Biz| Nauka| Tehnologija

ICT Call 4 @ FP7

Milan Novković RSS / 20.11.2008. u 18:58

Evropska Komisija je juče izdala četvrti poziv za istraživačke i razvojne ideje unutar FP7 (Framework Programme 7), a u ICT grupi (Information and Communication Technologies). Rok za ponude je 1 April 2009 (milsim da im ovo nije prvi put da biraju prvi april kao važan dan :)

Za one koji nisu upoznati sa FP7 radi se o ogromnom novcu koji EC izdvaja za Istraživanje i Razvoj. FP7 traje 5 godina, sad smo u drugoj ili trećoj godine, ne sećam se ni sam, i radi se o preko 53 milijarde Evra. Srbija je ravnopravan pratner od nedavno.

Tako, ICT Call 4 je počeo, odvojeno je 801 miliona Evra. Jedno od osnovnih pravila je da u ponudi moraju da učestvuju najmanje 3 partnera iz 3 EC države (treba proveriti da li je svaki ravnopravni partner i „država". Ako to nije slučaj, nego se računaju samo EC zemlje, odna bi srpske institucije i firme morale da budu u konzorcijumima od najmanje 4 partnera (3 EC plus Srbija). Ovo obično nije problem pošto u prosečnoj ponudi učestvuje više od 4 partnera).

Ovde je objavljen poziv i za one koji po prvi put razmišljaju da učestvuju nekoliko dana čitanja dokumenata sa FP7-Cordis sajta je osnovni i prvi korak.

FP7 Home Page je ovde.

Posle toga institucija ili krene da piše ponudu po nekoj svojoj ideji, i usput traži partnere sa kojima onda tu ideju iterativno razvija, ili pokušava da se ubaci na neki drugi konzorcijum gde može da doprinese R&D ili eksperimentalnim poslom.

U ovoj igri ima sve više konkurencije, politike, poznanstava i ostalog ali ima i toliko novca da, sve zajedno:

- Nema garancije da će se uspeti u prvom, drugom itd pozivu (u sledećih 12 meseci će biti oko 3 ICT poziva, a ICT nije sve nego samo 17-18 od onih 53 FP7 milijardi)

- Ali, za firme sa bar jednom pametnom i ozbiljnom osobom koja na FP7 ponudama radi većinu radnog vremena za vreme dok poziv traje šanse da se za godinu-dve dobije deo projekta u vrednosti od, recimo 50,000 pa do nekoliko stotina hiljada evra su, po mom mišljenju, mnogo veće od 50%. Ja bih te šanse pre stavio oko 75%.

Ovi projekti su pametniji od prosečnog komercijalnog projekta, opušteniji, komercijalne firme dobijaju oko 75% ukupne vrednosti posla (plate plus režija), tako da su bar plate pokrivene sa preko 100%, intelektualna svojina ostaje firmama, novac ne mora da se vraća. Obrazovne institucije dobijaju 100% novca ali rezultate rada moraju da stave u „public domain".

U priloženom dokumentu se nalazi ICT Work Programme za 2009-tu. Za one koji sad nemaju vremena da čitaju ja samo podesćam šta su tematski prioriteti u ovom pozivu:

Challenge 1: Pervasive and Trustworthy Network and Service Infrastructures

Objective ICT-2009.1.1: The Network of the Future

Target Outcomes

a) Future Internet Architectures and Network Technologies

    - Novel Internet architectures and

    - Flexible and cognitive network management and operation

b) Spectrum-efficient radio access to Future Networks

    - Next-generation mobile radio

    - Cognitive radio and network technologies.

    - Novel radio network

c) Converged infrastructures in support of Future Networks

    - Ultra high capacity optical transport/access

    - Converged service capability across heterogeneous access:

....

Itd, sve ukupno oko 110 Miliona Evra.

Objective ICT-2009.1.5: Networked Media and 3D Internet

Target outcomes

a) Content aware networks and network aware applications

b) 3D Media Internet

c) Networked search and retrieval

d) Immersive media experiences beyond HDTV and electronic cinema

Itd, budžet - 80 miliona evra

 

Challenge 2: Cognitive Systems, Interaction, Robotics

Objective ICT-2009.2.1: Cognitive Systems and Robotics

a) New approaches towards understanding and solving key issues related to the engineering of artificial cognitive systems

b) New approaches towards endowing robots with advanced perception and action capabilities

c) New ways of designing and implementing complete robotic systems

d) New, scientifically grounded system architectures integrating communication, control, and cognitive capabilities

e) A framework to facilitate cross-fertilisation between academic and industrial research efforts in robotics

f) A 'Virtual Institute'

Itd, budžet  73 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.2.2: Language-Based Interaction

a) New architectures, models and tools for cost-efficient self-learning machine translation

b) Specific solutions for key domain challenges

c) A 'Virtual Institute'

Itd, budžet 26 Miliona Evra

 

Challenge 3: Components, systems, engineering

Objective ICT-2009.3.2: Design of Semiconductor Components and Electronic Based Miniaturised Systems

a) Improved design platforms, interfaces, methods and tools

Budžet 25 Miliona Evra.

 

Objective ICT-2009.3.3: Flexible, Organic and Large Area Electronics

a) Flexible, organic and large area electronic devices and building blocks....

b) Flexible or foil-based systems....

Budžet 60 Miliona Evra.

 

Objective ICT-2009.3.4 Embedded Systems Design

a) Theory and novel methods for embedded system design

b) Modules and tools for embedded platform-based design

c) Coordination of national, regional and EU-wide R&D strategies

Budžet 28 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.3.6 Computing Systems

a) Parallelisation & programmability

b) Methodologies, techniques and tools Continuous Adaptation, Virtualisation, Customisation

c) System simulation and analysis

d) Technology implications

e) Coordination of R&D activities and strategies in High-Performance Computing

Budget 25 Miliona Evra

 

Challenge 5: Towards sustainable and personalised healthcare

Objective ICT-2009.5.1: Personal Health Systems

a) Minimally invasive systems and ICT-enabled artificial organs

b) Mental Health: ICT based solutions for persons suffering from stress, depression or bipolar disorders (other mental disorders are not in scope).

Budžet 63 Miliona Evra.

 

Objective IST-2009.5.2: ICT for Patient Safety

a) ICT for safer surgery

b) ICT for integration of clinical research and clinical care

c) ICT-enabled early detection of public health events

Budžet 29.5 miliona Evra

 

Objective ICT-2009.5.4: International Cooperation on Virtual Physiological Human

Budget, 5 Miliona Evra.

 

Challenge 6: ICT for Mobility, Environmental Sustainability and Energy Efficiency

Objective ICT-2009.6.1: ICT for Safety and Energy Efficiency in Mobility

a) ICT for Intelligent Vehicle Systems

b) ICT for Clean and Efficient Mobility

Budžet 53 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.6.3: ICT for Energy Efficiency

a) ICT tools for the future electricity market

b) ICT support to energy-positive buildings and neighbourhoods

c) ICT services and software tools enhanced with energy features

Budžet 30 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.6.4 ICT for Environmental Services and Climate Change Adaptation

a) ICT for a better adaptation to climate change

b) Flexible discovery and chaining of distributed environmental services

Budžet 24 Miliona Evra

 

4.7 Challenge 7: ICT for Independent Living, Inclusion and Governance

Objective ICT-2009.7.1 ICT & Ageing

a) Service robotics for ageing well

b) Open Systems Reference Architectures, Standards and ICT Platforms for Ageing Well

c) RTD roadmaps and stakeholder coordination

Budžet 24 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.7.2 Accessible and Assistive ICT

Target Outcomes

a) Embedded Accessibility of Future ICT

b) ICT restoring and augmenting human capabilities compensating for people with reduced motor functions or disabilities

c) RTD research agendas & coordination of constituencies.

Budžet 34 Miliona Evra

 

Objective ICT-2009.7.3 ICT for Governance and Policy Modelling

a) Governance and Participation Toolbox

b) Policy Modelling, Simulation and Visualisation

c) Roadmapping and Networking for 'participation, governance and policy modelling'

Budžet 15 Mil Evra

 

4.8 Future and Emerging Technologies

Future and Emerging Technologies (FET) fosters frontier research that will open up new avenues across the full breadth of future information technologies. FET acts as a pathfinder while having the agility to react to new ideas and opportunities, as they arise from within science or society. It promotes the exploration of radically new ideas and trends for future research and innovation and provides sustained support to emerging areas that require longterm fundamental research. It aims to go beyond the conventional boundaries of ICT and ventures into uncharted areas, often inspired by and in close collaboration with other scientific disciplines.

Objective ICT-2009.8.0 FET-Open: Challenging Current Thinking

Budžet 30 Mil Evra

FET PROACTIVE

FET proactive will spearhead transformative research and support community building, and enhance Europe's innovation potential around a number of fundamental long-term challenges in ICT that will be key to the long-term sustainability of a technological future in Europe. In particular:

Computing Systems

Computing and Communication Paradigms

Living with ICT

Widening the Horizon of ICT

The following themes will be addressed in pro-active initiatives:

Call 4: FP7-ICT-2009-4

ICT-2009.8.1 Concurrent Tera-Device Computing

ICT-2009.8.2 Quantum Information Foundations and Technologies

ICT-2009.8.3 Bio-chemistry-based Information Technology

 

....itd, ceo program je u priloženom dokumentu

Atačmenti



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

drug.clan drug.clan 19:27 20.11.2008

Kljuc

Tako, ICT Call 4 je počeo, odvojeno je 801 miliona Evra. Jedno od osnovnih pravila je da u ponudi moraju da učestvuju najmanje 3 partnera iz 3 EC države (treba proveriti da li je svaki ravnopravni partner i „država". Ako to nije slučaj, nego se računaju samo EC zemlje, odna bi srpske institucije i firme morale da budu u konzorcijumima od najmanje 4 partnera (3 EC plus Srbija). Ovo obično nije problem pošto u prosečnoj ponudi učestvuje više od 4 partnera).


Evropa je pocela da radi sve po kljucu ko nekada bivsa YU (jedan slovenac, jedan srbin, jedan hrvat, jedna zena, jedan....)

U nauci se ovakve varijante nikada ne isplate. Naucni rad ima vrlo stroga pravila koja su cesto u suprotnosti sa politicki-popularnim varijantama koje ovde guraju. Gledano sa aspekta rezultata naucnog rada ogroman deo od ove 53 milijarde evra je baceno.
Za utehu je da ce ipak neko ziveti od tih para, ponajvise aviokompanije i hoteli jer ogroman deo para ode na putovanja izmedju "partnera".
Milan Novković Milan Novković 20:36 20.11.2008

Re: Kljuc

deo od ove 53 milijarde evra je baceno

Ogroman, da. Po mojoj proceni oko dva partnera vredno rade kad se projekat dobije (onaj čija je originalna ideja pa onda, u proseku, još jedan), što je manje od 30% novca, u proseku, pa su, onda, ta dva partnera, u proseku, max 50% efikasni. Nisam se pre gađao sa baš ovako pesimističkim ciframa, ali smo trenutno u projektu sa još 9 partnera i ova sveža opažanja utiču na mišljenje, strašno.

To se onda koliko toliko popravi tako što svi nešto nauče i naravno, kao što kažeš, deo poreskog nova je vraćen ljudima kao keš.

Iako zvuči loše, ovo ne bi trebalo da obeshrabi firme i institucije iz Srbije. Baš obrnuto, rizik da se ne odradi svoj deo je manji nego što bi većina ljudi pomislila, tj zapadnjaci nisu nikakva "rocket-science" ako nije definisana jasna mera uspeha pa da ih neko ganja da odrade svoj deo.

Najgora je prva godina u projektu, jedva da neko nešto radi, osim putovanja koje pominješ.

Ono što jedan moj kolega i ja radimo je to da nudimo tačno ono što nam treba za razvoj firme, ne u opštim crtama nego preciznim, pa nam je interesu i da radimo, ne samo dobijamo novac ako se projekat odobri, što nije najbolja strategija kad je uspeh u dobijanju projekta u pitanju, ali taj nedostatak kompenzujemo tako što se guramo u što vise ponuda.
ines08 ines08 20:56 20.11.2008

Re: Kljuc

drug.clan
U nauci se ovakve varijante nikada ne isplate. Naucni rad ima vrlo stroga pravila koja su cesto u suprotnosti sa politicki-popularnim varijantama koje ovde guraju. Gledano sa aspekta rezultata naucnog rada ogroman deo od ove 53 milijarde evra je baceno.
Za utehu je da ce ipak neko ziveti od tih para, ponajvise aviokompanije i hoteli jer ogroman deo para ode na putovanja izmedju "partnera".


Nisu samo aviokompanije i hoteli na dobitku. Ne zaboravite i te iste naučne radnike, kao i ostale učesnike projekata, koji lete i borave u najekskluzivnijim hotelima poznatih evropskih (i svetskih) destinacija, i njihove devizne dnevnice. A tek plaćeni konsultanti... I tako se milioni (da ne kažem milijarde) evra rasprše u lepa sećanja i prepričavanje doživljaja budućim pokoljenjima.

Nadam se da se učesnici projekata neće naći uvređeni, jer, naravno, oni samo postupaju u skladu sa guideline-ima.

A da su rezultai primenjeni u praksi zanemarljivo mali ili nikakvi - to stoji.
drug.clan drug.clan 21:48 20.11.2008

Re: Kljuc

Milan Novković


Iako zvuči loše, ovo ne bi trebalo da obeshrabi firme i institucije iz Srbije. Baš obrnuto, rizik da se ne odradi svoj deo je manji nego što bi većina ljudi pomislila, tj zapadnjaci nisu nikakva "rocket-science" ako nije definisana jasna mera uspeha pa da ih neko ganja da odrade svoj deo.

Naprotiv ovo cak treba da ih ohrabri jer kazemo da niko od nonih koji daju pare i ne ocekuje neke rezultate pa stoga nemaju sta da izgube!
nsarski nsarski 00:01 21.11.2008

Re: Kljuc

Po mojoj proceni oko dva partnera vredno rade kad se projekat dobije (onaj čija je originalna ideja pa onda, u proseku, još jedan), što je manje od 30% novca, u proseku, pa su, onda, ta dva partnera, u proseku, max 50% efikasni.

Nedavn je prilicno uverljivi pokazana (u konkretnim eksperimentima u Indiji i dva u USA) da kolicina nagrade nije direktno korelisana sa dostignucem. Konkretno, tri grupe ucesnika su imale "malu" (M), "srednju"(S), i "visoku" (V) nagradu za obavljen zadatak. Ako zadatajk nije samo ukljucivao napor i zalaganje, vec i malo misljenje i kreativnosti, rezultati su porazavajuci.
Grupa V je imala najlosiji ucinak, u svim eksperimentima (ovo nam nesto govori o besmislenim platama koje neki od ekonomskih lumena planete imaju).
Dobro plasirana, adekvatna kolicina novca ce da proizvede mnogo bolju nauku nego prosto rasipanje. Poredjenja radi, NSF (National Science Foundation) ima budzet od oko 6.7 milijardi dolara za 2009. Ova cifra od 57 milijardi za jednu oblast je cista naucna fantastika. I sve vise pocinje da lici na Wall Street nauku - welcome to the University of Las Vegas!
Ako bi se samo 10 miliona (0.02% od ukupnog iznosa) odvojilo, mogao bi da se, uz pomoc genetike, ponovo regenerise mamut, na primer. Pogledati Regenerating a Mammoth for $10 Million
Milan Novković Milan Novković 00:38 21.11.2008

Re: Kljuc

Ako bi se samo 10 miliona (0.2% od ukupnog iznosa) odvojilo, mogao bi da se, uz pomoc genetike, ponovo regenerise mamut, na primer

Fascinantno, pa pominju i Neandertalca.

Mene samo pomalo zbunjuje koliko mladunčad životinja uče od roditelja i kako će taj problem da se prebrodi u nekom budućem Jurassic Parku, a park ćemo imaćemo, sigurno.

U EU ne ide sav novac u ICT, ali ide veliki deo, 17-18 milijardi, preko 3.5 odišnje. Dosta ide i u aerospace, pa energiju. Ja ne znam za njih, u ICT-ju, otrpilike, važi tvoje pravilo, najveći entuzijazam pokazuju PhD studenti i poneka mala firma.
nsarski nsarski 04:11 21.11.2008

Re: Kljuc

Ja ne znam za njih, u ICT-ju, otrpilike, važi tvoje pravilo, najveći entuzijazam pokazuju PhD studenti i poneka mala firma.

Nije to moje pravilo. Pogledaj ovde:
What’s the Value of a Big Bonus?
drug.clan drug.clan 14:32 21.11.2008

Re: Kljuc

U EU ne ide sav novac u ICT, ali ide veliki deo, 17-18 milijardi, preko 3.5 odišnje. Dosta ide i u aerospace, pa energiju.



I kada pogledamo rezultate u ovim oblastima u Evropi sta vidimo:

-u ICT-u skoro nista!
-u aerospace-u u poslednjih 25 godina samo kopije A320 i jedan od navecih debakla avio industrije A380
-u energetici najveca bruka nauke ITER reaktor koji ce da kosta najmanje 5 milijardi a vec sada se zna da nece izroditi nista korisno sto slicni reaktori pre njega nisu vec dali
gaston92 gaston92 02:00 22.11.2008

Re: Kljuc

jedan od navecih debakla avio industrije A380


Je l moes malo da pojasnis ovo?
Željka Buturović Željka Buturović 21:22 20.11.2008

grant kao osnovni pokretac civilizacije

sad ce ovde da se potrose desetine miliona na sastancenje i planiranje tehnologija buducnosti da bi se za deset godina primetilo kako su tu tehnologiju smislila tri tijendzera u roditeljskoj garazi.
drug.clan drug.clan 21:47 20.11.2008

Re: grant kao osnovni pokretac civilizacij

Željka Buturović
sad ce ovde da se potrose desetine miliona na sastancenje i planiranje tehnologija buducnosti da bi se za deset godina primetilo kako su tu tehnologiju smislila tri tijendzera u roditeljskoj garazi.


Ovo vazi i za mnoge druge naucne oblasti. Doduse ne uvek tinejdzeri u garazi ali pojedinci zakljucani u sobi skoro po pravilu!
Milan Novković Milan Novković 21:52 20.11.2008

Re: grant kao osnovni pokretac civilizacije

Bude ovde dobrih ideja.

Ono što je meni posebno fascinantno je to da tlo na prvi pogled izgleda plodno za te ljude sa idejama - ima puno novca.

Šteta je što i neke fenomenalne ideje ne prođu - nešto na politiku, nešto na veze, mnogo na to što ljudi koji ocenjuju ideje nisu dovoljno kompetentni.

Ali, neke fenomenalne ideje prođu. Toliko malo njih izraste u komercijalni uspeh da je to neverovatno u Evropi (ja sam sve nešto utuvio, prosto za utehu, da je ceo proces daleko efikasniji u US - imao jednom potencijalnog US partnera sa novem koji je non-stop jurio "killer" ideje, a ja mu govorio da nije u tome problem, ima ih na svakom ćošku).

Ovde profesore interesuju grants za PhD studente, uglavnom. jednom kad ih dobiju znaju da bez obzira kako radili njihova lična situacija-se ne menja mnogo.

Velike komercijalne firme ne stavljaju najbolje ljude na ove poslove, to im je, u proseku, kontra-produktivno. Zato što ovi projekti mogu da se otaljaju, pa je bolje da najbolji ljudi rade komercijalne poslove.

A SMEs, svi se kunu u njih, ali oni moraju da grizu da bi zaradili za platu i EC biroktatska nesigurnost ume da im bude veliki rizik.

I tako, kad EC ne ume da odradi ove grupe ljudi, kako da odradi tinejdžere sa idejama? Zamisli da ne moramo da čekamo na tinejdžere 2018-te neko da podrđavamo ove sad, 2008-me.

Ipak, kad se prodje učenje i navikavanje na razočarenja gde i sa najboljom idejom možeš da omašiš u solidnoj si poziciji - EC vrte tematske prioritete. Npr. Technology Enhanced Learning će da bude prioritet sredinom 2009, ali bio je i pre godinu dve, pre 3'4 itd. Tako, kad jednom napišeš proposal, ako ne prođeš pročitaš kritiku i komentare, čekaš sledeću priliku, samo doradiš sitnice, itd. Sa sve širim portfoliom ideja sve su ti veće šanse da ćeš sledeći put sa malo truda dobiti grant.

Pa je bottom-up rad profitabilan, iako je top-down razočarenje veliko. Disciplinovani umeju da urade veliku stvar - da strpljivo guraju tačno ono gde vide i veliki komercijalni uspeh, bez obzira na EC šanse. Pa kad dobiju grant urade posao što bolje.
Gonzo92 Gonzo92 23:15 20.11.2008

Organic Electronics

Objective ICT-2009.3.3: Flexible, Organic and Large Area Electronics

a) Flexible, organic and large area electronic devices and building blocks....


Molim...???
Milan Novković Milan Novković 23:32 20.11.2008

Re: Organic Electronics

Molim...???

:)
Imaš ovde, pa, posbno interesantno, ovde, o Printed Electronics.

Danas postoje poluprovodne plastike, pa tako (sećam se davnog uspeha grupe iz Cambridgea, UK, ne znam doke su dobacili), mogu da se rastope i tako koriste za štampanje ("običan" ink-jet printer) na podlozi sličnoj papiru.

Jednog dana ćemo u Visio-like ili PowerPoint-like paketu imati katalog raznih funkcionalnih modula, dizajnirati nešto, software nam odsimulira i kaže da li će to raditi, pa odštampamo.

Ako i ne radi nije strašno, pokušaj će da košta manje od Evra pa niće biti skupo eksperimentisati.

RFID je velika primena. Moja će žena, npr, moći da odštampa tag za sladoled u frižideru koji me laže da mu je istekao rok kad ja otvorim frižider :) Lažljiva hrana u frižideru - noćna mora :)
Gonzo92 Gonzo92 23:41 20.11.2008

Re: Organic Electronics

A to. prva asocijacija mi je bila paradajz bez pesticida.....
grga1810 grga1810 18:21 21.11.2008

ICT Call 4 @ FP7

Ne bih ja da ispadnem ovde neki pametnjakovic koji zna svashta poneshto ali moram da pojasnim ljudima neke stvari: FP7 je program koji EU promovishe i koji utiche na povecanje konkurentnosti zemalja same Unije (ovo svashta znam poshto upravo sada, u Birkenfeldu, u Nemachkoj, imam predmet koji se zove FP7-Fundraising).
Fazon je sledeci-Kina, USA i Indija, su velike zemlje koje su, RELATIVNO, homogene, za razliku od EU koju chini 27 chlanica od kojih svaka ima slichne, ali ipak ne i identichne, zakonske propise. Upravo se tu ulazi u stanje polu-finansijskog vakuuma, koji moze da utiche da je teze ostvariti neki biznis u EU nego na primer u Kini. Zato postoji FP7.
Moja grupa na faksu je dobila temu reciklaza automobila. Nash zadatak je da nadjemo snabdevacha reciklatom (to je u ovom sluchaju smesha koja se naziva car-fluff) da ga povezemo sa institucijom koja bi pronashla adekvatan nachin za preradu tog reciklata i da ih sve povezemo sa institucijom koja bi bila zemlja koordinator.
Dobiti pare od FP7 je VEOMA teshko i te pare se ni u kakvom sluchaju ne mogu troshiti na luksuzne hotele, kavijar, bele prashkove i ostale kvazi-statusne simbole vec na veoma ozbiljan rad koji mora redovno da se REFERISHE komisiji koja odluchuje da li i za naredni budzetski period daje novce)

ps. shto se tiche finansiranja CERN-a i ITER-a, samo cu reci: setite se u kakvim je uslovima zavrshio Nikola Tesla...to ne sme opet da se dozvoli sa velikim idejama, a ITER moze (kako bi rekao jedan profesor ovde):da promeni snabdevanje energijom, ali budimo realni, tek za jedno 50-100 godina.

Puno pozdrava iz Umwelt-Campus Birkenfelda
Gonzo92 Gonzo92 18:25 21.11.2008

Re: ICT Call 4 @ FP7

setite se u kakvim je uslovima zavrshio Nikola Tesla...to ne sme opet da se dozvoli sa velikim idejama


Tesline dobre ideje su usvojene. A to kako je on zavrsio - njegova stvar.
drug.clan drug.clan 19:30 21.11.2008

Re: ICT Call 4 @ FP7

Gonzo92
setite se u kakvim je uslovima zavrshio Nikola Tesla...to ne sme opet da se dozvoli sa velikim idejama


Tesline dobre ideje su usvojene. A to kako je on zavrsio - njegova stvar.


Tesla je bio jedan od najbogatijih izumitelja u svom vremenu a bogami ni danas se mnogi ne mogu pohvaliti patentom koje su prodali za milion ondasnjih dolara (sto miliona danasnjih)

Njegov zivot je bio samo njegov izbor!

Dobiti pare od FP7 je VEOMA teshko i te pare se ni u kakvom sluchaju ne mogu troshiti na luksuzne hotele, kavijar, bele prashkove i ostale kvazi-statusne simbole vec na veoma ozbiljan rad koji mora redovno da se REFERISHE komisiji koja odluchuje da li i za naredni budzetski period daje novce)


Vidi se da si jos uvek student! Te pare tj veci deo istih se trose za putovanja, hotele, zaludne sastanke i slicne troskove a to sto dobijete vi studenti za research je zanemarljiva suma. Razmisli samo kakav research bi mogao da se finansira kada bi te pare samo isle na plate i opremu?
Iako se sadasnji PHD studenti uglavnom finansiraju iz budzeta clanica unije sa samo jednom milijardom moze da se isplati 50000 studentskih (Phd) godisnjih plata za dodatne studente, da se kupi svakome po laptop i se opremi dodatnih stotinu laboratorija.
Milan Novković Milan Novković 20:45 21.11.2008

Re: ICT Call 4 @ FP7

Dobiti pare od FP7 je VEOMA teshko i te pare se ni u kakvom sluchaju ne mogu troshiti na luksuzne hotele, kavijar, bele prashkove i ostale kvazi-statusne simbole

Nije mnogo teško dobiti FP7 projekat ako se ozbiljno radi - mnogo je lakše nego na komercijalnim tenderima.

Nama je FP6 bio težak - svaki čas smo imali "beyond-the-state-of-the-art" ideju koja nije prolazila zbog managementa, eksploatacije itd, sporednih stvari.

Sad je akcenat pomeren ka idejama i istraživanju i od 3 poziva smo dobili dva projekta.

Za luksuz - tačno, nije ništa luksuzno, ali je često - previše sastanaka na koje dolazi previše ljudi.
Milan Novković Milan Novković 21:02 21.11.2008

Re: ICT Call 4 @ FP7

Nije mnogo teško dobiti FP7 projekat ako se ozbiljno radi

Korekcija - malo je teže za nekog ko po prvi put počinje sa FP, osim ako nema portolio ideja, idejica i idejnih fragmenata.

Kad se ponuda piše po prvi put i po sopstvenoj ideji to je mnogo ozbiljniji posao. Ako se ne odobri sledeći put se samo polira.

Za početnike je najbolje da ne vode pisanje ponude nego da se pridružuju grupama koje već imaju ideju. Tu fer-play učešće može da se svede na nekoliko čovek-dana posla
Gonzo92 Gonzo92 22:10 21.11.2008

Re: ICT Call 4 @ FP7

Nije mnogo teško dobiti FP7 projekat ako se ozbiljno radi - mnogo je lakše nego na komercijalnim tenderima


Zato sto se na komercijalnim tenderima gleda gde se ulaze, a na drzavno sponzorisanim se obicno prvo definise budzet koji mora negde da se utopi, ma kakav projekat da je u pitanju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana