Da li smo Antisemiti?

Velimir Mladenovic RSS / 22.11.2008. u 00:49

 

Izraz iz 19. veka koji je postao oznaka za opšte predrasude prema Jevrejima. Ponekad se pravi razlika između antijudaizma (opštih antijevrejskih predrasuda) i antisemitizma (predrasuda zasnovanih na rasnoj pripadnosti), prvi put razrađena u 19. veku.

U Starom svetu sreću se mnoga ispoljavanja antisemitizma, delimično usled odbijanja Jevreja da se mešaju s drugim narodima. Već je u Palestini postojao sukob Jevreja i nejevreja, koji se pojačao u vreme grčke vladavine nad Palestinom. Helenistički vladari gledali su na Jevreje kao na prepreku širenju grčke kulture, dok su se Jevreji, s druge strane, suprotstavljali grčkom uticaju, smatrajući ga pretnjom svojoj religiji. Izdvojenost Jevreja bila je u oštrom kontrastu s opštim stavom u Starom svetu i često je dovodila do toga da se na njih gledalo s podozrenjem i do optužbi koje će se, s malim varijacijama, ponavljati tokom cele istorije, sve do 20. veka. Smatralo se da su Jevreji čudni i izopačeni ludi i da nemaju prava na zemlju koju poseduju.

U svom osnovnom značenju, antisemitizam ne predstavlja mržnju prema Semitima, već samo prema jednom semtiskom narodu, Jevrejima. (Za mržnju prema Arapima, takođe semitskom etnicitetu, reći će se da je neko rasista, ali nikada da je antisemita), pa bi precizniji naziv za ovaj pojam bio antijevrejstvo.

Dva su osnovna i vrlo povezana ispoljavanja odlikovala dosadašnju istoriju negativnih odnosa prema Jevrejima. Prvo se sastoji u označavanju Jevreja krivim za različita zlodela i nazovi-zlodela tokom istorije (oni su izdali Hrista, oni su izmislisli komunizam, oni vladaju svetom, oni u svojim kultovima ubijaju decu itd.). Drugo je jednostavan proizvod ovog prvog, a sastoji se u pozivanju na masovno istrebljenje Jevreja.

Različiti su i vrlo složeni razlozi za pojavu antisemitizma. Verovatno su najviše uticala različita zlonamerna tumačenja Novog zaveta, osnovne sakralne knjige hrišćanstva. Po njima, kako su Jevreji "krivi" za Hristovo pogubljenje, oni će morati i da "plate" za tu "krivicu". Ne mali udeo u stvaranju antisemitizma imala je i unutrašnja organizacija Jevreja: oni su živeli na različitim mestima; a gdegod da su otišli, imali su svoje specifične zajednice u koje pristup nisu imali nejevreji. Još tokom Srednjeg veka Jevreji su postali vični trgovci, zahvaljujući čemu su se obogatili; a nasledstvom to bogatsvo preneli na potonje generacije.

Tokom 1930-ih, mnogi Hebreji poljskog porekla su živeli u Nemačkoj. Petka 28. oktobra, 1938, 17.000 njih je bez upozorenja okupljeno u sred noći i deportovano iz Nemačke u Poljsku. Mnogi od njih su bili u Nemačkoj veći deo svog života; neki su čak bili odlikovani nemački veterani iz Prvog svetskog rata.

Poljska vlada je odbila da ih primi, zbog čega su se oni vukli između nemačkih i poljskih graničnih ispostava tokom hladnih dana i noći, dok nemačke vlasti nisu konačno ubedile poljsku vladu da im odobri ulaz.

Herschel Grynszpan (Heršel Grinspan), jevrejski Nemac koji je pobegao u Francusku, je primio pismo od svoje porodice u kome su opisani užasni uslovi koje su oni iskusili tokom ove deportacije. U ponedjeljak 7. novembra, on je upucao sekretara nemačke ambasade u Parizu, Ernsta fom Rata.

Dva dana kasnije, Rat je preminuo u bolnici, i to je dalo povoda nacistima da organizuju pogrom.

U pogromu je oštećeno i u mnogim slučajevima uništeno oko 1574 sinagoga (skoro sve koje su postojale u Nemačkoj), mnoga jevrejska groblja, više od 7.000 hebrejskih radnji, i 29 velikih trgovina. Više od 20.000 Jevreja je uhapšeno i odvedeno u koncentracione logore; nekolicina je prebijena na smrt dok su ostali bili primorani da gledaju. Broj ubijenih Hevreja nije sa sigurnošću utvrđen, ali procene variraju od 36 do oko 200 tokom dva dana nemira. Najčešće se govori o broju 91. Prirodu nasilja oslikava i činjenica da su neki Nemci koji nisu bili Jevreji ubijeni samo zato što je neko smatrao da "izgledaju kao Jevreji".

Mnogo decenija kasnije, veza sa godišnjicom kristalne noći je isticana kao glavni razlog protiv biranja 9. novembra, dana rušenja Berlinskog zida, 1989, za novi nemački nacionalni praznik; izabran je 3. oktobar 1990, za praznik ponovnog ujedinjenja Nemačke.

Izraz "kristalna noć" se danas često koristi kao opis sličnih događaja tokom etničkih ili verskih nereda.

Na adresi www.holokaust.rs nedavno je postavljen veb sajt Jevrejski logor na Beogradskom sajmištu: istorija i sećanje, deo istraživačkog projekta Jovana Bajforda, socijalnog psihologa iz Velike Britanije, koji se bavi posleratnom memorijalizacijom holokausta u okupiranoj Srbiji za vreme Drugog svetskog rata. Projekat finansira Britanska akademija, a sajt, osim istorije logora Sajmište od 1941. do 1944, sadrži i uvid u život u Jevrejskom logoru na Sajmištu kroz pisma devetnaestogodišnje logorašice Hilde Dajč.

mvelja@sezampro.yu

Tagovi



Komentari (0)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana