mnogo pobozni... u smislu da redovno upraznjavaju ono sto jedan vernik treba da cini. Medjutim, smatram da je pohvalno i to sto ne raste broj ateista... vec se, cini mi se, smanjuje...
Черевићан Черевићан 18:09 19.10.2008

канту аплаузабилно

ако себе уврстим да сам Срб на ваш упит из наслова г Кнежевићу онда ми је најближи одговор онај којим се поводио Кант сматрајући да светом владају многе религије, али је веровао да постоји само једна вера у Бога, па је и за ту једну, једину, тражио да буде за приватну употребу тјст лишену обреда те јавног манифестовања конфесије. Све друго су трице и кучине, замотане у мантије и турбане.Још ако овом додам оно знано из јеванђеља од јована . . заиста,заиста вам кажем који верује у мене, има живот вечни . . . у овим мојим годинама кљокнутим религијозној дилеми ми места уистину нетреба бити.
Nikola Knežević Nikola Knežević 18:41 19.10.2008

Re: канту аплаузабилно

Черевићан
ако себе уврстим да сам Срб на ваш упит из наслова г Кнежевићу онда ми је најближи одговор онај којим се поводио Кант сматрајући да светом владају многе религије, али је веровао да постоји само једна вера у Бога, па је и за ту једну, једину, тражио да буде за приватну употребу тјст лишену обреда те јавног манифестовања конфесије. Све друго су трице и кучине, замотане у мантије и турбане.Још ако овом додам оно знано из јеванђеља од јована . . заиста,заиста вам кажем који верује у мене, има живот вечни . . . у овим мојим годинама кљокнутим религијозној дилеми ми места уистину нетреба бити.


Dotakli ste se suštine g Čerevićan, vera u Hrista živog i varskrslog je suština jevanđeoskog nauka ali treba se sastajati i sa drugim vernicima - učestvovati na liturgiji/misi/službi dakle, potrebno je biti i liturgijski vernik, jer tamo gde se dvoje troje sakupe tu je i sam Hristos. Naravno to nije preduslov spasenja, ali je neophodno da bi čovek u veri rastao i srastao.
milosib92 milosib92 19:43 19.10.2008

Ekstremizam vernika

Nemojte zameriti jednom inženjeru, ali kako se nešto što se zasniva na rezultatima ankete može nazvati naukom. Pa to je toliko nepouzdano. Moj utisak je sličan vašem da su mnogi ljudi samo formalno religiozni, ali ne bih to nikako vezao samo za pravoslavne Srbe.

Interesuje me šta je po vama duboko reliogiozno iskustvo, jer vidim da je to po vama ključni parametar nečije religioznosti. Da li se tu broji enormna vera u Gospoda i u ljude koju neko oseti čitajući Dostojevskog ili slušajući liturgijsku muziku ili kada iz vere u Gospoda ne učinimo neko loše delo.

Vi iznosite tezu da je nemoguće imati neki ekstreman stav ako smo zaista religiozni. Krenite po istoriji Hrišćanstva od krstaša, preko inkvizicije, silnih pokolja učinjenih u ime vere pa ćete naći mnogo primera istinski religioznih ljudi koji su bili ektremisti. Druga je stvar kako su oni doživljavali Gospoda i da li su bili u stanju da objektivno sagledaju da je vera u njega prvenstveno ljubav prema Božjem delu, pa i ljudima kao takvima.
malaramona malaramona 19:52 19.10.2008

Re: Ekstremizam vernika

milosib92
Nemojte zameriti jednom inženjeru, ali kako se nešto što se zasniva na rezultatima ankete može nazvati naukom. Pa to je toliko nepouzdano.


Verovali ili ne i samo pravljanje anketa je neka nauka:))
Nikola Knežević Nikola Knežević 20:21 19.10.2008

Re: Ekstremizam vernika

Empirijsko istraživanje predstavlja jednu od osnovnih metoda naučno - istraživačkog rada u sociologiji ali u drugim srodnim humanističkim naukama. Dakle, prikupljanje podataka sa terena koji se kasnije podvrgavaju raznim predmetnim analizama.

Vi iznosite tezu da je nemoguće imati neki ekstreman stav ako smo zaista religiozni. Krenite po istoriji Hrišćanstva od krstaša, preko inkvizicije, silnih pokolja učinjenih u ime vere pa ćete naći mnogo primera istinski religioznih ljudi koji su bili ektremisti. Druga je stvar kako su oni doživljavali Gospoda i da li su bili u stanju da objektivno sagledaju da je vera u njega prvenstveno ljubav prema Božjem delu, pa i ljudima kao takvima.


Primeri koje ste naveli, npr krstaški ratovi upravo predstavljaju vreme kada je deklarativna religioznost doživljavala svoj vrhunac i predstavlja velo iza koga su se krili neki sasvim drugi motivi - političke prirode. Plodovi duboke religiozne svesti - duhovnosti ne može biti nasilje već isključivo ljubav i trpljenje prema svome bližnjem ali i prema svome neprijatelju, kao što ste i Vi to maločas naveli.
milosib92 milosib92 20:50 19.10.2008

Re: Ekstremizam vernika

Nikola Knežević
Primeri koje ste naveli, npr krstaški ratovi upravo predstavljaju vreme kada je deklarativna religioznost doživljavala svoj vrhunac i predstavlja velo iza koga su se krili neki sasvim drugi motivi - političke prirode. Plodovi duboke religiozne svesti - duhovnosti ne može biti nasilje već isključivo ljubav i trpljeje prema svome bližnjem ali i prema svome neprijatelju, kao što ste i Vi maločas naveli.

Nasilje je jedna stvar, a ekstremističko mišljenje sasvim druga. Prvo je pitanje šta predstavlja ekstremizam. Za nekog, a čini mi se da ih vi uzeste za primer, su i Ziloti ekstremisti. Nadam se da ne sporimo da su oni duboko religiozni.

Šta reći za Sv.Nikolu koji zbog bogohuljenja udari čoveka i to na Saboru. Bojim se da ste vi istinsku religioznost postavili na nivo bezgrešnosti, a toga nema, kao što vidimo ni kod svetaca. Nisam siguran, ali zar ne beše bezgrešnost Pape jedan od kamena razdora u Hrišćanstvu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:27 19.10.2008

Hvala za sliku hrama Sv. Save

Drago mi je da vidim da ste u clanku stavili sliku hrama Sv. Save, kao jednu jedinu. Meni je taj hram lep, ponosan sam na njega kao sto su katolici i protestanti ponosni na neke svoje velelepne katedrale...
neny neny 22:28 19.10.2008

klerikalizacija drzave!

mene nervira sto se verska sloboda dozivljava kao nesto gde vecinsko versko versko raspolozenje ima dominaciju nad ostalima.ne to nije verska sloboda,to je zloupotreba iste!
sta ce npr. u jednoj svetovnoj ustanovi kao sto je fakultet crkveno pravo i svestenici kao profesori-dakle jasno se siluje covekovo bice i trazi da bude pravoslavno prema merilima koja su oni odredili!
mogo bih svoja zapazanja da iznosim do sutra,nazalost puno ih je!
sta ce npr. ikona na fakultetu!
zar to ne bi trebalo da bude stvar izbora ,a ne moranja!
ovo sto mi imamo danas je zloupotreba religije,i primoravanje i prinuda da budete nesto sto vi uistini ne bi bili da vas neko nije primoravao na to!
mislim da je sfrj bila pravi model koji mi trebamo da pratimo,dakle dozvoljeno vam je da budete pravoslavac,musliman,katolik,ali ne mozete nikoga da koljete zbog toga,duzni ste da podjednako cenite i vrednujete ateiste,a ne da mislite da mozete da ih prebijate!
ako je neko vernik neka to bude,ali nemoj da od mene trazi da moram to da budem da bi opstao u datoj zajednici!ovo sto mi imamo u srbiji je antivera,prinuda,kvazihriscanstvo!
milosib92 milosib92 23:11 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

mislim da je sfrj bila pravi model koji mi trebamo da pratimo,dakle dozvoljeno vam je da budete pravoslavac,musliman,katolik,ali ne mozete nikoga da koljete zbog toga,duzni ste da podjednako cenite i vrednujete ateiste,a ne da mislite da mozete da ih prebijate!

Dete idi kod psihijatra. Možda on može da pomogne kod tolike mržnje prema crkvi. Vaši stavovi su sve gori i ovo je već patologija.
neny neny 23:24 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

dete idi leci se,tvoja mrznja prema ateistima je nemerljiva!
ja nigde ni u jednom delu nisam uputio jezik mrznje,a to sto ti 19-vekovnu dogmu vidis kao ideal je tvoj problem!
ovo je 21. vek i shvati da ne mozes da se homogenizujes sa nekim i krenes u lov na vestice,i jos smatras to za nesto normalno!
inace dosta toga znam i iz psihijatrije,tako da ti mogu pomoci da definises svoj problem!najgore je sto ga ti uopste ne vidis!
napadas ljude vrlo teskim recima bez razloga!
milosib92 milosib92 23:34 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

Ja sam oženjen ateistkinjom, tako da opet lupetate. Mržnja može da pojede čoveka i moje je da vas na to upozorim i sada kao i nekoliko puta ranije.
Doviđenja.
JJ Beba JJ Beba 23:36 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

milosib92
Ja sam oženjen ateistkinjom, tako da opet lupetate. Mržnja može da pojede čoveka i moje je da vas na to upozorim i sada kao i nekoliko puta ranije.
Doviđenja.

aukom svojstvu upozoravaš neny? kao stručnjak? psihijatar?

neny neny 23:36 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

mrznju demonstrirate vi ,ne ja ,i moje je da vas na to upozorim !vas milosib mrznja i iskljucivost izjeda!izbija iz vas poput vulkana!
dovidjenja!
neny neny 23:39 19.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

@bebo inzinjer,jos ako je sa masinca sve ti je jasno!
Čerevicki Čerevicki 08:56 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

neny
mislim da je sfrj bila pravi model koji mi trebamo da pratimo

Mislim da je ovo dovoljno za psihijatra:) Šalim se neny, opusti se...ali gde nađe sfrj za model:))))
blackbox92 blackbox92 09:48 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

neny
mene nervira sto se verska sloboda dozivljava kao nesto gde vecinsko versko versko raspolozenje ima dominaciju nad ostalima.ne to nije verska sloboda,to je zloupotreba iste!
sta ce npr. u jednoj svetovnoj ustanovi kao sto je fakultet crkveno pravo i svestenici kao profesori-dakle jasno se siluje covekovo bice i trazi da bude pravoslavno prema merilima koja su oni odredili!
mogo bih svoja zapazanja da iznosim do sutra,nazalost puno ih je!
sta ce npr. ikona na fakultetu!
zar to ne bi trebalo da bude stvar izbora ,a ne moranja!
ovo sto mi imamo danas je zloupotreba religije,i primoravanje i prinuda da budete nesto sto vi uistini ne bi bili da vas neko nije primoravao na to!
mislim da je sfrj bila pravi model koji mi trebamo da pratimo,dakle dozvoljeno vam je da budete pravoslavac,musliman,katolik,ali ne mozete nikoga da koljete zbog toga,duzni ste da podjednako cenite i vrednujete ateiste,a ne da mislite da mozete da ih prebijate!
ako je neko vernik neka to bude,ali nemoj da od mene trazi da moram to da budem da bi opstao u datoj zajednici!ovo sto mi imamo u srbiji je antivera,prinuda,kvazihriscanstvo!

U pravu ste.
Radi se o čisto deklarativnom i estradnom verništvu a i Crkva je shvatila savremeni biznis pa kroz to unovčuje i naplaćuje usluge po principu koliko para -toliko muzike.Tu ne smeta ni prodaja onoga što nema veze sa pravoslavljem već je čisto pagansko u smislu "valja se" ali sve ima cenu.Tu su i turističke agencije i firme koje deluju pod okriljem crkve a ustvari je ui pitanju lični biznis.Uz sve riziuke oko definisanja kiča, očito je da je na delu i kič verništvo zajeedno sa kičom u kulturi a konzumiraju ih oni koji, sticajem raznih okolnosti, imaju novac a nemaju osnovno opšte obrazovanje i kriterijume.To je primetno naročito kod novopečenih biznismena tokom i od kraja 90-ih godina, estradnih zvezda ali i kod političara. Nažalost i u državnim institucijama.
Deklarativno se ogleda u tome što se nešto radi ne iz ubeđenja i privrženosti pravoslavlju već zato što misle da je to in.Tako, celo naselje ima da čuje bučnu muziku i pucnjavu da se zna kad takav slavi slavu.Takvi idu na liturgiju da bi bili viđeni od istih kao što su oni a da bas mnogo pojma nemaju šta je to.Pa još kad u skupštini vidite da oni koji svaki trenutak koriste da kažu kako su pravoslavci za govornicom iznose neverovatan asortiman kletvi.Da ne govorimo o onima koji su ogrezli u kriminalu a u kolima i oko vrata nose krstove malo manje od Isusovog.
Deklarativno i licemerno je u suprotnosti sa istinskim pravoslavljem.
Ovo nikako ne znači da nema iskrenih vernika koji zaslužuju svako poštovanje jer od njih se mogu čuti i naučiti samo ljubav, pravda, moralnost, poštenje i iskreno ponašanje u skladu sa onim u šta veruju.
blackbox92 blackbox92 10:10 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

sta ce npr. u jednoj svetovnoj ustanovi kao sto je fakultet crkveno pravo i svestenici kao profesori-dakle jasno se siluje covekovo bice i trazi da bude pravoslavno prema merilima koja su oni odredili!
mogo bih svoja zapazanja da iznosim do sutra,nazalost puno ih je!
sta ce npr. ikona na fakultetu!

Tačno.
Kome je potrebna tolika klerikalizacija vojske.Hvale se da u vojnoj gimnaziji 74% učenika posećuje versku nastavu.Koliko znam u civilnim školama religija kao izborni predmetr je zaključno sa 8.razredom. Da li ovi u vojsci smatraju svoje pitomce maloumnim pa im treba duže.
Pre nekoliko dana je pompezno saopšteno da je Vojna akademija potpisala ugovor sa SPC po kome će crkveni velikodostonici držati predavanja studentima, postdiplomcima i slušaocima Škole nacionalne odbrane.Čudi me šta čekaju drugi fakulteti npr.ETF, FDU,FPN, medicinski , veterinarski.
Ovo sa vojnom akademijom je dodvoravanje Crkvi istih onih koji su bili žestoki Titovi omladinci i Jugosloveni, zatim Slobisti i Srbi a sada veliki Srbi i pravoslavci.
To nikako ne spada u reformski proces koji vodi stvaranju moderne vojske već je u pitanju nečije deklarativno uklapanje u trend. Tako vojska postaje najveće uporište naše duhovnosti a vojni časopis Odbrana sve više liči na Pravoslavlje. U negovanju tradicije, kako oni to zovu, preskače se sve od 1941. do 90 i neke.
Očito je izgubljen osećaj za meru i dobar ukus.
Ovakav način uvođenja religije u vojsku je kontraproduktivan i za samu vojsku i karikaturalan, kao i kad bi npr. na Bogoslkovskom fakultetu, po tom ugovoru, uveli predmet strojeva obuka ili nastava gađanja.
Ljudskim glupostima nikada kraja a ljudi su ti koji u njima idu sve dalje.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 10:24 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

Ljudskim glupostima nikada kraja a ljudi su ti koji u njima idu sve dalje.

Pa, nece valjda kornjace da idu dalje u ljudskim glupostima ???!
:)))
vishnja92 vishnja92 13:05 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

Pa, nece valjda kornjace da idu dalje u ljudskim glupostima ???!

:)))))))))))))))))))))
hit
blackbox92 blackbox92 13:43 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

Ninoslav Randjelovic
Ljudskim glupostima nikada kraja a ljudi su ti koji u njima idu sve dalje.

Pa, nece valjda kornjace da idu dalje u ljudskim glupostima ???!
:)))

Oštroumno.
Pa neće valjda kornjače da zaustave dalje srljanje u gluposti, valjda bi ljudi trebali da obuzdaju svoje srljanje u gluposti.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 18:07 20.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

Pa neće valjda kornjače da zaustave dalje srljanje u gluposti, valjda bi ljudi trebali da obuzdaju svoje srljanje u gluposti.

Kornjacama njihove, a ljudima ljudske gluposti....Ko zeli da obuzdava svoje, nek izvoli. Nije zabranjeno.
dusanj92 dusanj92 21:59 23.10.2008

Re:

greska
dusanj92 dusanj92 22:02 23.10.2008

Re: klerikalizacija drzave!

neny
najgore je sto ga ti uopste ne vidis!
napadas ljude vrlo teskim recima bez razloga!


neny treba da shvatis da na B92 blogu nemas pravo na svoje misljenje, vec samo imas pravo da podrzavas tudje.
loader loader 22:55 19.10.2008

Prazno zvono, puni stomaci

Odličan tekst. I, za aktuelan trenutak (trenutak u širem vremenskom smislu), veoma potreban. Pokreće sasvim dovoljno pitanja i podstiče da se na ovu temu dalje govori, razmišlja...

Treba svakako napraviti još jasniju razliku između potpunog religioznog osećanja sa jedne strane, i, sa druge strane, crkvene dogme, pravoslavne dogme, crkve kao aparata, običaja koji se obilato koriste uz kanonski propisano ponašanje i raznih kvazireligijsko-nacionalističkih pokreta.

Takođe, neophodno je pomenuti novu najezdu ateizma, i onog deklarativnog, i onog koji se pažljivijim pronicanjem može ustanoviti kod onih koji se svrstavaju u vernike, ali koji će vam nakon par delikatnih pitanja otkriti da oni skoro po svemu pripadaju ateistima.

Srpski narod (kažem tako zbog onih 85% izjašnjenih za pravoslavlje) danas je narod niske stope duhovno-mentalne vitalnosti i spremnosti, niske stope razumevanja sveta oko sebe, niske stope obrazovanja, sa poluuništenim moralnim vrednostima, sa duboko poljuljanim osećajem identiteta, sa skoro uništenom etno muzikom i radije prihvaćenom tehno-islamskom, sa poljuljanim životnim optimizmom, uplašen... Da ne ulazimo u mnoge objektivne i subjektivne uzroke koji su do takvog stanja doveli. Ali, ono što je sada bitno reći, sa takvim stanjem se ne može ni očekivati nekakav optimalan kvalitet u sferi religijskog života. Imamo baš ovakav nivo kakav imamo i to dakle nije slučajno.

Problem je i to što je umesto stvarnih religijskih uzora postavljen kosovski mit i sve ono što uz njega ide. Budući da je istinska religioznost za običnog čoveka prezahtevna, jer traži da se (u obliku ljubavi) primenjuje odmah tu, u neposrednom životu, taj isti čovek beži u prostor koji je izmešten u sferu iracionalnog. Kosovski mit i nacija su dovoljno apstraktni i opšti, da se u njima može izvršiti kvazimoralističko pražnjenje i dokazivanje, tako da ovaj realan, svakodnevni aspekt života ostaje neugrožen i slobodan za svojevrsnu duhovno-moralnu anarhiju.

I ateizam, kao nevešti bunt, deluje istovetno, samo što on umesto kosovskog mita i nacije koristi neohumanističke forme kao zamenu teza.

Ako je potreban nekakav zaključak, onda bi se moralo reći - Srbi zapravo, pretežno, po kvalitetu svog stvarnog stanja, jesu ateisti.
Nikola Knežević Nikola Knežević 09:10 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Lepo ste ovo rekli, nema tu mnogo šta da se doda.
Kazezoze Kazezoze 12:19 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Ako je potreban nekakav zaključak, onda bi se moralo reći - Srbi zapravo, pretežno, po kvalitetu svog stvarnog stanja, jesu ateisti.

ako je potreban nekakav zakljuchak, onda bi se moralo reci - ljudi ukoliko bi prestali da lazhu i obmanjuju samog sebe bi svi, po logici stvari, postali ateisti.
milosib92 milosib92 14:26 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Kazezoze
ako je potreban nekakav zakljuchak, onda bi se moralo reci - ljudi ukoliko bi prestali da lazhu i obmanjuju samog sebe bi svi, po logici stvari, postali ateisti.


ako je potreban nekakav zaključak, onda bi se moralo reći - ljudi ukoliko bi prestali da lažu i obmanjuju samog sebe bi svi, po logici stvari, postali teisti.
loader loader 15:05 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Ljudi su zanimljivi...
Kazezoze Kazezoze 15:11 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

milosib92
ako je potreban nekakav zaključak, onda bi se moralo reći - ljudi ukoliko bi prestali da lažu i obmanjuju samog sebe bi svi, po logici stvari, postali teisti.

meni se jednom desilo kad sam se nazhvak'o gljivica da sam imao osecaj kao da je bog napravio veliko spremanje u mom mozgu. fino mi je razdvojio levu od desne strane mozga, uspavane delove razbudio,sive celije skupio u jedno mesto u temenu, prethodno ih ochistivshi od prashine, a mali mozak provetrio i pustio da svetlost udje u njega. prozrachio ga.
osecaj je bio fenomenalan. svaka stvar je bila na svom mestu.
kada je nakon nekog vremena prestalo dejstvo gljivica, dobar osecaj je i dalje ostao, samo shto sam bio svestan da je to veliko spremanje u mom mozgu uzrokovano radom gljivica, a ne radom boga. pametan chovek ce, naravno, izvuci pouku iz ovakvih experimenata i zaista napraviti veliko spremanje u svom mozgu bez tudje pomoci, zvale se one bog ili gljivice.
loader loader 16:37 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Kazezoze: "pametan chovek ce, naravno, izvuci pouku iz ovakvih experimenata i zaista napraviti veliko spremanje u svom mozgu bez tudje pomoci
Čovek je individua koja ne živi sama. Vi ste ovde na blogu, razgovarate.. Time samo trošite ogroman višak svog vremena, ili dajete-primate reči, stavove..? Utičete na druge, drugi utiču na vas... Dobro, u beznačajnim nijansama, ako tako hoćete, ali utiču. Već ovog časa vi ste drugačiji nego pre 20-tak sekundi. Da ste u pravu (u smislu stava koji ste gore izrekli), tj. da ste dosledni, vi biste morali da se stavite u najrigorozniju izolaciju, kako biste slobodno i sasvim sami organizovali spremanje u svom mozgu. Pri tom ne biste smeli da koristite, ni nehotično, sećanja u kojima su sadržani ma kakvi raniji razgovori sa drugima, jer to opet ne biste bili samo vi, već i upliv tuđih stavova. :)
Kazezoze Kazezoze 20:37 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

loader
Time samo trošite ogroman višak svog vremena,

vreme je relativno.
ako 1 minut razgovarash sa dragom devojkom to prodje u trenu, a ako 1 minut sedish golom guzicom na usijanoj ringli to traje vechno
Da ste u pravu (u smislu stava koji ste gore izrekli), tj. da ste dosledni, vi biste morali da se stavite u najrigorozniju izolaciju, kako biste slobodno i sasvim sami organizovali spremanje u svom mozgu

ja ne mislim da je za to potrebna asketska izolacija. naprotiv, ja mislim da je, kontaktiranje sa ljudima, iskustva i znanje koje mozhesh razmeniti sa njima, veoma vazhno.
Pri tom ne biste smeli da koristite, ni nehotično, sećanja u kojima su sadržani ma kakvi raniji razgovori sa drugima, jer to opet ne biste bili samo vi, već i upliv tuđih stavova. :)

opet se ne slazhem. mislim da je secanje jedan od najvazhniji stvari koja chovek mora da uradi, pogotovo secanje na samog sebe... ali to spremanje iliti rekapitulacija ne mozhe ni da pochne da se radi ukoliko se nije ochistila i razdvojila leva od desne strane mozga.
jedna strana predstavlja sushtinu, a druga lichnost.
sushtina je ono shto dobijesh rodjenjem, a to su osnovna chula, emocije i instinkt (refleks), dok je lichnost neshto shto je ushlo sa vana, putem obrazovanja (shkole), medija ili imitacijom nekog drugog. lichnost je inteligencija i mehanichki deo tela (hodanje se uchi).
chesto se deshava da inteligencija preuzima funkcije sushtine. naprimer da vidimo samo ono shto zhelimo da vidimo ili chujemo samo sebe, a ukus odredjujemo po izgledu. to su zaprljani delovi koji se moraju ochistiti i razdvojiti. neki delovi sushtine, zbog upliva lichnosti na njeno mesto, su totalno izgubili svoju osnovne funkcije. ti delovi se moraju ponovo staviti u funkciju.
chishcenje lichnosti je dosta komplikovan posao jer nam je lichnost mnogo zaprljana. ne mozhesh ni zamisliti koliko se tu smeca nakupi u zhivotu. to smece je najcheshce u funkciji ishrane nasheg EGA tako da daju potpuno iskrivljenu sliku, zachinjenu lazhima, obmanom i samoubedjenjima. jedan od nachina chishcenja lichnosti je i samosecanje.
milosib92 milosib92 21:06 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Kazezoze

meni se jednom desilo kad sam se nazhvak'o gljivica da sam imao osecaj kao da je bog napravio veliko spremanje u mom mozgu. fino mi je razdvojio levu od desne strane mozga, uspavane delove razbudio,sive celije skupio u jedno mesto u temenu, prethodno ih ochistivshi od prashine, a mali mozak provetrio i pustio da svetlost udje u njega. prozrachio ga.osecaj je bio fenomenalan. svaka stvar je bila na svom mestu.kada je nakon nekog vremena prestalo dejstvo gljivica, dobar osecaj je i dalje ostao, samo shto sam bio svestan da je to veliko spremanje u mom mozgu uzrokovano radom gljivica, a ne radom boga. pametan chovek ce, naravno, izvuci pouku iz ovakvih experimenata i zaista napraviti veliko spremanje u svom mozgu bez tudje pomoci, zvale se one bog ili gljivice.

Mnogo puta sam vodio rasprave na temu postojanja Boga uz početno apsolutno nerazumevanje sagovornika da neko mog obrazovanja može biti vernik. Potrebno je mnogo vremena da vas recimo dr nauka prirodnog usmerenja razume i prihvati da eto verujete u Boga.

Veru ne doživljavam tako da sedim i sa prstom na pupku molim Gospoda da nešto učini za mene. Može se stvar i tako posmatrati, ali za mene je krucijalan izbor koji nam je dat. Dosledna moralnost uz svakodnevno preispitivanje grešaka, jer ipak svi greše, je težak put koji od čoveka traži da svaki dan radi na sebi. Meni je oduvek bio dovoljan Dostojevski ili npr. slušanje Liturgije Sv Jovana Zlatoustog da svetlost uđe u moj mozak i provetri ga, da odagna preispitivanja tipa da li sam ja stvarno budala što ne kradem i sl.

Potpuno je OK da sami počistite u svojoj glavi, ali to ne znači da morate biti ateista.
loader loader 23:30 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

to smece je najcheshce u funkciji ishrane nasheg EGA tako da daju potpuno iskrivljenu sliku, zachinjenu lazhima, obmanom i samoubedjenjima
E,ova vam je na mestu ! :)
Innana Innana 12:36 20.10.2008

Brkanje baba i zaba

Nisam znala da je religioznost nesto sto se da izmeriti. Moram da postavim konkretno pitanje kako to stepenujete koliko je neko religiozan? Koji su to parametri za vase istrazivanje? Ovo pitam jer sam studirala drustvene nauke, radila razne ankete i istrazivanja pa me zivo interesuje kako ste to postavili istrazivanje.

Mislim da brkate babe i zabe i da ste zasli na veoma klizav teren. Ko je koliko pravoslavan??? Mislim da se to ne moze izmeriti. Zasto? Osim sto je svima nama jasno da postoji izvesno neznanje kod pravoslavaca kada su u pitanju kanoni crkve pa smo skloni da kazemo da imamo "novopecene" vernike, " pravoslavno pomodarstvo" itd. smatram da ni u jednoj religijskoj zajdnici vi necete naci puno vernika koji se drze striktno jedne dogme (pri tom mislim na obicaje, ponasanje, drustvene odnose itd). Morate da razdvojite u svojoj glavi formu od sadrzaja. Jer kanoni su forma, a sadrzaj je vera. Vera je individualna i ne moze se izmeriti.

Pominjete socijologiju religije, empirijska istrazivanja itd. Sve to zvuci onako VAU ali u praksi tesko da mozete postaviti istrazivanje na zdrave noge dok ne definistere sta je precizno predmet istrazivanja, koji su vam prametri (u ovom slucaju neka od pitanja bi mogla da se ticu posta, kontracepcije, uzdrzavanje od nasilja itd) i na koji nacin definisete osnovne postulate hriscanstva odnosno pravoslavlja. Dajte navedite KOJA su to istrazivanja radjena, kada, kako, ko ih je radio itd. Odnos vernika prema crkvi je nesto sto se moze izmeriti ali i tu da precizirate sa kojim segmentima se neko slaze a sa kojima ne. Sve ostalo spada domen u kviz pitanja : koliko poznajes pravoslavlje? Pa onda idemo na tacne i netacne odgovore.

A kako bi ste vi istrazivali sufizam gde je akcenat stavljen na licni odnos sa Bogom i gde je ostavljena sloboda svakom pojedincu da pronadje svoj put do Svevisnjeg?


@ Loader

Ne slazem sa vasim opstim mestima. Ne volim generalizacije i pokusaj da se vecini ljudi prisljamci "bolovanje od mitologije". Mi jesmo post konfliktno drustvo na ovim prostorima, u tranziciji i kao takvi smo suoceni sa nizom pojava koje nisu nista novo pod suncem. Drustveno-moralni sunovrat postoji ali ne u tolikoj meri i ne na takav nacin kako ga vi prikazujete. Na kraju krajeva ja vidim pomake na svakom koraku i pri tom mislim na Srbiju, jer Beograd nikada ne moze da bude prava mera stvari.
Nikola Knežević Nikola Knežević 13:12 20.10.2008

Re: Brkanje baba i zaba

Deo ovog posta je iz mog clanka koji ce se objaviti u novom broju casopisa Religija i tolerancija - filosofskog fakulteta u NS a se moze procitati i sa ove adrese:

http://veraznanjemir.bos.org.yu/srp/tekstovi/knezevic.html

Tu se nalaze kompletne reference ka autorima i podacima istrazivanja o kojima sam govorio.
Innana Innana 15:06 20.10.2008

Re: Brkanje baba i zaba

Nikola Knežević
Deo ovog posta je iz mog clanka koji ce se objaviti u novom broju casopisa Religija i tolerancija - filosofskog fakulteta u NS a se moze procitati i sa ove adrese:http://veraznanjemir.bos.org.yu/srp/tekstovi/knezevic.htmlTu se nalaze kompletne reference ka autorima i podacima istrazivanja o kojima sam govorio.


Ok. Hvala na referencama, ali niko od navedenih autora nije radio opsezno istrazivanje na terenu, to pouzdano mogu da kazem, otuda i moj komentar i osvrt na vase konstatacije vezane za istrazivanja. Medju autorima koje navodite po mom misljenju svega nekoliko zavredjuju paznju, ostali autori (opet moje subjektivno misljenje) nisu mi znacajni.

Sama statistika je ko bikini, sve otkriva i nista ne pokazuje :)))) sto se moze primeniti na ovako kompleksnu tematiku.
loader loader 15:42 20.10.2008

Re: Prazno zvono, puni stomaci

Innana: "Ne slazem sa vasim opstim mestima. Ne volim generalizacije i pokusaj da se vecini ljudi prisljamci "bolovanje od mitologije". Mi jesmo post konfliktno drustvo na ovim prostorima, u tranziciji i kao takvi smo suoceni sa nizom pojava koje nisu nista novo pod suncem. Drustveno-moralni sunovrat postoji ali ne u tolikoj meri i ne na takav nacin kako ga vi prikazujete. Na kraju krajeva ja vidim pomake na svakom koraku i pri tom mislim na Srbiju, jer Beograd nikada ne moze da bude prava mera stvari.

Nisam mislio na Beograd i ostatak Srbije, već na Srbiju u celini (uključujući i Beograd). A sam Beograd je, inače, pun ljudi iz uže, polušire i šire Srbije. Stanje kod Srba je otprilike baš takvo, kako sam ga u najkraćim mogućim crtama opisao. A da sam koristio više strana prostora, delovalo bi vam to stanje još gore. Inače, da se ne bi stekao pogrešan zaključak, ja sam po pitanju naše budućnosti potpuni optimista. Tačno je da valjda ni kod jednog naroda nije preterano visok procenat "vernika koji se drze striktno jedne dogme...", kako vi kažete. Ali, mi u ovoj našoj maloj diskusiji ne upoređujemo stepen iskrene religioznosti kod srpskog naroda sa stepenom religioznosti drugih naroda. Mi ovde upoređujemo stvarni stepen naše religioznosti sa onim stepenom za koji se direktno ili indirektno tvrdi da kod nas postoji. Stepen Razlike između ta dva jeste mera naše sposobnosti da se uopšte održimo, funkcionišemo i napredujemo kao zajednica. Stoga sam, između ostalog, kao glavni alat zablude, pomenuo kosovski mit, koji ima daleko veći uticaj nego što se može i naslutiti. I, ne radi se o generalizaciji, već o zaključku da kritična većina stanovništva u Srbiji jeste pod velikim uticajem pojava koje sam dotakao. Opet, tačno je da je stanje svakim danom sve bolje, jer smo mi svoje dno bili dosegli (zahvaljujući Razlici, koju sam maločas naveo) i sada se postepeno vraćamo u kakvu-takvu normalu. Jeste sporo i teško, ali se događa.

Innana: "Vera je individualna i ne moze se izmeriti.

Hm... Samo uslovno je individualna i, uslovno rečeno, može se izmeriti.
Dušan Maljković Dušan Maljković 02:02 22.10.2008

Nikola, Bog je mrtav!

"U iskušenju smo da odemo korak dalje i pročitamo Čestertonovu poslednju rečenicu drugačije – iako on to nije hteo, ali ipak bliže neobičnoj istini: kada ljudi umišljaju da postoji nekakvo „dublje značenje“ nečega „zbog straha od tri reči: Stvoren je Čovekom“, ono što ih zaista plaši jeste gubitak transendentnog Boga koji jamči samisao univerzuma, Boga kao skrivenog gospodara koji „vuče sve konce“. Umesto toga, dobijamo Boga koji je napustio transcendentni položaj i bacio se u sopstveno stvaranje, upuštajući se u njega do tačke sopstvene smrti, da bismo mi, ljudi, ostali bez više sile da vodi brigu o nama, sa strašnim teretom slobode i odgovornošću za sudbinu božanskog stvaranja, i tako i za Boga samog. Nismo li danas previše uplašeni da pretpostavimo sve navedene posledice ove tri reči? Ne biraju li radije oni, koji danas sebe zovu „hrišćanima“, da ostanu pri udobnoj predstavi o Bogu koji sedi gore na nebu, blagonaklono vodi računa o našim životima, šalje nam sina kao dokaz svoje ljubavi, ili, još ugodnije, pri slici Boga kao bezlične Više Sile?"

S. Žižek, Čudovišnost Hrista
Nikola Knežević Nikola Knežević 08:40 22.10.2008

Re: Nikola, Bog je mrtav!

Dušane, postavio sam jedan tekst na konto Vašeg komentara. Svako dobro, Nikola

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana