Opasne veze: Božić 1642.

nsarski RSS / 25.12.2008. u 19:26

 

newton.jpg 250px-Emilieduchatelet.jpg

 

De Merteuil: Dete moje, zašto ga nisi odbila? Zašto mu nisi rekla ‘'Ne!''
Madame de Volange: Pa, ja sam stalno govorila ‘'Ne!'', ali to nije bilo ono što sam radila. (Opasne veze -1988)

 

 

Danas je Božić po Gregorijanskom kalendaru.

Za Njutna se kaže da se rodio na Hristov rodjendan, na Božić 1642. godine, iste godine kada je umro Galilej, datum koji je simbolički označio kraj naučne dominacije Renesansne Italije i preselio centar nauke na sever Evrope. Njutn je sam video posebnu simboliku u ovim datumima i nije propuštao priliku da primeti kako je i on došao na svet bez oca (otac mu je umro 3 meseca ranije).
Oba gornja datumska podatka su, medjutim, samo delimično tačna. Naime, godine 1582. Papa Gregorije XIII je izdao bulu ''Inter gravissimas'', po kojoj je stari Julijanski kalendar zamenjen novim, Gregorijanskim, ali obavezu promene kalendara su imale samo katoličke zemlje, uključujući Italiju, razume se. Engleska imperija je na novi kalendar prešla tek 1752., sto deset godina po Njutnovom rodjenju, uz ne malu pobunu širokih masa (''vratite nam naših 11 dana!'' - tada je prelazak na novi kalendar zahtevao promenu od 11 dana).
Prema Gregorijanskom kalendaru, dakle, Njutn je rodjen 4. januara 1643, dve nedelje nakon Božića 1642. Takodje, uzimajući u obzir i činjenicu da su Englezi u to vreme početak poreske godine uzimali 25. mart, Njutnovo rodjenje i Galilejeva smrt - 6. januar 1642. po Gregorijanskom kalendaru - se nisu dogodili iste godine (a prema navedenom engleskom tumačenju italijanskog kalendara, razmak izmedju ova dva dogadjaja je čak dve godine).
Druga važna godina u Njutnovom životu je 1666., poznata kao annus mirabilis (godina čuda). Te godine je Njutn prekinuo školovanje u Trinity koledžu (Kembridž) zbog epidemije kuge i vratio se kući. Izolovan i posvećen svojim proučavanjima, samostalno je otkrio diferencijalni račun, hromatsku prirodu svetlosti (vidljivi spektar) i teoriju gravitacije. I ovde su, medjutim, datumi malo štimovani. Koledž je zatvoren u leto 1665, i Njutn se vratio nazad na školovanje u martu 1666. jer se te zime epidemija stišala. Medjutim, pojačanjem epidemije, škola se ponovo zatvara leta 1666., ovog puta do aprila 1667, kad se Njutno ponovo vraća na studije. Prema postojećim pismima koje je Njutn izmenjivao sa svojim savremenicima, ova velika otkrića su se desila izmedju 1665. i 1667, te se pre radi o anni mirabile (godinama čuda), a ne o jednoj, 1666., koje je Njutn mahom proveo na Kembridžu.
Ipak, legenda kaže da je u godini čuda, 1666., radeći sam u svojoj kući, Njutn otkrio osnovne principe diferencijalnog računa, optike, i gravitacije. Sam Njutn je imao veliku ulogu u održavanju ove legende.
Svoja otkrića u oblasti gravitacije je štampao u ''De Motu Corporum in Gyrum'', 1684., iz mehanike u kapitalnom delu ''Matematički principi filozofije prirode'' (Principia Matematica Philosophiae Naturalis - svakako najuticajnije delo u nauci), 1687. godine, i optike u ''Opticks'', 1704.
Pored matematike i fizike, Njutn se bavio još i teologijom i alhemijom i misticizmom u širem smislu. Zapravo, veći deo svog života je posvetio ovim disciplinama, uključujući numerologiju i proučavanje tajnog biblijskog koda. On je, na primer, predvideo da će kraj sveta biti 2060. godine.

Bio je zatvoren i pomalo prekog karaktera, sukobljavao se sa savremenicima kao što je Lajbnic, na primer, oko primata kod nekih naučnih otkrića. U kasnijem periodu svog dugog života je postavljen za upravnika Kraljevske kovnice novca i poznata je njegova ogorčena borba protiv falsifikatora. U to vreme je kovani novac bio nepravilnog oblika, iskovan od plemenitih metala. Njutn je uveo kovanje precizno okruglog novca kako bi sprečio odsecanje komadića koje je u to vreme bilo u praksi. Ako od pravilno okruglog novca odsečete komadić, odmah i lako se primeti, što sa starim novcem nije bio slučaj.
Njutnova naučna otkrića su brzo prodirala u naučnu javnost Evrope, i njegova slava je neprestano rasla. O tome je mnogo pisano, ali mene ovde zanima jedan malo drugačiji pogled na ove dogadjaje.

Dve godine po izlasku iz štampe Njutnove Optike, 17. septembra 1706., rodila se Gabrielle Émilie Le Tonnelier de Breteuil, marquise du Châtelet, francuska matematičarka, fizičarka i spisateljica, u aristokratskoj porodici koja je imala visok položaj na dvoru Luja XIV. Obrazovana u prirodnim naukama, jezicima i književnosti, ona je sa 12. godina tečno vladala Latinskim, Grčkim, Italijanskim i Nemačkim jezikom. Prevodila je drame, svirala harpsikord i pevala operu, uprkos protivljenjima njene majke koja je smatrala da je pravo mesto obrazovanja mlade, inteligentne devojke u manastiru. Srećom, otac je imao razumevanja za talente svoje ćerke i pronalazio joj je najbolje tutore iz matematike i prirodnih nauka u to vreme.
Emilie je u školi pokazala izuzetnu nadarenost i često je, da bi došla do novca za knjige, koristila svoje znanje matematike prilikom kockanja u kome je često dobijala velike uloge. Mnogo kasnije u životu, kockajući se sa nekim prevarantima, Emilie je izgubila oko 1 milion dolara za noć. Da bi vratila dug, Emilie je započela novu poslovnu šemu (preteču današnjeg hedge funds sa Volstrita), koja joj je omogućila da isplati gubitak na kocki.
Sa 19. godina se udala, u dogovornom braku, za Markiza de Chatelet-a, sa kojim je imala troje dece. U to vreme se smatralo normalnim da supružnici u dogovornim brakovima imaju ljubavnike, pa je i Emilie živela tim stilom. Njen najpoznatiji ljubavnik, četvrti po redu, je bio Volter, koji je za nju, u jednom pismu Pruskom kralju, rekao: ''Emilie je u svakom smislu veliki čovek i jedina joj je mana to što je žensko''. Te godine koje je provela u vezi sa Volterom - od 1733. do svoje smrti - su bile najplodnije u njenoj naučnoj karijeri.
Godine 1740. Emilie je štampala svoju prvu ozbiljniju knjigu ''Lekcije iz fizike'', gde je pokazala da je energija tela u kretanju srazmerna kvadratu njegove brzine, a ne brzini, kako su ranije verovali Njutn, Volter i drugi. Medjutim, njeno najvažnije delo je prevod na Francuski jezik Njutnove knjige Principia , koji je završila 1749. godine, iste godine kada je umrla. Na Volterovo angažovanje, ovaj prevod je objavljen deset godina kasnije, i danas je standardni prevod ovog kapitalnog Njutnovog dela na francuski jezik.
Ova hrabra i višestruko nadarena žena je odigrala veliku ulogu u širenju Njutnovske nauke po Evropi. U to vreme, žene su se retko obrazovale, a još redje u matematici i fizici. Emilie je jednom morala da se obuče u muško odelo kako bi mogla da prisustvuje naučnoj konferenciji. U njenu čast, jedan krater na planeti Veneri se po njoj zove.
Gde su ovde opasne veze?
Pred kraj svog života, u četrdeset prvoj godini, Emilie započne ljubavnu aferu sa pesnikom Jean Francious Saint-Lambertom, sa kojim ostane u drugom stanju. U to vreme je medicina bila nerazvijena, i Emilie je strahovala za svoje zdravlje zbog tako kasne trudnoće. Nažalost, ta strahovanja su se obistinila: Emilie je rodila bebu, ali je umrla nedelju dana kasnije od posledica porodjaja.
U vreme kad je Emilie započela ljubavnu vezu sa Volterom, u Parizu se pojavio izvesni kont Francesco Algarotti, mladi italijanski filozof i kritičar umetnosti. Francesco i Volter su razvili prison prijateljstvo. Volter je bio tada inspirisan Njutnovim idejama, nagovorio je Maupertius-a, akademika i čuvenog naučnika tog doba da Emilie podučava prirodnim naukama i višoj matematici kako bi bolje mogla da razume Njutnova otkrića. Emilie je jedno vreme razvila ljubavni odnos sa svojim slavnim učiteljem.
A Francesco? On je, oduševljen činjenicom da se žene interesuju za prirodne nauke, i ohrabrivan od strane Voltera, tada napisao svoje kapitalno delo ‘'Njutonizam za dame'' (Neutonianismo per le dame) koje je još približilo nove naučne ideje čitaocima na italijanskom.
Najzad, prvi ljubavnik Markize du Châtelet je bio duc de Richelieu, unuk onog Rišeljea, a kome je Luj XIV bio kum na rodjenju. Ovaj aristokrata je bio veliki prijatelj sa Kraljem, ali su se odnosi izmedju njih zategli, kad je Vojvoda Rišelje uspeo da se posvadja sa tadašnjom ljubavnicom kralja, Madam Pompadur. On se više puta ženio, a po svojim ljubavnim aferama je bio slavan širom Evrope. Njegove afere i dvorske skandale nije vredno ni nabrajati, ali, eto, medju njegovim ‘'trofejima'' se našla i mlada, inteligentna i obrazovana Emilie. Veruje se da je de Laclos baš na liku Vojvode Rišeljea zasnovao lik glavnog junaka, Valmonta, u svom romanu Les Liaisons dangerouse (Opasne veze).
Pisac romana Opasne veze,  de Laclos, rodio se na prvi dan Božića, 1716. godine.

[U holivudskoj interpretaciji, Valmonta igra Džon Malkovich, Marquise de Merteuil igra Glen Close, a pravi cilj Valmontovog udvaranja je Madame de Tourvel, koju igra Mišel Fajfer.]

 



Komentari (158)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dr M Dr M 19:41 25.12.2008

Bezopasne veze

Divno je ovo sto ste napisali.
Da li sam dobro obavesten kad mislim da je Njutn bio u "opasnim vezama" samo sa cuvenom jabukom?
nsarski nsarski 19:43 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Dr M
Divno je ovo sto ste napisali.
Da li sam dobro obavesten kad mislim da je Njutn bio u "opasnim vezama" samo sa cuvenom jabukom?

Mislim da jesi)))
Dr M Dr M 19:48 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Mislim da jesi)))


Hvala.
Kad smo kod jabuka, mislim da je Adam bolje prosao:))
Ana Elhelweh Ana Elhelweh 20:00 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

off topic (ne mogu da odolim)

@ Dr M, vidi kako je Adam mogao da prodje ;-)

One day, after a near eternity in the Garden of Eden, Adam calls out to God, "Lord, I have a
problem."
"What's the problem, Adam?” God replies.
"Lord, I know you created me and have provided for me and surrounded me with this beautiful garden and
all of these wonderful animals, but I'm just not happy."
"Why is that, Adam?” comes the reply from the heavens.
"Lord, I know you created this place for me, with all this lovely food and all of the beautiful animals, but I am
lonely."
"Well Adam, in that case I have the perfect solution. I shall create a 'woman' for you."
"What's a 'woman', Lord?"
"This woman' will be the most intelligent, sensitive, caring, and beautiful creature I have ever created. She
will be so intelligent that she can figure out what you want before you want it. She will be so sensitive and
caring that she will know your every mood and how to make you happy. Her beauty will rival that of the
heavens and earth. She will unquestioningly care for your every need and desire. She will be the perfect
companion for you.", replies the heavenly voice.
"Sounds great"
"She will be, but this is going to cost you, Adam."
"How much will this 'woman' cost me Lord?", Adam replies.
"She'll cost you your right arm, your right leg, an eye, an ear, and your left big toe."
Adam ponders this for some time, with a look of deep thought and concern on his face. Finally Adam says to
God, "Errr, what can I get for a rib?"
The rest, as they say, is history.

Covek u belom Covek u belom 20:10 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

nsarski
Dr M

Da li sam dobro obavesten kad mislim da je Njutn bio u "opasnim vezama" samo sa cuvenom jabukom?

Mislim da jesi)))
Ja bih rekao da je bio u vezi i sa pojedinom (uglavnom mladjom) gospodom i poslugom. No o tome bi ipak trebalo pitati Pedjicu.
nsarski nsarski 20:15 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Ja bih rekao da je bio u vezi i sa pojedinom (uglavnom mladjom) gospodom i poslugom.

Moguce da je time zapoceo odredjenu praksu, popularnu u Kembridzu i danas...) (Sada ce Dr. Wu da me isprashi!)
Time Bandit Time Bandit 20:37 25.12.2008

Re: Bezopasne veze


The three interesting things about Newton is that

a) he was a unitarian
b) he dabbled in alchemy
c) there was something weird about his genitalia

Preporuka za interesantan pristup
nsarski nsarski 20:51 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Preporuka za interesantan pristup

Hvala. Ovo je samo jedan nacin da se prikazu dogadjaji o kojima je rec. Malo redji, istina
Doctor Wu Doctor Wu 21:15 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Moguce da je time zapoceo odredjenu praksu, popularnu u Kembridzu i danas...) (Sada ce Dr. Wu da me isprashi!)

Naprotiv. Kad je Michael Portillo svojevremeno pukao na izboirma za novog šefa torijevaca bio je viđen za sledećeg mastera Peterhouse collegea. Zašto? Pa, zbog toga što su ga izvesnih flingovi iz prošlosti činili najprikladnijim kandidatom za mastera Peterhousea, jednog od najstarijih koledža u C.-u.
dolybell92 dolybell92 22:00 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

4. In the beginning, God created earth and rested.
Then God created man and rested.
Then God created woman. Since then, neither God nor man has rested.
nsarski nsarski 22:06 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

Znas Dottore, meni nikako nije jasna ta Kembridzovska pomama za komunizmom i homoseksualizmom. Hocu da kazem, ta pojava je statisticki upadljiva. I nije da imam nesto protiv njih, nego, brate, tamo kao da utice neka radijacija, sunceve pege, sta li? To mi nije jasno - otkud toliko masovno, i bas tu?
Doctor Wu Doctor Wu 22:39 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

To mi nije jasno - otkud toliko masovno, i bas tu?

Pa u Cambridge su tradicionalno dolazili public school boys, a ti se baš ne nagledaju ženskog sveta do svoje 18. godine. Pored toga akademija je do pojave sifražetkinja bio tradicionalno muški, gotovo monaški svet. I to je taj jedan, prizemni razlog.

S druge strane, champagne socialism, cocaine conservativism (mnogo izraženiji u Oxfordu) i homoseksualnost su neka vrsta licemerne posh pobune protiv sistema i vide se kao neka vrsta antičkog podsticanja kreativnosti. A dobri su i za pisanje knjiga koje će biti čitane.

S treće strane, možda pragmatični Englezi i smišljeno svoje konzervativce i libertarijance postavljaju u Oxford i LSE, a kejnzijance i komuniste u Cambridge. Tako da kako god se svet okrene oni imaju svoj odgovor, :).

Re: Bezopasne veze

impresionarana ovom socioloskom studijom!
Dr M Dr M 22:56 25.12.2008

Re: Bezopasne veze

off topic (ne mogu da odolim)


@ Ana Elhelweh

Hvala sto nisi odolela. Zene koje ne mogu da odole su mi neodoljive:))

Mislim da je Adam odlicno istrgovao, za onoliki materijal bi dobio neku vrstu mame( cinjenica je da je nije imao) a za samo jedno rebro ono sto je coveku zbilja potrebno.
I, posle kazete, muskarci glupi?
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 19:52 25.12.2008

.

Na bozic su rodjeni mnogi velikani: od nasih koliko znam mitropolit Amfilohije R.
nsarski nsarski 19:54 25.12.2008

Re: .

Velimir Mladenovic
Na bozic su rodjeni mnogi velikani: od nasih koliko znam mitropolit Amfilohije R.

Haha, mozda i u tome ima neceg opasnog.
Sada, postoje dva priznata datruma za Bozic, pa postoji duplo veca verovatnoca da je covek tada rodjen.
Dr M Dr M 19:57 25.12.2008

Re: .

Na bozic su rodjeni mnogi velikani: od nasih koliko znam mitropolit Amfilohije R.


Ne bih se slozio da pomenuti spada u velikane ali iz obzira prema domacinu ne komentarisem dalje.
licumurka licumurka 20:28 25.12.2008

Re: .

Velimir Mladenovic
Na bozic su rodjeni mnogi velikani: od nasih koliko znam mitropolit Amfilohije R.

velikani???
da li pričamo o osobi koja je održala "onaj" govor na sahrani ubijenog premijera jedne zemlje???
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 00:07 26.12.2008

Re: .

licumurka

Velimir MladenovicNa bozic su rodjeni mnogi velikani: od nasih koliko znam mitropolit Amfilohije R.velikani??? da li pričamo o osobi koja je održala "onaj" govor na sahrani ubijenog premijera jedne zemlje???

mozda je velikan samo po funkciji koju obavlja
Dr M Dr M 00:55 26.12.2008

Re: .

mozda je velikan samo po funkciji koju obavlja


Vala, ni to, zato sto to obavlja lose.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 20:12 25.12.2008

hvala

baš sam uživao.
inače obožavam Opasne veze. Postoji nekoliko ekranizacija. Spomenuo si najuspešniju sa Glen klouz. Iste godine je i Forman snimio Valmonta.
Čini mi se da je prva verzija bila 1959 sa Žanom Moro u režiji Rožera Vadima.
postoji i teen verizja (koju ja jako volim) iz 1999 Cruel Intention sa Riz Viterspun, Rajan Filipe (tada su se i zavoleli, pa kasnije uzeli, pa potom razveli) i Sarom Mišel ubica vampira geler.
poastoji još najmanje još jedno 6 TV verzija što filmova što mini serija. i najmanje jedna porno verzija.
nsarski nsarski 20:17 25.12.2008

Re: hvala

Ej, i meni se svidja taj film!
Postoji i neka korejanska verzija koja je smestena u sadasnje vrema. Postoji cak i adult verzija:))
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 20:19 25.12.2008

Re: hvala

pa šta da se radi kad je priča univerzalna. I verzija sa Žanom Moro je savremena. Mislim da je u pitanju neko mondensko skijalište.
Jedino je pao na zadatku veliki Miloš Forman. Njegova verzija je negledljiva, pogotovo posle Frirsove verzije.

Verziju koju ti spominješ više doživljavam kao englesku nego kao holivudsku
nsarski nsarski 20:23 25.12.2008

Re: hvala

pa šta da se radi kad je priča univerzalna.

Ma potpuno je to OK. Koliko smo se samo nagledali adaptacija Romea i Julije ili Pepeljuge - ovog drugog posebno!
Uzgred, dijalozi u opasnim vezama su fantasticni. Jedan, a u vezi sa blogom "Opera" koji je postavila Yas.
Valmont - "Znaci, on spada u onu vrstu retkih ljudi koji posecuju operu da bi slusali muziku?"
ivana23 ivana23 20:23 25.12.2008

***

Srđan Mitrović Srđan Mitrović 20:26 25.12.2008

Re: ***

tinejdžerske opasne veze:



i božanstvena Žana Moro

jeremija92 jeremija92 20:39 25.12.2008

Re: ***

ivana23 ivana23 20:43 25.12.2008

Re: ***

ivana23 ivana23 20:45 25.12.2008

Re: ***

jeremija92 jeremija92 20:49 25.12.2008

Re: ***

nsarski nsarski 20:52 25.12.2008

Re: ***

ivana23

Aha! Francesko...
ivana23 ivana23 22:21 25.12.2008

Re: ***

nsarski
Aha! Francesko...

Zaista ne znam na kog Franceska mislis.
Moze pomoc publike ili prijatelja...?
nsarski nsarski 22:25 25.12.2008

Re: ***

Izvini, pomesao sam. Ovo je grob Franesca Algarotti-ja, onog sto je napisao Njutonizam za dame:



Na prvi pogled lici, pa sam pogresio. Sorry.
ivana23 ivana23 22:27 25.12.2008

Re: ***


Statue of Isaac Newton at the Oxford University Museum of Natural History.
ivana23 ivana23 09:41 26.12.2008

Re: ***

marjieti marjieti 11:38 26.12.2008

Re: hvala

Srđan Mitrović
baš sam uživao.
inače obožavam Opasne veze. Postoji nekoliko ekranizacija. Spomenuo si najuspešniju sa Glen klouz. Iste godine je i Forman snimio Valmonta.
Čini mi se da je prva verzija bila 1959 sa Žanom Moro u režiji Rožera Vadima.
postoji i teen verizja (koju ja jako volim) iz 1999 Cruel Intention sa Riz Viterspun, Rajan Filipe (tada su se i zavoleli, pa kasnije uzeli, pa potom razveli) i Sarom Mišel ubica vampira geler.
poastoji još najmanje još jedno 6 TV verzija što filmova što mini serija. i najmanje jedna porno verzija.



"Opasne veze" Zan Moro i Zerar Filip

odlicno

red fizike, red intrige...
nsarski nsarski 20:24 25.12.2008

Re: odlicno

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
red fizike, red intrige...

Pa, Bozicna prica....
fixxerus fixxerus 20:52 25.12.2008

opasne bezveze:.



poklaše se vinogradi
doole kraj toopooleee
a ja tražim usne tvoje
koje mene vooo ole

oooole olle toro toro
ček ček?
de ti je bre razlog da me ubodešš

maaaa znam:znam ::
da ako neko opet dozove nož
baš za božić
u naše maale al opasne veze
ponovo ću ja da gubim
jer umem samo da volim
i ništa mi drugo nije jasno
osim da ću sa svojim intelektom
opet da plačem kasno
iznad onog što se popraviti nemože

jeeer: uvek će neka budala
koja je rođena s nožem u genima
da vitla mi i preti
masakrira me i ubeđuje u svoga boga
da mi ne veruje u drugi zakon moje termodinamike
jebe mi oca majku sestrubrata i dedu iz groba
jer tako su mi leeepe police sa pročitanim knjigama
tako su mi šareni pogledi u tebe: zanosno golu
a njemu baš stalo da ima i on
moje knjige
iako ne čita
moju tebe
iako nema pojma koliko si oprasna
on koji ne sklapa boje
i ne ume tako ko ja da rasipa toplotu
on: koji prstima or politikom bulju briše
i posle mi pevajući
zavija pesme ko da ga kolju

a meni trebaš samo ti
sve više i višše





negoo
paisad: dok nas niko ne dira
u ovom slučajnom intermezzu
ajmo nas dvoje
onokao jošš mallo

ko da juče&sutra ne postoje
nsarski nsarski 20:55 25.12.2008

Re: opasne bezveze:.

Bravo fix!
Preporuka.
Uzgred, u to vreme se nije bas znalo ko na koji gol tera...
dilan_dog_93 dilan_dog_93 20:58 25.12.2008

Kalendari

nsarski
Oba gornja datumska podatka su, medjutim, samo delimično tačna. Naime, godine 1582. Papa Gregorije XIII je izdao bulu ''Inter gravissimas'', po kojoj je stari Julijanski kalendar zamenjen novim, Gregorijanskim, ali obavezu promene kalendara su imale samo katoličke zemlje, uključujući Italiju, razume se. Engleska imperija je na novi kalendar prešla tek 1752., sto deset godina po Njutnovom rodjenju, uz ne malu pobunu širokih masa (''vratite nam naših 11 dana!'' - tada je prelazak na novi kalendar zahtevao promenu od 11 dana).
Prema Gregorijanskom kalendaru, dakle, Njutn je rodjen 4. januara 1643, dve nedelje nakon Božića 1642. Takodje, uzimajući u obzir i činjenicu da su Englezi u to vreme početak poreske godine uzimali 25. mart, Njutnovo rodjenje i Galilejeva smrt - 6. januar 1642. po Gregorijanskom kalendaru - se nisu dogodili iste godine (a prema navedenom engleskom tumačenju italijanskog kalendara, razmak izmedju ova dva dogadjaja je čak dve godine).

Meni je ova tema u vezi sa kalendarima jako intersantna. Pokusao sam da nadjem neki tekst kako bih nesto
lepo i zanimljivo napisao, ali nisam uspeo. Mozda ga pronadjem kasnije.
nsarski nsarski 21:11 25.12.2008

Re: Kalendari

Meni je ova tema u vezi sa kalendarima jako intersantna.

Ima dosta o tome po internetu. U svakom slucaju, Njutn je razumeo kako stvar radi jer je i sam otkrio zakone kretanja planeta...
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:27 25.12.2008

Re: Kalendari


Julijanski kalendar. Za Julija Cezara se vezuje reforma kalendara u starom Rimu. Medjutim,kalendar je nastao mnogo vekova ranije u Egiptu, a Kleopatra ga je donela sa sobom u svojoj jedinoj poseti prestonici starog sveta i tada je postao zvanični kalendar Rima i u čast Juliju Cezaru bio nazvan julijanski kalendar. Kalendar je zapravo sacinio egipatski matematičar i astronom, čuveni Sosigen iz Aleksandrije. Politicari cesto nesto prisvajaju, a da, pri tom, ne urade nista!

Godina po julijanskom kalenadaru je duza od prirodne godine za 11 minuta i 13,92 sekunde. Posle 400 godina od usvajanja kalendara doslo je do toga da je kalendarska godina bila duža od prirodne za čitava 3 dana. U XVIII veku ta razlika se uvećala na 11 dana, u XIX veku na 12, a u XX veku na čitavih 13 dana. Kao sto je Nsarski vec napisao, rimski papa Gregorius (Grgur) XIII je 24. februara 1582. godine obznanio reformu do tada postojećeg, julijanskog kalendara, predloženu od strane nemačkog jezuite i astronoma Christophera Claviusa. Po papi je nazvan gregorijanski, dakle opet po onom ko ga je uveo, a ne po onom ko ga je stvorio! Za razliku od julijanskog kalendara, gregorijanski je mnogo precizniji i gregorijanska godina duza je od prirodne za 26 sekundi.

Milankovicev kalendar ili reformisani julijanski do danas je najtačniji kalendar u ljudskoj istoriji. Milankovićeva godina je duza od prirodne svega 2 sekunde godišnje: njegov kalendar kasni 1 dan na svakih 43.200 godina! Medjutim, iako se zna da je najprecizniji, Milankovicev kalendar nije u upotrebi, jer je i dalje na snazi gregorijanski, a kada se bude uveo nazvace se po nekom politicaru, a ne po njemu!

ivana23 ivana23 22:46 25.12.2008

Re: Kalendari

dilan_dog_93

Ova slika kalendara podsetila me je na skorasnju vest:

Astronomi tvrde da je Isus rođen u junu

Grupa australijskih astronoma trdi da bi Božić trebalo da se slavi u junu, jer je izračunala da se baš u tom mesecu pojavila Vitlejemska zvezda koju su, kako piše u Bibliji, sledila tri mudraca da bi došla do mesta na kome je rođen Isus Hrist.


B92
gordanac gordanac 22:53 25.12.2008

Kalendari

Grupa australijskih astronoma trdi da bi Božić trebalo da se slavi u junu, jer je izračunala da se baš u tom mesecu pojavila Vitlejemska zvezda koju su, kako piše u Bibliji, sledila tri mudraca da bi došla do mesta na kome je rođen Isus Hrist.

Znači - Bloomsday, ha?
Ma, jok!
Hoće da ga smeste u dugodnevicu, ali - nema šansi, mora biti na kratkodnevicu, iz mnogo očiglednih razloga, tada su i svi ostali...
dilan_dog_93 dilan_dog_93 23:13 25.12.2008

Re: Kalendari

iz tog teksta:
"Koristeći Jevanđelje po Mateji kao polaznu referencu, Riniki je ustanovio da se konjukcija planeta, koja se pojavila u sazvežđu Lava, dogodila tačno 17. juna dve godine pre Nove ere."
Znaci da je Hrist rodjen 2 godine p.n.e., odnosno 2 godine pre Hrista.
dolybell92 dolybell92 00:10 26.12.2008

Re: Kalendari

dilan_dog_93
iz tog teksta:
"Koristeći Jevanđelje po Mateji kao polaznu referencu, Riniki je ustanovio da se konjukcija planeta, koja se pojavila u sazvežđu Lava, dogodila tačno 17. juna dve godine pre Nove ere."
Znaci da je Hrist rodjen 2 godine p.n.e., odnosno 2 godine pre Hrista.


U svakom slučaju NEKO je rođen tada ... a da li je to bio baš Hrist -
to je teško reći ...
mickonsb92 mickonsb92 11:22 28.12.2008

Re: Kalendari

ivana23
dilan_dog_93

Astronomi tvrde da je Isus rođen u junu


To uopšte nije ništa novo i nepoznato. Pa zar mislite da je beba mogla usred zime da bude u štali na malo sena?? Datum Božića je zimi zato što je uzet datum jednog "paganskog" praznika (lakše je bilo ubaciti hrišćanstvo u praznik nego ukinuti običaj praznika).
Dušan Maljković Dušan Maljković 21:00 25.12.2008

Hmmmm...

Tekst jeste intrigantan i informativan, ali ja kolegi nasraskom ne bih preporučio karijeru esejiste... Pomalo sam i razočaran, jer sam, u duhu "Opasnih veza", očekivao epistolarni blog pisan rafiniranim jezikom same knjige, a otkrio sam faktografiju i šture biografske detalje ukrštene u blogotekst...

Elem, dve primedbe.

Prvo, Njutn e bio opčinjen i nekim mlađim kolegom, zaboravih mu ime, gledao sam skoro emisiju na History Channelu na tu temu. Nemojte sada i vi da brišete te queer elemente iz Njutnovog života. Mislim, takođe, da će gos'n Ćirković biti zadovoljan onim alhemičarskim delom -- njegova teza je da je astrologija za neobrazovane mase, a tajna transsupstancijacije za elitu, ali ne znam kako će reagovati na astrološko-numeroločki deo... Evo polemike koju smo on i ja vodili, pa zaključite sami http://www.b92.net/zivot/antitabu.php?nav_id=233296 (garantujem da ćete uživati!)

Drugo, nisam uopšte siguran da je glavni cilj udvaranja Valmontovog udvaranja madame de Tourvel. Naime, meni se čini da je glavni cilj prestižna titula zavodnika -- on madame dobija, ali je odbacuje zarad kompeticije, a sam cilj seksa sa marquise de Merteuil zapravo ima svrhu nadmetanja sa najvećom u umetnosti spletkarenja i afera.

Na kraju, on umire kada mu je taj simbolički mandat oduzet (a ne kada ostavlja), tj,. kada shvata da su reči markize -- to da je ona pobedila u igri jer ga je naterala da ostavi ženu koju voli -- potpuno tačne, a ceo roman odiše upravo njihovom komepticijom. Setite se sa kakvom strašću govori da mu je ostalo samo još jedno postignuće za još veću slavu -- da osvoji ponovo madame de Tourvel. Onda mu markiza objašnjava zašto to ne može da učini and the rest is history...

Doduše, on je na kraju ipak pobednik -- marquise de Merteuil ne plače zato što je ovaj mrtav, već zato što je prozrena, uhvaćena in flagrante, zato što je i njoj oduzeto ono u čemu se ona godinama izgrađivala -- a to je pozicija fatalne splektašice, što je uloga koju sada više ne može da igra. Ispod šminke na kraju filma ne stoji markizino pravo lice -- njeno pravo lice je njena MASKA, njena šminka -- setite se kako opisuje svoje samokontrolisano odrastanje... Dakle, ovo nije film/knjiga o ljubavi, nego o trijumfu artificijelnosti nad "nepatvorenom" ljubavi, o trijumfu "društvenog" nad "prirodnim", o trijumfu kontrole svetsi nad nesvesnim tj. zaljubljivanjem (ne možemo izabrati niti biti naterani na zaljubljivanje -- ono nije stvar svesnog izbora, već nesvesne reakcije).

Nadam se da sada kolega bolje razumete "Opasne veze"!
dilan_dog_93 dilan_dog_93 21:04 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Kad smo već kod opasnih veza, najbolje što sam pročitao
u vezi sa tim je knjiga francuskog filozofa i društvenog mislioca
Žana Bodrijara, O zavodjenju.
nsarski nsarski 21:09 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Ndama se da sada kolega bolje razumete Opasne veze!

Svakako! I hvala na dopunskim tumacenjima. Mozda smo mogli ovaj blog da napisemo u dve glave
Nego, ja sam temi prisao iz perspektive fizike, francuskog prevoda, Voltera, i, posebno, Maupertius-ovog principa, sto je klasicni analogon Fejnmanovoj path integraciji. (Maupertius je, setimo se, na nagovor Voltera, bio ucitelj i ljubavnik M-ma Emilie). To je princip pomocu koga klasicna i kvantna mehanika mogu da se vide kao jedinstveni opis prirode pomocu principa najmanjeg dejstva. On je to pokazivao narecenoj Emilie, a ona je dosla do zakljucka da je energija E~v^2, tacnije E=(1/2)mv^2, sto mnogo lici na Ajnstajnovu E=mc^2. (I usput se zaljubila).
Sta se sve dogadjalo po kuloarima u to vreme, a da ljudi nisu imali pojma!

Ovim si mi dao inspiraciju da "ortogonalno mislim", kako bi rekao nas blogodrugar Milan Novkovic, tj., da mislim o necemu sasvim drugom. Ja sam bas hteo da nadjem vezu, slicnost...
Dušan Maljković Dušan Maljković 21:16 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Zaborvih da napomenem da sam blog preporučio, kao i obično. Da ne bude nesporazuma...

Niste reagovali na moju polemiku sa Antonićem, to sam vam zamerio, no to je već druga priča...

Pozdrav i sve najlepše u 2009!
nsarski nsarski 21:17 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Žana Bodrijara, O zavodjenju

Gde ga (Malkovicha, mog imenjaka) nadje!!!
nsarski nsarski 21:18 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Niste reagovali na moju polemiku sa Antonićem, to sam vam zamerio, no to je već druga priča...

Preporucio, i nemam sta da dodam...
Srecna i Vama i Vasem malom prustovskom jezgru!!!
dragoljub92 dragoljub92 22:22 25.12.2008

Re: Hmmmm...

Nadam se da sada kolega bolje razumete "Opasne veze"!

gosn Maljkovicu,sobzirom da sam i ja ovakavkakavsam sve to skapiroo gledajcui film,a da predhodno nisam imao pojma ni ko je pisac ni da je to po nekom delu radjeno .mislim da su i ostali visokoumni posetitelji bloganam dosli do istog ,ako ne i boljeg razumevanja iovoga dela od mene.tako da neznam cemu ova analiza.nismo mi bas tolko zaostali u razvoju.

molim Vas da ovo ne shvatite kao uvredljivu opasku,samo sam malo zbunjen mogucnoscu da ovo neko nije razumeo kao sto ste vi opisali.
Dušan Maljković Dušan Maljković 22:34 25.12.2008

Re: Hmmmm...

[U holivudskoj interpretaciji, Valmonta igra Džon Malkovich, Marquise de Merteuil igra Glen Close, a pravi cilj Valmontovog udvaranja je Madame de Tourvel, koju igra Mišel Fajfer.]

A mene čudi da vi ovo gore niste pročitali u blogu nsarskog. Na to sam, dakle, reagovao.

Nadam se da je sada jasnije.
dragoljub92 dragoljub92 22:51 25.12.2008

Re: Hmmmm...

A mene čudi da vi ovo gore niste pročitali u blogu nsarskog. Na to sam, dakle, reagovao.

izvinjavam se jednostavno sam prevideo mogućnost da se drugačije shvati film,iz te zbunjenosti je proizašao i ceo ovaj dijalog.

pozz
jack_bauer jack_bauer 22:04 25.12.2008

sarski,

ovo ko spanska serija, za strebere

samo, isak me je mnogo razocarao
nsarski nsarski 22:07 25.12.2008

Re: sarski,

isak me je mnogo razocarao

Dobro Isak. Ali, da je Emilie dosla u Vegas, perje bi letelo...
jack_bauer jack_bauer 22:14 25.12.2008

Re: sarski,

da je Emilie dosla u Vegas, perje bi letelo...

bi, bloga mi. uklopila bi se ovde, zacas
dragoljub92 dragoljub92 22:53 25.12.2008

Re: sarski,

samo, isak

бауеру кућо стара,сто године живиш ута америка и никако да научиш да се ћита ајзак
jack_bauer jack_bauer 23:32 25.12.2008

Re: sarski,

никако да научиш да се ћита ајзак

ma znam, ajzak. ali nisam znao da je bio AC/DC
dragoljub92 dragoljub92 23:42 25.12.2008

Re: sarski,

jack_bauer
никако да научиш да се ћита ајзак

ma znam, ajzak. ali nisam znao da je bio AC/DC

malo sam bio prestareo kad su se pojavili pa nisam otpratio dotične električare,ali mi je zato Sizen ot Lionarda ostala u lepom sećanju
jack_bauer jack_bauer 00:52 26.12.2008

Re: sarski,

malo sam bio prestareo kad su se pojavili pa nisam otpratio dotične električare,ali mi je zato Sizen ot Lionarda ostala u lepom sećanju

nisi me razumeo dragoljube, bojim se. AC/DC je sinonim za topdzija/furundzija.

sto bi rekli kod nas u ameriku, is it better to give, or to take, ili is it better to nail, or to be nailed
dragoljub92 dragoljub92 01:00 26.12.2008

Re: sarski,

is it better to give, or to take, ili is it better to nail, or to be nailed

за ово нејловање увек би гласао за be nailed,ako pogađam o čemu se radi

захебо сам се ипак to nail
Dr M Dr M 07:48 26.12.2008

Re: sarski,

за ово нејловање увек би гласао за be nailed,ako pogađam o čemu se radi

захебо сам се ипак to nail


Kad imas samo cekic, sve ti izgleda kao ekser- Murphy:))
switch92 switch92 22:27 25.12.2008

Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

Moram da vam piznam da mi se text jako dopao! Prvenstveno, dopao mi se vas pristup problemu, tj. onom sto je iza likova Njutna i pomenute Madam Emili.

Veliki sam ljubitelj Njutnovog dela. Smatram ga za jednog od najvecih umova ikada (top five po meni)! Ceprkajuci po njegovim biografijama, u pripremi maturskog rada, naisao sam na jako interesantne pricice.

Naime, kada se pomene Njutn, u kontekstu koji nije sirova nauka (fizika u sirem smisli), ljudima najcesce padnu na pamet price o tome kako je imao gej afinitete, ili pak kako je bio templar (prica oko templara je dodatno isforsirana u knjizi i filmu Da Vincijev kod). Ok, ima tu intriga, ali, pronasao sam i jos neke od interesantnih pricica.

Jako je interesantna prica o Njutnovoj optici. Naime, kako ste sami naveli, Njutn je rad iz optike objavio dosta kasnije od predhodna dva dela, iako su sva tri dela nastala u osto vreme. Razlog za to je bio jako bizaran. U to vreme, predsednik Engleske kraljevske akademije, bio je gospodin Jung (izvinjavam se, ne znam kako se pise na eng ) On i Njutn su bili zestoki protivnici. Sam Jung je ostao upamcen po krajnje skromnom Zakonu istezanja, koje je vise nekako ekperimentalni zakon (cinjenica da se koristi konstanta zvana Jungov modul elasticnosti), te ovaj zakon nije nista specijalno u istoriji fizike. Elem, iz nekog razloga je bas on bio predsednik pomenute akademije i jako se usprotivio Njutnovim zakonima gravitacije. Sukob je bio jako ozbiljan i Jung je svojim autoritetom uspeo da podeli naucnu elitu u Engleza. Zakoni nisu odmah uzeti za validne i cenjene. Njutin se zestoko iznervirao, i rekao da nista vise nece objaviti, dok je Jung ziv. Tako je i bilo, Njutn je cekao da Jung umre, i onda neposredno po njegovoj smrti, objavio je radove iz optike

Zatim, alhemija je takodje jako interesantna. Neki poznavaoci Njutnovog rada navode, da je Ser proveo poslednje godine tragajuci za lekom za besmrtnost. On je pokusavao da doskoci procesu starenja, i mnogi tvrde da je njegova alhemija bila usmerena u tom pravcu. Veruje se da je umro, tako sto je ispio veliku kolicinu zive, za koju je tvrdio da moze da bude lek. Na ovu temu se puno nagadja, mada interesantno je.

Ostaje i nejasan Njutnov odnos sa crkvom. Najace teleskope u to vreme, Vatikan je izradio po Njutnovim proracunima. Tada je uvedena novost, da se umesto sistema sociva, koriste ogledala. S' druge strane, tu je i neizbezna prica o templarima....
nsarski nsarski 22:37 25.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

Znas, po danasnjim kriterijumima, on bi bio ekscentrik. Ali, ni to nije lose.
dilan_dog_93 dilan_dog_93 22:41 25.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

switch92
Njutin se zestoko iznervirao, i rekao da nista vise nece objaviti, dok je Jung ziv. Tako je i bilo, Njutn je cekao da Jung umre, i onda neposredno po njegovoj smrti, objavio je radove iz optike

Doctor Wu Doctor Wu 22:58 25.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

On i Njutn su bili zestoki protivnici. Sam Jung je ostao upamcen po krajnje skromnom Zakonu istezanja, koje je vise nekako ekperimentalni zakon (cinjenica da se koristi konstanta zvana Jungov modul elasticnosti), te ovaj zakon nije nista specijalno u istoriji fizike.

Jung je zapravo poznatiji kao Young tj Jang. A krajnje skromni "eksperimentalni zakon" o kome govorite je jedna od osnova potpuno nevažne i irelevantne teorije elastičnosti (koja se inače se koristi u krajnje marginalnim i opskurnim ljudskim delatnostima kao što su projektovanje aviona, zgrada, brodova, automobila, mostova, analiza zemljotresa itd).
switch92 switch92 23:32 25.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

Jung je zapravo poznatiji kao Young tj Jang

E sada znam i kako se pise. Thanks!

A krajnje skromni "eksperimentalni zakon" o kome govorite je jedna od osnova potpuno nevažne i irelevantne teorije elastičnosti


Pa naravno! Jangov zakon ima tu naucnu tezinu da mu je krajnji domet druga godina gimnazije, kada se rade oni glupi experimenti u kojima se kace tegovi na celicnu zicu, pa se meri relativna promena duzine....
Ta teorija elasticnosti se svela na kraju na tabelarni prikaz jangovih modula....krajnje majstorska fora...
dragoljub92 dragoljub92 00:01 26.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

nsarski
Znas, po danasnjim kriterijumima, on bi bio ekscentrik. Ali, ni to nije lose.

али по енглеским мерилима сасвим обичан човек
nsarski nsarski 00:40 26.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

али по енглеским мерилима сасвим обичан човек

Definitivno - svaki drugi komsija je takav
dolybell92 dolybell92 02:49 26.12.2008

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

Bilo mi je neodoljivo - nisam želela da ovu sliku preskočimo...



The frontispiece to Voltaire’s Elémens de la philosophie de Neuton
(Amsterdam, 1738), a celebrated popularization of Newton’s science,
shows the author’s lover and collaborator, Mme du Châtelet, reflecting
the light of truth, emanating from Newton, onto the inspired Voltaire.
– Rare Books Division, NYPL

Re: Njegovo velicanstvo, Ser Isaac

nsarski
али по енглеским мерилима сасвим обичан човекDefinitivno - svaki drugi komsija je takav

engleska bozicna zabava
KLIK
mirelarado mirelarado 22:55 25.12.2008

Iluminističke teme

Lepa priča, prožeta duhom procvata nauke, koji se u 18. veku širio Evropom. Dopada mi se što je učena i privlačna Emili znala da očara i najveće umove svoga doba.

A Francesco? On je, oduševljen činjenicom da se žene interesuju za prirodne nauke, i ohrabrivan od strane Voltera, tada napisao svoje kapitalno delo ‘'Njutonizam za dame'' (Neutonianismo per le dame) koje je još približilo nove naučne ideje čitaocima na italijanskom.


Pun naziv ovog dela grofa Frančeska Algarotija glasi: Njutnovo učenje za dame ili dijalozi o svetlosti i bojama i privlačenju
Eto, tri pomenuta pojma su ključna i u nauci i u umetnosti toga doba.
NNN NNN 22:58 25.12.2008

Svaka sličnost je slučajna

godine 1582. Papa Gregorije XIII je izdao bulu ''Inter gravissimas'', po kojoj je stari Julijanski kalendar zamenjen novim, Gregorijanskim
Baš u vreme ovih Božićnih raskoraka (između njihovog i našeg), a i kad vidim šta se sada dešava kod nas, često se pitam šta se desilo 5. oktobra
1582.
Pa, isto što i 2000.
Ništa
dolybell92 dolybell92 23:02 25.12.2008

Opasne igre

Svako iz svog ugla - obojica ste u pravu, i autor i D. Maljković.
Autoru:
Dopada mi se ideja što ste datum iskoristili kao vezu za tekst,
i ne mislim da je trebalo da bude traktat, sasvim dovoljno intrigantno
za podsećanje i ponovno promišljanje... svako prema sebi.
Nije slučajno što ima toliko filmskih verzija ...
Šta je to u ljudskom biću što ga tera prema ... opasnim igrama
(inače, te igre ne može svako da igra)
nsarski nsarski 00:43 26.12.2008

Re: Opasne igre

Šta je to u ljudskom biću što ga tera prema ... opasnim igrama

(inače, te igre ne može svako da igra)

Da, eto Emilie je nastradala sto se u jednu takvu igru upustila sa pesnikom... Mogu samo da zamislim uzdahe, suze i stihove.
gambit92 gambit92 23:08 25.12.2008

Promiskuitet

Lijepo napisano. Mnoge stvari nisam znao, npr. da je promiskuitet u odredjenim drustvenim slojevima bio prihvacen, ako ne i pozeljan.

Cestitke svima kojima je danas Bozic, a ostalima sretna Nova godina i (eventualno) januarski Bozic. Kad smo kod kalendara - ukoliko nasa Crkva ne prihvati Gregorijanski kalendar - 2101. Bozic ce se slaviti 8. januara (po Gregorijanskom, naravno, po Julijanskom je to samo 25. decembar). Razlog je "definicija" prestupne godine: po novom kalendaru 2100 nece biti prestupna, a po starom hoce...

jesen92 jesen92 23:24 25.12.2008

Re: Promiskuitet

..bozic se slavi 7 a ne 8 januara...ili se ja ne razumem u kalendare...
dilan_dog_93 dilan_dog_93 23:29 25.12.2008

Re: Promiskuitet

jesen92
..bozic se slavi 7 a ne 8 januara...ili se ja ne razumem u kalendare...

gambit je rekao da ce se 2101. godine Bozic slaviti 8 januara. U pravu je.
gambit92 gambit92 23:58 25.12.2008

Re: Promiskuitet

gambit je rekao da ce se 2101. godine Bozic slaviti 8 januara. U pravu je.


Htio sam da izbjegnem "lecturing", pa je sve ispalo "sifrovano". Ne znam da li ce pomoci ili odmoci ako kazem da i Srbi slave Bozic 25. decembra... po Julijanskom kalendaru...
jesen92 jesen92 00:13 26.12.2008

Re: Promiskuitet

..ma sve je ok, ja nisam ukapirala da se odnosi na 2101.
dolybell92 dolybell92 23:14 25.12.2008

London

Druga važna godina u Njutnovom životu je 1666., poznata kao annus mirabilis (godina čuda).

Beše li neki požar u kome je skoro čitav London izgoreo - IX 1666. ?

Doctor Wu Doctor Wu 23:53 25.12.2008

Re: London

Beše li neki požar u kome je skoro čitav London izgoreo - IX 1666. ?

Da. Što je bilo samo 5 godina pošto je Charles II naredio ekshumaciju Cromwellovog leša da bi ga javno dekapitirao ispred Marble Archa. Burna vremena, a čovek razmišljao o količini kretanja, razlaganju svetla i pretavaranju žive u zlato...
dragoljub92 dragoljub92 23:47 25.12.2008

да

да се обратим и аутору,мени сесве ово допало како си описао,препоруку сам дао још раније.мада кад се овако уплете ајзак,календари,волтери,филмови,писци љубавници мало ми се измакне циљ,ал још сам млад научићу да отпрати фабулуприче са наравоученијем
позз




алсам фин,милина
gaston92 gaston92 23:58 25.12.2008

Re: да

фабулуприче


Ispravka, kaze se "fabula radnje" [ref. Radovan III] .

Cheers



dragoljub92 dragoljub92 00:03 26.12.2008

Re: да

gaston92
фабулуприче


Ispravka, kaze se "fabula radnje" [ref. Radovan III] .

Cheers




хвала на добронамерној корекцији
gaston92 gaston92 00:12 26.12.2008

Re: да

Nema na cemu !
nsarski nsarski 00:30 26.12.2008

Re: да

dragoljub92
да се обратим и аутору,мени сесве ово допало како си описао,препоруку сам дао још раније.мада кад се овако уплете ајзак,календари,волтери,филмови,писци љубавници мало ми се измакне циљ,ал још сам млад научићу да отпрати фабулуприче са наравоученијем
позз




алсам фин,милина

Izvin'e bio sam malo zauzet.
Fabula radnje? Hm, veze preko datuma, mesta dogadjaja, tema, zajednickih poznanstava, itd. Ako si pratio, recimo, Dzarmushov "Mystery train" - jedan pucanj u nekom trenutku, u jednom hotelu, odjednom dovodi u vremensku koincidenciju nekoliko razlicitih ljudi i sudbina, ili "Short cuts" - slicna situacija sa zemljotresom, ili "Most svetog kralja Luja", situacija sa rusenjem mosta.
Mozda nema nikakvog "dubinskog" znacenja, mozda ima, mozda bi moglo da ima. Prica za Bozic.

Covekov um je strvoren da primecuje patterns. Ovo je samo jedna ponudjena.
Ovih dana sam citao nesto vise o optickim iluzijama. Vanredno zanimljiva stvar kako mozak i culo mogu da nas prevare. Evo, na primer, ja na ovoj slici vidim, potpuno jasno, jedno lice. A vi?



Molim one koji ga vide da ne objavljuju resenje, da ne kvare uzitak drugima. Ovo je primer takozvanog "one shot learning" - jednom kad ugledas, zauvek vidis. Kome treba resenje, neka se javi na PP.
gordanac gordanac 00:59 26.12.2008

:))

I ja vidim! :)
nsarski nsarski 01:00 26.12.2008

Re: :))

gordanac
I ja vidim! :)

Nisam ni sumnjao:))
dragoljub92 dragoljub92 01:03 26.12.2008

Re: :))

nije baš potpuno,malo je prekriveno
jack_bauer jack_bauer 01:05 26.12.2008

Re: :))

pa cekaj sarski, ko ovde crta gole zene? mi, ili ti
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:05 26.12.2008

Re: да

nsarski
... veze preko datuma, mesta dogadjaja, tema, zajednickih poznanstava, itd. Ako si pratio, recimo, Dzarmushov "Mystery train" - jedan pucanj u nekom trenutku, u jednom hotelu, odjednom dovodi u vremensku koincidenciju nekoliko razlicitih ljudi i sudbina, ili "Short cuts" - slicna situacija sa zemljotresom, ili "Most svetog kralja Luja", situacija sa rusenjem mosta.
Mozda nema nikakvog "dubinskog" znacenja, mozda ima, mozda bi moglo da ima. Prica za Bozic.

Да... Онај лептир који замахом својих крила праузрокује оркане; поклоњена Ињаритуова Вавилон(ска) пушка која једним својим пуцњем спаја судбине по нашој Кугли разбацаних људи; алхемичарска дошаптавања у којима у Њутн учествује, што га води ка томе да разуме концепт гравитације; транссупстанцијација елемента, давна религијска претворба вина, воде, тела и страдања, коју смо освојили; звезде које то стално раде, а не хвале нам се да су алхемичари и Богом дани мангупи. Све је у међусобној вези.

Уосталом, и ми овде смо спојени. Божићном причом? Можда, календар нам је несигуран ;-)


mirelarado mirelarado 01:08 26.12.2008

Re: :))

Trebalo je da otežaš zadatak, da kažeš: nađite na slici nešto što nije zrno kafe.
(Obožavam hidden objects games , kao i svi koji odbijaju da odrastu).
dragoljub92 dragoljub92 01:09 26.12.2008

Re: да

Mozda nema nikakvog "dubinskog" znacenja, mozda ima, mozda bi moglo da ima. Prica za Bozic.

ne mislio sam na moju koncentraciju,jednostavno mnogo likova i događaja,činjenica ionda popusti pažnja-meni.
znači čisto se priča preoptereti.ustvari ja još uvek ne mogu da se naviknem da čitam u ovom položaju ispred monitora kao što ni filmove ne mogu da gledam na kompu,al dobro to sam povezao sa tv.
ivana23 ivana23 01:11 26.12.2008

Re: :))

gordanac
I ja vidim! :)

Zar nisi bas ti jednom prilikom ovu kafu kacila ovde na blog?
Ili je to bio neko drugi...
nsarski nsarski 01:17 26.12.2008

Re: да

Вавилонска пушка која једним својим пуцњем спаја судбине по нашој Кугли разбацаних људи

Da, ako mislimo na isto, to bese onaj film sa pucnjem u pustinji - tzv. teroristi Izvanredno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana