Braniteljke zenskih ljudskih prava

Jasmina Tesanovic RSS / 17.12.2008. u 13:14

Iako sam ovo pismo tek danas dobila od Incest trauma centra ( tehnicke smetnje), mislim da je vredno pratiti ovu gradjansku inicijativu, JT

 OTVORENO PISMO-ZAHTEV KOALICIJE BRANITELJKI ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA – 26 ŽENSKIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ SRBIJE – UPUĆENO PARLAMENTU REPUBLIKE SRBIJE

-Predstavljeno g-dji Gordani Čomić, potpredsednici Parlamenta Srbije
u radnom susretu organizovanom od strane Incest Trauma Centra – Beograd povodom Međunarodne akcije «16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama», koji se održao 03. decembra 2008. godine u 14h u Parlamentu Srbije-

Poštovana gospodjo Čomić, poštovane poslanice i poslanici,

Koaliciju braniteljki ženskih ljudskih prava čine braniteljke ljudskih prava iz 26 ženskih nevladinih organizacija na području Srbije i koordiniše je Incest Trauma Centar - Beograd. Vrednosti Koalicije su: 1. feministička politika protiv svakog vida nasilja i diskriminacije nad ženama i decom i 2. odgovornost za proces suočavanja s prošlošću (osude ratova koje je Srbija vodila '90-ih i ratnih zločina počinjenih u ime gradjana/ki Srbije). Pozivamo kreatore politike i donosioce odluka u Srbiji da nas što bolje upoznaju i da saradjujemo u menjanju države kao servisa u interesu svih svojih građanki i građana. Koalicija braniteljki ženskih ljudskih prava nije projekat, nije inicijativa, već trajno stanje i vrednost.

Prioritet Koalicije je revitalizacija i jačanje ženskog pokreta sa jasnom politikom i etikom rada, prepoznatljivim identitetom, filozofijom i uticajem koji autentično pripadaju feminističkim ženskim grupama. Sebe vidimo sa društvenom odgovornošću u procesu suočavanja s prošlošću i u svojim aktuelnim politikama prema državi i aktuelnoj lokalnoj političkoj vlasti. Snažnu vidljivost prinicipijelnog ženskog pokreta identifikujemo kao važan cilj. Unutar ženskog pokreta u Srbiji su konkretne žene posvećene doprinosu integritetu i dostojanstvu žena i dece, na čiju vam svu izloženost kao braniteljki ženskih ljudskih prava u Srbiji i izostanak adekvatne zaštite naših pozicija od strane države ukazujemo. U narednom periodu, posebno ćemo se angažovati da vas upoznamo sa obavezama uređenih država u prepoznavanju značaja i negovanju pozitivnog tretmana istaknutih žena koje svojim radom unapredjuju oblast ljudskih prava, kao i sa obavezama sprovođenja adekvatne zaštite i preveniranja i smanjenja rizika, bezbednosnog i drugog, koji nose naše pozicije u društvu (Deklaracija braniteljki/a ljudskih prava, usvojena od Generalne Skupštine UN Rezolucijom 53/144, 09. decembra 1998.). 

U okviru Međunarodne akcije «16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama», obraćamo vam se da vam skrenemo pažnju na još uvek nedovoljno pravilnu i efikasnu sistemsku asistenciju u Srbiji za žene koje su preživele nasilje. Iz avangardnog uticaja i dugogodišnjeg iskustva u radu naših ženskih NVO na prevenciji, edukaciji i intervenciji za žene i decu koji su preživeli nasilje, ukazujemo da se glavni problemi tiču nepoverenja u iskaz žrtve nasilja, umanjivanja traume za ženu i, time, ozbiljnosti ovog zločina. Na snazi je strukturalno/institucionalno nasilje gde su stavovi službenih lica / profesionalaca - bez obzira na kom radnom mestu ili u kom resoru bili aktivni - osnovna prepreka postupanju u interesu žene. Na osnovu svakodnevnog direktnog rada sa žrtvama rodno-zasnovanog nasilja (muškog nasilja nad ženama i decom), smatramo da se 2008. godine tabu nasilja više ne čuva u najvećoj meri od strane građanki i građana, već ga održavaju profesionalci/ke u Srbiji zaposleni/e u različitim institucijama, bez dovoljne spremnosti da pruže adekvatnu intervenciju i sa ukorenjenim okrivljavajućim stavovima prema ženi-žrtvi nasilja.

Posebno vas pozivamo da svojim radom doprinesete pravima  žena i dece žrtava nasilja u sledećem:

-Implementaciji Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW), obavezi pridržavanja Preporuka za Srbiju koje je izdao CEDAW Komitet 
-Doslednoj primeni i poštovanju postojećih zakona i uvodjenju većeg stepena odgovornosti u radu nadležnih institucija
-Javnom govoru da su krivična dela nasilja i diskriminacije prema ženama ZLOČIN IZ MRŽNJE i da, kao i u svim uređenim zemljama, pod ovom terminologijom postoje u KZ RS
-Akcentovanju dosledne primene KZ RS, Porodičnog zakona RS, obaveze prijavljivanja krivičnih dela protiv žena i dece i sprovodjenja sankcije u slučaju neprijavljivanja, kao i zahtevu za povećanjem kazni za izvršioce krivičnih dela protiv žena i dece
-Donošenju i primeni Opšteg anti-diskriminacionog zakona i Zakona o rodnoj ravnopravnosti u RS i uspostavljanju efikasnih mehanizama za njihovu primenu
-Usvajanju Nacionalnog plana akcije za žene u RS (poglavlje „Nasilje nad ženama“ neophodno da je u skladu sa tekstom istoimene Radne grupe pri Savetu za ravnopravnost polova koju su činile ženske NVO sa dugogodišnjim iskustvom u direktnom radu sa ženama-žrtvama nasilja; integralni tekst Radne grupe u prilogu)
-Usvajanju Nacionalnog plana akcije za očuvanje i unapređenje zdravlja žena u RS – uz formiranje službe za brigu o ženskom zdravlju u okviru Ministarstva zdravlja RS koja uspostavlja i razvija postizanje rodne jednakosti i pravednosti u zdravstvenoj zaštiti žena prema međunarodnim standardima i dokumentima, utiče na poboljšanje servisa, informisanosti i obezbedjuje participaciju korisnica u kreiranju programa i realizaciji politika u sistemu zdravstva
-Promociji autentičnog partnerstva izmedju vladinih i nevladinih organizacija koje znači ravnopravan, saradnički odnos uz međusobno poštovanje i uvažavanje
-Posebnoj brizi o ranjivim, višestruko diskriminisanim, grupama žena: žene sa invaliditetom, Romkinje, lezbejke; izbegle, raseljene i povratnice; žene koje žive u siromaštvu, u seoskim i udaljenim sredinama; u institucijama ili u pritvoru; starije žene, žene u situacijama oružanih sukoba, ženska deca.
-Sankcionisanju učinilaca diskriminacije ranjivih, višestruko diskriminisanih žena 
-Ojačanju zastupljenosti višestruko diskriminisanih žena u institucijama koje su relevantne za ostvarivanje osnovnih ženskih ljudskih prava
-Izvršiti poseban uticaj na poboljšanje položaja Romkinja tokom 2009. godine, kada Republika Srbija predsedava Dekadom Roma
-Podsticanju lokalnih samouprava na uvažavanje i saradnju sa ženskim NVO (naročito u ruralnim sredinama)
-Izvršiti uticaj da se država svojim konkretnim delatnostima priključi Pokrajinskom sekretarijatu za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova AP Vojvodine koji je 2009. godinu proglasio Godinom seoskih žena
-Podržati zahtev u vezi ekonomskog osnaživanja žena koji se tiče ličnih primanja za žene preko 65 godina koje nemaju penziju; posebnu pažnju obratiti na starije žene sa sela, najčešće bez ličnih primanja tokom čitavog života što ih u starosti dovodi u posebno ranjiv položaj
-Doslednom suprotstavljanju i radu na eliminaciji uzroka koji dovode do trgovine ženama i decom, a naročito uzroka vezanih za rodnu stranu ovog fenomena; sistemski i sistematski rad na reintegraciji i resocijalizaciji žrtava
-Uvodjenju standarda za funkcionisanje skloništa / sigurnih kuća za žene i decu koji su preživeli nasilje (umesto rešenja odredjenih spregom aktuelnih političkih opcija i pripadajućih NVO)
-Uvodjenju monitoringa funkcionisanja skloništa / sigurnih kuća od strane konzorcijuma ženskih nevladinih organizacija koje su okupljene prema iskustvu i ekspertizi i uključuje predstavnice višestruko diskriminisanih grupa žena (umesto rešenja odredjenih spregom aktuelnih političkih opcija i pripadajućih NVO)
-Suočavati se s prošlošću kao značajnim delom procesa tranzicione pravde
-Sprovoditi Rezoluciju 1325 SB UN u oblastima koje se tiču učešća civilnog društva, pre svega žena, u mirovnim procesima i primeni mirovnih sporazuma
-Sprovoditi ustavno načelo odvojenosti crkve od države i konkretno raditi protiv sveprisutne patrijarhalne matrice nasilja i ugrožavanja osnovnih ženskih ljudskih prava od strane crkve (posebno seksualna i reproduktivna prava žena)
-Nijedno crkveno ni drugo službeno lice koje učini krivično delo protiv žena i dece nije iznad zakona (uticati na promenu KZ RS i ukidanje zastarevanja seksualnog delikta)
-Unapređenju i poštovanju kodeksa za medije u cilju etičkog izveštavanja koje štiti identitet i sveukupni integritet žrtve nasilja i pomaže njen proces oporavka
-Etičkom izveštavanju medija prema braniteljkama ženskih ljudskih prava i zaštiti integriteta i dostojanstva ličnosti braniteljki
-Studioznijem upoznavanju rada i rezultata ženskih NVO od strane medija u cilju ravnopravne zastupljenosti kvalitetnih ženskih NVO putem medija u javnosti (uticati na prestanak monopolisanja medijskog i javnog prostora postignutog spregom aktuelnih političkih opcija, pripadajućih medija i NVO)

S poštovanjem,

Liderke 26 ženskih NVO koje čine Koaliciju braniteljki ženskih ljudskih prava:
1. ASTRA, Beograd – Tamara Vukasović
2. Udruženje žena „Peščanik“, Kruševac – Snežana Jakovljević
3. Udruženje Romkinja „Osvit“, Niš – Ana Saćipović
4. Autonomni ženski centar, Beograd – Stanislava Otašević
5. Žene za mir, Leskovac – Nevena Kostić
6. Labris, Beograd – Radenka Grubačić
7. Žene u akciji, Velika Plana – Jovanka Brkić
8. Atina, Beograd – Marijana Savić
9. Udruženje Roma Novi Bečej – Danica Šain
10. ... Iz kruga, Beograd – Lepojka Čarević Mitanovski
11. SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja, Vlasotince – Svetlana Šarić
12. Žene na delu, Beograd – Milica Gudović
13. Impuls, Tutin – Dženeta Agović
14. Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd – Mirjana Mirosavljević
15. Klub žena „Hera“, Bačka Topola – Eta Kovač
16. Sklonište za žene i decu žrtve nasilja, Beograd – Ljiljana Vuletić
17. Hora – Grupa za emancipaciju žena, Valjevo – Nataša Perišić Pavlović
18. Lastavica, Beograd – Sanja Miloradović
19. Ženski centar, Užice – Radmila Gujaničić
20. Zrenjaninski edukativni centar, Zrenjanin – Mirjana Ivančević
21. Žene u crnom, Beograd – Ljiljana Radovanović
22. Alternativni krug, Kragujevac – Gordana Mitić
23. ...Iz kruga, Vojvodina – Svjetlana Timotić
24. Gea, Beograd – Ana Simić
25. Glas razlike, Beograd – Jelena Višnjić
26. Incest Trauma Centar – Beograd - Ljiljana Bogavac

Beograd, 03. decembar 2008.

Za Koaliciju braniteljki ženskih ljudskih prava u Srbiji

Dušica Popadić
direktorka Incest Trauma Centra - Beograd


 

 

 



Komentari (23)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Mali Sizif Mali Sizif 14:11 17.12.2008

ZA

Slažem se i podržavam, imate moj glas...
ssvetlana92 ssvetlana92 14:36 17.12.2008

Uvek

sam na vašoj strani. Moj glas, ne znači mnogo ali je ipak, neki pomak. U ovoj sveopštoj ludnici, neke stvari se moraju pomeriti sa mrtve tačke.
Dobro je znati da ima toliko organizacija i da žene najzad mogu da nadju utočište, ako ništa drugo makar utehu, da neko brine!
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 14:46 17.12.2008

Re: Uvek

svaki pojedinacni glas itekako znaci
znaci da imas nekog u blizini
kod nas to vec postoji godinama iako mnogi ne znaju sve dok ne zapadnu u nevolju
moje drugarice cerka tek kad su je napali na ulicu dosla je u zenski centar da trazi zastitu i pravni savet
dotle joj nije padalo na pamet
ssvetlana92 ssvetlana92 15:31 17.12.2008

Re: Uvek

Problem je što mnoge žene, naučene od malena da treba da trpe i ne znaju granicu. Sledeći je zakon, koji je zauzeo ponižavajući stav prema ženama, u smislu zlostavljanja bilo koje vrste.
Još jedan po meni veoma bitan faktor je što Žene ne misle ništa dobro o sebi, i veoma malo imaju da kažu po tom pitanju.
Čula sam u životu mnogo poražavajućih izjava, na račun silovanih, pretučenih, maltretiranih i sl. U smislu: Mora da ga je izazvala, pa je silovao.. nosi mini suknju, pa šta očekuje...zašto nije ćutala..ne bi je tukao bez veze, šamari se ne podrazumevaju pod batine...zašto je ne tuče kod kuće, nego na ulici i sličnih nebuloza..kojima se mora stati nekako na put.
Prevaspitavanje u smislu samopoštovanja treba početi...i svaki način je dobrodošao, naročito sa promenom zakona.



drug.clan drug.clan 16:33 17.12.2008

diskriminatorska koalicija

Zasto ova koalicija ima diskriminatorsko ime "Koalicija braniteljki ženskih ljudskih prava"?

Zar ime nije moglo biti Koalicija za odbranu zenskih prava ili nesto slicno?

Neke od potpisanih liderki ne predstavljaju zenska udruzenja a uclanjuju svoje organizacije u nesto sto ima odrednicu organizacije " braniteljki " i time diskriminisu deo svog clanstva.

Zar neko misli da se diskriminacijom moze iskoreniti diskriminacija?

Ovakvim pristupom moze se samo otezati pozicija zena u Srbiji gde nakon ovakvih "akcija" muskarci koji sprovode diskriminaciju imaju motiv i izgovor da nastave sa istom.

Nadam se da cete kritiku razumeti kao najpozitivniju mogucu!

Podrzavam svaku akciju koja vodi ka ukidanju diskriminacije i ka ravnopravnosti medju ljudima ali ne mogu da podrzim akciju koja koristi iste metode kao oni protiv kojih se bore!
ssvetlana92 ssvetlana92 16:49 17.12.2008

Re: diskriminatorska koalicija

Zovi me kako hoćeš, samo nemoj da me razbiješ!
zeks92 zeks92 17:04 17.12.2008

Necu da te razbijem...

...zvacu te ...
..................... Nerazbijena "u ovoj sveopštoj ludnici, pomerena sa mrtve tacke"
ssvetlana92 ssvetlana92 17:27 17.12.2008

Re: Necu da te razbijem...

zeks92
...zvacu te ...
..................... Nerazbijena "u ovoj sveopštoj ludnici, pomerena sa mrtve tacke"

Važno je biti duhovit!
vishnja92 vishnja92 21:43 17.12.2008

Re: diskriminatorska koalicija

drug.clan

potpisujem
zajec zajec 00:32 18.12.2008

Re: diskriminatorska koalicija

drug.clan
Zasto ova koalicija ima diskriminatorsko ime "Koalicija braniteljki ženskih ljudskih prava"?Zar ime nije moglo biti Koalicija za odbranu zenskih prava ili nesto slicno?Neke od potpisanih liderki ne predstavljaju zenska udruzenja a uclanjuju svoje organizacije u nesto sto ima odrednicu organizacije " braniteljki " i time diskriminisu deo svog clanstva. Zar neko misli da se diskriminacijom moze iskoreniti diskriminacija?

Ovde je u pitanju jedna druga diskriminacija. U Srbiji postoji preko dvestotine zenskih organizacija. Kako su se ove okupile je njihova privatna stvar. Osim toga dosta je prozirno. Medju potpisnicama na pr. nema Sigurne zenske kuce, ali je zato ima u tekstu. Providna sujeta. One, a i oni, (jel ovde ima i mesovitih grupa, plus Fond, koji nije udruzenje iliti NVO) bi kontrolisali rad sklonista, sigurnih kuca, preko njihovog konzorcijuma. Valda bi ga sastavile/i opet po privatnog liniji.

Njihov zadnji predlog je takodje proziran. One/i bi ravnomernu zastupljenost - krivo im sto mediji konstantno prikazuju bas Sigurnu zensku kucu, Vesnu Stanojevic, umesto da joj odaju priznanje sto je svojim radom podigla nivo zenskih prava, sto je uspela da se o nasilju nad zenama cesto javno govori i da su svi shvatili da su potrebne sigurne kuce za pretucene zene i sada ih zahvaljujuci njoj i inicijativi B92 otvaraju sirom Srbije. Vesna je dobitnica niza nagrada, na listi je medju najuspesnijim zenama.

I jos, OVDE SU IZMESANI LONCICI. Ako govorimo o zenskim pravima ne mozemo u isti kos stavljati i suocavanje s prosloscu. Stoga ovo je politikansko pismo, pa bi mogli posumnjati i u iskrenu borbu potpisnica protiv nasilja nad zenama.
topcat topcat 17:51 17.12.2008

Pitanje...

Sto su to zenska ljudska prava?

Zasto nisu samo ljudska prava?

Ili samo zenska?

Zahvaljujem na pojasnjenjuPr
KafaJeGotova KafaJeGotova 12:23 18.12.2008

Re: Pitanje...

topcat
Sto su to zenska ljudska prava?

Zasto nisu samo ljudska prava?

Ili samo zenska?

Zahvaljujem na pojasnjenjuPr

izguglaj
madam_mym madam_mym 19:14 17.12.2008

ne mogu da gledam a da ne ucestvujem

zivim u maloj varosi, 25 km od Krusevca, po zanimanju medicinska sestra, i imam bogato iskustvo, licno i profesionalno, kad je u pitanju raznovrsno zlostavljanje zena, ne samo od strane muskaraca i institucija kojima rukovode muskarci, vec i od strane zena - u porodici i dr. mestima.
Spremna sam da aktivno ucestvujem i stanem u odbranu svih ugrozenih, a narocito zena i dece. Kazem da sam spremna da radim u ovoj oblasti, i mislim da mogu da pomognem.
Srdacno vas sve pozdravljam, i ocekujem poziv za saradnju.
Gonzo92 Gonzo92 19:41 17.12.2008

Zastupljenost?

Ojačanju zastupljenosti višestruko diskriminisanih žena u institucijama koje su relevantne za ostvarivanje osnovnih ženskih ljudskih prava


Koje su to institucije?

A moze li recimo, muskarac koji je greskom osudjen i proveo 5 godina u zatvoru da zahteva da bude "zastupljen u institucijama ......"?

Kako su to deca diskriminisana?

Meni ovaj tekst deluje pun fraza, fine namere ali krajnje neodredjeno, a pomalo ide i u drugu krajnost.
buandtre buandtre 19:59 17.12.2008

ne ženska, već ljudska

Hm. Veliki sam protivnik parcijalizacije ljudskih prava, jer to značajno umanjuje snagu same ideje. Na sve to polažeš pravo zato što si ljudsko biće, a ne zato što si žena. Time se ponovo vrtimo oko biologije, a ženski emancipatorski pokret i nastao je kao otpor prema biologističkim tumačenjima.

Dakle, branitelji/ke ljudskih prava.

Inače podržavam.
sentinel26 sentinel26 20:50 17.12.2008

Braniteljke ( loše ) politike . ?

Ovo je napisao neko ko nije ni prošao pored pomenutih zakona ...
-Akcentovanju dosledne primene KZ RS, Porodičnog zakona RS, obaveze prijavljivanja krivičnih dela protiv žena i dece i sprovodjenja sankcije u slučaju neprijavljivanja, kao i zahtevu za povećanjem kazni za izvršioce krivičnih dela protiv žena i dece
.... i ne zna šta u njima piše.

- Najoštrije osudjujem svako nasilje i svaku diskriminaciju i ugrožavanje ljudskih prava koja su jedna, jedinstvena i nedjeljiva.

- Tranzicija i odnosi prema prošlosti nemaju mjesto u ovakvom tekstu, u protivnom on dobija čistu političku konotaciju.

- Porodični i krivični zakoni ne mogu imati dvojne standarde.

- Pojedini zahtjevi se već nalaze u ovim zakonima, samo što je primjena zakona u ovoj zemlji posebna priča i ovakav nastup je kontraproduktivan (ili ja nijesam razumio njegov cilj ).

- Tekst koji sam citirao ( i ne samo taj .. ) upućen je na potpuno pogrešnu adresu.

- Pokrenite vi akcije edukovanja žena, da nije nikakva sramota, posebno da nije nehrišćanski prijaviti bračnog druga (drugaricu) za nasilje, diskriminaciju i ugrožavanje ljudskih prava - već naprotiv !

-Etičkom izveštavanju medija prema braniteljkama ženskih ljudskih prava i zaštiti integriteta i dostojanstva ličnosti braniteljki
- Tako vam boga šta vam je ovo ? ! ?
Ako u Srbiji postoji ( usvojen i prihvaćen ) "Etički kodeks" izveštavanja onda bi trebalo da se primjenjuje neprekidno i prema svima.

Ja ne očekujem da ću doživjeti od novinara u Srbiji da poštuju moje dostojanstvo, ali ako bih istima upućivao kakve poruke tražio bih da podjednako poštuju svačije.

* * * * *
Želim vam uspjeh i svako dobro u 2009.godini.

Pozz.
ipsi ipsi 00:10 18.12.2008

Jadne zrtve koje ova organizacija brani...

"2. odgovornost za proces suočavanja s prošlošću (osude ratova koje je Srbija vodila '90-ih i ratnih zločina počinjenih u ime gradjana/ki Srbije)."

Bas jadne...nadam se da nece traziti pomoc od onih koji svaku plamenitu inicijativu iskoriste da bi proturile samo gore citirano...

Narator Narator 11:50 18.12.2008

'Ajde da spustimo loptu...

Cenim inicijativu prenetu u inicijalnom tekstu, mada ni meni nije najjasnija pozadina, odnosno odsustvo nekih institucija i imena (mislim pre svega one za čije delovanje u Novom sadu znam i poštujem).
Polazeći od pretpostavke da je inicijativa časna, da obuhvata značajan deo udruženja, fondova itsl. koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava, želim da podsetim umne glave na ovom blogu:
1. Ne, nije dovoljno zalagati se za "ljudska prava", jer je u mnogim zemljama, između ostalog i u našoj, godinama unazad prisutno zanemarivanje i ugrožavanje prava žena. Zbog toga je neophodna pozitivna diskriminacija žena i svih ugroženih kategorija, kako bi se postigao neophodan nivo nivo njihove zaštite. Dokumenta UON posebno ističu upravo tu potrebu za pozitivnom diskriminacijom marginalizovanih grupa (žene, deca, Romi, hendikepirane osobe...) i problema (silovanje, zloupotreba dece, nasilje nad ženama i decom u porodici, mobing...).
2. Zahtevi žena koji se odnose na odnos prema žrtvama rata i ratnog nasilja su legitimni, jer se odnose na ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i nasilje nad ženama koji su vršeni u vreme ratnih sukoba, a žene su postajale žrtve upravo zato što su žene. Ti zahtevi se ne odnose na bilo kakvo nasilje, već na nasilje koje je bilo usmereno prevashodno na žene (i nasilje usmereno ka deci). Tu nema mesta priči o politikanstvu. To je legitiman zahtev jer se odnosi na rasvetljavanje i osudu strašnog nasilja prema nemoćnim civilnim žrtvama koje spadaju u posebno ugrožene u svakom ratnom konfliktu (žene i deca).
3. U ovoj našoj ludoj zemlji - sve je suviše ispolitizorano, ali nas to ne sme sprečiti da podržimo dore ideje. Ne znam da li je namera potpisnica peticije/zahteva časna ili ima i neku pozadinu. Neću da mislim o tome. Kao čovek, mogu samo da kažem šta jeste, a šta nije korektan i POTREBAN apel!
Problemi na koji one ukazuju jesu bitni, a promene o kojima govore jesu neophodne.
Zato ovu inicijativu pozdravljam, verujući da će okupiti i druge koji su na istom poslu dokazali za koje ciljeve se zalažu.
drug.clan drug.clan 14:11 18.12.2008

Re: 'Ajde da spustimo loptu...

Narator
Cenim inicijativu prenetu u inicijalnom tekstu, mada ni meni nije najjasnija pozadina, odnosno odsustvo nekih institucija i imena (mislim pre svega one za čije delovanje u Novom sadu znam i poštujem).
Polazeći od pretpostavke da je inicijativa časna, da obuhvata značajan deo udruženja, fondova itsl. koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava, želim da podsetim umne glave na ovom blogu:
1. Ne, nije dovoljno zalagati se za "ljudska prava", jer je u mnogim zemljama, između ostalog i u našoj, godinama unazad prisutno zanemarivanje i ugrožavanje prava žena. Zbog toga je neophodna pozitivna diskriminacija žena i svih ugroženih kategorija, kako bi se postigao neophodan nivo nivo njihove zaštite. Dokumenta UON posebno ističu upravo tu potrebu za pozitivnom diskriminacijom marginalizovanih grupa (žene, deca, Romi, hendikepirane osobe...) i problema (silovanje, zloupotreba dece, nasilje nad ženama i decom u porodici, mobing...).
2. Zahtevi žena koji se odnose na odnos prema žrtvama rata i ratnog nasilja su legitimni, jer se odnose na ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i nasilje nad ženama koji su vršeni u vreme ratnih sukoba, a žene su postajale žrtve upravo zato što su žene. Ti zahtevi se ne odnose na bilo kakvo nasilje, već na nasilje koje je bilo usmereno prevashodno na žene (i nasilje usmereno ka deci). Tu nema mesta priči o politikanstvu. To je legitiman zahtev jer se odnosi na rasvetljavanje i osudu strašnog nasilja prema nemoćnim civilnim žrtvama koje spadaju u posebno ugrožene u svakom ratnom konfliktu (žene i deca).
3. U ovoj našoj ludoj zemlji - sve je suviše ispolitizorano, ali nas to ne sme sprečiti da podržimo dore ideje. Ne znam da li je namera potpisnica peticije/zahteva časna ili ima i neku pozadinu. Neću da mislim o tome. Kao čovek, mogu samo da kažem šta jeste, a šta nije korektan i POTREBAN apel!
Problemi na koji one ukazuju jesu bitni, a promene o kojima govore jesu neophodne.
Zato ovu inicijativu pozdravljam, verujući da će okupiti i druge koji su na istom poslu dokazali za koje ciljeve se zalažu.


Znaci zalazete se za ukidanje diskriminacije uvodjenjem diskriminacije (zvali je vi pozitivna ili ne ona je i dalje diskriminacija - pojava koja nije dobra). Znaci vi ste isti kao i oni koji sada sprovode diskriminaciju samo ste za to da se neko drugi diskriminise a ne vi!

Ispravljate nepravdu nanosenjem nepravde buducim generacijama muskaraca koji nikada nisu sprovodile diskriminaciju! Kaznjavate ih zbog grehova njihovih oceva i dedova iako i zene imaju iste pretke pa bi trebalo zajedno da ispastaju zbog tih grehova. Znaci diskriminisete po nasledjivanju greha kao sto se to nekada cinilo u nasledjivanju imovine.

I onda ce se ta generacija muskaraca koja nije nikada nacinila nepravdu prema zenama a bila je diskriminsana od strane istih, zapitati da li je to pravedno i prateci vas pristup problemu samo okrenuti ponovo pricu i opet diskriminsati zene i tako u krug do kraja sveta.

U cemu ste vi bolji od onih sovenista koji su zaposljavali muskarce samo zato sto su muskarci?

Isticanjem razlika se ne postize ravnopravnost vec isticanjem slicnosti i ovakve akcije samo stete polozaju zena u Srbiji koje nije dobro ali ovakvim akcijama postaje jos gore!

POZIVNA DISKRIMINACIJA JE SAMO DISKRIMINACIJA I U NJOJ NEMA NISTA POZITIVNO JER NA LJUDE GLEDA KROZ OSOBINE KOJE NISU SAMI BIRALI ILI RADOM STEKLI VEC OSOBINAMA KOJE SU DOBILI PO RODJENJU, SAMIM TIM OVA DISKRIMINACIJA JE KAO I RASIZAM, FASIZAM, I SLICNE POJAVE!
gocana7 gocana7 14:53 18.12.2008

Re: 'Ajde da spustimo loptu...

Narator
Ne znam da li je namera potpisnica peticije/zahteva časna ili ima i neku pozadinu. Neću da mislim o tome. Kao čovek, mogu samo da kažem šta jeste, a šta nije korektan i POTREBAN apel!Problemi na koji one ukazuju jesu bitni, a promene o kojima govore jesu neophodne. Zato ovu inicijativu pozdravljam, verujući da će okupiti i druge koji su na istom poslu dokazali za koje ciljeve se zalažu.

Da su htele okupiti druge organizacije one bi to uradile pre nego sto su uputile pismo Skupstini. Time vidimo da su namere inicijatorki egoisticne i diskriminatorske prema jos dvestotine zenskih grupa. Htele su videti samo svoja imena, sa predvodnicom Incest centrom, koji je se povodom dana nasilja nad zenama udruzio i u neke druge koalicije.

Jos je otvoreno pismo STRANACKO, posto je predato potpredsednici skupstine Gordani Comic. Ako je upucivano Skupstini - logicno bi bilo da je predato predsedniku tj. predsednici Skupstine ili preko Odbora za ravnopravnost polova (mislim da se tako zove). Gospodja Comic je predsednica Odbora za ravnopravnost, zena, u DS. Dalji komentar nije potreban.
Narator Narator 01:16 19.12.2008

Re: 'Ajde da spustimo loptu...

POZIVNA DISKRIMINACIJA JE SAMO DISKRIMINACIJA I U NJOJ NEMA NISTA POZITIVNO JER NA LJUDE GLEDA KROZ OSOBINE KOJE NISU SAMI BIRALI ILI RADOM STEKLI VEC OSOBINAMA KOJE SU DOBILI PO RODJENJU, SAMIM TIM OVA DISKRIMINACIJA JE KAO I RASIZAM, FASIZAM, I SLICNE POJAVE!

Bojim se da Vam je pojam "pozitivna diskriminacija" nepoznat i da ga ne razumete. Možda bi bilo dobro da se više informišete, a manje žestite. Jarost ne donosi istinu. Molim Vas da pažljivije pročitate to što sam napisala.
Izvinjavam se, ako je moja nedorečenost izazvala Vaše potpuno pogrešno shvatanje onoga što sam iznela.
jovana_papan jovana_papan 23:25 18.12.2008

povlascena kasta

-Usvajanju Nacionalnog plana akcije za očuvanje i unapređenje zdravlja žena u RS – uz formiranje službe za brigu o ženskom zdravlju u okviru Ministarstva zdravlja RS koja uspostavlja i razvija postizanje rodne jednakosti i pravednosti u zdravstvenoj zaštiti žena prema međunarodnim standardima i dokumentima, utiče na poboljšanje servisa, informisanosti i obezbedjuje participaciju korisnica u kreiranju programa i realizaciji politika u sistemu zdravstva

Pa zene zive 5.5 godina duze nego muskarci u Srbiji, valjda bi sad trebalo da se poboljsava zdravlje muskaraca zarad ravnopravnosti, a ne da se produbljuje razlika? Takodje, vec postoje mnoge kampanje za poboljsanje zdravlja zena, npr. protiv raka dojke ili grlica materice, nijedna za npr. rak prostate. Ideja da bi ministarstvo zdravlja trebalo da formira "sluzbu za brigu o zenskom zdravlju" jeste ideja kako da se stvore nova radna mesta za feministicku birokratiju.
sentinel26 sentinel26 21:48 21.12.2008

Pismo predsedniku Srbije ?

Poštovana Koalicijo,
Krajnje je vrijeme da uputute jedno pismo predsedniku države da objasni zašto je gospodja Jovanka Broz već 28 godina u kućnom pritvoru bez ličnih dokumenata i lične slobode a bez osude suda ?

Važe li ženska prava i za nju ili ne važe ?

Tražite dozvolu da je posjetite ?

Teško ćete naći bolji primjer za pokazivanje i demonstraciju vaše istinske borbe za ženska prava.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana