Propast opšteg dobra: The Tragedy of the Commons

nsarski RSS / 30.07.2007. u 18:12

682-1-thumb.gif

Garret Hardin

Ove je naslov poznatog eseja Gareta Hardina (Garrett Hardin, 1915-2003) koji je, u vreme kad je štampan u časopisu Science, 1968., izazvao veliko interesovanje medju environmentalistima, filozofima, sociolozima, a kasnije su teze iz tog rada prihvaćene i od strane ekonomista, biologa, ekologa, itd. Radi se o konceptu koji nije revolucionarno nov, ali je Hardin uspeo da ga formuliše u modernoj, egzaktnoj formi tako da ga je moguće tretirati matematički u okviru teorije igara. Ja sam, razume se, očekivao da će neko od strucnjaka za ekologiju ili ekonomiju na ovom blogu da napiše par reči na ovu temu. Kako se moje čekanje oduzilo, odlučio sam da probam sam, ali sa tezištem na nečemu drugom.

I jedna vazna napomena: ovo nije politički blog.

Šta je "Tragedy of the Commons?"

To je, pre svega, koncept o tome kako slobodan pristup i nekontrolisano korišćenje nekog opšteg dobra dovodi do propasti (uništenja, tragedije) tog dobra. Ova ideja nije nova i moze se naći još kod Aristotela. Štaviše, ja mislim da ovaj koncept propasti na precizan način ilustruje fundamentalnu kontradikciju u načinu čovekovog delovanja i postojanja, ali o tome nize.

Da bi ilustrovao osnovnu ideju, Hardin uvodi parabolu o javnom pašnjaku (opštem dobru, ili Commons) na koji svako moze prema zelji da dovodi svoje zivotinje na ispašu. U interesu pojedinca je da dovodi što više zivotinja jer mu tako dobrobit raste. Dodavanjem svake nove zivotinje pojedinac profitira, ali se time za neki iznos degradira pašnjak i svi po malo gube. Zarada je individualna, a šteta kolektivna - nešto kao u doba socijalističke ekonomije: zaradu pokupi preduzeće, a gubitke pokriva drzava (kolektiv). Konačni ishod ovog procesa je propast opšteg dobra, u ovom slučaju totalna degradacija pašnjaka.

 

Obično se smatra da nema ničeg lošeg u tome što pojedinac pokušava da maksimizira svoju dobit - to je sastavni deo ljudske prirode - i pojedinac nije rukovodjen nikakvim posebno zlim namerama prema drugima. On jednostavno radi ono što njemu odgovara. Ipak, takvo delovanje dovodi do propasti. Osim, naravno, ako su resursi (veličina pašnjaka, recimo) neograničeni, što je retko, ili nikada, slučaj.

Ovu vrstu razmišljanja moguće je primeniti na ekologiju, na primer. Ljudi, kao jedini garbage producing animals u prirodi, će da recikliraju otpad, na primer, ako veruju da će i drugi da se pridruze ovoj akciji i da tako, kolektivno, doprinesu opštem poboljšanju okoline. Medjutim. Ako pojedinac ne veruje da će i drugi reciklirati, onda se i on rukovodi logikom: "Zašto ja da recikliram, kad je potencijalno poboljšanje beznačajno u odnosu na zagadjenje koje drugi proizvode?". Jasno je da se slična logika moze upotrebiti i kad se razmišlja o preteranom ribolovu, degradaciji puteva i saobraćajnom kolapsu, zagadjenju bukom, kontroli radjanja i planiranju porodice, itd. Mnogo je primera ljudskih delatnosti gde neograničeno korišćenje resursa dovodi do kolapsa tih resursa. Vazno je primetiti još i da se ovaj fenomen pojavljuje sa povećanjem broja ljudi na Zemlji - u vreme kad je homo sapiens ziveo u manjim grupama i lovio za hranu, resursi su bilo ogromni (praktično neograničeni), a ljudi malo, tako da ovaj problem nije ni postojao.

Jedan način da se reši ovaj paradoks je uvodjenje kontrolisane ekploatacije. Medjutim, ovo nas razmišljanje sada dovodi do već političkih pitanja, kao: "Ko će da propiše i nadgleda kontrolu?" Ali, ostavimo ovo pitanje po strani.

Mene ovde zanimaju, druge, opštije implikacije celog problema. Da bi do njih došli, moramo prvo da se slozimo oko toga šta je to, zapravo Commons?

Commons, ili opšte dobro, je resurs pristupačan svima. Voda, vazduh, radio frekvencije, Antarktik, svemir, internet, itd, su primeri na koje odmah pomislimo (primetimo da skoro ni jedan od ovih resursa nije neograničen). Korišćenje nekih od ovih resursa je regulisano, nekih još nije. Povećanjem broja stanovništva (a pravo na neograniceni broj dece imamo svi, u principu), sve je manje neregulisanih resursa, i sve više zakona koji ograničavaju način njihove eksploatacije. Moguće je čak reći da je priča o istoriji čoveka zapravo priča o redukciji opšteg dobra i kompeticiji za isti.

Kada je Kolumbo otkrio Ameriku, Evropa (tačnije evropske imperije Španija i Portugalija) su novi kontinent videle kao opšte dobro koje se moze eksploatisati neograničeno. Danas, pola milenijuma kasnije, tako nešto je nezamislivo. Na sličan način su evropske zemlje videle Afriku kao Commons, i tako je koristile, pa smo sada suočeni sa degradiranim i unazadjenim kontinentom koji se bori da se spasi bolesti, gladi i siromaštva. Ditto za odnos SAD prema Juznoj Americi, a siguran sam da mnogi mogu da se sete svojih primera. Neki ljudi dozivljavaju da su vlast i novac, na primer, opšta dobra koje oni mogu da eksploatišu prema svojim sposobnostima i nahodjenju.

Sada dolazi špekulativni deo ovog bloga.

Interesantno je da Commons ne mora obavezno da bude neki materijalni pojam, kao taj pašnjak na primer. Recimo, mnogi ljudi smatraju da je sloboda govora opšte dobro i da čovek kao pojedinac ima pravo da iskaze svoje mišljenje. Medjutim, i sloboda govora je regulisana - niste slobodni da se u bioskopu razderete :"Pozar!", ako pozara nema.

Pre nekog vremena čitao sam komentar neke osobe (ne sećam se imena - znam sigurno da nije Timoti Liri) koja se zalagala za totalnu deregulaciju zakona o narkoticima. I, pored ostalog, taj kaze: "Drzava reguliše koje psiho-aktivne supstance je legalno koristiti, a koje nije. Mozete da se napijete alkoholom, ili koristite lek protiv bolova, ili da konzumirate nikotin, ili lepak. Ja volim da konzumiram heroin, ili LSD, zato što tako sebe dovedem u stanje euforije, ili halucinacije, ili već čega, i to je moja stvar, nikom drugom ne škodim Odakle drzavi pravo da zabrani LSD i tako reguliše moja mentalna stanja". Ha?! Odakle drzavi pravo da reguliše moja mentalna stanja?!

Tada sam prvi put čuo za ideju da mentalna stanja mogu da se tretiraju kao Commons (mada taj ovu paralelu nije eksplicitno pomenuo). Moje mentalno stanje je moja stvar, i ja ga mogu koristiti kako zelim - ovo je stvar vezana za bazične slobode; naizgled jednostavna propozicija. Dakle svi oni koji pokusavaju da mi u glavu usade misao da je Pepsi bolji od Švepsa, ili da kupim ovu pastu za zube, ili glasam za ovog ili onoga, ili da volim/mrzim ove ili one narode i u to ime se naoruzam i borim se na nekoj strani, i slično, zapravo mene tretiraju kao opšte dobro, kao Commons, koji se moze prema njihovom nahodjenu eksploatisati. Ukratko, moja svest je, dakle, medijum za indoktrinaciju i "pranje mozga". (Američke "psyop" aktivnosti u Iraku, na primer, su smišljene "to win hearts and minds of the Iraqi people"). Nimalo zavidan polozaj.

Nove tehnologije kreiraju nove granice, nova opšta dobra, nove Commons - internet je jedan primer. Razvojem interneta pojavio se, na primer, blog kao opšte dobro. Prvi impuls korisnika bloga (ne svih, razume se) je da ovaj resurs koriste na nekontrolisan način. I već su se pojavile kritike na ovaj način korišćenja javnog medija. Neograničeno i nekontrolisano korišćenje bilo kog resursa postoji samo u bajkama, jer takva eksploatacije pre ili kasnije dovodi do propasti, degradacije tog resursa, i kako kaze Hardin, "Therein lies the tragedy of the Commons".

 

 

 



Komentari (83)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Vlasta Vlasta 18:31 30.07.2007

Bravo i preporuka!

Jedino se ne bih složila sa konstatacijom da je ekploatisanje neke (tuđe) teritorije danas nezamislivo. I te kako je zamislivo, nažalost, da ne krećemo sa primerima. Nije otvoreno kao kod nekadašnjih kolonizatora, ali je evidentno i ništa manje brutalno.
Atomski mrav Atomski mrav 19:00 30.07.2007

Re: Bravo i preporuka!

O, da. I te kako postoji eksploatacija samo su metode modernije i perfidnije. I to ne samo teritorija.
Što se interneta tiče, internet 2 (www2) je jedna od ideja kao ukinuti ravnopravnost na Netu, ali ne zbog opasnosti od degradacije i uništenja interneta (resursa koji ga čine) već zbog nelojalne konkurencije, monopola i slično. Veliki jednostavno ne žele da dele tako moćan resurs sa ostalima...
nsarski nsarski 19:51 30.07.2007

Re: Bravo i preporuka!

Ima eksploatacije, naravno, samo u drugacijem vidu. Ja sam mislio na ona vremena kada su, u Oklahomi na primer, ujutru naseljenici zajahali konje i dokle do veceri stignes - to je tvoj posed. Takozvani "land run". U filmu "Aguirre the wrath of God", Hercoga, glavni junak, spanski osvajac, putuje ladjom Amazonom i kaze: "Svakog jutra kad ustanem, zemlja kojom vladam je sve veca i veca". Oni nesrecnici, naravno, ne smeju ni da se iskrcaju na obalu da ih ne bi napali domorodacki ratnici.
Hteo sam da kazam da takve direktne eksploatacije nema. Drugih, skrivenih, ima. USA je jedna od retkh zemalja koja i danas siri svoju teritoriju. (Btw, oni pricaju da je napad na Perl Harbor bio prvi napad strane vojske na americku teritoriju, sto nije tacno. Havaji su tada bili protektorat, tek je bila stavlkjena sapa, i nisu bili deo americke teritorije i savezna drzava kao sada. Ali, istoriju pisu pobednici).
antioksidant antioksidant 20:02 30.07.2007

Re: Bravo i preporuka!

Btw, oni pricaju da je napad na Perl Harbor bio prvi napad strane vojske na americku teritoriju

a panco villa?? koliko se secam, on je upao u sad u neki grad, napio se u kafani, i onda se povukao, pre nego sto su ga amerikanci pojurili. ali je ipak drzao u okupaciji deo americke teritorije (kafanu i bordel) neko vreme (par sati)
nsarski nsarski 20:50 30.07.2007

Re: Bravo i preporuka!

To mu dodje kao Uzicka Republika:)))
kuki kuki 19:04 30.07.2007

Osvrt

Mozda me navedeni primeri odvode na pogresne konsatacije ali ipak:
Jedan način da se reši ovaj paradoks je uvodjenje kontrolisane ekploatacije.

Ili ce to pak da regulise ekononomija: sto je necega manje, vise kosta, pa se stize do cifre kada nije uopste isplativa dalja eksploatacija.
"Drzava reguliše koje psiho-aktivne supstance je legalno koristiti, a koje nije. Mozete da se napijete alkoholom, ili koristite lek protiv bolova, ili da konzumirate nikotin, ili lepak. Ja volim da konzumiram heroin, ili LSD, zato što tako sebe dovedem u stanje euforije, ili halucinacije, ili već čega, i to je moja stvar, nikom drugom ne škodim Odakle drzavi pravo da zabrani LSD i tako reguliše moja mentalna stanja".

Drzava regulise ovo jer lecenje od LSD zavisnosti je isuvise kosta, sto kroz tretman zavisnika, tako i kroz posledice koje zavisnik moze da izazove (npr. povreda druge osobe ili ucinjena steta).
nsarski nsarski 19:30 30.07.2007

Re: Osvrt

Da, ali drzava ne propisuje koliko cigareta sme da se popusi, ili pica popije. A lecenje od ovoga je takodje skupo. I, ja se nisam zalagao za deregulaciju narkotika, vec sam tu nasao vezu sa kontrolom svesti.
MeHiLow MeHiLow 20:14 30.07.2007

Re: Osvrt

Pri tom, LSD ne izaziva nikakvu vrstu zavisnosti. @kuki: Proverite podatke pre nego sto iznesete misljenje.

Inace, veoma, veoma interesantan koncept tretiranja prostora svesti kao commonsa. On to u sustini i jeste, to nije nova ideja (inace, mislim da je "mentalno stanje" dosta formalan i uskogrud opis koji posmatra samo okvir za prakticno beskonacan prostor ljudskog uma) ali posmatrati ga kao eksploatisan zajednicki resurs, sto implicira i njegovu konacnost, otvara u najmanju ruku prostore za neke nove koncepcije etike, a bogami i memetike.
nsarski nsarski 20:28 30.07.2007

Re: Osvrt

Bullseye, Mihajlo! :)))
Ljudi su veoma inventivni kad je u pitanju nalazenje novih Commons-a. Ako ne eksploatacija, a ono podela stete je jedan od trendova. Mentalna stanja samo otvaraju nove prostore za eksploataciju.
kuki kuki 20:33 30.07.2007

Re: Osvrt

nsarski: Kao sto rekoh, mozda su me primeri zaveli. A drzave se itekako mesaju u koriscenje duvana i alkohola. Iz istih razloga. Nigde nisam pomenuo deregulaciju narkotika pa ne razumem razlog tvoje opaske.
kuki kuki 20:53 30.07.2007

Re: Osvrt

MeHiLow: koja je svrha tvog komentara "Proverite podatke pre nego sto iznesete misljenje" ? Da li uopste shvatas sta si rekao? Pa skoro za skoro svaku rec u nastavku tvog misljenja, neko bi mogao da te uputi da prvo proveris podatke. Besmisleno.

nsarski - izvini za troll ali mi je pun kufer (ocigledno nisam mogao da odolim) ovih sto popuju u stilu: "iznesi podatke", "a je li bi ti to mogao necim da potvrdis", "odakle ti ta informacija", "na osnovu cega ti to tvrdis" i sl.
Ponavljam, navedeni primeri su izazvali moje komentare. Mozemo da diskutujemo o tome ili da ih prosto preskocimo, ali na popovanje nisam mogao da ne reagujem. Izvini jos jednom. Posto bi mi bilo zao da ova lepa tema ode u kraj, necu vse vise javljati za rec. Idem da proveravam podatke :)
nsarski nsarski 22:35 30.07.2007

Re: Osvrt

Izvini, tek naknadno nadjoh tvoj komentar. Drzava se mesa u distribuciju duvana i alkohola i na tome dobro zaradjuje, hvala na pitanju. Rekao sam da se ne mesa u to koliko ces da pusis, i da li ces sebe da otrujes alkoholom ako to zelis. Tu nema ogranicenja. Sa drugim narkoticima je situacija drugacija.
antioksidant antioksidant 19:08 30.07.2007

stanja menta

Odakle drzavi pravo da reguliše moja mentalna stanja?!

u filmu drakstor kauboj mat dilan kaze da u narkomani jedine osobe koje sa sigurnoscu znaju kako ce se osecati za pola sata - dovoljno je da procitaju etiketu na supstanci koju ce uzeti.
ivana23 ivana23 19:18 30.07.2007

Nesto sa pasnjakom...

i njegovom degradacijom nije bas logicno. ''Dodavanjem svake nove zivotinje pojedinac profitira, ali se time za
neki iznos degradira pašnjak i svi po malo gube. Zarada je individualna, a šteta kolektivna... ''

Pasnjak zavisi i od svog kvaliteta, vremenskih uslova i dr. Po ovakvoj susi mnostvo zivotinja (stoke) bi ga
svakako opustosilo, ali ako bi bili naizmenicno suncani i kisni periodi (da to nazovemo normalni vremenski
uslovi) pasnjak bi samo profitirao. Sto vise stoka pase, trava se brze obnavlja, dodatno ga stoka djubri, pa
mu dodaje na kvalitetu u narednom periodu.
Ukoliko na pasnjaku ne bi uopste bilo stoke onda bi on degradirao u nekom apsolutnom iznosu.
antioksidant antioksidant 19:31 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Sto vise stoka pase, trava se brze obnavlja, dodatno ga stoka djubri, pa
mu dodaje na kvalitetu u narednom periodu.

poenta je u tome da postoji ogranicenje u "sve vise stoke". u odredjenom trenutku stoka previse pase i pasnjak ne stize da se obnovi. a pojedincima to nije bitno jer su im interesi u uzem vremenskom okviru (da stoka bude danas sita) nego sto su interesi zajednice (da pasnjak bude tu i sledece godine). naravno da ja svaki pojedinac svestan da njegovo ponasanje (prekomerna pasa) ugrozava pasnjak ali je isto tako svestan da od njegovog ogranicenja pase nema koristi jer ukoliko on ne izvede sve krave na pasu, jedina posledica je da su njegove krave gladne a pasnjak ce i onako propasti jer ce drugi izvesti vise krava koje ce upropastiti pasnjak.
tako sam ga lepo napisao da ni ja ne shvatam sta sam hteo. ako neko moze ovo jednostavnije - molim da to i uradi.
rivermerchant rivermerchant 19:37 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Lepo si napisao, indeed. Jasno je takodje da te krave kad su site daju vecu proizvodnju, i da je to glavni cilj kravo-vlasnika.
nsarski nsarski 19:38 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Prvo, taj primer je naveo Hardin. Ja nisam strucnjak za stocarstvo, ali mi se cini da prevelika eks[ploatacija moze da dovede do unistenja pasnjaka. Znam da su u Teksasu ratovali farmeri koji su drzali ovce protiv farmera koji su gajili krave, bas oko ispase. Na kraju, ovde je vazan princip. Ako ti se ne svidja primer sa pasnjakom, razmisli o eksploataciji mora i industrijskom ribolovu. Danska i Irska i Severnoatlantske zemlje se svako malo zakace oko fishing rights.
antioksidant antioksidant 19:43 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Jasno je takodje da te krave kad su site daju vecu proizvodnju, i da je to glavni cilj kravo-vlasnika.

da i to nije sporno. pitanje je samo sta kravovlasnici rade sa viskom koji stvore na taj nacin. ako ulazu u pasnjak - to je ok, ali da li ulazu u nesto sto nije njihovo (pasnjak pripada svima)? sumnjam.
to ti je ista prica sa nasim privatizacijama - sumnjam da iko moze sporiti potrebu da se "drustveni" kapital privatizuje (jednostavno nije dovoljno efikasan u stvaranju nove vrednosti) ali je pitanje - sta ce se uraditi sa tim novcem koji se dobije od privatizacija?
ivana23 ivana23 19:48 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

antioksidant
Sto vise stoka pase, trava se brze obnavlja, dodatno ga stoka djubri, pa mu dodaje na kvalitetu u narednom periodu.poenta je u tome da postoji ogranicenje u "sve vise stoke". u odredjenom trenutku stoka previse pase i pasnjak ne stize da se obnovi. a pojedincima to nije bitno jer su im interesi u uzem vremenskom okviru (da stoka bude danas sita) nego sto su interesi zajednice (da pasnjak bude tu i sledece godine). naravno da ja svaki pojedinac svestan da njegovo ponasanje (prekomerna pasa) ugrozava pasnjak ali je isto tako svestan da od njegovog ogranicenja pase nema koristi jer ukoliko on ne izvede sve krave na pasu, jedina posledica je da su njegove krave gladne a pasnjak ce i onako propasti jer ce drugi izvesti vise krava koje ce upropastiti pasnjak.tako sam ga lepo napisao da ni ja ne shvatam sta sam hteo. ako neko moze ovo jednostavnije - molim da to i uradi.

Naprotiv, sl. godine ce biti jos vise trave! Zaboravili ste opasku o djubrenju pasnjaka. Krave pasu travu, ne
cupaju je iz korena! I kako se utvrdjuje sta je to prekomerna pasa? Trave ima ili nema i ona je obnovljiv
resurs, nije bitan broj krava, a mozda i ovaca koje ''dublje'' pasu (nizi je nivo trave posle njihove ispase).
Ovaj primer sa pasnjakom nije srecno izabran.
rivermerchant rivermerchant 19:54 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

"pitanje je samo sta kravovlasnici rade sa viskom koji stvore na taj nacin."

Pa sta znam... kupuju cokoladne bananice, zlatne klozetske solje, penis-enlargement potions? Danasnje stanje planete je verovatno najbolji testament tog ljudskog mentaliteta, i ne izgleda da ce se neko konstruktivno i inteligentno resenje naci/implementirati. Na kraju ce se bogati jos vise obogatiti by way of raping and pillaging the environment, pa ce moci sebi da kupe the latest and greatest Ionic Breeze air purifier. All hail to the King of Toxic Dump... :bljak:

ivana23 ivana23 19:56 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

nsarski
Prvo, taj primer je naveo Hardin. Ja nisam strucnjak za stocarstvo, ali mi se cini da prevelika eks[ploatacija moze da dovede do unistenja pasnjaka. Znam da su u Teksasu ratovali farmeri koji su drzali ovce protiv farmera koji su gajili krave, bas oko ispase. Na kraju, ovde je vazan princip. Ako ti se ne svidja primer sa pasnjakom, razmisli o eksploataciji mora i industrijskom ribolovu. Danska i Irska i Severnoatlantske zemlje se svako malo zakace oko fishing rights.

Da, to je mnogo bolji primer! Zbog toga (prvenstveno) Norveska nije usla u EU.
antioksidant antioksidant 19:59 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Naprotiv, sl. godine ce biti jos vise trave! Zaboravili ste opasku o djubrenju pasnjaka. Krave pasu travu, ne
cupaju je iz korena

ali imas milion krava na jednom malom poljancetu velicine prosecne dnevne sobe i tolike krave prave hladovinu, pa sunce ne dopire do zemlje i trava ne moze da raste.
i zato je ovo najbolji primer (hardin je bio veoma srecan kada ga je izabrao)
ivana23 ivana23 20:21 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

antioksidant
Naprotiv, sl. godine ce biti jos vise trave! Zaboravili ste opasku o djubrenju pasnjaka. Krave pasu travu, ne cupaju je iz korena ali imas milion krava na jednom malom poljancetu velicine prosecne dnevne sobe i tolike krave prave hladovinu, pa sunce ne dopire do zemlje i trava ne moze da raste.i zato je ovo najbolji primer (hardin je bio veoma srecan kada ga je izabrao)

Antioksidant, nije mi bio cilj da se prepirem. Ni da dajem neargumentovane opaske. Pokusala sam razlozno
da objasnim da taj primer nije srecno odabran.
Nsarski , potpuno je o.k. sve sto ste napisali, ima nebrojeno primera unistavanja javnog dobra. Licno bih
navela svoju ulicu (u strogom centru Bg) kojom je tesko proci od (izvinjavam se) izmeta kucnih ljubimaca,
a od cega vlasnici tih zivotinja okrecu glavu. Banalan primer, ali suocavam se sa njim svaki dan.
nsarski nsarski 20:30 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Pa, javno dobro, kao sto su zajednicke prostorije u soliteru, su vec dovoljan primer mnogima koji zive u takvim environmentima..
antioksidant antioksidant 20:36 30.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

izvinjavam se - u pravu si.
ali prihavti ovo kao moju zloupotrebu "opsteg dobra" - bloga.
i jos jednom - idemo dalje
DeMarti DeMarti 09:11 31.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

Evo ti preciznog primera sa pasnjakom:
1) Pasnjak velicine 1000x1000m.
2) jednoj kravi potrebno je 1m2 prostora
Da li je blisko zdravom razumu da takav pasnjak ni u kom slucaju ne moze da hrani 10 miliona krava koje?
Poenta je da nista nije neograniceno
Wlayco Wlayco 11:00 31.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

A Vi izgleda ne znate bas puno o ispasi i stocarstvu... Probajte zamisliti npr. 10000 krava na 1000 ari pasnjaka. Ispade da bi beskonacan broj krava koje beskonacno mnogo pasu doveo do beskonacno mnogo trave. Paradox?
Wlayco Wlayco 11:04 31.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

E ko smesti kravu na metar kvadratni ja mu je poklonim... :))
antioksidant antioksidant 12:37 31.07.2007

Re: Nesto sa pasnjakom...

E ko smesti kravu na metar kvadratni ja mu je poklonim... :))

imam drugara mesara. moze li on da se prijavi za nagradu?
Atomski mrav Atomski mrav 19:23 30.07.2007

Blistavi um

Kako ono beše teza dr. Džona Neša - svaki pojedinac treba da radi u svom najboljem interesu i najboljem interesu grupe/zajednice?
Ako bismo vodili računa o kolektivnim interesima kao i o svojim, bilo bi daleko manje problema sa "Commons", a i u drugim sferama ljudskog delovanja. No, to je ipak pomalo utopija...
nsarski nsarski 19:41 30.07.2007

Re: Blistavi um

Ova paradigma o preteranoj eksploataciji bez obnavljanja je posluzila J. Diamond-u kad je pisao knjig "Kolaps". Recimo civilizacija Uskrsnjih Ostrva je propala zahvaljujuci bas ovom mehanizmum i losim odlukama (posekli su sve palme na ostrvu).
antioksidant antioksidant 19:44 30.07.2007

opste dobro???

Dakle svi oni koji pokusavaju da mi u glavu usade misao da je Pepsi bolji od Švepsa, ili da kupim ovu pastu za zube, ili glasam za ovog ili onoga, ili da volim/mrzim ove ili one narode i u to ime se naoruzam i borim se na nekoj strani, i slično, zapravo mene tretiraju kao opšte dobro, kao Commons, koji se moze prema njihovom nahodjenu eksploatisati

dakle - svi potrosaci u potrosackom drustvu su "opste dobro" ili svi glasaci u "demokratiji" su "opste dobro".
da li to znaci da smo mi kao glasaci i kao opste dobro - potrosiv resurs, koji ce u konacnom ishodu - propasti???
ili se moze reci da je "politicka energija" koja postoji u jednom glasackom telu - opste dobro.
na nasem primeru - dolazi povremeno do kulminacije te energije, posle cega splasne kao balon, zbog neumerene potrosnje (protesti 1996/97, pa 5-ti oktobar...). sada se vrlo ozbiljno radi da se ta energija ne akumulira. ali rekao si da ovo nije politicki blog, pa kad smislim nesto vezano za potrosace - javicu se.
nsarski nsarski 20:39 30.07.2007

Re: opste dobro???

Hahaaahaa,
nisam ja "zabranio" politicke konotacije - svako je slobodan da interpretira po svom nahodjenju (eto jos jedan common!), nego nisam ga pisao sa politickim namerama. Hardin je, inace, mnogo ispastao ovde u usa zbog svojih stavova.
gordanac gordanac 20:10 30.07.2007

catch 22, where is it?

(there is allways a catch.... :))
Navešću, ako nekog zanima za čitanje, osnovne linkove, takorekuć - "bočne" istraživača koji ustvari "piju vodu sa istog izvora":
Ima zanimljivosti u vremenski kasnijim radovima poput utvrđivanja Dunbar`s number zatim Dennis R. Fox ili Malcolm Gladwell i njegov rad The Tipping Point
Using Dunbar`s number - CO-EVOLUTION OF NEOCORTEX SIZE, GROUP SIZE AND LANGUAGE IN HUMANS

E, sad, šta najviše liči na "catch" u radovima GH, što kasniji (slični ili različiti istraživači ne spominju, koristeći samo osnovnu ideju). Mislim ovaj njegov citat:

Without global sovereignty there can be no global solution to population problems. - Garrett Hardin

Nema nikakvog opravdanja ni razloga da citirano bude i tačno. Ispada da "sebičnost" prestaje ako bi imali svest o ograničenim globalnim resursima, pa posledično to znači da "tragedy of commons" zavisi od "quantity of commons", što nije logično. Ali, mislim da suštinski i nje bio cilj davanje rešenja, više opis stanja i definisanje razloga ZAŠTO postoji relacija LIČNOG (sebičnog) i OPŠTEG (nesebičnog?) mnogo pre nego "giving solution for balance".

Kako god okrenem, ja se vratim na entropiju (i živih organizama i društvenih procesa), a kako je entropija živog organizma neravnotežan proces (mora se neprekidno ulagati energija da bi postojalo), ne vidim kako takva entropija može za posledicu imati bilo kakvu ravnotežu. Osim kad je više nema (mislim živih sistema).

Najzanimljivje su, ustvari, reakcije ekonomista (libertijanci pogotovo), s vremena na vreme mi se čini da ekonomisti nisu ni primetili da su ustvari postali jedina multi-nauka, progutavši filozofije i ideologije i političke nauke, čak gricnuvši i literaturu....
Jedino se još fizika drži ! :)))

Šalu na stranu, mislim da mi živimo vreme ogorčene borbe za redistribuciju resursa (za budućnost). Sa dosta cinizma bi se moglo tvrditi da je i terorizam samo sredstvo, svojevrsno, kao "garbage of globalization" kojim se borba za redistribuciju resursa odvija.
Paradoks cilja za pravednijom raspodelom resursa je da se može dostići samo represijom.
Ljudi su šašava bića.
antioksidant antioksidant 20:32 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Without global sovereignty there can be no global solution to population problems. - Garrett Hardin

Nema nikakvog opravdanja ni razloga da citirano bude i tačno


bas ni jednog opravdanja? ja licno verujem da se sve cesce susrecemo sa situacijama kada vidimo jako negativne posledice nedostatka univerzalne vrhovne vlasti (nesto sto se nadam da ce ujedinjene nacije jednog dana postati). to sto ujedinjene nacije ne pokazuju negu zavidnu efikasnost, ne znaci da ideji ne bi trebali dati sancu.

a sto se tice vase teze da hardinov citat ni u kom slucaju ne moze biti tacan - pa da se vratimo na pasnjak - ukoliko bi postojao cuvar pasnjaka, koji bi odredjivao kada i koliko se moze krava pustiti na ispasu (uz definisan set pravila koji odredjuje i cije bi te krave bile) lako je zamisliti da pasnjak opstane.

ako zamislimo nas "treci kamen od sunca" kao taj pasnjak - cuvar bi nam mogao pomoci (Ili bar utvrdjeni red ispase)
nsarski nsarski 20:36 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Da, Hardin je veliki deo svog vremena posvetio kontroli radjanja - OK, ne mozemo da povecamo resurse, ali daj onda da smanjimo broj korisnika. Moje misljenje je da je u pitanju paradox koji je inherentan ljudskim aktivnostima u kolektivu. To je kao kad se nadjes u saobracajnoj guzvi na auto-putu i pretvaras se da sa drugim vozacima nemas nikakve veze - ti si individualista:))
vagabunda vagabunda 20:52 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Jedino se još fizika drži ! :)))


uf sestro slatka, fizika se mozda i drzi ali fizicari bas nikako, posle phd-a uglavnom nastaje stampedo u smeru wall streeta, a sve da bi se svojim talentom pomoglo da se jos koji delic commons prelije na racune poslodavca. ali sta ces, c'est la vie.
igipop igipop 20:57 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Najzanimljivje su, ustvari, reakcije ekonomista (libertijanci pogotovo), s vremena na vreme mi se čini da ekonomisti nisu ni primetili da su ustvari postali jedina multi-nauka, progutavši filozofije i ideologije i političke nauke, čak gricnuvši i literaturu....
Jedino se još fizika drži ! :)))


Jako zanimljiv i jako tacan komentar. Dakle od svih teorija drustva sa kojima sam imao dodira ubedljivo jedina koja je odrziva je ekonomska teorija drustva. Postoji nesto sto se zove Neue Institutionökonomik ( recimo da je na srpskom Nova institucionalna ekonomija) koja daje tako fenomenalna objasnjenja za drustvene procese i stvari koje se u drustvu desavaju da ostavlja bez daha.

Jedino ogranicenje teorije je sto se bavi globalnim procesim. Ne objasnjava "incidente" kakvi su recimo hitler ili milosevic.

Inace zanimljivo da je jedan od preteca ideje na kojoj pociva teorija ni manje ni vise nego Karl Marks.
nsarski nsarski 20:57 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Taj "stampedo" ti samo pokazuje da i fizicari mogu da budu ovce:) (Izvinjavam se kolegama).
vucko vucko 22:29 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

igipop
Dakle od svih teorija drustva sa kojima sam imao dodira ubedljivo jedina koja je odrziva je ekonomska teorija drustva. Postoji nesto sto se zove Neue Institutionökonomik ( recimo da je na srpskom Nova institucionalna ekonomija) koja daje tako fenomenalna objasnjenja za drustvene procese i stvari koje se u drustvu desavaju da ostavlja bez daha.

Jedino ogranicenje teorije je sto se bavi globalnim procesim. Ne objasnjava "incidente" kakvi su recimo hitler ili milosevic.

Inace zanimljivo da je jedan od preteca ideje na kojoj pociva teorija ni manje ni vise nego Karl Marks.

He, Igi, podsetio si me na Isaka Asimova i Zadužbinu - Hari Seldon i njegova teorija, koja nije mogla da predvidi mutanta Mazgova :)
igipop igipop 22:42 30.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Jos jedan zaljubljenik :).

ipak je harI seldon vrh.

Kad smo vec kod Asimova....

Krenem pre jedno 5 godina sa (iz price jasno i zasto) bivsom devojkom na more i usput svratimo do njenih koji zive negde kod uzica.Cekajuci da se ona pozdravi sa familijom medju knjigama "otkrijem" ceo komptet Asimova.

"Duso ajde da ponesemo ove knjige (jedno 10ak).Citanje na plazi i to?"

"Ma ponesi"

..... :)

vucko vucko 23:30 30.07.2007

Fifty ways to leave your lover

Sad garant koristi majicu sa natpisom "Ja, Robot" da eliminiše kandidate na prvom izlasku, kao ono što Vesna Ćosić opisa u nekom svom blogu (tamo su bile Maksvelove jednačine)

Tarkovski Tarkovski 03:20 31.07.2007

Re: catch 22, where is it?

Navešću, ako nekog zanima za čitanje, osnovne linkove, takorekuć - "bočne" istraživača koji ustvari "piju vodu sa istog izvora":

Jeste da je sve povezano. Ali gde ti tu vidis vezu?

Najzanimljivje su, ustvari, reakcije ekonomista (libertijanci pogotovo), s vremena na vreme mi se čini da ekonomisti nisu ni primetili da su ustvari postali jedina multi-nauka, progutavši filozofije i ideologije i političke nauke, čak gricnuvši i literaturu....

Meni se ekonomisti drugaciji - barem oni napolju - i svi ti pokusaji da od jedne drustvene nauke naprave priorodnu su za mene vrlo nategnuti i neobecavajuci. Mozda govoris vise o onima koji imaju multidisiplanaran pristup a to je retko neki tvrdi ekonomista o kojem napisah.
igipop igipop 20:39 30.07.2007

zanimljivo

Sad si me iznenadio. Znaci fizika, biologija, matematika, poezija, genetika i pored svega toga stigao si da se zanimas i za ekonomiju. :) Zaista sam fasciniran.

Ovo jeste tipicna ekonomska tema. I postoji citava teorija o tome. Prvi deo teksta se odnosi na problem javnih dobara. Drugi deo se odnosi na meritorna dobra.

Javna dobra odlikuju dve karakteristike. Ne postoji ekskluzivitet ( dakle svako moze da ih koristi i to koriscenje se ne moze ograniciti ili nije ograniceno) i nema rivaliteta u upotrebi ( dakle svi dobro mogu koristiti neograniceno). Danas je jedno takvo dobro recimo otvoreno more. Suprotna kategorija su privatna dobra. Kod njih postoji i rivalitet i ekskluzivitet. Recimo rucni sat, cokolada i slicno.

Kao sto si primetio javna dobra dobra nisu apsolutna kategorija. Ona postoje dok god ne postoji oskudica. Nekada davno recimo sva zemlja je bila javno dobro. U nekim delovima sveta gde nema oskudice (sahara, polarni krug, sibri...) kada je u pitanju zemlja ona i danas sustinski (mada je pravno ustanovljeno vlasnistvo drzava) jesu javna dobra. Slicno je bilo sa rekama, prirodnim okruzenjem i redom. Zanimljiv je recimo i slucaj frekfencija. Na pocetku 20 veka frekfencije nisu bile tema. Danas se pokazuje da postoji rivalitete u upotrebi. Jedno dobro u odnosu na koje nije postojao rivalietet to vise nije. Posledica? Drzave ogranicavaju mogucnost upotrebe frekfencija.Uveden je dakle ekskluzivitet.
Kako nas je sve vise tako sve vise dobara postaje oskudno. Nastaje rivalitet u upotrebi i po pravilu na bazi toga se ustanovljava (ili pokusava ustanoviti) ogranicenje u upotrebi recimo kroz pravo svojine. Sa nekim dobrima to ide malo teze zato sto je u odnosu na njih ustanovljenje ekskluziviteta jako skupo i prosto se ne isplati. Tipican primer je vazduh. Tada nastaje problem raubovanja.

Problem sa unistavnjem javnih dobara je takodje ekonomska tema. Fenomen se zove free rider. I u stvari on pokazuje pravu ljudsku prirodu i lepo demonstrira zasto je komunizam morao propasti). Ljudi se ponasaju racionalno. Ako mogu da dobiju nesto besplatno nece za to da plate. Recimo selu treba put ( desilo se u mom selu) Od 50 kuca ( ko ne zna na selu se tako broji :) ) svaka treba da plati. Ali neki znajuci i racunajuci da ce drugi da plate ne zele da ucestvuju. Drugi vide da prvi nece da plate pa kazu pa nismo mi budale necemo ni mi da platimo. I tako put nije izgradjen. Slicno je i sa drugim javnim dobrima. Ako odemo malo dalje videcemo da je to razlog zbog koga, iako je to u opstem interesu jos uvek nije ogranicena emisija CO2. Znaci problem nije nacionalne prirode :)

Efekti takvog racionalnog (a ono jeste racionalno) ponasanje vode stetnim posledicama.
Problem koji si izlozio objasnjava zasto je drzava neophodna, zasto je neophodno postojanje privatne svojine, zasto je neophodno ogranicenje frekfencija, zasto je potrebno da drzava upravlja javnim dobrima, zasto je neophodno da postoje takve strvari kakva su recimo patenti i uopste intelektualna prava. Dakle otvorio si pecinu :))) iz koje svasta nesto sto objasnjava moderno drustvo moze da ispadne.

Problem meritornih dobara je sasvim druge prirode i ta tema u osnovi nema veze sa ekonomijom. (Ekonomija se bavi problemom oskudice). Svako dobro ciju upotrebu drzava stimulise odnosno destimulise je meritorno odnosno demeritiorno dobro. Akcize na alkohol, cigarete ili benzin sa jedne strane i nizi PDV za kompjutere sa druge strane su tipicbni primeri. To je u osnovi stvar procene drustva (drzave) da li je upotreba nekog dobra korisna za pojedinca ili ne. Dakle stvar morala, drustvenog osecaja pravde i koristi i slicno.

Ti je iz postovanja.


nsarski nsarski 20:55 30.07.2007

Re: zanimljivo

Haha,
pa i ova tema je na svoj nacin opste dobro: mi mozemo da se bavimo fizikom, gradjevinom, masinstvom, ekonomijom, ili magnetohidrodinamikom, ali filozofijom moze da se bavi svako:))
Salu na stranu, koncepti kao sto su "social trap" ili "social dilemma" su fizicari (Huberman, na primer) razvili polazeci od Hardinovih ideja. OK, drzacu se fizike - sledeci put o haosu i fraktalima. A ima i lepe slike:)
igipop igipop 21:22 30.07.2007

Re: zanimljivo

a znas i za socijanu dilemu ? :))))
Ostajem bez teksta.

Dakle Nsraski moram nesto da ti priznam.
Kada sam poceo da citam tvoje teksove na blogu, dakle pre nego si se predstavio, mislio sam da si asisstent na nekom faksu u Americi.
Iz tekstova se moglo zakljuciti da si "negde" u fizici. Medjutim citajuci tvoje tekstove ostavio si na mene utisak mlade osobe, recimo mojih godina. I onda kako je vreme prolazilo a ti pisao postajalo je jasno da znas mnogo mnogo vise od mene. I to ne u jednom polju nego u vrlo razlicitim oblastima.

E sad nisam najpametniji na svetu i sretao sam ljude koji znaju vise od mene u raznim oblastima, ali nikada mi se nije desilo da je razlika toliko ocigledna. To sto verovatno ( ovo verovatno jer se ocito sa tobom nikad ne zna sta ces u sledecem krugu izvuci iz rukava) ne bi mogao da se "trkas" sa mnom kada su u pitanju ekonomija pravo ili porezi ( to su inace moje teme) nikako ne negira cinjenicu da si u znanju daleko ispred mene.

Dakle pomislio sam j... .. ko je ovaj covek i gde sam ja i na kakve gluposti potrosio svoje vreme?

Obrt nastaje u momentu kada si se predstavio i kada sam skontao da imam jos jedno 20ak godina pred sobom...

Eto.Meni ostaje da nastavim da radim na sebi.

A tebi mora priznati da jos nisam "upoznao" coveka tvog znanja i takve sirine.

Poslednja osoba koja je na mene ostavila slican utisak je profesor Bajcetic sa FDU. I zanimljivo on je kao i ti ako mogu tako da kazem humanista i duhom kao i ti jako mlad.

Od mene respect.
yu1bcd yu1bcd 21:52 30.07.2007

Re: zanimljivo

Meni je dosadila ovdasnja omladina koja je proglasila ekonomiju kraljicom znanosti! Glavni trubac je fizicar koji se prekvalifikovao u ekonometrista za razliku od naseg autora koji se bavi progresivnom genetikom. Moja pokojna majka je bila ekonomista, direktor prodaje Rafinerije nafte Pancevo ali nije zasluzila moj respekt za njena znanja. Danasnja generacija ekonomista cita americke knjige ali i dalje ostaju istoricari koji pokusavaju shvatiti sta to Google radi. Pre toga su kaskali za Bill Gatesom. Rijeci su ionako oruzje sirotinje. Naravno brojke su napornije pa odoh na sudoku

nsarski nsarski 22:15 30.07.2007

Re: zanimljivo

Hvala na lepim recima, igipop.
Ovo ipak nije blog o meni. Samo jedno da kazem: ekstra godine dobro dodju da covek i ponesto nauci - to je moja mala prednost. A asistent na faksu u Americi sam bio kad sam imao 21 godinu - posle sam malo porastao:)
Lepo bi bilo ako bi mogao da napises ekonomski aspekt na ovu temu, pa da i to postavimo, ako imas motivacije i vremena.
Hubermanove radove znas, pa onda svakako znas da je on fizicar, kao i ja (neko vreme smo se preklapali na istom univerzitetu - on je bio postdoc, a ja tek student).
Ako si voljan, mislim da bi bilo dosta zainteresovanih za tvoj tekst. Eto, to je moj predlog za eksploataciju ovog opsteg dobra:)
new mexican new mexican 11:41 31.07.2007

Re: zanimljivo (racionalno == sebično?)

Problem sa unistavnjem javnih dobara je takodje ekonomska tema. Fenomen se zove free rider. I u stvari on pokazuje pravu ljudsku prirodu i lepo demonstrira zasto je komunizam morao propasti). Ljudi se ponasaju racionalno. Ako mogu da dobiju nesto besplatno nece za to da plate.


Zašto je sebičnost racionalna? Nema free ride-a, postoji samo bezobrazluk. I to je pitanje morala i tradicije. Ako se ne napravi put, svi će imati mnogo više štete. Ako uzmemo da je racionalno ono što donosi pojedincu dobro, racionalna akcija u ovom slučaju bila da se nađe rešenje tako da svi plate, da se ljudi ubede, sazove skup, dovede sveštenik, ili šta već ima moralni autoritet nad ljudima u selu..

milandez milandez 19:34 01.08.2007

Re: zanimljivo

Poslednja osoba koja je na mene ostavila slican utisak je profesor Bajcetic sa FDU. I zanimljivo on je kao i ti ako mogu tako da kazem humanista i duhom kao i ti jako mlad.

Od mene respect.


Nsarski = Hari Seldon
Tarkovski Tarkovski 03:06 31.07.2007

Re:

Mislim da je osnova teza u tekstu Hardin-a sama po sebi jasna i bez nekog velikog dokazivanja. Medjutim gde je njegov argument tanak po meni je :
The only way we can preserve and nurture other and more precious freedoms is by relinquishing the freedom to breed, and that very soon. (zadnji pasus Tragedy of Commons)

Ti pokusaji da se ljudi uniformno odreknu da odlucuju o broju dece za ime nekog buduceg dobra su iluzorni. Produzetak vrste, ljubav, opstanak su previse evoluciono jaki da bih se ljudi odrekli. Nada u neke regulativne metode da se to ostvari bez podizanja svesti ljudi je slabo verovatan koncept (autor ne racuna na bas mnogo na svest ljudi). Voleo bih da sam veci optimista na duze staze.

Ljudi, kao jedini garbage producing animals u prirodi...

Inace moram da ti odam prizanje da si nadmasio sam sebe. Posle tacke u proslom naslovu sada si nam dokazao vladanje dva jezika odjendaput :)
nsarski nsarski 04:24 31.07.2007

Re: Re:

Pa, ja sam i rekao da Hardinova teza nije posebno nova, do tada ne cuvena. Kod nas u narodu postoji izraz "Alajbegova slama", koja opisuje s;icnu situaciju. Hardinov doprinos je u tome sto je poznatu stvar formulisao na precizan nacin: individualna zarada/kolektivna steta.
Sto se tice planiranja porodice, on nije zagovarao zabranu radjanja, naravno, vec ogranicenje radjanja, a to su dve bitno razlicite stvari. Kontrola radjanja se, recimo, praktikuje u Kini i Singapuru, na primer, iz razumljivih razloga. Postoje veliki pritisci na Papu da preporuci kondom kao nacin kontrole zaceca, ali on to stoicki odbija - nefunkcionalne velike porodice su veliki socijalni problem u Juznoj i Centralnoj Americi.
Dva jezika odjednom? Hehe, pa to svi mi ponekad radimo - ubacujemo izraze iz jednog jezika u drugi; tako je ponekad lakse. Istina, ja sam malo veca dibidusara u tome. Ali, das ist nicht bogzna sta, vazno je da se razumemo:))
GajaR GajaR 06:07 31.07.2007

Re: Re:

nsarski

Dva jezika odjednom? Hehe, pa to svi mi ponekad radimo - ubacujemo izraze iz jednog jezika u drugi; tako je ponekad lakse. Istina, ja sam malo veca dibidusara u tome. Ali, das ist nicht bogzna sta, vazno je da se razumemo:))


ako se dobro sećam, nsarski je radio u nemačkoj?
nsarski nsarski 06:17 31.07.2007

Re: Re:

Da, sve zajedno uzev, u Nemackoj sam proveo tri godine. Ali, nemacki nisam naucio osim elementarnih stvari potrebnih u svakodnevnom zivotu. Pa i to lose. Sa svojim studentima sam pricao engleski.
Tarkovski Tarkovski 11:25 31.07.2007

Re: Re:


Sto se tice planiranja porodice, on nije zagovarao zabranu radjanja, naravno, vec ogranicenje radjanja, a to su dve bitno razlicite stvari.

Njegova kvalifikacija je ipak jaca od pukog zalaganja za neku kontrolu ili kontracepciju. To je vec i tada 60-tih postojalo. Naravno, cak i mnogo pre tog vremena. Kontrola je ono sto se on zalaze - tacno - i to kontrola stanovistva na regulatornog osnovi. Kako ga ja citam, on se zalaze zbog ogranicenih resursa za nepovecanje broja stanovistva. Koliko to ne radi su bas iz tvog primera su Kinezi. Kineske porodice na Zapadu su najcesce brojnije od onoga sto regulativa nalaze u matici.

Ali, das ist nicht bogzna sta, vazno je da se razumemo:))

Ja mislim kada nema neke nase reci strane su popuno odgovrajuce; takodje, da se desi da promakne po neka za ljude koji su napolju. Ne truditi se da se upotrebi nasa rec ili pokusavati da se posto poto upotrebe strane i izmesaju sa srpskim (bilo iz lenjosti duha, bilo da se izgledau trendu, bilo da se "pokaze znanje" nekog stranog jezika, ...). Nije ovo licno, samo jedan nacin koji se, nazalost, previse odomacuje.
marta l marta l 18:51 31.07.2007

Re: Re: kontrola radjanja

Kontrola radjanja je u Kini bila iznudjena mera u vreme ortodoksne komunisticke vlasti I gladi. Medjutim, dve I po hiljade godina pre toga ustanovljen je mnogo sofisticiraniji sistem opste kontrole– konfucijanizam. Piramida vlasti gde je ispod vladara bio sloj obrazovanih ili “literata” garantovao je mudre, neprikosnovene odluke. U prestizne “literate” se inace stizalo samo I iskljucivo znanjem, tu nije pomagalo ni poreklo, ni novac, ni veze…..tek ispod su bili vojska, svestenstvo, zanatlije I trgovci, a pri samom kraju umetnici (kao najmanje predvidljivi, ergo “opasni”, sto je dokaz da su poznavali pojam “risk assessment” 

Dakle, u isto vreme kada je rodjena demokratija kao izraz neprikosnovenog prava na slobodnu volju pojedinca, na drugom kraju sveta je stvoren sistem u kome je svaki interes pojedinca potpuno podredjen I postoji iskljucivo u funkciji interesa, a time I opstanka celine (drustva, drzave…). Dobrobit drustvene zajednice se ostvaruje samo kroz balans svih delova, ljudi I okruzenja, prirode I izgradjenog, tradicije I novog, proslosti I buducnosti…poenta je u odnosima dakle. Dugacka prica, ali tesko prihvatljiva sa zapadnjacke homocentricne pozicije.

Elem, sa politikom kontrole radjanja balansi su naruseni I Kina je suocena sa demografskim problemima. Na selu je recimo mortalitet zenskih beba neuobicejno veliki, kao I broj blizanaca …u stvari, praksa je bila da se, ako se rodi devojcica I “prezivi”, odmah pravi nova beba, zapale stapici I ako Buda cuje I rodi se decak, vlastima (potkupljenim) se prijavljuju blizanci . Tako Kina sada ima manjak zena, milione frustriranih nezenja, a u urbanim sredinama generacije neambicioznih I razmazenih jedinaca. A tek problem koji se valja kao cunami-ogroman broj starih o kojima nece imati ko da brine.

Opste dobro zahteva kontrolu, ali I par hiljada godina vezbe, bien sure (ovo da se solidarisem sa gazdom od bloga)
P.S. Kontrola radjanja ne postoji u Singapuru, upravo obrnuto… i uz pomoc vrhovne kontrole
Izvin’te svi za veliko I
marta l marta l 03:30 01.08.2007

Re: Re:

Sa svojim studentima sam pricao engleski.

pssssst, pricao o fizici, a govorio engleski. Noblesse oblige mon ami :))
nsarski nsarski 04:39 01.08.2007

Re: Re:

Eh, marta I, rode, vidis sta coveku napravi zivot u tudjini:). "Pricao engleski" je direktan prevod izraza "spoke English", sto, naravno, nije srpska konstrukcija. Srpski zaboravio, engleski nisam naucio - ovo je limbo jezik kojim se sada sluzim:)
Ima jedna anegdota o Ajnstajnu. Negde pre WWII dosao Maks Born u Prinston i drzao predavanje iz atomske fizike. Born je lose govorio engleski, a i to malo je bilo sa teskim nemackim naglaskom, tako da ga je malo ko bas dobro razumeo. Na kraju predavanja, Born se izvini publici zbog takvog govora. A Ajnstajn, koji je sede u prvom redu, mu rece: "Sve je u redu, kolega. Ja razumem nemacki, bez obzira na kom jeziku ga govorili!".
marta l marta l 07:57 01.08.2007

Re: Re:

haha, sve znam......
kaze jedan Ceh nedavno na kongresu: siguran sam da ce me vecina razumeti jer lingua franca nije "english" nego "bad english"
uostalom i jezik je opste dobro, pa dok ga (koji god vec) ne izraubujemo sve je moguce.....
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 04:25 31.07.2007

Kontrola


Zapravo je za resavanje problema opsteg dobra VRHOVNA KONTROLA kljucna. I koliko god to stojalo u suprotnostima sa nasim bazicnim uverenjem da je sloboda pojedinca u odlucivanju i delanju najosnovnije i ljudsko pravo nad kojim nema drugog, ocigledno je da bez dve stvari koje je Hardin naveo VRHOVNE GLOBALNE VLASTI (Without global sovereignty there can be no global solution to population problems) i KONTROLE RADJANJA (The only way we can preserve and nurture other and more precious freedoms is by relinquishing the freedom to breed, and that very soon) opstanak ljudskog roda neodrziv.I jedna i druga prenebregavaju individualne slobode i vladavinu demokratije ali je izbor ocigledan: ili sloboda i demokratija i propast ili kontrola i sansa za buducnost.


Ima dosta primera, npr. :

Uskrsnje ostrvo je najbolji primer gde nekoordiniranost delovanja razlicitih delova jedne zajednica (zajedno sa povecanjem broja stanovnika i iskoriscavanjem prirodnih dobara) dovela do kolapsa koji je mogao biti izbegnut ukoliko je postojala vrhovna vlast koja je stvari mogla sagledati iz perspektive vise od interesa pojedinacnih klanova na ostrvu

Kina danas je primer gde bi odrzivi ekonomski napredak i zapravo opstanak bio van pitanja da kontrole radjanja nema.



Doctor Wu Doctor Wu 09:29 31.07.2007

Pogrešna premisa, čini se

Ako pojedinac ne veruje da će i drugi reciklirati, onda se i on rukovodi logikom: "Zašto ja da recikliram, kad je potencijalno poboljšanje beznačajno u odnosu na zagadjenje koje drugi proizvode?".


Ako se ne reciklira opšte dobro na osnovu koga se ostvaruje profit onda će i izvor profita nestati, pa je, na duži rok, recikliranje opšteg resursa neminovno. Jedino je pitanje cene koja se plaća (tj da li je cena recikliranja uključena u tržišnu cenu). To važi i za zemlju koja se obrađuje (već milionima godina, uzgred) i za ribnjake.

Sumirajući, čini se da je reč 'tragedija' malo preterana a da je jedini pravi problem, problem dinamike, tj da se opšte dobro pravovremeno i ekonomski isplativo obnavlja.

Uzgred, za pravu diskusiju o ovim temama fali nam Ivan Marović.
nsarski nsarski 11:41 31.07.2007

Re: Pogrešna premisa, čini se

Uzgred, za pravu diskusiju o ovim temama fali nam Ivan Marović.

Da, bas tako, neko kao Ivan bi mnogo bolje o ovome napisao i diskutovao. (Ja sam to na pocetku i napomenuo, ali se cekanje oduzilo, pa...)
jesen jesen 11:02 31.07.2007

trol a mozda i nije

I jedna vazna napomena: ovo nije politički blog.

Nije, to je tacno ali moze da bude bar kada je o Srbiji rec, jer ovde je sve politika....Ne zelim da zloupotrebim temu ali u Srbiji o svemu odluciju politicari a vecina pojma nema o onome o cemu odlucuje a sto treba da bude, po pravilu, opste dobro....Evo, onomad u mom gradu posekose 160 stabala starih 50 i vise godina da bi na tom mestu pravili Merkator pa ispada da je Merkator znacajniji za buduce generacije od te male oaze zelenila....Cak ni lokalni mediji to nisu komentarisali...verovatno postoji zabrana na komentarisanje...a gradjani komentarisu u kafani i po kucama....Mislim da je glavni zadatak u obrazovanju buducih generacija razvijanje svesti o opstem dobru tj da i te nove generacije ne rastu uz principe "da komsiji crkne krava pa ce meni biti dobro".ili "ostvaricu svoj cilj makar preko mrtvih gazio".....Poslednjih 2 meseca u nekoliko vodenih tokova doslo je do pomora ribe od raznih zagadjivaca...kratka vest u medijima i idemo dalje.....ko ce da odgovara za to ne pominje se uopste...Nedavno sam isla na Zlatibor i bila zaprepascena "slikom " ovcarskog jezera...nivo vode je pao zbog suse a u vodi nenormalne kolicine djubreta razlicitog porekla...za turiste divna slika...a o uticaju tog djubreta na okolinu suvisno je bilo sta reci..Svratite na neki splav gde je specijalitet pastrmka a oko vas plovi djubre..i niko nista....nema reakcije...Po mom misljenju u Srbiji postoje 4 problema vezana za opsta dobra..

1. ne postojanje svesti veceg broja pojedinaca a samim tim i kolektiva o opstem dobru
2. ne postojanje mogucnosti (zakonskih pre svega) da pojedinac moze da utice na nesto
3. zastitom zivotne sredine se ovde bave izvidjaci, gomila NVO od kojih samo po neka ima clanove koji o ekologiji nesto znaju, ministarstva sa neadekvatnim kadrom, pevaci i glumci......etc....Glas sa univerziteta se ne cuje....
4. Vecina ovih koji se bave ekologijom ne zanju sta je to ekologija i koje sve aspekte obuhvata tako da se sa ovim terminom frljaju u najcudnijim sklopovima recenica koje, prakticno , nemaju nikakvo znacenje....ali vazno je da se prica, da si u trendu a i kapne neka lova....a sto nemas pojma i sto nicemu ne doprinosis nema veze.....
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 11:45 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

Otuda prosvecena vlada koja ce sa najvise instance dosledno zakonski regulisati upotrebu opstih dobara ( na primer zakoni kojima se uvek vrsi analiza uticaja na zivotnu sredinu pre odobravanja bilo kakvog industrijskog poretka pa onda na primer u tvom gradu merkator je mogao biti zakonski obavezan da -posto je trebalo skloniti 50 stabala da bi se izgradila zgrada- stabla prenese i presadi i dodatno ulozi u zelenu povrsinu na drugom mestu) je jedina sansa da se okolina ocuva.

Na krupnijem planu tako bi se moralo voditi racuna o svakom opstem dobru, i tu u vodu pada prica da se moze osloniti na pojedinca ili dobru volju, vec samo na vrhovnu vlast i stroge zakone.

Uopste mislim da je generalno atmosfera za to povoljna u svetu a siguran sam i posle ovog leta i kod nas.Treba da je(nadam se) pitanje dana kada ce neka od nasih nesrecnih partija istupiti za ozbiljnom zelenom platformom.
nsarski nsarski 11:56 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

Pa, cim se pomene regulacija opsteg dobra, tu se neizbezno uplice i politika. Ko ce da regulise? Kakve zakone cemo da imamo o tome? Ko ce da sprovodi zakon? Kolike su kazne za prekrsaj? To su sve politicka pitanja. Ona cak nekad dostizu globalne razmere, kod zagadjenja, recimo.
Kad je Exxon Valdez prosuo naftu kod Aljaske nasle su se milijarde dolara za sanaciju steta. A kad je Union Carbide napravio onu katastrofu u Bhopalu (Indija) stradalim porodicama (oko 5000 ljudi se otrovalo gasom istog dana) su ponudili po $1000 odstete. I jos se sude jer je UC prestao da postoji kao kompanija, pa je tako krivac nestao, nema ga. Ekoloske posledice koje neke kompanije po svetu prave su dramaticne i zabrinjavajuce. Arundathi Roy cesto pise o tome kad je u pitanju Indija. Ali, rekoh to nije tema ovog bloga.
Kod nas se to isto desava, samo na manjoj skali. Treba otici u Bor, recimo, i uveriti se na licu mesta.
jesen jesen 11:56 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

..160 stabala starosti preko 50 godina....bila je to jedna lepa sumica.....naravno da postoje mogucnosti presadjivanja ali to ovde niko ne radi....lakse je prodati i ostvariti pojedinacnu korist...ko sisa opsta dobra....Nada umire poslednja pa se i ja nadam boljim vremenima...a da li cu ih docekati to je drugo pitanje....
jesen jesen 12:02 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

Ok , lakse mi je kada znam da nije samo ovde sve neregulisno....Ma kakav Bor...ima toga ovde na svakom koraku....
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 12:20 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

nsarski
Pa, cim se pomene regulacija opsteg dobra, tu se neizbezno uplice i politika. Ko ce da regulise? Kakve zakone cemo da imamo o tome? Ko ce da sprovodi zakon? Kolike su kazne za prekrsaj? To su sve politicka pitanja.



Najbolje bi bilo napraviti Agenciju za odrzivi razvoj cija bi funkcija bila da predlaze zakone ( i otuda kazne) i nadgleda njihovo sprovodjenje.

Takvih mehanizama ima i ne moramo da izmisljamo toplu vodu, potrebna je volja i resenost. Nje ce biti cim se shvati da je ocuvanje opstih dobara u dugorocnom ekonomskom interesu a mislim da se to sa pozarima i pomorom ribe kod nas poslednjih dana da objasniti sada i najvecim skepticima
antioksidant antioksidant 13:43 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

Najbolje bi bilo napraviti Agenciju za odrzivi razvoj cija bi funkcija bila da predlaze zakone ( i otuda kazne) i nadgleda njihovo sprovodjenje

da li bi ta agencija bila odrziva? narocito ako sama predlaze zakone i sama kontrolise njihovo sprovodjenje (jos samo da ih donosi).
Takvih mehanizama ima i ne moramo da izmisljamo toplu vodu, potrebna je volja i resenost

pretpostavljam da ovo podvuceno nedostaje da bi neki sistem profunkcionisao. bojim se da bi svaka agencija sebe ubrzo pretvorila u obicnu birokratiju i da bi joj glavna svrha bila samoodrzivost
inace da nam nesto treba(i srbiji i planeti) - treba
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 13:51 31.07.2007

Re: trol a mozda i nije

Ok, sigurno treba jaka pravna drzava u kojoj bi ovakva agencija mogla da bude iznad interesa stranackih ili kakvih industrijskih lobija i otporna na korupciju.Onda bi i bila efektna, pogotovo ako bi svima bilo jasno da se radi o dugorocnim ekonomskim interesima.

milandez milandez 19:55 01.08.2007

Re: trol a mozda i nije

1. ne postojanje svesti veceg broja pojedinaca a samim tim i kolektiva o opstem dobru


"Ministri" su najsvesniji postojanja opsteg dobra...
http://danas.co.yu/20070619/img/corax.gif
jasnaz jasnaz 13:53 31.07.2007

. Common road .

Jovan Kurbalija Jovan Kurbalija 15:18 31.07.2007

Global Public Goods & "Bads"

Nsarski, pridruzujem se pohvalama za blogove. Odlican izbor tema, jednostavan i pristupacan stil uz izbegavanja rizika preteranog pojednostavljenja. Nije me iznenadilo da je Zabavnik objavio tvoj prethodni tekst o brojevima. Zabavnik je nastavljac tradicije “popularizacije nauke” kod nas, koja je koliko sam cuo pokrenuta 1930-tih godina na Kolarcu, kada su vodeci srpski naucnici drzali predavanja skolarcima (Milankovic o astronomiji). Tvoji blogovi nastavljaju ovu tradiciju popularizacije nauke. Buduci da imamo malo dobrh tradicija ovo sto ti radis trebalo bi podrzati i mozda “institucionalizovati” (Zabavnik to vec radi objavljujuci tvoje tekstove). Hvala!

Nekoliko komentara o poslednjem blogu o “Commons”…

Moguca je konfuzija u korscenju izraza “Commons”. U ekonomskoj teoriji i medjunarondim odnosima sve vise se koristi izraz javna dobra (pulbic goods) kao sinonim za “Commons”. Problem je sto postoji sustniska razlika izmedju public goods i commons (kako ih je definisao Hardin). Na primeru pasnjaka … svaka nova krava na zajednickom pasnjaku smanjuje kolicinu trave za ispasu i vodi ka “tragedy of commons”. To ne vazi za sve “public commons” (pogotovo global public commons), kao sto je vazduh. Time sto disemo ne znaci da ce drugi imati manje vazduha. Global public goods imaju dve osnovne karkateristike: “nekonkurentnost” – koriscenje javnog dobra ne iskljucuje mogucnost koriscenja od drugih i “neisljucivost” – tesko ili u nekim slucajevima nemoguce iskljuciti druge iz koriscenja public global goods.

Na nacionalnom nivou koriscenje “public good” uglavnom je regulisano. Najcesce se drzava stara o njihovom koriscenju i zastiti.. Postoji duga pravna tradicija jos iz rimskog prava (res communis). Vecina dilema iz bloga ondosi se na “global public goods”, koja nisu ogranicena na teritoriju jedne drzave. To su zivotna sredina, svemir, otvoreno more, Artik/Antartik, Internet, itd. Tradicionalno medjunarodno pravo nije se bavilo zastitom “global public goods”. Do promene je doslo pre 40 godina, kada je Malta u okviru pregovora o pravu mora predlozila da se morsko dno zastiti kao “common heritage of mankind” (u novembru na Malti ce biti organizovan konferencija povodom 40-godisnjice ove inicijative).

Prateci princip “common heritage of mankind” Malta je trazila da koriscenje morskog dna kordinira medjunarodna organizacija, da privatne kompanije dobijaju pravo na koriscenje morskog dna uz obavezu da deo prihoda izdvajaju za zastitu morskog dna i za one zemlje koje nemaju tehnologiju za koriscenje morskog dna. Naravno to je razljutilo Amerikance koji su u konceptu “common heritage of mankind” videli ogranicenje za svoje kompanije, u to vreme tehnoloski najspremnije za eksplotisanje morskog dna. Kazu da je Regan – 1982 – u vreme donosenja Konvencije o pravu mora (ova konvencija regulise zastitu morskog dna) trazio Maltu na mapi da vidi ko mu to kvari posao. Okolnosti su se potpuno promenili i Amerikanci ce verovatno u novembru ove godine ratifikovait Konvenciju o pravu mora (jedan od razloga je da bi bili ukljuceni u process donosenja odluka o koriscenju morskog dna).

Nakon usvjanja konvencije o pravu mora “global public good” uglavom su pakovani u koncept “common heritage of mankind”, koji je u razlictim formama primenjen u regulisanju zastite Artika i Anartika, zivotne sredine i svemira. Pre desetak godina Maltezani su napravili jos jednu inicijativu, medjutim to je bilo isuvise alternativno za vecinu zemlju. Predlozili su zastitu prava buducih generacija na koriscenje "global public goods" (intergenerational justice). Po Malteskom predlogu UN je trebalo da postavi zastitnika prava buducih generacija. Jedna od ideja je bila da se za zasittu prava buducih generacija iskoristi danas potpuno beskorisni Starateljski savet UN-a (osnvoan u vreme de-kolonizacije).

Ovo je kratak istorijski pregled. Kakva je buducnost zastite „global public good“?

- najvise zavisi od sudbine Kjoto-protokola i post-Kjoto pregovora

- druga oblast je eksploatacija Artika. Rusi pokusavaju da dokazu svoje pravo na koriscenje morskog dna dela Artika (komplikovani argument koji koristi pravo mora; protivteza Rusiji u koriscenju morskog dna Artika je jedan od razloga zasto ce USA ove godine ratifikovati konvenciju o pravu mora);

- na kraju stvari se menjaju i u oblasit zastite svemira, narocito nakon sve brzeg razvoja kineskih svemirskih projekata (pre nekoliko meseci svi su bili iznenadjeni kada je Kina uspesno obarila jedan stari satelit); za ocekivati da ce USA pristati da operacionalizuju regulisanje svemira kao „common heritage of mankind“).

Od utopistickog koncepta (pocetkom 20-veka) do postepenog prihvatanja od strane malih drzava kao sto je Malta moze se desiti da koncep “global public good“ udje u globalni politicki „mainstream“. Razlog je interes, u ovom slucjau nacionalni interes najvecih drzava. Na primer, nije nemoguce da USA prihvate Kjoto-rezim (zivotna sredina) u zamenu za ustupke vezane za Artik i svemir. U medjuvremenu na pregovarackom stolu bice jos „global public goods“ and “global public bads” ukljucujuci Internet, spam, bezbednost, terorizam, bioloska oruzja, itd.

Ispade duze nego sto sam zeleo….
antioksidant antioksidant 16:57 31.07.2007

Re: Global Public Goods & "Bads"

Ispade duze nego sto sam zeleo….

taman kako treba
svaka nova krava na zajednickom pasnjaku smanjuje kolicinu trave za ispasu i vodi ka “tragedy of commons”. To ne vazi za sve “public commons” (pogotovo global public commons), kao sto je vazduh. Time sto disemo ne znaci da ce drugi imati manje vazduha.

i koriscenje vazduha vodi ka "tragedy of commons". mi vazduh ne koristimo samo za disanje, vec i za sagorevanje u motrima SUS, termoelektranama, celoj industriji.... i resurs se trosi (tj izbacuje se iz ravnoteze) pa ga samim tim ostaje manje za druge.
Kakva je buducnost zastite „global public good“?

To je samo pitanje vremenskog horizonta u kome cemo posmatrati neki resurs i njegovu upotrebu. Nama je trebalo oko 100 godina da potrosimo skoro celokupne dostupne zalihe nafte a da se ona "stvori" bili su potrebni milioni godina. Ukoliko neko posmatra u uzem vremenskom horizontu - opasnosti koje on vidi su manje (zato SAD i izbegava Kjoto - vide samo opasnost od moguce privredne recesije, moguci problemi tzv "staklene baste" su manje vise daleko - Ali i to se menja sa par uragana po Floridi)
I jos nesto - Hardinovu tezu je najlakse posmatrati kao ekoloski/ekonomski problem (bar meni - bliske su mi te materije) ali cini mi se da je teza manje vise primenjiva u raznim okvirima.
GajaR GajaR 18:48 31.07.2007

Re: Global Public Goods & "Bads"

EVO MALO DA LAMENTIRAMO O KRAVAMA:
Ekonomski modeli sa dve krave
SOCIJALIZAM: Imaš 2 krave, jednu pokloniš komšiji.
KOMUNIZAM: Imaš 2 krave. Država ti oduzme obe i da ti malo mleka.
FAŠIZAM: Imaš 2 krave. Država ti oduzme obe i proda ti malo mleka.
NACIZAM: Imaš 2 krave. Država ti oduzme obe, a tebe ubije.
BIROKRATIZAM: Imaš 2 krave. Država ti oduzme obe. Ubije jednu, pomuze drugu a mleko zatim prospe.
TRADICIONALNI KAPITALIZAM: Imaš 2 krave. Jednu prodaš i kupiš bika. Tvoje stado se množi a biznis raste. Na kraju ih sve rasprodaš i živiš od kamate.
NADREALIZAM: Imaš dve žirafe. Država zahteva da uzimaš časove harmonike.
AMERIČKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Jednu prodaš, i nateraš drugu da daje mleka za četiri krave. Kasnije, unajmiš konsultanta da objasni zašto je krava crkla.
FRANCUSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Stupiš u štrajk, organizuješ nerede, blokiraš puteve – jer želiš 3 krave.
JAPANSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Redizajniraš ih tako da po veličini budu kao jedna desetina krave ali da daju dvadeset puta više mleka. Zatim, dizajniraš zgodan crtani lik krave i nazoveš ga Kravkimon koji uspešno marketiraš po celom svetu.
NEMAČKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Inženjeri ih tako prerade da žive 100 godina, jedu jednom mesečno i same sebe muzu.
RUSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Prebrojiš ih i shvatiš da imaš 5 krava. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da imaš 42 krave. Prebrojiš ih ponovo i shvatiš da imaš 2 krave. Prestaneš sa brojanjem jer shvatiš da si počeo da se trezniš i brzo otvoriš novu flašu votke.
ŠVAJCARSKA KORPORACIJA: Imaš 5.000 krava. Nijedna nije tvoja. Ti samo naplaćuješ vlasnicima za to što stoje kod tebe.
KINESKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Imaš 300 ljudi koji ih muzu. Tvrdiš da si postigao punu zaposlenost i sjajan prirast teladi, a uhapsiš novinara koji je izveštavao o realnom stanju.
INDIJSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Obožavaš obe.
BRITANSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Obe su lude.
IRAČKA KORPORACIJA: Svi misle da imaš mnogo krava. Ti im kažeš da nemaš nijednu. Niko ti ne veruje, pa te izbombarduju ko budalu i okupiraju ti zemlju. Ti i dalje nemaš ni jednu kravu, ali sad si bar deo demokratskog sveta.
AUSTRALIJSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Posao ti dobro ide. Zatvoriš firmu i odeš na pivo.
VELŠKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave. Ova leva izgleda prilično zgodna...
SRPSKA KORPORACIJA: Imaš 2 krave, ali ne znaš gde su. Odlučiš da odeš na ručak.
PIROCANSKA KORPORACIJA:Kupio Pirocanac dve krave, al nema hrane ni za jednu.Stavi kravama zelene naocare za sunce i u jasle stavi slamu.

d j o l e d j o l e 07:50 01.08.2007

Commons

Neograničeno i nekontrolisano korišćenje bilo kog resursa postoji samo u bajkama, jer takva eksploatacije pre ili kasnije dovodi do propasti, degradacije tog resursa, i kako kaze Hardin, "Therein lies the tragedy of the Commons".

Tragedija commonsa mozda lezi i u tome sto, u sustini i nisu pravi commonsi. Commons je nesto sto ljudi uzimaju zdravo za gotovo ... a vrlo je malo toga na ovom svetu sto se moze bezgranicno koristiti, sto ce uvek postojati, i sto ce uvek biti ono sto jeste, bez obzira na to ko, kako i koliko ga koristi.

Problem je u ljudima zato sto su sebi dopustili (verovatno im je tako bilo lakse) da nesto tretiraju kao commons, odnosno, da to tretiraju kao da je vecito. Ogromna vecina stvari koja postoje, postoje zato sto je to neko stvorio i zato sto neko to odrzava. E sad, sto je to nekad tesko videti, to je samo nas problem. Sam propast commonsa, dokaz je da i nije bio commons. Ali to, naravno, nije razlog da ne postoji, sta vise ...
MightyNora MightyNora 10:24 01.08.2007

Great inqusitor

Kao prvo, Nsarski sa duznim postovanjem moram priznati da pisete by far najbolje tekstove koje sam citao u zadnjih X godina, hvala Vam na tome...

Kao drugo, i sto je po nekoj mojoj logici mozda i vezano za temu, zeleo bih da podelim jedno osecanje koje imam dok citam ovaj tekst o Commons-ima...

A to je da ga konstantno povezujem sa Velikim inkvizitorom i njegovom legendom opisanom u Karamazovima. Iskreno ne znam ni sam zasto... ali imam teoriju... (za sve one koji nisu citali http://www.pbunjak.narod.ru/prevodi/inkvizitor/inkviz_1.htm)

Mislim da je ta konekcija (Veliki inqusitor - Commons, sloboda i njeno ogranicavanje - sloboda izbora) ustvari pokazuje uzrok ljudskom bahatom ponasanju, jer bas to - sloboda da imate odgovornost nad necim, u ovom slucaju Common good-u - Vas stavlja u poziciju da odlucujete i tutka Vam odgovornost u ruke. Sta cete uraditi sa tom odgovornoscu je samo Vasa stvar. Pitanje je da li treba ograniciti tu slobodu, kao sto Veliki Inkvizitor kaze, i olaksati muke ljudima (zakoni i regulacije na temu koriscenja ili zloupotrebe jednog commona) u svrhu olaksavanje zivota nama „normalcima“ (znamo sta mozemo i sta ne mozemo i tacka) ili treba prepustiti na slobodu onome ko ima posedovanje nad tim commonom u datom trenutku sa potpunom odgovornoscu na doticnom. Hmmmmm big dilema...

U prevodu, da li to znaci da visoko organizovana drustva, u kome su pravila postupanja nad common-sima direktno propisana zive uspesnije od drugih i pored toga sto pojedinci ne moraju da budu odgovorne jedinke tog drustva vec samo da se ponasaju u skladu sa pravilima? Da li je moguce da covek toliko mora da bude ogranicen da bi bio srecan i produktivan clan ovog sveta?

Iskazana je velika istina u Tragedy of the Commons... I tacno je da se u vecini slucajeva ljudi ponasaju u skladu sa tekstom Al Pacina u Scent of a Woman: „I always knew the right way and I never took it. Because it was too damn hard...“, ali ja jednostavno ne mogu da verujem u to da ljudi mogu samo bahato da se ponasaju...

A tek je trece pitanje to sta je sve Commons u danasnje vreme...

Mogao bih ovaku u nedogled...

Pozz
nsarski nsarski 11:50 01.08.2007

Re: Great inqusitor

Hvala na lepim recima:)
Zloupotreba opsteg dobra postoji donekle u svakom drustvu. samo negde manje, a negde vise. To je deo ljudske prirode, rekao bih. Jednostavno, mnogi ljudi ce dati prednost, i odluciti se, za trenutnu korist umesto dugorocne koristi - to je, pored ostalog, rezultat iz "zatvorenikove dileme" iz teorije igara. Konkretno, neko pusi jer mu to donosi trenutno zadovoljstvo, iako zna da, dugorocno, sebi pravi stetu. Tipicniji je slucaj (kod nas i u Africi, recimo), pomor zivotinja - mislim da je pre nekoliko godina bila afera sa pticama kod nas, a situacija sa slonovacom u Africi je alarmantna.
U tim uredjenim drustvima postoji malo visi nivo te famozne "svesti", pa do ovako drasticnih situacija redje dolazi. Secam se da su u jednom nemackom gradu nasi ljudi hvatali patke i guske po parkovima (opste dobro - nicije guske) i koristili ih za ishranu. Nemci nisu mogli da veruju da bi tako nesto nekome palo na pamet.

A inace, Dostojevski je rekao: "ako dusa nije vecna, onda ne postoji ni vrlina, a to znaci da je sve dozvoljeno".
Mozda je ta skromnost pred vecim principima ono sto treba nauciti i sto nas sputava da neograniceno bas sve radimo. A, opet "boj se ovna, boj se govna. kad ces ziveti?" kaze Selimovic. E, na poetski nacin iskazano, to je ta fundamentalna kontradikcija u nasem nacinu postojanja koju sam u uvodnom tekstu pomenuo.
GajaR GajaR 22:14 01.08.2007

Re: Great inqusitor

nsarski
Hvala na lepim recima:)

A inace, Dostojevski je rekao: "ako dusa nije vecna, onda ne postoji ni vrlina, a to znaci da je sve dozvoljeno".
.



NSarski, i ja prema sećanju pričam, Da li je Dstojevski kazao: "ako boga nema sve je dozvoljeno!"
BDW. izvinjavam ti se zbog trolovanja u vezi: "ekonomija sa dve krave",... mislim da i krave imaju dušu...
lep pozdrav!
nsarski nsarski 22:26 01.08.2007

Re: Great inqusitor

GajoR, ja slucajno ovu znam jer sam je prevodio - bila je moto jedne knjige nekog iz Afrike, ali ne mora da znaci da je citat veran. I ja mislim da se u originalu pominje Bog negde, ali ne u tekstu koji sam imao pred sobom, a pripisan je Dostojevskom.
U svakom slucaju, ideja je da ako nema nekog vecnosti (nekog vrhovnog principa - dusa ili Bog, svejedno) onda je sve dozvoljeno.
Pri ostatku i dalje stojim:)
Sve najbolje.
Fratello Fratello 15:21 02.08.2007

Re: Great inqusitor

Sedam sunaca i sedam mesecina (Zoze Saramago):

"Sta to treba da znaci, gospodaru moj? Necemo valjda da nudimo svilene kosulje onima koji treba da nose kostret i da se brinemo o udobnosti onih koji treba da su na strazi?
Nemislite valjda, da treba da podmecemo meke jastuke onima koji bi trebalo na trnju da sede...
Bogami gospodaru, dok sam ja provincijal, toga nece biti. Ici ce oni bosi, radi celicenja sopstvene vere i primera narodu da nisu slucajno oni bolji od Isusa Hrista, koji je uvek pesice isao, osim ono jednom kada je jahao magarca..."
zoranzile zoranzile 16:24 04.08.2007

Само Хвала

Хвала за овај блог. Тешко је налетети на добре ствари на нету. Управо сам налетео.
GajaR GajaR 23:06 07.08.2007

javno dobro - internet

Jedno između nekoliko posve osobenih od tzv. javno dobro na internetu su yu tube, wikipedia i sl.
Za vikipediju ne verujem da je moguća analogija vezana za naslov: degradacija javnog pašnjaka

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana