Evolucija emigracije

Olivera Vujnović RSS / 25.07.2007. u 22:20

Pre neki dan sam se nasla u St. James baru, na jednoj sasvim skupoj adresi u Londonu. Oko mene desetak veoma mladih ljudi, opusteni, prijatni, obrazovani, zadovljni zivotom. Pricamo o svetskoj ekonomiji, o pomeranjima finansijske moci, globalizaciji, ekologiji, zivotu, razvoju, karijerama, nama. Pricamo ..... na srpskom. 

Pijuckam svoj koktel i gledam te mlade ljude. U kasnim su dvadesetim. Formalno obučeni, pomalo umorni posle posla. Razmenjuju vizitkarte sa zvucnim pozicijama u jakim finansijkim institucijama.

Osecam se sasvim prijatno i dopustam mislima da odlutaju u proslost.

Kad sam bila bas klinka, tata mi je pricao da je posle rata neki njegov rodjak otisao u Ameriku. Nisam shvatala zašto. Jedino mi je bilo jasno da je moj deda bio partizan, pa je ostao, a taj tamo neki nije bio partizan, pa je morao da ode. Kad sam postala tinejdžerka mastala sam da ce taj rodjak baš meni da se javi i pozove me na neki rok koncert. Ili bar na vikend u Kaliforniju. To se nikad nije desilo. Nisam sigurna da li je taj rodjak uopste i postojao. Niko mu nikad nije pomenuo ime, niti se ikada pojavio. Dugo mi je trebalo da shvatim, da cak i ako je postojao, on je morao da pobegne zbog pogresne politike u koju je verovao.   

Mnogo kasnije, dok sam bila u sredjoj školi, po mamainoj familiji se pričalo o nekom dalekom “Stevi iz Švedske”. Na Stevu je mama bila ponosna. Daleki rodjak koji je uspeo u životu. Bio je dobar majstor, pokazao se i to mu je omogucilo da u toj Švedskoj sazida veliku kuću. Stevu nikad nisam srela. Njegove slike mama nikad nije imala, ali su slike kuće kružile familiojm. Lepa kuća, nema sta. Generaciji mojih roditelja takva kuća je bila aspiracija. Steva je eto kuću napravio u svom begu trbuhom za kruhom. 

Onda je doslo vreme studiranja. Ja sam sedela u KSTu, pijuckala kafu i cekala da se objave rezultati ispita. Napolju su radnje bile prazne, a šverceri prodavali sir i čokoladu sa kartonskih kutija. “Ako ovaj put polozim elektroniku kupujem celu Milku samo za sebe. ”  

A onda je neko doneo priče o svojim rodjacima, nekih desetak godina starijim od nas. Otišli su u Kanadu, Južnu  Ameriku, Autraliju... Pričali su kako su kupili stanove i automobile. Nisu slali slike kuća. Slali su slike samoposluga punih polica robe. A mi smo gledali u te nepoznate ljude iza kojih stoje kutije kojakakvih djakonija. Flaše koka kole, kekseva, mleka, ...svega. “Bolje da dam sad elektroniku, pa cim diplomiram da palim” .  

Ta generacija je zapalila zato sto je punim pravom za sebe želela nešto bolje. To bolje je i zasluzila. Srećom i dobila. Sestra mi kaze da su pravili susret generacije u Torontu.  Svi su se pojavili. Oni najudaljeniji doputovali čak iz Čikaga.  

A onda je dosla na red moja generacija. Mi smo profesionalno sazreli bas u vreme bombardovanja. Srecom, to je ujedno bilo i vreme dotcom ludila. Moji ‘klasići’ su se uglavnom raspršili po Evropi. Ima nas svugde. Ovaj vikend idem u Pariz kod Sneške. Prošlog meseca sam se videla sa Mićom u Barseloni. Mika mi se javio prosle nedelje. Kaze da je dobio sina,  tamo u Holandiji. Ide nam. 

Od cega smo bežali ? Pa oni prvi, uglavnom momci, od rata. Onda oni drugi od poniženja da budu bombardovani. Mi, u manjini, smo ostali, a onda opet mnogi zapalili od gorčine neispunjenih obećanja. Od ekonomije koja se sporo oporavlja i demokratije koja nikako da se već jednom primi.  

A ovi novi klinci? Oni nisu ni od ćega pobegli. Oni su otišli zato što su traženi. Morali su da iskoče iz potoka i uplivaju u veliko more. Oni nemaju komplekse praznih radnji, života u zajednici i restrikcija struje. . . . Oni jednostavno “drmaju tamo negde”. 

Ako je jednoj zemlji suditi po emigraciji, onda smo daleko dogurali. Napravili smo veliki korak od izvora politickih nepodobnih do izvoza eksperata. Sta god. Dobar je osecaj imati u ruci vizitkartu koja nesto znaci u poslovnom svetu, a i ime i prezime umes da procitas bez greske.



Komentari (199)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

d j o l e d j o l e 10:35 26.07.2007

Re: Oh da

Ne znam, ja pokusavam da gledam na to kao da je dobro. Sto bih se secao na neki drugi nacin, sta imam od toga :)
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 10:37 26.07.2007

Re: Oh da

A zasto dobro? Da li si bolji inzinjer, ili strucnjak, ili ti je veca plata ili sta vec....zato sto te je Caja mrcvario?
d j o l e d j o l e 10:46 26.07.2007

Re: Oh da

Ne znam, stvarno ne znam.
Atomski mrav Atomski mrav 11:05 26.07.2007

Re: ...

Od toga bi knjiga mogla da se napise ... sta je ko prvo pomislio kada je polozio elektroniku ...


Ja sam pomislio "Mili Bože, čuda velikoga... gde pogubi' boljega od sebe" :) Istini za volju, položio sam je isključivo zahvaljujući činjenici da je bombardovanje bilo u toku... jedina šestica u indeksu, al' definitivno najslađa ocena od svih :)
d j o l e d j o l e 11:37 26.07.2007

Re: ...

:)))))) sada mi se cini da se nisam vise obradovao ni kada sam izasao sa poslednjeg ispita
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 12:58 26.07.2007

Re: ...

Nisam ni je, da budem iskrena. Sve posle Elektronike je bila laca. A sad mi ta elektronika vise ni ne treba.
Atomski mrav Atomski mrav 12:59 26.07.2007

Re: ...

Ček' kako se zove taj lik na ETF što drži elektroniku? Ima neki nadimak...
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 13:06 26.07.2007

CAJA

zove se Caja. Ne znam da li je uopste vise ziv.
Atomski mrav Atomski mrav 13:12 26.07.2007

Re: CAJA

Ah, da... :)
Ja sam studirao u Novom Sadu, gde je najveći bauk famozni Prša (Elektromagnetika). Pa kad sam čuo da je on za tog Caju malo dete, onda mi je sve bilo jasno...
Dakle, položio sam tu nesrećnu elektromagnetiku i danas da me neko pita je li bolja JAGI ili logaritamska antena - nemam pojma. Ali sam zato one nesrećne gradijente, rotore i divergencije naučio samo tako... Pih. Ma, kad malo razmislim - kad će mi u životu zatrebati oni silni integrali i diferencijalne jednačine?
kalvarija kalvarija 17:12 26.07.2007

Re: Oh da

Ja polozio iz prvog, proslavio sa pivom u SKC-u i onda sa kolegom posavetovao koleginicu (Ljilju, sada komsinicu u Torontu) kako se uci elektronika :) i zavrsio na telekomunikacija. Vrlo malo od stvari sa faksa mi treba danas u zivotu, ali ispiti su deo zivota, pa ih tako i treba shvatiti. Sto se Caje tice, pa neko rece "svako ima svoju mehaniku fluida", a ETF je imao Caju i pre njega Miku Elektriku, Mitrinovica, itd... Elem, posto smo se svi sada zaposlili i radimo sto kod kuce sto po svetu, ne mozemo vise da se "otposlimo"... a bilo bi ponekad lepo.
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 17:24 26.07.2007

Re: Oh da

E pa o tom odposljavanju tek moze da se pregovara. Ne bih se bunila da me otposle za dobru kintu. E...to bi bilo lepo, pa se igras s tvojim Savom po ceo dan )
kalvarija kalvarija 20:55 26.07.2007

Re: Oh da

Ih, sada da te otposle a ti volis svoj posao :)

Ja sam inace u fazi da volim svoj posao u onoj meri u kojoj se placa. Sto se vise placa, vise se voli i obrnuto i jedino se trudis da budes marketabilan tj. da si trazena roba na trzistu radne snage pa da ti cena bude malo veca. Ovo je bio inzenjerski odgovor.

Biznis odgovor bi bio, sa obzirom na savremene tokove globalizacije i rusenje nacionalnih i profesionalnih barijera, narocito u oblasti tehnologija, organizacije i profesionalci koji rade u njima treba da se fokusiraju na specificna trzista u kojima ce njihov doprinos biti veci u odnosu na rastucu konkurenciju i takvim delatnostima da izbegnu komoditizaciju svojih proizvoda ili profesije i zadrze prodajnu moc.

Ja u dusi vise volim ove inzenjerske odgovore, ali se ovi biznis "fluff" odgovori vise placaju, pa to sada radim :)
oldtajmer oldtajmer 21:50 26.07.2007

Re: CAJA

Mislim da je Caja jos uvek ziv, ali u penziji.

Ja nikad nisam polozio. Odustao i otisao u SAD! Ozbiljno.
networker networker 11:12 27.07.2007

Re: CAJA

Olivera Vujnović
zove se Caja. Ne znam da li je uopste vise ziv.


U penziji je vec par godina. Ozbiljno je bolestan.

Pozdrav od jos jednog sesticara iz Elektronike kome ne samo elektronika, vec ni 99% gradiva sa ETF-a vise nije potrebno.

Ok ... lazem, pardon ... bila mi je potrebna formula P=U*I pre par meseci, dok sam je ja izgovarao na losem holandskom nadajuci se da ce ostali da je ukapiraju (majku mu, kako se kaze "puta", "podeljeno" i tome slicno na tom jezikju - e, pojma nemam) - moj kolega je istu pronasao na Guglu posle 5 sekundi. Cak je na istom sajtu nasao i formularcic, koji ispunis, kliknes na "Submit" i dobijes rezultat. :)
Tarkovski Tarkovski 15:23 28.07.2007

Re: ...

:)))

Ipak, vidim koliko sve to mucenje je bilo neko kolektivno iskustvo i da ima uticaj jos i danas - onda sigurno nije bilo uzaludno. Jeste malo sta je ostalo od Elektronike I u glavi (ako se na bavis direktno sa tim) ali sve to Cajino maltretiranje / ciscenje je ostavilo i neki pozitivan uticaj.
tamara b tamara b 09:07 26.07.2007

da li je bas tako?

mislim da je upitno koliko se o gorucoj temi za srbe danas, da li ostati ili otici i da li se vratiti ili ne, moze raspravljati samo na nivou licnih iskustava,
ne samo iz razloga sto ono sto odgovara jednoj osobi ne odgovara nuzno i drugoj, nego i zato sto su ljudi po prirodi vrlo skloni da opravdavaju sebe i svoje izbore, pa da u tom cilju i nerealno prikazuju svoju poziciju,
mislim da nije nekorisno znati da je npr. BDP per capita u Srbiji sada na nivou 4400 $ a u Britaniji 31800 $, i to mjereno uz pretpostavku jednake kupovne moci, sto znaci uzevsi u obzir koliko drzava moze da proizvede u novcanim jedinicama i koliki je nivo cijena u drzavi odnosno koliko robe onda stanovnici te drzave za te novcane jedinice mogu da kupe,
dakle u GB je otprilike 7 puta bolje nego u Srbiji,
naravno kao pokazatelj blagostanja BDP nije savrsen, pa treba uzeti u obzir i socijalno osiguranje, obrazovani sistem, i jos dosta toga,
ali mislim da bi u ovom slucaju takvo poredjenje vrlo vjerovatno odvelo sa 7 na neki mozda i dvocifren broj,
posmatrajuci tako svima bi nam najbolje bilo da pakujemo kofere sto prije,
ali
ono sto ljudi izostavljaju u toj analizi je cinjenica da jedan Srbin (isto kao i jedan Hrvat, Madjar ili cak Rus) nemaju apsolutno nikakve sanse da u podjeli tih 31800$ dobiju isti % udio koji bi u Srbiji dobili u onih 4400$
cak i da GB nije kao sto jeste i elitisticko i rasisticko i tradicionalisticko drustvo, prosto je potpuno u ljudskoj prirodi da protezira sebe i svoga, i onda tu jedan Srbin sa ETF/a nikad nece moci imati sanse kakve ima njihov Eton graduate,
e sad cete reci pa dobro i ne moram da budem u parlamentu da bi mi bilo dobro,
slazem se, ali je covjek nazalost prokleto bice pa je srecan samo oniliko koliko su mu sapatnici nesrecni, citaj svoj uspjeh moze da mjeri samo relativno u poredjenju sa drugima,
e sad i tu cete mi reci, pa dobro ali mi smo iznad svoje prirode i nije nam potrebno da se poredimo, nego da imamo normalan zivot, i sve u tom stilu,
podrzavam,
na kraju svako ima pravo na izbor, ici ili ostati,
za one kojima je kao Oliveri dobro u svojim cipelama ovo sve sto rekoh nije ni bitno,
ali za one (a mislim da su u vecini) kojima nije dobro u cipelama tamo, ja bih savjetovala da dobro nacule usi za prilike da se vrate ovamo,
ovih 4400 ce brzo da raste a onih 31800 nece, ovde ljudi nema, ljudi sa pristojnim strucnim znanjem su ovde rijetkost, dobiti dobru poziciju ovde je sada lako, ovde se postje neko ko se pita za par godina truda, sada je pravo vrijeme da se vratite ako tamo niste sretni,
to podrazumijeva zrtvu, mala plata, tezak period prilagodjavanja, ali se otplacuje u kratkom roku,
vjerujem da nije tako za sve i u svim strukama, i opet stvar je izbora da li je nekom draze da bude prvi na selu ili drugi u gradu, i koliko mu velika bara treba,
ali cak i za te kojima treba velika bara mislim da je optimalna strategija za Srbina danas, da se vrati, ispliva ovde na vrh a onda ako mu se bara ucini mala mnogo se lakse ide vani sa pozicije direktora ovog ili onog nego sa pozicije zavrsenog studenta, ili ne daj boze referenta za pitanja ...
oduzih,
ali tesko je kontrirati svim salvama na temu kako je zapad super a srbija smrdi i kako je zapad truo a za srbiju srce veze, u par recenica
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 10:00 26.07.2007

Re: da li je bas tako?

Tamara, ovo je fantastican komentar.
Poenta je da ljudi idu za svojim izazovima. Bar emigracija o kojoj ja pricam. Mnogima je izazov da vode projekte ciji su budzeti veci od nacionalnog dohotka Srbije. Ali isto tako, moze im sutra biti izazov bas transformacija jedne zemlje. a onda ce se vratiti i biti profesionalno veoma zadovoljni.
Goxy Goxy 16:18 26.07.2007

Re: da li je bas tako?

Nemam zaista sta da dodam. Potpuno istu stvar pokusavam da kazem ljudima.
parobrod parobrod 09:23 26.07.2007

emigracija

Kada imas 28 godina i diplomu i kada si preziveo bombardovanje i kada tecno govoris 2 svetska jezika i kada cale jos mora da te dotira za cigare jer vec dve godine volontiras i kada pored tebe prolaze razne bitange sa bmw i narodnjacima na sav glas - nemas izbora.
Da bi se profesionalno afirmisao i preziveo, nemas izbora moras potrazis zivot na nekom drugom mestu.
Nije u pitanju samo da udjes u prodavnicu hrane i napunis korpu ne gledajuci da li mozes da kupis jednu ili nijednu cokoladu, nego da i kada stojis u bilo kakvom redu ne postoji osoba kojoj ce da padne na pamet da prodje preko reda.
Kad odem u posetu u BGD lepo mi bude nedelju dana posle volim da se vratim.
Sterilno ali uredjeno posle 9h nema nikoga na ulici prazno, ali to je ovde nacin zivota.
Jedino mi dodje zao sto babe i dede ne mogu vise da se druze sa klincima, toliko o nostalgiji.
Volim ja Srbiju drago mi je joj bude bolje ali sto se mene tice sve je to lepo na daljinu.
Nevena Nevena 09:42 26.07.2007

Re: emigracija

Umetnost je pronaći sredinu između ekstrema . I emigracija se zalaze etno-psihološki put. Dugo sam razmišljala o tome da li uopšte postoje potpuno laička društva na današnjem Zapadu, ili je možda tačno ono što je govorio Danilevski da nijedno društvo nije do kraja laičko, jer su u njega uvek uzidane dublje stare konfesionalne vrednosti koje deluju nevidljivo, ali uzročno na ljudsko ponašanje. Tako, recimo, u tradiciji kalvinista i protestanata, materijalno siromaštvo je na neki način greh i siromašni se osuđuju, dok kod katolika i nas pravoslavnih nije. Zato su i društva koja počivaju na ovom poslednjem nasleđu manje kompetitivna. Naravno da niko od nas nije protiv neke vrste kompeticije, jer je sticanje kapitala, naročito u prvobitnoj fazi, bez nje nemoguće. Ali, ovo ne znači da se treba odreći svih dobrih običaja iz naše tradicije, kao što je bio osećaj milosrđa, podele s drugim, zajedništva. Prava je umetnost naći sredinu između ekstrema, ali tranzicija siromašnog društva neće uspeti ako se ne vodi računa o tome da ljudi ne postanu šizofreni. Neće vredeti veći finansijski standard ako svi budu poluludi ili svi jedni drugima postanu samo usputno sredstvo za neki materijalni cilj. Pojam kvaliteta ljudskog života mnogo je složeniji od pojma finansijskog standarda. Bila sam i u Americi i znam da je kvalitet ljudskog života u ovoj zemlji globalno niži od onog u Evropi. Čovek nije jednodimenzionalno biće, a o tome je pre Markuzea pisao Berđajev, a pre njega čitav odred hrišćanskih umova.
...i kada pored tebe prolaze razne bitange sa bmw i narodnjacima na sav glas - nemas izbora.





Olivera Vujnović Olivera Vujnović 10:03 26.07.2007

Parobrod

Moje misljenje je da kada imas 28, govoris dva jezika i cale ti kupuje cigare - onda imas puno pravo da napravis poteze koji ce ti omoguciti da iskoristis svoj potencijal. Srecno gde god da si.
kiko kiko 13:10 27.07.2007

Parobrodom uzvodno

Mada bi za tebe bilo najbolje da prvo prestanes da pusis :)
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:44 26.07.2007

emigracija

sjajan tekst
i bio sam tuzan i ponosan dok sam ga citao

eto, nekada bezali cetnici-patriote,
posle siromasni bez posla 60-ih i 70-ih
potom od ocaja, rata i bede devedesetih
i danas konacno i eksperti

zanima, kakav je tretman Srba tamo,
kolika je verovatnoca da Srbin ozeni Engleskinju
ili se, po pravilu, desava samo suprotno (ili vecinski suprotno),
sto je jedan od najboljih indikatora rejtinga jedne nacije,
ali i njene integratibilnosti u novo drustvo,
Da li to sto smo, ipak, Evropljani,
koji su odrasli na anglosaksonskoj kulturi,
olaksava stvari

pozdrav i preporuka, naravno

i odgovori mi, bitno mi je
Goran Nikolić Goran Nikolić 09:55 26.07.2007

emigracija

sjajan tekst
i bio sam tuzan i ponosan dok sam ga citao

eto, nekada bezali cetnici-patriote,
posle siromasni bez posla 60-ih i 70-ih
potom od ocaja, rata i bede devedesetih
i danas konacno i eksperti

zanima, kakav je tretman Srba tamo,
kolika je verovatnoca da Srbin ozeni Engleskinju
ili se, po pravilu, desava samo suprotno (ili vecinski suprotno),
sto je jedan od najboljih indikatora rejtinga jedne nacije,
ali i njene integratibilnosti u novo drustvo,
Da li to sto smo, ipak, Evropljani,
koji su odrasli na anglosaksonskoj kulturi,
olaksava stvari

pozdrav i preporuka, naravno

i odgovori mi, bitno mi je
skyspoter skyspoter 13:17 26.07.2007

Re: emigracija

gorane dosta sam dugo ovde (London) i iz moga iskustva ne znam nijednog naseg frajera da je ozenio Engleskinju osim za papire. Obrnuto da. Cak mislim da su nase devojke na ceni. A kakav nam je rating? Pa ja mislim da se menja na bolje. Samo je sve to sporo. Mi nismo nacija koja se lako prilagodjava. Vucemo dosta starih losih navika (Jel mozes da krades na poslu i ti fazoni) a ne sticmeo nove ( da radom mozes lepo i pristojno da zivis ovde).
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 13:46 26.07.2007

Re: emigracija

Ja bih rekla da ne postoji neki opsti 'tretman Srba', vec se stvari desavaju na individualnom nivou. Tretiraju te onako kakvim im se pokazes. cinjenica da zbog Milosevica, Srebrenice i sl. treba malo vise napora da ulozis dok ti ne daju priliku da im se pokazes.

Upoznala sam coveka cija je zena Engleskinja. Takodje i neke cure udate za Engleze. Ali generalno, ljudi se ovde mesaju. Tako da ima nasih ljudi u vezama sa Poljacima, Malezijkama, Holandjanima...... Pretpostavljam da je opet normalno kad se zivi u multinacionalnoj sredini.

Goran Nikolić Goran Nikolić 09:58 27.07.2007

Re: emigracija

Tako sam i mislio, dakle Srpkinje mogu,
i to ako su atraktivne
a jadne Srbe, niko ne respektuje kao frajere.
Ali sta ces, tako je uvek u dodiru civilizacija,
jos i pre Aleksandra Makedonskog.

vozdra
Goran Nikolić Goran Nikolić 10:06 27.07.2007

Re: emigracija

dobro je i za tog jednog,
eto, kada pricash o curam
vec koristis plural

nismo na ceni ali sta ocekivati
pa i da nije bilo ratova
bilo bi slicno
verovatno nisu na mnogo boljoj ceni
ni ostali istocno-evropljani
pa i ovi sa juga Evrope verovatno nisu omiljeni
o ne-Evropljanima (osim Anglosaksonaca) da i ne pricam

to me zanima cisto socioloski,
jer
s kim se zenish i udajesh mnogo govori
pa cak i mi u bivsoj Jugoslaviji,
statisticki posmatrano nismo preterivali sa meshovitim brakovima
1981 bilo je oko 140 hiljada
Srba (Srpkinja) i Hrvata (Hrvatica) u brakovima
a to i nije neki procenat,
ako se uzme u obzir da smo bili prilicno teritorijalno izmeshani
(izuzetak su Srbi i Crnogorci, gde se prakticno nije gledalo ko je ko)

bash me zanima, kako li se meshaju Shkoti i Englezi

srdacno
Milos Dimcic Milos Dimcic 11:05 26.07.2007

"Novi klinac"

A ovi novi klinci? Oni nisu ni od ćega pobegli. Oni su otišli zato što su traženi. Morali su da iskoče iz potoka i uplivaju u veliko more. Oni nemaju komplekse praznih radnji, života u zajednici i restrikcija struje. . .


Kao neko ko je otisao posle tek zavrsenog fakulteta, pre nekih 7-8 meseci, probacu da odgovorim u ime nekih "novih klinaca"... Prazne radnje i restrikcije struje su ipak bile deo naseg zivota. Imali smo 12, 13 godina...pa i 17,18 1999. I one ostavljaju trag, te ta zelja da se pobegne od toga ne nestaje kao rukom odnesena 6. oktobra 2000. Tacno je da se sve vecim procentom odlazi u potrazi za boljim obrazovanjem i jacom konkurencijom radi odmeravanja snaga, ali uvek postoji i taj mali efekat bezanja...
Kod mene je taj deo izrazen u bezanju od negativne selekcije, necega sto se mozda najsporije menja u jednom drustvu koje je bilo zarazeno ratom i bezakonjem. Zakon jaceg i partijske linije zaposljavanja udaraju direktno u nase "centre za pravdu" i "centre za slobodu" koji eto u mom mozgu zauzimaju znacajno mesto.
Voleo bih ipak da neko uradi istrazivanje medju ljudima u inostranstvu, svih starosnih dobi, vezano za njihovu srecu. Jednostavno -da li su i koliko su srecni-. Da li je bolji posao jedina stvar koja moze da ih ispuni, koliko im nedostaju studentske kafe sa najboljim prijateljima (koji su btw uglavnom razbacani "od Aljaske do Australije", nedelje sa porodicom ili kupovanje hleba u pekarama u 10 sati uvece...
Meni se cini da oni vole da se hvale, medju prijateljima u inostranstvu, a pogotovu u Srbiji... Vole da "razmenjuju vizit karte", vole da se dive svojim zvucnim imenima na njima... Vole da obuku odelo i otvore lap-top u kaficu...bar prvih godinu-dve dana...
Bojim se da nas ta trka po svetu za boljim radnim mestom otudjuje...Ljudima fali zivot... Ja priznajem da pravo resenje ne znam i da se potpuno svojevoljno upustam u tu trku...ali...
Prave prijatelje ces tesko steci negde u Pekingu ili CapeTown-u za kratko vreme koje provedes tamo...a ona popodnevna kafa sa pravim prijateljima u vasem kaficu, tu negde odmah iza fakulteta...to je od neprocenjive vrednosti...i za mene ce uvek predstavljati svetinju...
Nevena Nevena 11:26 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Milos Dimcic
...
Kod mene je taj deo izrazen u bezanju od negativne selekcije, necega sto se mozda najsporije menja u jednom drustvu koje je bilo zarazeno ratom i bezakonjem. Zakon jaceg i partijske linije zaposljavanja udaraju direktno u nase "centre za pravdu" i "centre za slobodu" koji eto u mom mozgu zauzimaju znacajno mesto.


Zakon jaceg u Srbiji i dalje vazi i posle 2000.g. Postoje primeri u praksi i to tusta i tma jer su jos uvek isti ljudi na pozicijama gde se ''sprovodi'' zakon ili pak deca onih koji su te zakone odredjivali pre njih.

Voleo bih ipak da neko uradi istrazivanje medju ljudima u inostranstvu, svih starosnih dobi, vezano za njihovu srecu. Jednostavno -da li su i koliko su srecni-. Da li je bolji posao jedina stvar koja moze da ih ispuni, koliko im nedostaju studentske kafe sa najboljim prijateljima (koji su btw uglavnom razbacani "od Aljaske do Australije", nedelje sa porodicom ili kupovanje hleba u pekarama u 10 sati uvece... Meni se cini da oni vole da se hvale, medju prijateljima u inostranstvu, a pogotovu u Srbiji... Vole da "razmenjuju vizit karte", vole da se dive svojim zvucnim imenima na njima... Vole da obuku odelo i otvore lap-top u kaficu...bar prvih godinu-dve dana...Bojim se da nas ta trka po svetu za boljim radnim mestom otudjuje...Ljudima fali zivot... Ja priznajem da pravo resenje ne znam i da se potpuno svojevoljno upustam u tu trku...ali...Prave prijatelje ces tesko steci negde u Pekingu ili CapeTown-u za kratko vreme koje provedes tamo...a ona popodnevna kafa sa pravim prijateljima u vasem kaficu, tu negde odmah iza fakulteta...to je od neprocenjive vrednosti...i za mene ce uvek predstavljati svetinju...


Evo ja sam u inostranstvu veoma srecna a NIKADA SE NE HVALIM TIME ni medju prijateljima u inostranstvu a pogotovo ne u Srbiji. Drugo je to sto u Srbiji to vide ili pretpostavljaju pa bi voleli da mi crkne krava.:))):(((
Uoste mi ne fali zivot ni kupovina hleba u 10 h uvece (koja glupost u to vreme imam pametnija posla).
Sto se otudjenja tice zavisi sta ko voli, mene najvise otudjuju abrovi besposlenih, ispijanja kafice i geldanja u solju.:))):((( Eto, a za mene prestavlja svetinju to sto kad sretnem svoje bivse kolege sa faksa a koji su raznih nacionalnosti i porekla (iz citavog sveta) i sto mogu da razmenim iskustva sa nekih putovanja po dalekim destinacijama a koje smo obostrano platili od plate koju imamo na poslu kojim se bavimo. Btw na tim putovanjima upoznam jos i mnoge druge ljude, naucim nesto novo, vidim nesto lepo.
Milos Dimcic Milos Dimcic 13:11 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Eto vidis...svi smo razliciti... :))) I sve nas cine srecnima razne stvari...
Zanimljiv mi je jako argument oko hleba (koliko god trivijalno i glupo zvucao), zato sto sam razgovarao sa poznanicima ovde i upravo je to bila jedna od pomenutih stvari(kao paradigma za druge slicne stvari naravno)... I oni koji su ovde vec 4-5 godina, navikli se na sistem, upravo su navodili identican argument kao i ti : "koja je to glupost...sta ce mi uopste hleb u 10...itd.", ali su se ipak prisecali da nisu tako razmisljali kada su dosli...
Za putovanja i nova poznanstva se apsolutno slazem.. Bas zato sam i rekao da nemam resenje za problem, a uostalom to su i razlozi zasto sam se ja svojevoljno upustio u celu pricu...
Naglasavanjem da mozes da platis putovanja od plate si podsetila na jos jedan argument za otici iz Srbije...i to je OK... Ja sam samo hteo da se osvrnem globalno na problem modernog "trbuhom za kruhom" setanja sa kraja na kraj planete. Jos jednom, da stvari budu jasnije, ja sam za sebe izabrao taj put, i moja je zelja da zivim po par godina u svim delovima sveta, ali naglasavam da uvek mora da se napravi taj mali kompromis i da ce uvek postojati stvari koje nam nedostaju... OK... da MI nedostaju... :)
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 13:47 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Milose, ja mislim da si jako lepo postavio stvari iz svog ugla. I zaista je tako. Ljudi su razliciti. Neki ljudi vole da vide i upoznaju daleke svetove i kulture. To ih cini srecnim. Drugi su opet najsrecniji kad su tu sa svojim bliskim prijateljima s kojima se znaju id rodjenja.

Mislim da je vazno preposnati se i napraviti one poteze u zivotu koji nam najvise leze.
Kazezoze Kazezoze 14:24 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Evo ja sam u inostranstvu veoma srecna a NIKADA SE NE HVALIM TIME

i ja sam i to pricham svima i na svakom mestu, a to se i na prvi pogled mozhe primetiti, tako kazhu.
Nevena Nevena 15:47 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Milos Dimcic
Eto vidis...svi smo razliciti... :)))


Upravo to nas i cinim jedinstvenim individuama.:)))


........ i da ce uvek postojati stvari koje nam nedostaju... OK... da MI nedostaju... :)


Imas pravo da ti nedostaje kupovanje hleba u 10 h (he, he...) a meni za divno cudo iz Srbije mnogo toga UOPSTE ne nedostaje.
Nevena Nevena 15:53 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Kazezoze
Evo ja sam u inostranstvu veoma srecna a NIKADA SE NE HVALIM TIME i ja sam i to pricham svima i na svakom mestu, a to se i na prvi pogled mozhe primetiti, tako kazhu.


Razlika je izmedju HVALITI SE i PRICHATI. :)))))
Brooklynite Brooklynite 17:31 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Evo ja u New York-u uspeh da nadjem prave prijatelje koji su mi, ako ne potpuno isto dragi kao oni iz Srbije, onda bar skoro isto dragi. Stavise cini mi se gde god da zivim druzim se sa istim ljudima. Mozda se nema vremena za ispijanje kafica u istoj meri kao u domovini, ali sto neko vec reche, nesto sam prerastao ta isedjavanja i lepo mi je da ih se setim ali nemam nagon da ih vise bas upraznjavam. U komsiluku mogu da kupim leba kad god da mi padne na pamet, sedim na krovu sa pogledom na Manhattan, pijem pivo i rostiljam kad god hocu, u Srbiji sam za 9 sati( prosecno vreme potrebno za put od Bg-a do Budve) i mogu da si priustim taj put bez ikakvih trzavica od bedne specijalizantske plate, od iste te plate mogu da skoknem u februaru do Thailand-a ( ako mi se bas oce)... sve u svemu najveca prednost zivota ovde, bar po meni, jeste imanje IZBORA koji bar u Srbiji jos uvek ne vidim ni na horizontu.
oldtajmer oldtajmer 20:46 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

od bedne specijalizantske plate


Jel mogu da pitam sta znaci "specijalizant"? :)
oldtajmer oldtajmer 20:53 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Prave prijatelje ces tesko steci negde u Pekingu ili CapeTown-u za kratko vreme koje provedes tamo...a ona popodnevna kafa sa pravim prijateljima u vasem kaficu, tu negde odmah iza fakulteta...to je od neprocenjive vrednosti...i za mene ce uvek predstavljati svetinju...


Meni jako nedostaje da popijem tu kaficu sa pravim prijateljima, samo je ne mogu popiti u kaficu odmaj iza fakulteta, pod A. jer je taj kafic odavno zatvoren, a pod B. jer niko od nas ne zivi tu. Evo poslednji put sam je popio pre mesec dana u Monterey, CA, a pre toga u Chicagu, a pre toga u New Yorku, pa Briselu, Amsterdamu, ... i priznacu, prosle godine SAMO JEDNOM u Beogradu.

Nadam se da shvatas sta pokusavam da kazem? Ta kafica je stvar proslosti, i nece se vratiti povratkom u Beograd...

Sto kaze Brook, gde god odem, druzim se sa istim ljudima...
Brooklyn Brooklyn 20:55 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

zanimljivo mi kako svi mere svoj standard prema tome koliko mogu da potrose ili pozajme, a ne po tome koliko mogu da ustede. niko, ni na jednom blogu, jos nije rekao da ima dobar standard zato sto moze da kupi sve sto mu treba i jos ustedi npr 25% bruto plate.
oldtajmer oldtajmer 21:53 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

Mogu da kupim sve sto mi treba i da ustedim 25% bruto plate. Ok, mozda neto
oldtajmer oldtajmer 21:55 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

P.S. Pardon, u jednom od prethodnih postova nisam obratio paznju da su Brooklyn i Brooklynite dve razlicite osobe, koju sam oslovio sam "Brook". Mislio sam na Brooklynite, koji rece kako od "specijalizantske plate" putuje na Tajland. I dalje ne znam sta je to specijalizant.
Brooklyn Brooklyn 21:55 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

pa ti imas standard, bre! pa sto se ne hvalis? :))))))))))))
oldtajmer oldtajmer 22:10 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

A ja se ubi' hvaleci se?! :)
Brooklynite Brooklynite 22:30 26.07.2007

Re: "Novi klinac"

oldtajmer
od bedne specijalizantske plateJel mogu da pitam sta znaci "specijalizant"? :)


Doktor na specijalizaciji
oldtajmer oldtajmer 22:35 26.07.2007

Re: specijalizant

Doktor na specijalizaciji


Jel to "Resident"? Wow, nisam znao da su oni tako lepo placeni ;-)
Brooklyn Brooklyn 22:38 26.07.2007

doktor, u americi. americki med school ili

doktor, u americi. americki med school ili si nasao rupu u sistemu? ili druge vrste doktor?
Željka Buturović Željka Buturović 23:02 26.07.2007

Re:

za koga cete da glasate vi amerikanci?
networker networker 15:01 27.07.2007

Re: "Novi klinac"

Milos Dimcic
Voleo bih ipak da neko uradi istrazivanje medju ljudima u inostranstvu, svih starosnih dobi, vezano za njihovu srecu. Jednostavno -da li su i koliko su srecni-. Da li je bolji posao jedina stvar koja moze da ih ispuni, koliko im nedostaju studentske kafe sa najboljim prijateljima


Zivot svakog emigranta ima cetiri prepoznatljive faze:

1. Faza odusevljenja novim - zgrade lepo okrecene, djubreta nigde, ljudi se po ulicama ne deru, u kancelariji niko ne lupa vratima, svi su fini i kulturni ... Svidja mi se njihova kultura, njihov jezik, njihovi obicaji. Cak su im i svadbe fine i kulturne, nema divljih trubaca, nema kupovanja mlade, gadjanja jabuke ... Na tv-u 999 kanala, Internet - 100 Mbps do kuce. Sinoc sam bio na rasprodaji, patike za 20$, dvd plejer za 50$, univerzalna rerna 40$ ...

2. Faza razocarenja - radnje se zatvarju u 18:00, kafici rade do 19:30, pabovi do 20:30, posle toga mozes samo da se vrtis po praznim ulicama kao pseto ... dok te shinteri *BEEP* ... pardon, dogs-care-team ne zamene sa nekim divljim dzukcem i ne strpaju u kafileriju. A mozes i u onu diskoteku gde se skupljaju crn*BEEEEEEP* ... pardon, Afro-Amerikanci ili u onu u kojoj se skupljaju ped*BEEEEP* ... pardon, oni "drugaciji" ... Devojke izgledaju kao Dzon Vejn, tako i hodaju, a tako se i ponasaju. Na tv-u - 999 channels nothings on. Internet mi je vec dosadio, samo me napadaju neki novi virusi, koje tamanim novim anti-virusima. One patike su bile model od pre 5 godina, mada to ovde svi nose. Hmmm ... DVD ne moze da prikazuje DivX ... Rerna je crkla kad sam u njoj pokusao da ispecem hleb. Doslo mi drustvo, hoce da ih vodim na rucak - kafane se otvaraju tek u 5 popodne. Kazu - ako su gladni vodi ih na sendvic. E, j**** ti zemlju, da ih vodim na sendvic - svi ce da mi se posle smeju ...

3. Faza nostalgije - kafici na Knezu puni, svi nasmejani, devojke super doterane i jos bolje izgledaju ... mirisu burek i jogurt sa svih strana, majka je kupila kajmak na pijaci, mmmmmmmm ... Bio sam na jednoj svadbi, jeli smo i pili 3 dana. Uh ... e, bas mi nedostaje moja domovina!

4. Faza treznjenja - ljakse-pandur mi naplatio kaznu iako sam vozio 50, nije mi dao ni priznanicu i rece mi samo "Cut, bre, mars u p**** ******!". Na sledecoj raskrsnici sofer mi psuje majku svapsku, valjda video ono "D" na tablicama. I jos preti! Ostavinska rasprava za tetkinu kucu se otegla vec 10 godina, advokat mi savetuje da podmazem sudiju. Majka mora u bolnicu, lekar trazi 1000 evra za operaciju. Striceva deca me ismevaju pred familijom jer sam im doneo SAMO COKOLADU, sestrica za trenerku koju sam joj doneo primecuje kako "nije firmirana". A stric kaze "ma cicija, pusti ga". Gledam u kalendar i jedva cekam da dodje kraj meseca da se vratim. Ali avaj ... na dan polaska garantovano ce mi izbusiti gume. A dug na gold kartici zbog boravka u domovini - blizu limita ... E, OD TOGA SAM JA I POBEGAO 19xx. GODINE. VRACAM SE ODMAAAAAAAAAH, sedi gdi si, ni za gdi si nisi ...

Milos Dimcic Milos Dimcic 16:27 27.07.2007

Re: "Novi klinac"

Veoma dobra analiza... I rekao bih da sam tu negde izmedju 2. i 3. faze ali mi je u isto vreme prilicno jasno da su prolazne... I da ce doci i ta cetvrta ubrzo... :)
...a mozda i nece... :)
Brooklyn Brooklyn 18:39 27.07.2007

Re: "Novi klinac"


Zivot svakog emigranta ima cetiri prepoznatljive faze:


ha, ha....jesu ti to rekli na international student orientation? :))))))))))))))
networker networker 19:39 27.07.2007

Re: "Novi klinac"

Brooklyn
Zivot svakog emigranta ima cetiri prepoznatljive faze:
ha, ha....jesu ti to rekli na international student orientation? :))))))))))))))


Ne, nisam nikada studirao u inostranstvu.

To sam procitao negde na nekom nasem forumu, ovde sam samo prepricao (ne mogu da nadjem original) ... a taj koji je to originalno napisao je verovatno to prepisao iz neke knjizice poput Psychology for Dummies ... ili od nekog drugog blogera / forumasa.

Mada ... i sam sam dosao do slicnog zakljucka.

I da - uglavnom se vrtim izmedju faze 3 i 4, a kad dodjem u Beograd i vidim kako moji drugovi koji imaju iole cestita i podnosljiva primanja skapavaju od posla, kao u doba prvobitne akumulacije kapitala (16 sati dnevno, rad vikendom i praznikom se podrazumeva itd.) - brzo se uverim da ovde, uz rad od 7-9 sati dnevno, ipak imam vremena da malo udahnem i predahnem ...
buzurovic buzurovic 14:18 26.07.2007

Evolucija emigracije

Licno, vesto izbegavam bilo kakve komentare o emigraciji jer ne volim da citam one vecito pametne koji ponavljaju fraze tipa nije ni tamo kako mi mislimo, ili neki su uspesni, a oni drugi se ne javljaju i bilo sta sto se u Srbiji podvodi pod 'nasi u svetu'.
Ono sto je mene 'upalilo svetlo' je deo gde Olivera opisuje kako je sedela u KST-u i cula da ce neko kupiti celu Milku ako polozi elektroniku.
E to me je podsetilo na studentske dane. Secam se da je nas petnestak skupljalo studentski kredit i jednom mesecno kupovalo Milku. Naravno, svako je dobijao kockicu ili koliko vec bude. A omote od cokolada smo lepili na zid sobe 419 kod Vicka i Ivice, sa datumom.
Zbog toga, veliki pozdrav za Nebojsu, Orelja, Vasketa, Branka Colu, Juga, Vicka, Ivicu, Simcheta, Dzolu, Misha i Danijelu, Godu, Dobrivoja, Danijelu, Sefa Saleta i Natashu, Djoka i Bubu, Natasu, Davora, Milijanu, Nenada, Gocu, Bokija, Vesnu i naravno za Veska, koji nije medju nama.
Ivan, Philadelphia
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 14:20 26.07.2007

Re: Evolucija emigracije

Woooow - daklem ta Milka je zaista imala veliku ulogu za vreme naseg studiranja ))
buzurovic buzurovic 14:48 26.07.2007

Re: Evolucija emigracije

Pa da. Samo da se ne zaborave pomorandze. Tih dana, u svakoj drugo sobi u Studenjaku su se prodavale pomorandze, pa je ceo Studenjak mirisao kao da si na plantazi, negde u Grckoj. A u klubove si morao prosvercovati litar one najgore votke, 1DM inace nista od celovecernjeg provoda.
I posle da mi neko kaze da i mi, kao i Pekic nekada, nismo imali godine sa skakavcima.
Olivera, hvala ti na malo podsecanje, a sad mora nesto i da se radi. Caos svima.
Ivan, Phila
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 23:29 26.07.2007

ima i pozitivna prica

o egzilu
brodsky je o tome pisao (ja prevodila) kad ikad
j.conrad , joyce, name it
Zis Zis 00:19 27.07.2007

Hm

Ako Amerikanac zivi u Velikoj Britaniji ili u Francuskoj, da li je on emigrant? Ne trazim da mi se odgovarajuci na ovo pitanje da knjiska definicija emigracije, vec me zanima licna interpretaciju tog pojma. Imam utisak da kod dobrog dela komentatora provejava to neko, pa skoro osecanje stida, neki inferiority complex.

Da li pre dolasku u novo prebivaliste zelite da se uklopite iz pragmaticnih razloga ili iz iskrene potrebe, odnosno ljubavi prema kulturi i civilizaciji zemlje u koju ste dospeli?
DejanOz DejanOz 00:31 27.07.2007

Re: Hm

Zis
Ako Amerikanac zivi u Velikoj Britaniji ili u Francuskoj, da li je on emigrant? Ne trazim da mi se odgovarajuci na ovo pitanje da knjiska definicija emigracije, vec me zanima licna interpretaciju tog pojma. Imam utisak da kod dobrog dela komentatora provejava to neko, pa skoro osecanje stida, neki inferiority complex.

Da li pre dolasku u novo prebivaliste zelite da se uklopite iz pragmaticnih razloga ili iz iskrene potrebe, odnosno ljubavi prema kulturi i civilizaciji zemlje u koju ste dospeli?

Znam da necete knjiske definicije, no u ovom slucaju je bas zanimljivo pogledati kako Wikipedia objasnjava expate, a kako emigrante. I u knjiskoj (web?) definiciji provejava inferiornost u emigrantima (tj imigrantima) u odnosu na expate, premda je oficijeno svako ko se za stalno naselio u drugoj zemlji imigrant, tj. emigrant iz svoje maticne zemlje. Inace, nema potrebe da mi iz Srbije imamo osecaj inferiornosti ili stida, dovoljno je sto su mnogi 'domoroci' sa kojima dolazimo u kontakt duboko uvereni (i ne daju se razuveriti) da dolazimo iz zemlje koja je razrusena bombama i gde vlada glad, beda i propast svake vrste. Pritom su mi licno manje smetali (retki) pojedinci koji su to pokusavali da mi nature na nos kao nekakvu "moju falinku", dok su me nesnosno iritirali oni koji su me tretirali sa sazaljenjem. Istina, otkad je tamo prestao rat & prikljucenija, manje je takvih slucajeva (valjda jer je Srbije u tom kontekstu manje na TV ekranima).
Zis Zis 01:30 27.07.2007

Re: Hm

Ne potenciram osecanje stida vec razmisljam o problemima sa kojima se pojedinac suocava kada sebe treba da definise kao delom grupe. Kada malo bolje razmislim, covek, sto se vise uklapa u sredinu u kojoj je, sve manje ima vremena da o tome razmislja.

Btw. izraz inferiority complex koji sam upotrebio u prethodnom postu nije adekvatan temi ovog bloga.
networker networker 09:39 27.07.2007

Re: Hm

DejanOz

Zis
Ako Amerikanac zivi u Velikoj Britaniji ili u Francuskoj, da li je on emigrant?

Znam da necete knjiske definicije, no u ovom slucaju je bas zanimljivo pogledati kako Wikipedia objasnjava expate, a kako emigrante. I u knjiskoj (web?) definiciji provejava inferiornost u emigrantima (tj imigrantima) u odnosu na expate.


Pa prosto ... emigrant je otisao trbuhom za kruhom, bez namere da se vrati, jer cesto i nema gde.
Expat je otisao privremeno da radi svoj posao, uz nameru da se vrati kad mu istekne ugovor, jer ima gde.
Srpski emigrant odlazi jer nema druge opcije, da bi bioloski ili ekonomski preziveo.
Britanski expat odlazi u Amsterdam da bi se zabavljao i radio stvari koje ne sme u UK.
Srpski inzenjer emigrira da bi umesto 300 evra primao 3000 evra mesecno.
Britanski inzenjer postaje expat da bi umesto 2500 evra neto primao 3200 ... neto. :)

Naravno, linija izmedju ta dva je u sustini vrlo tanka, ali sustina je tu.

Emigrante posmatraju u negativnom svetlu, jer vecina njih jedva ceka da novoj drzavi padne na teret, u vidu socijalne pomoci, povlastica za porodicu itd. Naravno, nisu svi isti, mnogi emigranti su svojoj novoj drzavi enormna korist, a ne teret ... medjutim, dobra vecina su drustveni paraziti. Cast izuzecima ...
marta l marta l 19:08 27.07.2007

Re: Hm

Beket je najveci deo zivota proveo u Francuskoj, pisao na francuskom svoja dela, prevodio ih kasnije, veoma slobodno i sa puno izmena, na svoj maternji engleski......sahranjen u Parizu. I sta je onda on? Sustina je u tome da to pitanje uopste nije vazno. Zato sto ima mnogo vaznijih i lepsih povoda za pricu o ovom coveku, recimo...

emigrant ili ne, bas volim Beketa
zeljudina1 zeljudina1 03:22 27.07.2007

Kao da smo oterani!

Jednostavno, odlazak nije bio pitanje izbora.

Bio je neizbezan i samo pitanje vremena.

Licno, moj izbor bi bio ostanak u Srbiji, ali kako?

Nemoguce je i dalje bilo slusati demagogije tipa ''bolje jedno vruce pivo neg' cetiri 'ladna'' kojima smo nastavljeni da budemo bombardovani sa svih strana i nakon Milosevicevog pada.

Nemoguce je bilo slusati i izdrzati toliko toga...


Bojan Zdravic Bojan Zdravic 03:35 27.07.2007

Re: Kao da smo oterani!


Ma ne samo sto smo oterani, nego oni i ne zele da se mi vratimo, jer smo mnogo sposobniji od njih - plase se da ne izgube pozicije. A i kad se neko vrati i ulozi lovu, saplicu ga sasvih strana sa ciljem da ga uniste. Mislim tu na ljude na vlasti i politicare, sve zajedno. Ne daju oni stecene pozicije za zivu glavu, a boljitak Srbije njih ni ne interesuje.
Sve ovo pricam iz licnog iskustva.
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 08:32 27.07.2007

Re: Kao da smo oterani!

Bojane, to je veoma interesantno sto se napisali. a ujedno i hrabro od vas da podelite to sa nama.
Hvala vam.
networker networker 09:44 27.07.2007

Re: Kao da smo oterani!

Bojan Zdravic
Ma ne samo sto smo oterani, nego oni i ne zele da se mi vratimo, jer smo mnogo sposobniji od njih - plase se da ne izgube pozicije. A i kad se neko vrati i ulozi lovu, saplicu ga sasvih strana sa ciljem da ga uniste. Mislim tu na ljude na vlasti i politicare, sve zajedno. Ne daju oni stecene pozicije za zivu glavu, a boljitak Srbije njih ni ne interesuje.Sve ovo pricam iz licnog iskustva.


Ovo je ziva istina ...

A dodao bih i sledece: dok ste tamo daleko u tudjem svetu, kad dodjete na odmor svi ce vas castiti picem, tapsati po ramenu, nuditi poslove, pricati kako su vam prijatelji i tako to. Pomenite im samo kako imate nameru da se vratite i posmatrajte kako se mega-giga-tera ponude za posao pretvaraju u ono: "E, j*** **, bas sad si mi uleteo, nema posla ... javi mi se za 6 meseci ...". I slatko se nasmesite.
cyN cyN 10:48 27.07.2007

Fema

Ostati "Down to Earth" uz sve pare i karijere ovoga sveta je ipak najvece umece.

Srecno!
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 11:24 27.07.2007

Re: Fema

Ja licno nisam upoznala mnogo 'Fema' medju srpskom emigracijom. Cini mi se da su 'beli mercedes i najveca kuca u selu' deo proslosti.

Ne iskljucjem da vi imate drugacije iskustvo. Svakako se slazem da je potrebno ostati sa obe noge na zemlji.
networker networker 11:43 27.07.2007

Re: Fema

Olivera Vujnović
Ja licno nisam upoznala mnogo 'Fema' medju srpskom emigracijom. Cini mi se da su 'beli mercedes i najveca kuca u selu' deo proslosti. Ne iskljucjem da vi imate drugacije iskustvo. Svakako se slazem da je potrebno ostati sa obe noge na zemlji.


Zavisi u kojim krugovima ste se kretali.

Da ste videli one starije sto su tu dosli pre 30-40 godina ... svi su pljunuta kopija Zikine dinastije. :)
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 11:56 27.07.2007

:-))

Zikina dinastija ))
cyN cyN 12:37 27.07.2007

Nusic

Pa postoje Fema i Zivka i u Londonskom City-ju.

Evo malo Gospodje Ministarke

Zivka: Sta si uradio, crni sine, govori sta si uradio?
Raka: Nista!
Zivka: Ama, kako nista kad si razbio nos sinu engleskog konzula!
I 'ajde sto si mu razbio nos, naposletku omakne se pesnica
pa, desi se, ali sto mu opsova oca?
Raka: I on je meni!
Zivka: Nije istina, ne ume on to, on je vaspitano dete.
Raka: Opsovao mi je. Ja mu lepo kazem: "Skloni mi se s puta ili
cu da te haknem", a on meni "Olrajt"! A "olrajt", to znaci
na engleskom jeziku da mi psuje oca.
Zivka: Nije istina.
Raka: Jeste, ja sam to ucio u lekciji.
Zivka: Pa kad je on tebi kazao "olrajt", sto nisi i ti njemu
kazao "olrajt"?
Raka: E, ne bi me razumeo. A posle, ne bih ja, nego ja njemu
sasvim uctivo kazem: "Kus, svinjo jedna"! a on meni opet
"olrajt"! E, nisam onda mogao vise da se uzdrzim, nego ga
haknem po nosu i opsujem i ja njemu oca.
Zivka: Nesrecnice jedan, znas li ti da je to engleski otac? To nije
nas otac pa da ga psuje ko stigne, nego je to engleski otac!
Ju, ju, ju, gospode boze, sta cu s njim! Vodi mi ga Anka,
ispred ociju, jer cu ga rascerupati kao pile. Skloni mi ga
ispred ociju!


A evo i Pokondirene Tikve

FEMA: Jedanput zasvagda, ja neću da si mi takva kao što si dosada bila. Kakve su ti te ruke, kakav ti je obraz ispucan i izgrđen, kanda si od najgore paorske familije. Opet ti kažem, devojko, ja hoću nobles u mojoj kući.

EVICA: Ali zaboga, majko, nije li me i pokojni otac učio da nije sramota raditi?

FEMA: Šta tvoj otac, on je bio, da ti kažem, prostak, nije razumevao ni šta je špancir ni šta je žurnal. Zato je bog stvorio pedintere da oni rade, a mi da držimo u jednoj ruci zvonce, a u drugoj lepezu.

Olivera Vujnović Olivera Vujnović 13:05 27.07.2007

Re: Fema

Nusic je zaista smesan i zabavan.

Mislim da su primeri primenljivi na sve ljude, a ne na emigraciju. Stavise, mislim da nasi ljudi koji odu negde i debelo zavrnu rukave i rade. Nije bas kao u Fema-Emica dijalogu. Ipak treba prema tim ljudima biti fer.
Buregdzya Buregdzya 11:03 27.07.2007

Iskustva iz komsiluka

Za pocetak ovo mi je prvo javljanje na ovim blogovima, dosada- zadnjih 8 meseci- sam nazalost imao samo ulogu nemog gledaoca jer nije radila registracija novih clanova, te mi nije dopustao mejl adresu etc.

Dakle mogu dati uvid u situciju u Austriji, ne smatram se klasicnom emigracijom nego sam zapao nekako izmedu onog talasa iz 80-ih (mekani razlozi) i ratnih 90-ih (tvrdi razlozi).

U meduvremenu sam proveo nekih 20 godina ovde i imao sam priliku posmatrati mehanizam austrijskog drustva i "zaci mu u pore".

Austrija je mnogima poznata kao konzervativna zemlja, malena, alpska itd. Medutim treba imati na umu je sadasnja Austrija ostatak bivse velesile, i to odnoseci se i na ex-YU. Nemoguce je da su privredne i politicke veze, kulturni uticaji i uticaji mentaliteta od trajanja od nekoliko vekova tek tako izcezli.

Takode, Austrija je 4. najbogatija clanica EU- kako ko vec meri. Nalazi se u samom centru Evrope.

Ovaj uvod je radi boljeg razumevanja zemlje i situacije koja utice na karijeru.

Austrijanci su majstori diplomatije i promidzbe njihovih interesa; niti su glasni kao Nemci niti silni i naprasiti kao svi njihovi susedi (s izuzecem Svicaraca).
Ko zeli praviti karijeru u Austriji mora imati nesto zasta bi Austrijanci davali pare.

Jos je u toku ekspanzija austrijske privrede ka jugoistoku Evrope; Slovenija je vec zavrsena tema, Hrvatska ogoljena do gaca, za Srbiju cete sami vec najbolje znati, Bosna jadna kakva je zasada nema mnogo sta ponuditi osim nekih finansijskih institucija koje se kupuju radi bolje startne pozicije.

Nacelno, znanje srpsko-hrvatskog jezika biva dobro nagradeno. Ali to je samo jedan od mnogih preduslova da bi vas neko 1. primio, 2. da bi se napredovalo.
Nista ne zamenjuje raspologanjem sa hard skills; u to spada dakle opste i strucno znanje, maternji (=nemacki) i engleski jezik. Ostali jezici tu docu vise kao soft skills, dodaj tome jos timski rad.

Raspolaganjem strucnim znanjem i umesnost praviti veze, networking, je presudno u Austriji. Valjda je i odlucujuca razlika Austrijanaca naspram Nemaca, Italijana, Francuza i ostalih zasto tako napreduju i zasto su rado videni poslovni partneri. Sa njima se posle oficijalnog dela sastanka ide na napijanje (kao sa Rusima), oni na vas misle u simbolicnom smislu (zovu vas na odmor, pokloncici itd.).

Velike kompanije su se uglavnom sve vec skrasile svuda diljem Juge, na redu su srednja preduzeca (mala se valjda nece nakaniti). Trude se rekrutirati domace strucnjake ali im to teze polazi za rukom zbog manjka a visi i srednji menadzment je iz Austrije.

Mislim da su Austrijski vlasnici dovoljno pragmaticni da ce za svoje potrebe uposliti onoga koji ce im najbolje voditi poslove. Nacionalnost tu ne igra ulogu. Naglasak je pak na vlasnici - zaposleni. Postati vlasnik necega u Austiji je vec druga prica i da ne duzim moj post cu je izostaviti.

Dakle feel free za dodatna pitanja i komentare.
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 11:25 27.07.2007

Re: Iskustva iz komsiluka

Fenomenlan input. Hvala vam. Ipak smo mi nekako dvoriste Austrije i normalno je sto iniprave expanziju na nase prostore.

A da li mislite da ce se sedista kompanije preseliti na nasa podrucja (kao sto se desilo sa Madjarskom) ili je u pitanju samo prosirenje trzista?
Buregdzya Buregdzya 12:41 27.07.2007

Re: Iskustva iz komsiluka

Olivera Vujnović
Fenomenlan input.


Hvala i vama! Odnosno mene sto se tice ja mogu sva svakim ovde i na ti ako se ne odluci drugacije

Olivera Vujnović
A da li mislite da ce se sedista kompanije preseliti na nasa podrucja (kao sto se desilo sa Madjarskom) ili je u pitanju samo prosirenje trzista?


Odgovor je jednostavan: kompanije se utoliko sele u Srbiju/Beograd koliko to njima donosi dodatnu korist.
Proizvodaci robe imaju manju potrebu selidbe nego ponudioci usluga. Presudno je dakle kolika je potraznja u Srbiji za uslugama stranog porekla.

Pozitivnih primera u Srbiji vec ima, npr. Siemens gradi svoje kancelarije na Novom Beogradu, Mobilkom/VIPnet je dosao i zaposljava kadar... Velike kompanije su medutim daleko manje bitne na nacionalnoj razini nego mala i srednja preduzeca, kicma svake napredne nacionalne privrede.

Velike, strane kompanije mogu poboljsati imidz srpkog trzista, uvesti (punktualno) savremeni know-how, doprineti poboljsanju poslovne klime i bontona. Ali odlucujuce je da se u senci tih velikih kompanija stvore prateca mala i srednja preduzeca.

Moram ukazati ovde na jedno vazno zapazanje mog prijatelja koji je dosao u Srbiju sa stranom kompanijom: za razliku od Slovenije i Hrvatske ljudima u Srbiji kao da fali volja da se "stvari" ne samo dovedu u normalno stanje, nego dalje od toga da se sa elanom pocne trajno graditi i ici na bolje.

Da objasnim: za sledecih 5 godina tesko da ce u Srbiji radikalno da se promeni plima raspolozenja. Ljudi u najboljim godinama kao da su deziluzijonisani i pomalo ukoceni. U najboljem slucaju Srbija bi po sadasnjem trendu (a za koliko godina?) dostigla stanje jedne Grcke. Ali sta je Grcka u areni EU? To je zemlja koja stagnira, vec su je presisale Slovenija a i Ceska je takode na najboljem putu.

Razloga zasto su mladi Srbi paralisani ima ne precac i necu ovde ulaziti ali sam morao ono pomenuti da ne bi bilo prevelikih ocekivanja u srpsku privredu.
networker networker 13:11 27.07.2007

Re: Iskustva iz komsiluka

Olivera Vujnović
A da li mislite da ce se sedista kompanije preseliti na nasa podrucja (kao sto se desilo sa Madjarskom) ili je u pitanju samo prosirenje trzista?


Selidba sedista neke strane kompanije u Srbiju je jos uvek vrlo daleka buducnost, koja se granici sa naucnom fantastikom, ali Boze moj ... zivi bili, pa videli.

Otvaranje regionalnog prodajnog ili distributivnog centra, pa mozda i centra za razvoj i inzenjering je, vec, daleko izvesnije, ali ni to necemo videti bas tako skoro.

Problem nije ni u klimi, ni u bontonu, vec u necem sasvim trecem: ceni radne snage. Jedan od VIP-blogera, Sasa Radulovic, je na svom blogu to bio lepo objasnio (ali izgleda da su se tekstovi izgubili): porezi i doprinosi za radnika u Srbiji iznose oko 70% bruto plate, sto poslodavca u startu koci ili ga tera da pribegne ilegalnim radnjama (prijavi radnika na minimalac, a isplacuje mu ostatak para na ruke). Problem je u tome je sto stranac nece da radi mimo zakona, pa potencijalno ima enormne operativne troskove.

Jedini lek je da se ovi nameti smanje i to ispod granice koja je u regionu i kompanije ce prirodno ici ka mestima gde ih poslovanje manje kosta. A i domace poslodavce ce to naterati da radnike legalno prijave, sto ce automatski obezbediti i neophodan priliv para od poreza u drzavnu kasu. Win-win situacjia.

Samo ... kome to nacrtati?
marijavuk marijavuk 15:11 27.07.2007

diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Etf-ovci se zale na Caju, ali oni upravo vole sto postoji ne jedan takav profesor nego sto ih je vise to su oni na kraju veci heroji. Nemoguci ispitni rokovi, zadaci koje nikada ranije nisi video, koliko puta si izasao na elektroniku to su njihove omiljene teme. Kada postanu diplomirani inzenjeri elektrotehnike i kad shvate da je Srbija najkomplikovanija jednacina, oni pobegnu.
Inzenjeri elektrotehnike najpre ce od sve dece da rese kakvo hoces strujno kolo, znaju kako da digitalizuju signal, znaju odakle mp3, najbolje razumeju http://, ali su losi prodavci, menadzeri nemaju smisla za biznis, losi su pregovaraci. Srbija pored 900 upisanih inzenjera elektrotehnike svake godine na BG ETF nema ideje, nema ljude koji se prilagodjavaju, nema inzenjere sa inicijativom. Cast izuzecima!!!! Svi kukaju na Srbiju, a Srbija to smo svi mi. Svi cekaju da se nesto promeni, da neko promeni, da neko stvori uslove da mladi inzenjeri, koji jos nisu otisli, nadju sebi dobre poslove, dobre plate.
Razocaravajuce je upravo to sto uz inteligenciju ne ide i prakticnost.
SVE STO COVEK STVORIO NASTALO JE IZ NJEGOVE POTREBE ZA TIM.
SVOJU CENU IMA SAMO ONO STO SE MOZE PRODATI



Olivera Vujnović Olivera Vujnović 15:18 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Marijavuk,
Neverovatno ste pogodili sustinu. Da li mislite da na nqasim vakultetima, na primer ETF-u, treba da se osim elektronike uce i Osnove Business-a, Ekonomije i Leadershipa? Ja nekako mislim da bi u tom slucaju ti inzinjeri bili opremljeni da zaista postignu ovo sto ste gore rekli.
marijavuk marijavuk 16:09 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Pregovaranje, prodaja, prezentacija, inicijativa... Sve to fali.
Ja bih licno volela da sam ETF-u ucila Osnove Business-a, Ekonomije i Leadership-a.
Željka Buturović Željka Buturović 16:15 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Da li mislite da na nqasim vakultetima, na primer ETF-u, treba da se osim elektronike uce i Osnove Business-a, Ekonomije i Leadershipa?

osnovi ekonomije treba da budu obavezan predmet u srednjim skolama i fakultetima. ovo ostalo ni slucajno. koga to zanima ne treba da studira etf. etf pravi inzenjere a ne prodavce i "lidere".
zdravosrecno zdravosrecno 16:16 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Нажалост, тај струковни део најновије емиграције има, као и сви остали, недостатак једног веома важног дела `стручног` образовања које се простим речником зове: основно кућно и људско васпитање и култура. Нажалост у свим школама они су проучавали само `марксизам и самоуправљање`, па се сходно томе и понашају.
networker networker 20:05 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Željka Buturović
osnovi ekonomije treba da budu obavezan predmet u srednjim skolama i fakultetima. ovo ostalo ni slucajno. koga to zanima ne treba da studira etf. etf pravi inzenjere a ne prodavce i "lidere".


Tacno, ali ...

... inzenjer u svojoj struci za koju se skolovao izdrzi taman koliko i fudbaler na terenu - do sredine 40-ih godina. Ovde govorim o inzenjerima koji imaju dodira sa ICT, ne o energeticarima kod koji se struka ipak nesto sporije menja. Takodje ne govorim o onima koji se posle studija bave naukom i istrazivanjem (PhD, postdoc, radovi i tome slicno), oni ostaju u svojoj struci cesto do penzije, a ponekad i do smrti (emeritusi, akademici i sl.).

Ovde govorim o 90% diplomaca koji ce se posle fakulteta baviti svojom strukom kao obicni inzenjeri. A sta ih ocekuje? Prvo, cak i obican inzenjer mora da poznaje elemente vestine upravljanja projektima (project management), planiranje materijalnih i ljudskih resursa, raspodela budzeta itd. To je ono sto sefovi ocekuju od njega: njih ne zanima ni napon, ni struja, ni Caja ... vec CENA: koliko ce projekat da kosta, koliko ljudi treba angazovati, koliko sati ce se utrositi za taj posao. Poseban project manager ce inzenjeru uvek biti dodeljen u vecim i bogatijim kompanijama, za slozene projekte. Jednostavne projekte, kao i projekte u manjim firmama planiraju sami projektanti.

Drugo, tempo razvoja tehnologije je ludacki, principi struke se menjaju svakih par godina, a zivotna energija posustaje ... Hteo ne hteo, inzenjer kad zadje pozne godine - pre ili kasnije - mora da se prihvati najpre konsultantskog posla, gde jos uvek "pliva" delimicno u struci, ali mora da ima smisla i za biznis. A onda slede project management, sefovska ili direktorska pozicija - gde se trazi liderstvo, ili product management - gde se trazi smisao za balans izmedju inzenjeringa i komercijale.

Trece, inzenjer mora da stekne vestinu usmene prezentacije svog projekta. Usmeno izrazavanje je na ETF-u potisnuto do krajnjih granica. Vecina ispita su pismeni, student progovori tek na odbrani diplomskog rada. A u praksi ga ceka da ono sto radi maksimalno reklamira. Interni marketing ... Onaj ko se ne reklamira, ne hvali se onim sto je uradio, pa zbog toga njegove rezultate - ma koliko vredne niko ne vidi - toga ni sefovi ne vide i u sledecoj reorganizaciji prvi je na listi da bude proglasen viskom.

Mislim da ETF ipak mora da ljude pripremi na zivot posle struke. Naravno, ne moze se sve nauciti u skoli, ali inzenjerska struka je ipak nesto vise od izvodjenja jednacina koje nikome nisu potrebne (vidi moj prethodni komentar na blogu o formuli za snagu), a neuporedivo vise od resavanja nebuloznih zadataka koji nemaju blage veze sa onim sto se desava u praksi.
kalvarija kalvarija 20:35 27.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Pozdrav Marijavuk,

mislim da bilo koje generalizovanje nije dobro i mislim da ceo kontekst ETF-a i danasnjeg biznisa treba sagledati malo iz istorijske perspektive:) U moje doba elitni fakulteti su bili ETF i Medicina i njih je bilo najteze upisati i zavrstiti. Ti fakulteti su imali privelegiju da dobijaju najbolje srednjoskolske kadrove i time zadrze svoj elitizam skoro 50 godina. U moje doba se znalo ko ide na ETF, a ko na prava i ekonomiju (ne mislim da ovde vredjam bilo koga). I danas u svetu u zemljama sa nerazvijenom strukturom i ekonomijom najbolji idu u inzenjeriju i medicinu, jer problem nerazvijenih ekonomija je stvaranje dobara/proizvoda a ne njihova prodaja. I sa tim se mislim slazemo, jer je potreba naseg drustva/sredine, ka sto ste gore napisali, u to doba bila napraviti proizvode, pa smo stvarali inzenjere koji prave proizvode. Kod nas se uvek sve moglo prodati, ali se nije sve moglo napraviti (mogli smo da prodamo jugica, ali nismo mogli da napravimo bmw-a :) )! Inace prof. Vasiljevic sa katedre za elektroniku je uvek govorio "Pravite ono sto mozete da prodate i ne prodajte ono sto mozete da napravite" (to je po meni 101 poslovanja). Sto se tice menazmenta i inicijative, pa kod nas su i direktori vecih i poznatih firmi (energoprojekt, ptt, distribucija, itd) bili inzenjeri po obrazovanju, tako da ne mogu da se slozim da nije bilo inicijative medju inzenjerima.

Na zapadu je drugacije, ovde je vec duze vremena problem prodati robu a ne napraviti je, pa shodno tome najbolji idu na prava, ekonomiju (business), medicinu, pa tek onda u inzenjeriju. I budimo realni, na zapadu je ekonomija odvojena od drzave jos od 18-19 veka, a kod nas u zadnjih 10-ak godina, pa sada treba malo vremena da se celokupno drustvo i skolstvo preorijentise na biznis stranu i navikne na ekonomske trendove. To je po Oljinom pisanju vec i krenulo da se dogadja, pa sada eto imamo i odliv ekonomske (mislim na obrazvanje) inteligencije.

Sto se sami studija tice, ja sam i dalje misljenja da je neuporedivo teze ukapirati magnetiku i elektroniku nego finasije i marketing :) , a za zivot ja mislim da veci uticaj ima prvi posao nego zavrsena skolica.

Pozdrav
DejanOz DejanOz 01:51 28.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

networker
Mislim da ETF ipak mora da ljude pripremi na zivot posle struke.

Postoji svakako mogucnost obuke na radu, kao i zavrsavanja specijalistickih studija uz rad. To bi bio neki uobicajen nacin sticanja znanja neophodnih za (visi) menadzment kada i ako se neki inzinjer (tj. bilo koji diplomac tehnickog usmerenja) odluci da predje u menadzere. Izbor takvih programa, od graduate certificate do MBA/MBT je ogroman.
kalvarija kalvarija 08:19 28.07.2007

Re: diplomirani inzenjeri elektrotehnike

Doduse koliko je meni poznato razlicite su vrste menadzmenta u raznim delovima sveta tj. u raznim kulturama. americki tip menadzera, koji danas uglavnom dominira, nije isti kao i nemacki ili azijski tip menadzera (dobru studiju na ovu temu je dao Hoefstede http://www.geert-hofstede.com/ ). Mislim da je nasem mentalitetu priblizniji francusko-nemacki stil menadzmenta. I dobro je ako se zavrsi MBA, da sirinu i mogucnost da se radi u ne-tehnoloskim industrijama u profit centrima a ne samo u cost centrima...
Shumar Shumar 23:25 27.07.2007

Emigrant iz Austrije

B92 :

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Jočić kaže da se u Jabukovcu odigrava drama."Drama se sastoji, po prvi put viđena u našim krajevima, da čovek masovno ubija. Radi se o Nikoli R, 68. godište, koji radi u Austriji i došao je pre sedam dana u Srbiju, i u svom rodnom mestu, koliko imamo informacije, do sada je ubio sigurno osam ljudi, dvoje ljudi je teško ranjeno", rekao je on.

"Dao sam naređenje Specijalnim jedinicama da krenu tamo. Dva helikoptera su sletela, i videćemo kako će se ova drama završiti. Ja bih samo želeo da žrtava nema", rekao je Jočić, i dodao da se nada da će se "drama završiti noćas".

Jočić kaže da su motivi ubistva još nepoznati. "Verujte mi kad je osam ljudi ubijeno, to znači da razloga nekog velikog nema. Radi se o nečemu sasvim drugom što nije u domenu racionalnog", rekao je on.



I have a bad feelings about this ...
dracena dracena 10:21 28.07.2007

Ne znam šta pre da pohvalim

da li izbor teme, topic ili retko dobre i nadahnute komentare.

Mnogo sam naučila čitajući ovaj tvoj blog, Olja. Mislim da je on jasno pokazao većinu problema i nedoumica dijaspore, tako da se u principu nema mnogo toga dodati.

Samo bih malo proširila kontekst povratka.
Naime, država Srbija će se sigurno razvijati, alternativa ravoju ne postoji. Svejedno kojim tempom će taj razvoj teći, neminovno će doći trenutak kad će biti potrebno mnogo kompetencija koje Srbija nije u stanju da stvori, što zbog lošeg obrazovnog sistema, što zbog zaostatka u znanju u privredi i čitavom društvu, pa će verovatno morati da se potraže stručnjaci u inostranstvu. Taj trenutak nije daleko. U pojedinim ministarstvima koja se brže reformišu u pitanju su po mojoj proceni meseci. Ljudi iz dijaspore koji smatraju da imaju kompetencije potrebne državi Srbiji, a žele da se vrate, trebalo bi da već sad pažljivo prate zbivanja i budu spremni da brzo reaguju. Njihova prednost nad strancima je znanje srpskog jezika i poznavanje kulture i običaja na terenu.

Ovde bih iskoristila priliku da još jednom predložim vladi Srbije da osnuje jednu nezavisnu agenciju pri ministarstvu za dijasporu koja će pružati podršku povratnicima (oko sredjivanja dokumentacije, upisa dece u školu, učenja srpskog jezika za supružnike i decu, pronalaženje posla, startovanje privatnog preduzeća, pronalaženje stana, odnosno obezbedjivanje privremenog smeštaja, pružanja pravne i finansijske pomoći gde je potrebno). Istovremeno, ona bi služila i kao centar za informisanje celokupne dijaspore o zbivanjima u zemlji i šansama za povratak, kao i prikupljanje podataka o dijaspori koji su vladi potrebni za donošenje zakona i odluka, kao i statistici itd. Ova agencija u početku mora da ima pravnu formu nevladine agencije, ali se ja iz više razloga zalažem da se već od početka planira njeno postupno prerastanje u zadužbinu.
DejanOz DejanOz 10:58 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Ne verujem da je potrebno osnivati jos jednu agenciju. Licno, ne ocekujem nikakvu pomoc od drzave i vlade Srbije, samo ako mogu da se sklone s puta, to bi bilo dovoljno od njih. Sa investicijama u Srbiju ce doci i poslovi na koje ce moci da se prijave i oni koji su privremeno / permanentno van Srbije, kao i ljudi koji tamo nikad nisu ni bili, ali poseduju kvalifikacije. To se, naravno, vec dogadja, ali jos uvek u minijaturi, adekvatno pomenutim investicijama. Pored interneta zivog i zdravog, bas nema potrebe da se drzava bavi informisanjem onih koji zive u svetu (pre ce biti da informacije mogu da idu u obratnom smeru). Ne bih ocekivao od vlade da mi pomaze "privremenim smestajem, pravnom" i (pogotovo ne) "finansijskom pomoci". To je obicno nesto sto rade firme kad zaposljavaju ljude iz inostranstva. Ako to nisu u stanju, tesko da ce moci da zaposle bilo koga ko je navikao na takav tretman (i podrazumeva ga).
dracena dracena 12:15 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Govorila sam o potrebama za stručnim ljudima koje će se javiti u državnoj administraciji. To će se po logici stvari desiti pre nego što stignu obimnije strane investicije.

Vlada po meni mora da ima mesto koje će brinuti o dijaspori, bilo to tebi lično potrebno ili ne. To je njen posao i interes nas gradjana Srbije.
Osim toga, povratnika ima raznih. Sretala sam npr. ljude koji su se iz inostranstva vratili sa gomilom dugovima. Veliki je broj naših gradjana sa višegodišnjim statusom azilanta u evropskim zemljama koje sad države domaćini deportuju u Srbiju. I njima treba podrška.
I na kraju, mislim da ni što se informacija tiče nisi sasvim u pravu. Vlada treba da informiše i dijasporu, bez obzira da li neko koristi Internet ili ne, da li na Internetu ima ili nema onih informacija koje su njemu potrebne iz prostog razloga što informisanje svojih gradjana ne sme da prepusti slučaju. Takodje je neophodno da prikuplja informacije o dijaspori. Naravno i jedno i drugo može da se odvija preko Interneta.
Jedna agencija od nekoliko efikasnih ljudi i nešto opreme nije nikakvo opterećenje za Srbiju. Fondovi za pomoć bi mogli vrlo brzo da počnu da se pune od donacija.
DejanOz DejanOz 12:46 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Jedino se slazem da to Ministarstvo (kada vec postoji, sto licno smatram nepotrebnim) treba da pribavi informacije i konacno oformi neke precizne statistike o ljudima napolju.

Sto se tice ostalog, bice da pricamo o razlicitim stvarima; ja ne mislim da su drzavnim sluzbama potrebni novi zaposleni ako nema priliva sredstava u odredjene oblasti (priliva, naime, ima - npr. iz odredjenih fondova EU, pri cemu onda EU salje i svoje strucnjake, tzv. twinning advisor-e). Drzavnim sluzbama nisu neophodni povratnici koji bi se zaposljavali na pocetnickim pozicijama, posto ima dovoljno onih iz same Srbije koji su sasvim kompetentno u stanju da rade u tim zvanjima. Ja sam, saljuci raniji komentar, mislio na eskperte, a vi vidim pricate o eks-azilantima (kojima je verovatno potrebna pomoc, ali nekako mislim da to nije ovde tema). I na kraju, ne znam koliko je uopste drzavna sluzba (bilo koje zemlje, pa i Srbije) primamljiva za eksperte, koji su valjda u stanju da nadju mnogo dinamicnije, izazovnije, pa i profitabilnije pozicije za sebe. Opet, ja sam pricao o necem drugom, a to je zaposljavanje nasih ljudi iz sveta u privatnom sektoru u Srbiji (strane ili domace kompanije, premda sam prevashodno mislio na strane koje su konkurentnije).
dracena dracena 13:38 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Ako ti ne smeta, ja bih da se dopisujemo na ti. Jako me opterećuje kad moram da pamtim sa kim sam na vi a sa kim na ti.

ja ne mislim da su drzavnim sluzbama potrebni novi zaposleni ako nema priliva sredstava u odredjene oblasti

Nisu im potrebni dodatni zaposleni, nego drugi, bolji. Mislim da je potrebno izvršiti smenu zaposlenih u državnim službama uz smanjivanje njihovog broja.

posto ima dovoljno onih iz same Srbije koji su sasvim kompetentno u stanju da rade u tim zvanjima.

Mislim da nema. U tome i jeste kvaka.

a vi vidim pricate o eks-azilantima

I o njima kad je o agenciji reč, ali ne samo o njima. Ti se verovatno nisi mnogo seljakao, pa ne znaš koliko je teško naći podesan porodični stan ili kuću u Srbiji. Povratnici se sreću sa mnogo sličnih problema koje bi nadležna služba mogla da rešava po utvrdjenim automatizmima ili po službenoj dužnosti.

ne znam koliko je uopste drzavna sluzba (bilo koje zemlje, pa i Srbije) primamljiva za eksperte

Zašto visoka funkcija ili mesto konsultanta ne bi bilo primamljivo? Ima eksperata koji bi se vratili i za znatno nižu platu od dosadašnje u inostranstvu ako dobijaju priliku da nauče nešto novo. A državne funkcije već od srednjeg hijerarhijskog nivoa daju upravo takvu šansu.
DejanOz DejanOz 14:21 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Ako ti ne smeta, ja bih da se dopisujemo na ti. Jako me opterećuje kad moram da pamtim sa kim sam na vi a sa kim na ti.
Nema problema.

Nisu im potrebni dodatni zaposleni, nego drugi, bolji. Mislim da je potrebno izvršiti smenu zaposlenih u državnim službama uz smanjivanje njihovog broja.
Smena se vec obavlja, o cemu sam imao prilike da se uverim (i nemalo iznenadim). Na zalost, iz nekog razloga, briljantni mladi ljudi koji od nedavno rade sa entuzijazmom pri ministarsvima vlade Srbije su jos uvek u totalnoj senci.

Mislim da nema. U tome i jeste kvaka.
Za ono koliko sredstava pritice (malo) ima dovoljno i to sam imao prilike da vidim.

Ti se verovatno nisi mnogo seljakao, pa ne znaš koliko je teško naći podesan porodični stan ili kuću u Srbiji. Povratnici se sreću sa mnogo sličnih problema koje bi nadležna služba mogla da rešava po utvrdjenim automatizmima ili po službenoj dužnosti.
Iskreno, ne znam o kakvim povratnicima se tu radi. Ja ne pricam o onima koji se vracaju zbog nostalgije ili zato sto nisu mogli da ostanu na Zapadu, vec o onima koji su pronasli za sebe novu karijeru u Srbiji (recimo). Ali, OK, ako neko treba da im pomogne (mada ne shvatam zasto), onda neka pomogne.

Zašto visoka funkcija ili mesto konsultanta ne bi bilo primamljivo? Ima eksperata koji bi se vratili i za znatno nižu platu od dosadašnje u inostranstvu ako dobijaju priliku da nauče nešto novo. A državne funkcije već od srednjeg hijerarhijskog nivoa daju upravo takvu šansu.
Pa ne znam, mozda zaista ima takvih eksperata, ne mogu ja da tvrdim da nesto ne postoji. Samo, nije mi logicno da bi neko, iz cista mira, presao na posao sa manjom platom, losijim sredstvima za rad na poslu, slabijim timom, te pritom pristao na neplacanje preseljenja porodice i tome slicno. Ali, mozda ima i takvih.
Željka Buturović Željka Buturović 14:52 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Ovde bih iskoristila priliku da još jednom predložim vladi Srbije da osnuje jednu nezavisnu agenciju pri ministarstvu za dijasporu koja će pružati podršku povratnicima (oko sredjivanja dokumentacije, upisa dece u školu, učenja srpskog jezika za supružnike i decu, pronalaženje posla, startovanje privatnog preduzeća, pronalaženje stana, odnosno obezbedjivanje privremenog smeštaja, pružanja pravne i finansijske pomoći gde je potrebno).

oni emiranti kojima je potrebna drzava da im nadje smestaj i slicno u srbiji, realno, tesko da mogu da toj srbiji pomognu. koliko znam, drzava u srbiji ne pomaze selidbu niti nalazi smestaj svakom beskucniku.

drzavno mesanje u povratak "strucnih" je dusu dalo za zloupotrebe i treba ga izbeci po svaku cenu. x puta sam se uverila da su ljudi u srbiji (ne racunajuci one koji se bave konkretnom oblascu) nesposobni da procene uspeh i znanje ljudi koji zive u inostranstvu i kao rezultat nesposobni da dovedu one koji bi im zaista pomogli. ono sto se uglavnom radi je dovodjenje ljudi iz inostranstva koji im govore ono sto oni vec "znaju" tj. ono sto zele da cuju. a takvih i u srbiji ima sasvim dovoljno.

dracena dracena 15:05 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Pa ne znam. Pokolebali ste me prilično.
Mislila sam da treba osnovati neku službu koja bi intervenisala tamo gde zbog propusta države postoje smetnje za povratak stručnih ljudi.
(Naravno, pošto je jako teško razdvajati gradjane po bilo kom kriterijumu, ta moja zamišljena agencija bi morala da se prihvati i problema ostalih povratnika.)
Ali moguće je da moja ideja i nije tako dobra kao što mi se čini.
Tarkovski Tarkovski 15:12 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

drzavno mesanje u povratak "strucnih" je dusu dalo za zloupotrebe i treba ga izbeci po svaku cenu. x



Sigurno da neki horuk, idi-mi-didji-mi, brat-bratu ili slican sistem nije odgovarajuci ali pametna politika itekako moze da omoguci da se stvori povoljna klima za ulaganje "emigrantskog" kapitala, znanja i rada.

Pogledajmo sta rade i sta su uradili Izrael, Irska, ... Nisu potrebene neproduktivne birokratije potrebna je osmisljenost..
DejanOz DejanOz 15:26 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Tarkovski
...ali pametna politika itekako moze da omoguci da se stvori povoljna klima za ulaganje "emigrantskog" kapitala, znanja i rada...

Iz mog (i samo mog) ugla, "pametna politika" bi se sastojala u otvaranju trzista i privlacenju stranih investicija... nisam uveren da je bilo sta osim toga neophodno.
Tarkovski Tarkovski 18:13 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Ja mislim da pametna politika moze da ucini daleko vise i to preko dodatnih poreske olaksice cak i stimulacija za povratak: otvaranja biznisa, zaposljavanje u firmama, prenos fondova u nase banke, gradjene kuca/ kupovinu stanova, ulaganja u investicione fondove, stimulacije oko skola i obdanista, ...

Ako bismo da vratimo pamet i ljude a i njihovu decu onda to ima svoju cenu ali ipak - po meni - i izuzetan ROI.
DejanOz DejanOz 18:39 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

Tarkovski
Ja mislim da pametna politika moze da ucini daleko vise i to preko dodatnih poreske olaksice cak i stimulacija za povratak: otvaranja biznisa, zaposljavanje u firmama, prenos fondova u nase banke, gradjene kuca/ kupovinu stanova, ulaganja u investicione fondove, stimulacije oko skola i obdanista, ...

Ako bismo da vratimo pamet i ljude a i njihovu decu onda to ima svoju cenu ali ipak - po meni - i izuzetan ROI.
Mislim da sam ja mozda drugacije shvatio o cemu se prica ovde. Naime, nisam shvatio ovo kao pricu o "povratku" (radi povracaja neke emigracije nazad u zemlju). Mene pre svega zanima mogucnost dobijanja dobrog posla u Srbiji (bilo u kom sektoru u principu, ali najverovatnije u stranim kompanijama). U tim okolnostima su ove olaksice i stimulacije potpuno nepotrebne, stavise meni licno deluju odbojno, ja ih recimo ne zelim za sebe. Ipak mislim da su te ideje pre svega od koristi onima koji se bas nisu snasli u inostranstvu ili iz nekog drugog razloga imaju preku potrebu da se vrate u Srbiju.
Nevena Nevena 23:44 28.07.2007

Re: Ne znam šta pre da pohvalim

dracena
. ...
Takodje je neophodno da prikuplja informacije o dijaspori. ....


Mislite da to vlada ne cini? Zato nam je i osnovala cak i Ministarstvo za dijasporu a kao sarenu lazu. Vlast zna tacno ko u dijaspori koliko kapitala ima i trudi se maksimalno da taj kapital privuce i preuzme. Pri tom njoj nisu potrebni vlasnici kapitala iz dijaspore da se oni vrate vec u Matici smatraju kako ONI tim kapitalom treba i mogu da upravljaju. Mnogo je primera iz prakse pokusaja ljudi iz dijaspore da ulazu svoj kapital u Srbiji ali su prosli kao bosi po trnju.
Jedino mladi mogu da im veruju, da veruju u te utopijske ideje i price brizi i ministarstvima za dijasporu koja je prezivela i Savete za dijasporu i minsitarstvo za istu od koje nikakve koristi nije imala osim sto to sve samo nju i kosta. Cemu birokratija i prosirenje ionako dzinovske birokratije da bi se privukao kapital. Za tako nesto je potrebno bas smanjenje birokratije a ne njeno prosirivanje.
Jos jednom, niko ne ceka na povratak ljudi i kapitala vec samo kapitala a koji krokodili u mutnoj bari progutaju za tili cas.
Zedo Zedo 23:39 17.09.2007

Evolucija emocija

Evo najsvežiji primer:
neko neformalno okupljanje, dugogodišnji prijatelji i bivše komšije koji se isto toliko nisu videli, punih 16 godina...
Ajde sada ih ti odvedi kod tebe, da vide gde živiš - kaže mi mama poluglasno.
Ja kažem: Mislim da ih ne interesuju mojih 38m2, to su samo zidovi. Svi mi imamo špajz.
Oni kažu: Nama je bitno da vidimo tebe, tvoju ženu, tvoje dete - i da pokušamo da se ispričamo bar malo...

Pratili smo ih na stanici dok nije otišao voz, a oni plaču. Ne znaju da ćemo se uskoro ponovo videti.
Olivera Vujnović Olivera Vujnović 19:59 13.10.2007

:-(

Tuzno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana