Univerzitet i budžet

Saša Radulović RSS / 19.10.2008. u 14:24

Baš je komplikovana ova priča oko kol'ko i kako na budžet a koliko ne na budžet, i ko će moći na budžet i da li ima para, i šta će jadni renomirani fakulteti i njihovi još renomiraniji profesori ako ovoliki ne mogu na budžet jer nemaju 60, a nemaju ni 42 ni 37. I zamislite studenti moraju cele godine da rade, baš kao neki đaci, a ne kao uskoro akademski građani pa se gospodski pojave samo na ispit, a profesori moraju da organizuju redovnu školicu, vode računa o prisutnosti, daju redovne testove i prate napredak, baš kao neki učitelji, a ne boemi profesori. A nismo se baš ni spremili na sve ovo. I šta sad? Bilo bi dobro da za početak znamo šta hoćemo. Ko mi? Mi, the društvo.

Besplatno osnovno i srednje obrazovanje treba da bude pravo građana. Zašto. Zato što je to potreba društva. Da svi, podvlačim svi, građani, dobiju obrazovanje. Zbog toga je i besplatno. Kad kažem besplatno mislim i na školarinu i na knjige i na sveske i na olovke i na gumice i na sportske sekcije i na prevoz i na ... sve troškove u vezi sa ovim obrazovanjem. Svi. Sve.

Besplatno univerzitetsko obrazovanje nije pravo, ono je privilegija. Društvu trebaju najbolji da budu lekari, urbanisti, građevinci, sudije, advokati, profesori, direktori, ministri ... Najbolji.

I ne treba ih neograničeni broj. Treba određeni broj, shodno potrebama društva. Upravo taj broj, toliko njih, najboljih, treba da finansira društvo. Svi mi zajedno. Poreski obveznici. Ukratko: budžet.

Koliki je taj broj? E to treba, kroz svoje stručne timove i savete, da određuje ministarstvo prosvete u saradnji sa svim drugim ministarstvima, potrebama i države i društva i da odredi za svaku godinu: x pravnika, x ekonomista, x inženjera itd.

Država takođe treba da brine o regionalnoj zastupljenosti, pa shodno tome ovu potrebu rasporedi na 4 univerzitetska centra: Beograd, Novi Sad, Niš i Kragujevac. I svakom od ovih centara dodeli školovanje y pravnika, y ekonomista ...

Država takođe odredit trošak školovanja jednog studenta i taj novac uplati fakultetima, u svim tim univerzitetetima, iz budžeta. Za uzvrat, ti fakluteti školuju dodeljeni i odobreni broj x najboljih studenata godišnje. Sa ograničenjem da niko čiji je prosek ispod ... ne može biti na budžetu. I baš me interesuje šta mislite koliki taj minimalni prosek treba da bude? Da li želite da platite školovanje i da vas posle leči guzonjin sin sa prosekom 6.4? Ili da vam građevinske radove na Vračaru u Dubljanskoj izvodi ...

I nikakav drugi novac državni fakullteti ne mogu da dobiju. Sve ostalo je privreda i privređivanje. U tržišnoj utakmici sa privatnim fakultetima, borimo se za studente koji se sami finansiraju. Tako da su, što se tiče samofinansirajućih studenata, cene privatnih i državnih fakulteta direktno uporedive, odnosno državni nemaju nikakve subvencije za ove studente. Oni "samo" imaju prednost, jer im je y studenata sigurno plaćeno (mislim da se kvaziliberalni mislioci neće javljati sa idejama o tome kako nam ne trebaju državni univerziteti, već sve mogu privatni i tržište, jer su zauzeti spašavanjem svojih raznoraznih hartije od vrednosti koje su blagom padu svoje tržišne vrednosti, pa će možda posle kad zavše ovaj trenutno važniji posao).

Time imam konkurenciju i među faklultetima i među studentima. I naravno, konkurencija donosi nesigurnost i jednim i drugim: ako sam ove godine na budžetu, ne znam da li ću biti i iduće godine. Jer država plaća samo najbolje. I državni faklultet, ako je ove godine imao mnogo studenata, to ne znači da će i naredne. Neki privatni univerzitet možda stekne reputaciju i daje odlično obrazovanje, pa će samofinansirajući studenti da idu tamo. Ili još bolje, uspešna preduzeća će im dati stipendije da idu na baš te fakultete jer su odlični.

A plate profesora? To nije naša briga. To je briga samog fakulteta. Čak ni to kako se troše pare na fakultetu više nije naša briga. Fakulteti su autonomni i mogu sami da donose odluke. A za šta nas je briga? Pa kvalitet nastave. To treba da nadziremo. To treba da kontrolišemo. Stalno. Da pare koje dajemo proizvode kvalitetne stručnjake. Upravo to je glavni posao ministarstva.

A privreda? Privreda daje stipendije. I državna uprava daje stipendije. Time sebi osigurava kadrove za budućnost.

A šta ćemo sa veoma talentovanim mladim ljudima koji nemaju ni za život dok studiraju? Cilj nam je da najbolji i najvredniji mladi ljudi, bez obzira na materijalno stanje i ko su im roditelji, mogu da ostvare svoj potencijal. Društvu trebaju najbolji, a ne najbolji koji mogu da plate. Tu su prvo stipendije. A onda i krediti za školovanje koji se otplaćuju tek kada počnete da radite. Na ovaj način ljudi preuzimaju odgovornost za svoj izbor školovanja.

A naj najbolji bi trebalo da mogu, o trošku države da se školuju na najboljim fakultetima u inostranstvu. Pa država kaže: toliko u USA, toliko u Rusiju, toliko u zemlje EU, toliko u Kinu ... I to nam treba. Nama, društvvu.

I još nešto. Ne može na budžet, a posle pali preko grane. Ne može ni stipendija ovako. Pošto nismo robovlasničko društvo, može i to, al' da se vrate pare.  

Ovo je liberalno. Uključuje slobodu izbora, ista pravila za sve, otvorenu mogućnost za sve, odgovornost za sopstveni izbor, tržište, konkurenciju, pozitivnu selekciju i nadzor države.  Doduše nije kvaziliberalno.

I ja bih tu da završim. A vi? Da li vi želite da vam sudi sudija koji je, godina za godinom, skupljao 60 bodova, sa prosekom 7.2? Ja bih radije da me leči onaj guzonjin sin.

Saša

 



Komentari (131)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

dragan7557 dragan7557 12:32 20.10.2008

Re: univerzitet van budžeta 70 ih

Kao roditelj iz unutrašnjosti koji finansira dva apsolventa na dva Univerziteta ( Bg i NI ) očigledno je da sam direktno involviran u finansiranje visokog školstva.
Kao poreski obveznik slažem se sa tezom da osnovno i srednje obrazovanje treba da budu za sve ful dž. Modernoj državi to jeste neophodno. Ne slažem se sa tezom da visoko obrazovanje na bilo koji način treba da plaća država; tj ja kao poreski obveznik

Kao Radnik i Samoupravljač iz unutrašnjosti koji plaća izdržavanje dva deteta (apsolventa) na dva Univerziteta (Bgi Ni) očigledno sam pogođen finansiranjem visokog školstva.

Kao Radnik i Samoupravljač slažem se sa tezom da osnovno i srednje obrazovanje treba da budu za sve džabe (besplatno). Našoj Samouoravnoj i Socijalističkoj državi to jeste neophodno. Ne slažem se sa tezom da visoko obrazovanje na bilo koji način treba da plaća država; tj. Ja kao Radnik i kao Samoupravljač.

Svaka sličnost sa stvarnošću potiče iz mašte autora.
dragan7557
nikvet pn nikvet pn 12:55 20.10.2008

Re: univerzitet van budžeta 70 ih

E jesam se nasmejao ))))
Delimično je tačno ..... ja zaista jesam radnik i samoupravljač u sopstvenoj privatnoj preduzetničkoj radnji ( ordinaciji ) koja uredno plaća sve dažbine iz kojih se plaća koješta sa čim se ne slažem ..... Pa ako mi je dopušteno da to ovim putem i izrazim.....Goli otok valjda je zatvoren, jelte ?
To je realnost.
Samoupravnu socijalističku državu prepuštam Vašoj mašti.
Saša Radulović Saša Radulović 18:26 20.10.2008

Re: univerzitet van budžeta

Kao poreski obveznik slažem se sa tezom da osnovno i srednje obrazovanje treba da budu za sve ful dž. Modernoj državi to jeste neophodno. Ne slažem se sa tezom da visoko obrazovanje na bilo koji način treba da plaća država; tj ja kao poreski obveznik . Iako su moji studenti budžetski mislim da to principijelno nije u redu i da svoju želju za visokom edukacijom svako treba sebi da plati. Ako nema, može se osloniti na Fondove, banke ali i na državu koja bi željene profile stipendirala ( ne finansirala tj.poklanjala ). I kontrolisala kvalitet nastave. Država kao moderator i zajmodavac sasvim je dovoljno.


Ovo što predlažete takođe je održiv sistem i sadrži u sebi istu mogućnost za sve. Ovim bi stipendije za koje bi se najbolji kandidati nadmetali, obuhvatale i cenu školarine. Mislim da je više primeren bogatijim i uređenijim društvima.

Takođe mislim da u prelaznom stanju u kome smo, koje kao što su mnogi primetili ne napreduje baš najbolje, državni univerziteti i dalje trebaju podršku države, te mislim da je alokacija plaćenih studentskih mesta od strane ministarstva prosvete u ovom trenutku najbolje strateško rešenje za narednih 10 godina dok nam se sistem ne stabilizuje.
kdddrf kdddrf 14:29 20.10.2008

Univerzitet i budžet

Nasi univerziteti su sada u totalnom rasulu.Vecina od njih je usvoila program evropskih studija - Bolonje , a jos uvek su zadrsali stari nacin predavanja,stare udzbenike i stare profesore koji posle 10,20 godina predavanja nece da se potrude da promene i afirmisu mlade ljude,nego nastavljalju po starom.
Javlja se i taj problem, sto fakulteti, nekad vrse pritisak na profesore, da imaju sto vecu prolaznost,pa ovi naveliko pustaju studente na ispitima, jer fakultet to od njih zahteva,a studenti zadovoljni - polozili,a sutra kada se bude trazilo znanje i primena,nema je ,ali ko jos razmislja o sutra u ovoj zemlji,vazno je danas.
A tek nedostatak prakse i praktizniog znanja,e to je prava smejurija...Zavrsite fax,pogotovo neki tehnicki,odete,ako imate mnooogooo srece na praksu ili ne daj Boze da vas zaposle,ne uzimajuci u obzir deeeebeluu vezu,posebno politicku kompetetnost,i tamo , 90% posto stvari se ili ne primenjuje tako ili u opste ne koriste,izbacili iz prakticnog rada,nova tehnologija,a 5 godina studiranje...gde je?
Na blogu,svi vode raspravu kome treba da dozvolimo da studira,a niko nije pomenuo da na nasim fakultetima i dan danas,iako se ta srecna zajednica raspala pre 2 godine,jos uvek studiraju ljudi koji nisu drzavljni ove zemlje,i to o trosku vas, mene, vasih i mojih roditelja,bili oni radnici i samoupravljaci ili liberali ili nesto drugo, sa svim pravom na budzetsko finansiranje, kredite, stipendije, dom , i naravno ,niko da se pobuni,da kaze, dokle vise.Treba dozvoliti svima da studiraju, ali da se zna ko ima prednost,ciji roditelji pune budzet ove zemlje,a ciji ne.Sta mislite da li bi to proslo na zapad?A znate koliko je samo mladih ljudi ove godine ostao da pauzira godinu jer roditelji nemaju da im plate skolarinu,koja gle cuda ,kosta mnimum,duplo vise nego prosecna plata gradjanina ove zemlje(a plata je izvedena po principu: neko meso, neko kupus, u proseku svi sarmu )
A u ostalom, i kada zavrsite,ceka vas bas "blistava" buducnost. Sad skoro vidim konkurs za master,jer ne mozemo svi biti ni reda dZedaja, mora se postati MaSter Joda, primaju prva tri studenta na budzet, lepo konkurisem, prodjem,fino,svi zadovoljni,kad ono tamo ne zna se nista,ni dal ce biti buDzeta,ni kad pocinje,ni kakav je program, svi prvu ratu na Sunce, a posle ce se videti...smejurija...
I zato mladi ljudi odlaZe iz ove zemlje,i ja gledam, ko jedan drugar sto mi je skoro poslao mail sa razmene studenata: "Mozda i berem banane, al se osecam bar kao covek "
Pozdrav ljudi!


dragoljub92 dragoljub92 15:00 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Na blogu,svi vode raspravu kome treba da dozvolimo da studira,a niko nije pomenuo da na nasim fakultetima i dan danas,iako se ta srecna zajednica raspala pre 2 godine,jos uvek studiraju ljudi koji nisu drzavljni ove zemlje,i to o trosku vas, mene, vasih i mojih roditelja,bili oni radnici i samoupravljaci ili liberali ili nesto drugo, sa svim pravom na budzetsko finansiranje, kredite, stipendije, dom , i naravno ,niko da se pobuni,da kaze, dokle vise.

ne pratiš ja sam već nešto reko o tome.
reko sam da tek kad svi iz naše države budu primljeni na fax mogu da budu primljeni ostali,i to ti ostali nikako ne treba da konkurišu zajedno sa domaćim.

Re: Univerzitet i budžet

je l' se ovde radi o crnogorcima?
dragoljub92 dragoljub92 15:52 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
je l' se ovde radi o crnogorcima?

ja mislim samo na državljane drugih republika,jednostavno mislim da prednost treba da imaju domaći.pa sad kom se ne sviđa šta mu mogu.

Re: Univerzitet i budžet

slazem se
Doctor Wu Doctor Wu 16:52 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
slazem se

ne slažem se, jer univerziteti ne bi trebalo da budu nacionalne institucije.
valjda je pacijentu važnije da ga leči dobar lekar, a ne lekar srbin...

Re: Univerzitet i budžet

Doctor Wu

Ana WithAFamilyNameTooHardToPronslazem sene slažem se, jer univerziteti ne bi trebalo da budu nacionalne institucije.valjda je pacijentu važnije da ga leči dobar lekar, a ne lekar srbin...


izgleda da se nismo razumeli. ako je univerzitet besplatan, tj finansira se iz budzeta drzave, onda svi strani drzavljani koji ne uplacuju u budzet moraju da plate punu cenu studiranja. ako se univerzitet placa, onda svi treba da imaju istu prohodnost bez obzita na nacionalnu pripadnost.
slazes se?
dragoljub92 dragoljub92 17:32 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Doctor Wu
Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
slazem se
ne slažem se, jer univerziteti ne bi trebalo da budu nacionalne institucije.
valjda je pacijentu važnije da ga leči dobar lekar, a ne lekar srbin...

ajd pričaj mi nešto o tome,samo teraš inat.
Doctor Wu Doctor Wu 19:02 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Ana
ako je univerzitet besplatan, tj finansira se iz budzeta drzave, onda svi strani drzavljani koji ne uplacuju u budzet moraju da plate punu cenu studiranja. ako se univerzitet placa, onda svi treba da imaju istu prohodnost bez obzita na nacionalnu pripadnost.
slazes se?

Da, s tim se slazem, ali zasto bi se fakulteti finansirali iz budzeta na prvom mestu? Pazi, pismenost je druga stvar: osnovno skolovanje mora da bude na budzetu. Ali srednja skola i fakultet bi trebalo da budu u domenu privatnog finansiranja. To bi dalo incentive i fakultetima i srednjim skolama da ojacaju svoj kadar, mozda da dovode profesore sa Harvarda, Yalea, Princetona, da se pokrene nastava na engleskom, da se motivisu asistenti, docenti da budu sto angazovaniji i u nastavi i u istrazivackom radu. Ti danas na pojedinim fakultetima BU imas ljude koji su decenijama asistenti, koji nisu nasli za shodno ni da doktoriraju! BU je neophodna modernizacija. Ovakav kakav je BU ne valja a drzavno finansiranje se samo svodi na neodgovorno trosenje poreskih para kojim niko nije zadovoljan (nastavni kadar stalno kuka na plate, studenti na nezainteresovane profesore) i, jos gore, unistavanje mladjih generacija.
Doctor Wu Doctor Wu 19:03 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

ajd pričaj mi nešto o tome,samo teraš inat.

Ajde idi popij malo vode.
Saša Radulović Saša Radulović 19:07 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Ali srednja skola i fakultet bi trebalo da budu u domenu privatnog finansiranja


Nikako srednja škola. Svakako fakultet :)

Fakulteti ne treba da se finansiraju iz budžeta. Tu se potpuno slažemo.

Kao što napisah u tekstu, mislim da država treba da plaća školarine za određeni broj studenata, u tačno određenim univerzitetskim centrima, u skladu sa potrebama društva. Ovo treba organizovati u formi ugovora između države i studenata čija školarina se finansira. Dalje mislim da državni organi, privreda (ovde mislim i na javna preduzeća koja će nadam se prestati da budu javna u ne tako dalekoj budućnosti) itd. treba sami da nude stipendije određenom broju studenata u skladu sa sopstvenim potrebama.

Oko primanja na faks, mislim da je u ekonomskom interesu fakulteta da imaju što više studenata, tako da če uvek biti mesta za samofinansirajuće. Naravno, hoću da me leči dobar doktor. Da li je Srbin, to me zaista ne interesuje.
Doctor Wu Doctor Wu 19:31 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Dobro, tu se ne slažemo. Po meni, država bi trebalo da obezbedi samo opismenjavanje, 4 računske radnje i logiku (funkcionalna pismenost je na jako niskom nivou u Srbiji) , tj trebalo bi da obezbedi donji standard obrazovanja u društvu (možda bi u to trebalo uključiti i kompjutersko opismenjavanje). Sve ostalo spada u domen individualnog usavršavanja koji bi dobra i efikasna država trebalo da incentivizuje (kroz oslobađanje od poreza) ali ne i direktno plaća.
Saša Radulović Saša Radulović 19:44 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

Po pitanju srednje škole imam poprilično tvrd stav i tu se ne slažemo.

Što se tiče fakulteta, tu i nisam siguran. Čini mi se, podvlačim čini mi se, da bi postojanje državnih univerziteta sa budžetskom školarinom doprinelo ukupnom kvalitetu obrazovanja. Naravno ne govorim o stanju koje imamo danas već o stanju koje bi imali kada bi uveli čist sistem finansiranja i time ostvarili potpunu autonomiju fakulteta.

Čak i ako nemamo nikakvu školarinu plaćenu iz budžeta, sistem kredita za školovanje ostvaruje cilj dostupnosti visokog školstva za sve. A mislim da je ovaj cilj kritičan za budućnost Srbije.

Oslobađanje od poreza kao mera stimulansa je uvek dobra :)

Re: Univerzitet i budžet

Doctor Wu
Dobro, tu se ne slažemo. Po meni, država bi trebalo da obezbedi samo opismenjavanje, 4 računske radnje i logiku (funkcionalna pismenost je na jako niskom nivou u Srbiji) , tj trebalo bi da obezbedi donji standard obrazovanja u društvu (možda bi u to trebalo uključiti i kompjutersko opismenjavanje). Sve ostalo spada u domen individualnog usavršavanja koji bi dobra i efikasna država trebalo da incentivizuje (kroz oslobađanje od poreza) ali ne i direktno plaća.

to gde ce se povuci granica izmedju besplatnog skolovanja i samofinansiranja zavisi od toga koliko je drzava bogata. ako pricamo o srbiji, ona je realno siromasna. mislim da je sasvim realno ocekivati da se fakulteti placaju. za srednju skolu nisam sigurna. trebalo bi videti sta bi se desilo ako bi se budzet oslobodio troskova za univerzitet. mozda bi onda bilo sasvim dovoljno sredstava za pristojno drzavno srednje obrazovanje? to naravno ne bi trebalo da specava postojanje privatnih i osnovnih i srednjih skola. posle nekog vremena uradi se re-evaluacija pa se vidi kliko para po uceniku trosi drzavna srednja skola, a koliko privatna i kakav im je rejting, pa se na osnovu toga napravi reforma.
Doctor Wu Doctor Wu 20:32 20.10.2008

Re: Univerzitet i budžet

trebalo bi videti sta bi se desilo ako bi se budzet oslobodio troskova za univerzitet. mozda bi onda bilo sasvim dovoljno sredstava za pristojno drzavno srednje obrazovanje? to naravno ne bi trebalo da specava postojanje privatnih i osnovnih i srednjih skola. posle nekog vremena uradi se re-evaluacija pa se vidi kliko para po uceniku trosi drzavna srednja skola, a koliko privatna i kakav im je rejting, pa se na osnovu toga napravi reforma.

Da, ovo mi se sviđa.

Re: Univerzitet i budžet

Doctor Wu
trebalo bi videti sta bi se desilo ako bi se budzet oslobodio troskova za univerzitet. mozda bi onda bilo sasvim dovoljno sredstava za pristojno drzavno srednje obrazovanje? to naravno ne bi trebalo da specava postojanje privatnih i osnovnih i srednjih skola. posle nekog vremena uradi se re-evaluacija pa se vidi kliko para po uceniku trosi drzavna srednja skola, a koliko privatna i kakav im je rejting, pa se na osnovu toga napravi reforma.Da, ovo mi se sviđa.

drago mi je :)
globallocal globallocal 20:13 20.10.2008

skolovanje

Sa jednom stvari se ne slazem, a to je da bilo ko odredjuje koliko najboljih je dovoljno...ili potrebno. Svi najbolji su dobrodosli! Bez izuzetka!
Sistem selekcije treba da pocne od osnovne skole a cilj svakog u generaciji je da bude iznad kriterijuma. a to je odlican! Ne vukovac vec dovoljno je odlican. Na fakultetima svako ko je odlican ima pravo da padne jednom godinu u toku studiranja koje je besplatno za odlikase a placa se za sve ostale! Upis na faks bi bio kriterijum da si odlican u srednjoj skoli. Srednje skole bi imale centralnu vaznost u ovom sistemu.
Tamo bi kriterijum trebao da je najjaci, najnapredniji kako bi svakom od ucenika pobudio nagon za najboljim.
Oni koji su tu selektovani posle na faksu samo procvetaju, dok je sada situacija takva da su retke srednje skole u Srbiji ciji vrsnjaci su na nivou elitnih skola u svetu. Za obrazovanje nije potrebno toliko novca koliko je potrebno znanja, ako znas ne trebaju ti pare. Studentima ne treba da bude motiv lova, vec nauka.
A svi znamo sta su sada mladima etaloni.
Obrazovanje mladih je opsta odgovornost. Mladi su deca Drustva. Svi moraju u to biti ukljuceni. To nije samo finasijska potpora i sigurnost vec i moralna i humana potpora. Danas mladi malo toga lepog mogu da nauce posmatrajuci svet oko sebe.
Koji god kriterijum da uspostavite za selekciju, ma koliko taj kriterijum bio nizak ili visok, od toga nece zavisiti uspeh obrazovnog sistema. Obrazovni sistem ce biti racionalan samo ako je takvo i drustvo.

Saša Radulović Saša Radulović 20:23 20.10.2008

Re: skolovanje

Upis na faks bi bio kriterijum da si odlican u srednjoj skoli.


Mislim da ovo ne može i ne treba. Pri upisu na fakultet, jedan od kriterija je uspeh u srednjoj školi. Najveću težinu nosi uspeh na testu.

Što se tiče onoga svi najbolji: šta mislite ako 1000 ljudi upiše npr. engleski jezik, da li je to racionalno trošenje budžetskih para? Da li bilo bolje nešto drugo finansirati za te pare? Npr. besplatne vrtiće.
globallocal globallocal 21:22 20.10.2008

Re: skolovanje

Saša Radulović
Upis na faks bi bio kriterijum da si odlican u srednjoj skoli.

Mislim da ovo ne može i ne treba. Pri upisu na fakultet, jedan od kriterija je uspeh u srednjoj školi. Najveću težinu nosi uspeh na testu.

Što se tiče onoga svi najbolji: šta mislite ako 1000 ljudi upiše npr. engleski jezik, da li je to racionalno trošenje budžetskih para? Da li bilo bolje nešto drugo finansirati za te pare? Npr. besplatne vrtiće.


moze i test ali ipak je nepotrebno izlagati stresu mlade...ono sto sam zeleo zavisi od "2 sata moje kocetracije".
Uvek sam pre za kompleksnu ocenu u duzem vremenskom periodu nego na sve ili nista test.
Za ovo je potreban sofisticiran sistem pracenja i kadar koji bi upravljao time.
Npr predpostavljam da ste upoznati sa predlogom solventnosti II koja za razliku od solventnosti i ukljucuje slozeno posmatranje rizika solventnosti, sa strukturnom matricom kvaliteta, opisnim kategorijama, pracenju povezanih lica i jos dosta toga iz risk menadzmenta. Ovde je analogija izmedju deteta i ekonomskog subjekta.
Ocena 1 do 5 je najgrublja moguca ocena koja je neprecizna a u sebi nosi malo kvaliteta.
Pracenje ucenika treba da bude na mnogo visem nivou, sveukupna ocena bice kompleksnija i davace mnogo realniju ocenu sposobnosti ali na odredjen nacin i licni profil.

Sto se tice izbora pri upisu kandidatima ce biti ponudjene kvote ali zbir svih mesta mora odgovarati zbiru odlikasa. Bolje profilisani ucenici ce se upisivati na odgovarajuce fakultete, ostali na preostala mesta ili samofinasiranje ako ima svoju zelju....to mu dodje kao selekcija medju najboljima ali to nece biti takos trasno jer dete orjentisano matematici moze sa podjednakim zarom da pohadja bar 10 razlicitih fakulteta kao i u drustvenim naukama.

Svi koji bi upisivali nesto preko kvote vec upisanih radili bi na sopstveni rizik i ubrzo bi se sitem nivelisao i pri upisu bi mladi imali uvek 5 opcija...
Saša Radulović Saša Radulović 18:33 21.10.2008

Re: skolovanje

Niste odgovorili na pitanje. Budžet je pitanje prioriteta. Šta je važnije: vrtići ili toliki novac za sve odlične u srednjoj školi?

Što se tiče analize solventnosti, takve stvari se ne mogu primeniti na ljude. Po mom mišljenju. Ne treba nam da sa sigurnošću utvrdimo da li će neko biti uspešan na studijama i koliko će biti uspešan, pre nego što počne. Trial and error je mnogo bolji sistem, pogotovo za ljude.

Kod analize solventnosti, to je životno pitanje investitora i greška strašno mnogo košta.
technofetishist technofetishist 03:37 21.10.2008

sarkazam par excellence

pa dobro, očigledno je šta je činiti: boriti se protiv ovakvih ideja svim raspoloživim sredstvima. zahvaljujem g-dinu saši raduloviću na ovako prosvetljujućim rečima. bili ste možda preoštri (čak mi se čini da ste negde citirali hakslija ili zamjatina, no nisam siguran), ali i potrebno je biti takav da bi se na pravilan način predstavila opasnost ovakvih ideja. imate moju preporuku.

Saša Radulović Saša Radulović 18:27 21.10.2008

Re: sarkazam par excellence

potrebno je biti takav da bi se na pravilan način predstavila opasnost ovakvih ideja

Pa predstavite je. Mislim opasnost.
stijak92 stijak92 20:43 21.10.2008

Povećati broj budžetskih korisnika

I ne treba ih neograničeni broj. Treba određeni broj, shodno potrebama društva. Upravo taj broj, toliko njih, najboljih, treba da finansira društvo. Svi mi zajedno. Poreski obveznici. Ukratko: budžet.

Nisu ovo više 60-70, radnička klasa i slični fazoni, pa da samo malobrojni završavaju fakultet. Novi profili poslova traže veće obrazovanje. Mi zapravo u odnosu na evropske standarde imamo veoma mali broj visoko obrazovane radne snage. Prema tome - ne samo što ne treba smanjivati broj budzetskih korisnika - već ih treba znatno uvećati. Naravno - treba izvršiti malo bolju kadrovsku podjelu pa da nemamo situaciju kao sada da ekonome i pravnike štancujemo na milione...

I u Evropi su univerziteti mahom donirani. U francuskoj školarine koštaju nekoliko stotina evra. Čak i u najliberalnijem Ujedinjenom Kraljevstvu maksimalni iznos koji mogu naplatiti studentu iz EU je mislim 2000 funti, dok se strancima znatno više naplaćuje.

I na kraju prouči malo kako su neke azijske zemlje i npr. Irska iz siromaštva prešli u najrazvijenije zemlje svjeta. Državno planirano obrazovanje je odigralo značajnu ulogu.

Bez stručnjaka sposobnih da se uhvate u koštac sa problemima modernog svijeta ćemo zauvijek ostati zemlja trećeg svijeta.
Saša Radulović Saša Radulović 19:44 22.10.2008

Re: Povećati broj budžetskih korisnika

Bez stručnjaka sposobnih da se uhvate u koštac sa problemima modernog svijeta ćemo zauvijek ostati zemlja trećeg svijeta.

Niko ovo ne poriče. Ali pitanje odgovornosti za izbor ne može biti na poreskim obveznicima. Sistem studentskih kredita omogućava studiranje svima. I odgovornost je na samim studentima.

Ne treba nam 1000 pravnika godišnje, niti isto toliko studenata političkih nauka. Kad kažem ne treba, mislim: poreski obveznici to ne treba da plaćaju. Ako student sam plaća, slobodno. I 2000.

Drugo kada država plaća mora kvalitet. Znači najbolji i u roku.
dunja_ns dunja_ns 15:58 23.10.2008

Nisam citala bas sve komentare...

...pa se necu bas nadovezati adekvatno na temu.

Dakle, i sama sam student i znam kako je to *ebena profesija danas u Srbiji. Prve dve godine studija sam imala cast ba studiram o trosku drzave, a sada sam, na veliku zalost mojih ukucana, primorana da kucni budzet olaksam za oko 1000e, kako bi upisala trecu godinu studija. Moje legalno budzetsko mesto mi je izmaklo za citava 2 boda.
Moje drage koleginice koje vec drugi put idu u drugu godinu, regularno su upisale trecu i pri tom usle u budzetsku kvotu.
Na Filozofskom u Novom Sadu, gde nesrecna studiram, uslov za upisa bolonjaca u trecu godinu je sledeci: za budzet je potrebno da imate ukupno 100 bodova iz prve i druge godine, a za samofinansiranje svega 72 boda.
I sad neka mi neko kaze gde je tu logika: ja sam za te dve godine jedva uspela da nakupim 98 bodova, a moje drage koleginice su imale malo vise vremena od mene - tacnije citavu jednu godinu - imaju po 100 bodova i smeju se mom neuspehu. Realno, da sam i ja imala jos godinu za sakupljanje bodova, imala bi ih i preko 100.
I eto... skliznuh ja sa budzeta. S obzirom da sam vec zaposlena, moram pronaci jos jedan, ako ne i vikend posao kako bi sebi platila skolu. Onda tu dolaze i troskovi prenosa zaostalih ispita, pa autorske knjige od po par hiljada dinara, bez kojih ne mozes da izadjes na ispit, pa overe semestara, pa prijave ispita, pa sve tako redom. Samo daj, a ne pitaju odakle.

Inace sam jedan od onih studenata koji se pomalo provlace, a pomalo strebaju. Ocene sarene - sve od 6 do 10. Gomilu puta do sada sam se uverila da ocena i nije bas merilo znanja. Ne kazem da je totalno pogresna, ali ni da je apsolutno tacna. Kada dodjete na razgovor za posao, poslednje sto vas pitaju je "Sta si zavrsila? Koji prosek?"
Prvo i pravo pitanje je "Sta ti znas da radis?"
Saša Radulović Saša Radulović 18:03 23.10.2008

Re: Nisam citala bas sve komentare...

I sad neka mi neko kaze gde je tu logika

Nigde.

Nista ja nemam protiv toga da vi studirate po vašem tempu, da se malo provlačite malo štrebate, da imate šarene ocene itd. Ali o vašem trošku. I ovo vaše studiranje ne znači da jednom, ako odlučite da se uozbiljite što se struke tiče, nećete biti dobar stručnjak u vašoj oblasti. Ali ne o trošku poreskih obveznika.

Ovakva pravila naravno ne valjaju. Država treba da plaća školarinu samo i isključivo najboljima. Samo godina za godinom i najbolje ocene. A za sve ostale, napravi se program finansiranje, pa o sopstvenom trošku. A onda nikome neće biti svejedno kada izgubi godinu.

Ne može: ko god skupi 42, država mu plaća školarinu. Ne može. Bićete i roditelj. Trebaće za vrtić. Bićete i penzioner. Trebaće za penziju. Trebaju nam i putevi. I čist vazduh i ... Budžet je pitanje potreba i prioriteta ne lepih želja.

Naravno da je najvažnije šta čovek zna i kako se snalazi. I često je mnogo važnije kakve su vam komunikacione i prezentacione sposobnosti, koliko jezika govorite itd. nego čista struka. I nije baš da prosek nije bitan. Kako gde, kako kod koga :) A priznaćete, prosek 9.5 nije mala stvar.
dunja_ns dunja_ns 09:12 25.10.2008

Re: Nisam citala bas sve komentare...

Posto sam i sama na spisku poreskih obveznika, i redovno placam sve moguce dazbine drzavi, studiranje na budzetu je najmanja stvar koju drzava moze da mi pruzi za uzvrat. Zato neci ni da komentarisem da li mi je budzetsko studiranje lepa zelja ili potreba.

Bicu ja i roditelj, i penzioner, i auto mi se vec raspao od losih puteva u gradu, ali je u ovoj drzavi jedna Zirafa veci prioritet od mladih mozgova, koji jedva cekaju da pobegnu iz ovog sistema i to je jako velika sramota.

A sto se najboljih tice... Svaka cast ljudima sa prosekom 9.5. Oni zaista i treba, ne samo da studiraju o trosku drzave, vec i da bezuslovno dobijaju stipendije i nove sanse za usavrsavanje.
Skidam kapu svima.
Pored gomile stvari koje se trudim da izbalansiram u zivotu sa svojom 21 godinom, redovni odlasci na predavanja i polaganje ispita u roku su meni veliki uspeh. Zato se bunim sto sam pala sa budzeta. Moje dve pomenute koleginice su strane drzavljanke (iz bratske nam Crne Gore), ovde su u iznajmljenim stanovima koje kesiraju mama i tata, piju kafe od para koje su im ti isti mama i tata poslali, spavaju do 3, nista u zivotu ne rade i jos se hvale kako su "teskom mukom" uspele da se upisu u trecu godinu.

Ali dobro, sta je tu je... Srecna sam samo sto ja ipak imam grizu savest da ne troskarim tudje pare i sto sam dovoljno emocionalno inteligentna da se u zivotu snadjem i bez "suve teorije". To je ono sto se ne uci na faxu, a bitna je faktor kod primene stecenog znanja.
Saša Radulović Saša Radulović 19:47 25.10.2008

Re: Nisam citala bas sve komentare...

studiranje na budzetu je najmanja stvar koju drzava moze da mi pruzi za uzvrat

Oko ovoga se naravno nećemo složiti. Ovako bi svaki poreski obveznik mogao da nađe neki primer zašto baš njemu/njoj treba omogućiti ... I treba konačno da se odviknemo od toga da nam je neko nešto dužan. Destruktivno je.

Primer koji navodite je samo primer za nešto što treba potpuno ukinuti.

Zar vam se ne čini da je sistem u kome vam država omogući kredit za studiranje za koji ste sami odgovorni, a samo najboljim plati školarinu, najpravedniji i najbolji sistem? Pa onda to što ste emocionalno inteligentni i umete da se snađete u životu iskoristite i da nađete dobar posao i otplatite kredit. A u isto vreme, država iskoristi ove pare na stvari kao što su vrtići, putevi ... A i da vam ti porezi koje plaćate budu manji.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana