Obična prehlada, grip, ovčije boginje, ebola, AIDS, ptičiji grip -samo su neke od nebrojenih bolesti koje izaziva virus. Ne napada samo čoveka, već i domaće ljubimce, pčele, biljke, čak i bakterije. Šta je i ko je taj mali zlobnik?
Prvo, ne zna se uopšte da li je živ, mnogi naučnici ga smatraju za visoko organizovan molekul «na ivici života», jer nema sopstveni metabolizam, vec njegov opstanak zavisi od ćelije domaćina kojeg napada. Unutar te ćelije virus se množi spontano, a ne putem ćelijske deobe kao ostali živi organizmi, na primer, kao bakterija. Virus ustvari i nema ćelijsku strukturu koja je osnovna jedinica života, nema svega onoga sto je sastavni deo ćelije, sem....genetskog koda koji diktira kako da napadne i razori ćeliju domaćina. Virus se sastoji od RNK ili DNK (osnova za klasifikaciju virusa u 7 grupa) i obavijen je tankom proteinskom opnom. (Ovde odahnite jer vas neću daviti detaljima kao mene moj profesor). Evo klasifikacije i primera nekih bolesti koje izazivaju:
Prvi virus otkriven je 1899, a do dana današnjeg otkriveno je preko 5000 vrsta, izmedju ostalih i HIV 1983. Nikada nije nadjen fosilni ostatak virusa, ali se smatra da se prvi put pojavio kad je stvoren i prvi zivot, u moru, pre 4000 miliona godina.
Kad se virus raširi u populaciji, dolazi do epidemije, a kada ona poprimi svetske razmere naziva se pandemija. 1918. godine španska groznica ubila je 50 miliona ljudi («Influenza A» virus, mada se ne zna zbog čega je bio toliko smrtonosan). U XX veku variola je pokosila 500 miliona. AIDS je do danas odneo preko 25 miliona ljudi, a zaraženo je 39 miliona.
Najveći broj virusa izaziva razaranje ćelije domaćina, dok neki virusi ne uzrokuju promene u ćeliji koju su inficirali i tu mogu ostati mnogo meseci ili godina (na pr, herpes, Epstein-Bar).
Virusi često mutiraju, i danas na primer, postoji bojazan da virus ptičijeg gripa može da mutira u smislu da bude prenosiv sa čoveka na čoveka, i izazove novu pandemiju. To se desilo sa SARS-om u Aziji 2003 godine, mada je epidemija uspešno suzbijena.
I na kraju valja napomenuti da je ovogodišnja Nobelova nagrada za medicinu dodeljena F.Barre-Sinoussi i Luc Montagnier-u koji su otkrili HIV, i H.zur Hausen-u koji je otkrio da HPV virus izaziva rak grlića materice.
U nadi da će vas se adenovirusi kloniti ovih dana, što je vrlo moguće ako ostanete na sigurnom uz tastaturu u blogodruštvu, srećna vam Nova Godina (a u njoj se nadamo i vakcini protiv AIDS-a).