U obilju postova ovih dana nailazimo na opuštenije teme svečarsko-prazničnog sadržaja, što je razumljivo za ovo doba godine. Svi bismo da se radujemo i šalimo, pa čak i oni koji deluju, bar virtuelno, prilično uštogljeno. (To sam ja primetila za ova 4 meseca...mea culpa, ako se varam!)
Odlučila sam da vam pišem ovaj post, iz iste namere da se našalimo, naravno, znam ja da vi imate mišljenje i duha za ove stvari, a da ne bude klasična novogodišnja čestitka. Više zezalica, happy-go-lucky!
O
šatrovačkom jeziku lepo piše wikipedia, ne bih ja tu ništa dirala, svi vi to sve znate! Ovaj šatrovački koji ću ja primeniti, ima isti pattern kao Zagreb, Beograd, Sarajevo, ali Novi Sad ne bi bio to što jeste, da nije i ovde primenjen princip - eh, sad neću ni kako ja 'oću, pa se ipak razlikuje u nijansama od ostalih, pre svega u mnogobrojnim "varijacijama na temu", slobodno-konstruktivne prirode, pa mnogima liči na nešto drugačije.
Razlika je između ostalog, u jednosložnim rečima - put, sok, mrak, džep, šta, ko, je, da, ne, itd.
Novosađani ispred ovih upit. zamenica stave slovo A, pa od šta, šatrovački neće biti taš, nego ašta, a od jednosložnih reči se prave deminutivi, pa se tek onda premeću slogovi, na pr. džep nije pdže, nego pićudže, itd. Šarmantno i mekše, priznaćete. Idu tu sada maštovite nadogradnje, umetanje -
si- između slogova, i posebna akcentovanja i rečenična intonacija, koja
na žalost ovde ne može biti prezentovana.
Danas se u Novom Sadu više ne govori taj stari šatrovački, kojim sam se ja sa ekipom u mladosti često služila, krećući se po gradu i sistemu, hoću da budem svugde i sa svima pomalo, vreme teče... volela sam da osetim malo "šmeka" raznih, pa i "mangupskih" grupa ljudi.
Ponekad se u društvu nas starijih začuje po neka reč, izrečena više u zezanju, i to sa onim starim centarskim i limansko-podbarsko-salajčansko-telepskim akcentom, i služi više kao generacijska odrednica, sa nekim svojim čudnim vrednosnim sistemom, ma šta to značilo, i ma kako vam se čudnim činilo. Novosađanima je to dosta toga govorilo, ali da ne širim temu dalje. Mladi u NS danas koriste slang koji ih ne razlikuje mnogo od mladih u drugim gradovima, premda, i oni su svoje gore list, pa koriste neku njihovu vrstu šatrovačkog, koji se sastoji, a kako bi drugačije današnji mladi nego što kraće, u upotrebi samo zadnjeg dela premetnute reči, na pr. idem na đavu (tvrđava-đavatvr), bio sam na certu (koncert-certkon), gari (drugari-garidru),itd.
Međutim, i to vuče korene od starijih generacija. Evo, na primer, mene moji stari drugari kad se sretnemo još uvek pozdravljaju sa - vozdra, Škice! (eto, sad moram da vam otkrijem moje pravo ime: Duška - pa na novosadsko-šatrovačkom Škicadu, pa otud na kraju kraće Škica.
I za kraj, malo podsećanja. Pada mi na pamet R. Keno i Stilske vežbe. Stari majstor poigravanja i parodije na ozbiljnu književnost, koji je pišući slangom, šatroom izazivao smeh. Napisaću jedan deo iz Stilskih vežbi na novosadskom šatrovačkom, a vi se potrudite da osetite melodiju i duh jednog vremena, kojeg više nema:
Dnogje nićuda koo dnevapo ana tobusuau zihspa dnogje pićuti asa koja gimdu tićuvra ai asa širomše kruženimo tenomple kicomtra mestou ntljikepa.Ana dnomje vajo menuopo gasvo sedasu ada aga mernona ziga apo gicamano.Vajo se dmaho čisru ana dnoje bodnoslo stićume ačim aga gledau. Adva tićusa snijeka novopo ga dehvi apred nicomsta ST.Lazar au likomve zgovorura asa dnimje gomdru jiko je mu vaoda vetesa ada mestipre dnoje gmićudu loma ševi ana asvom putuka….
Ovim šatrovačkim jez. nije se govorilo stalno, nego su se u govor ubacivale pojedine rečenice ili reči, kao svojevrsni mangupsko-podrugljivi pogled na ondašnji sistem i život u njemu.
Ali da bi se to razumelo moraju se prizvati u sećanje mirisi sa starog korzoa, (posebno onog oko telefonske govornice), Limana, Podbare, Salajke, Telepa...starog "Mrce", "Orača", Pozorišnjaka, u kojima smo sedeli sa M. Antićem, glumcima i boemima...Toga danas više nema. Izgubilo se u jednom sterilnom, sintetičkom lifestyle-u, punom vitamina u tabletama, must-have tričarijama i papagajskom govoru i mišljenju.