Ne razumem više hrvatski

Tanja Jakobi RSS / 06.01.2009. u 14:02

                                                                           

Winston-Side-2Email_398-781337.jpgJoš pamtim taj dan kada sam sa nevericom pročitala da je upravo objavljeno srpsko izdanje  "Imena ruže". Prvo sam pomislila da je u pitanju neka greška - posedujem perfektan prevod "Imena ruže" već godinama!

Do tada sam dva puta pročitala "Ime ruže" i nijednog trenutka nisam primetila da je u pitanju hrvatsko srpski prevod Grafičkog zavoda Hrvatske.

Hrvatsko srpskog prevoda sam, do nedavno, bila svesna samo u dva slučaja: kada su u pitanju prevodi sa ruskog, jer mi se oduvek činilo da visoka koncentracija infinitiva ubija mekoću ruskog jezika i duševnost teksta, i nemačka klasična filozofija. Hrvatski prevodi bili su u stručno filozofskom smislu superiorni upravo zbog toga što su (izmedju ostalog) razvili i sopstvene kovanice, kao paralelu nemačkim filozofskim novokovanicama.

Ni dan danas, dok razgledam knjige u ličnoj biblioteci, ne mogu da razvrstam knjige po tome kojom varijantom jezika su prevedene, ali znam da hrvatsko srpske ili hrvatske prevode - kako vam drago -više ne kupujem.

Na takvu odluku nisu uticali ni opšti ni porodični, politikom izazvani događaji, ni pojava hrvatskog novogovora.

Kad su se u našim knjižarama pojavila antikvarna izdanja iz Hrvatske i Bosne (verovatno tu zaostala tokom raspada bivše Jugoslavije), sa žarom sam pretraživala sva zaostala izdanja biblioteke "Hit" u kojoj je nekada bilo lepih stvari. Danas, u Antivarnici SANU, a verovatno i na drugim mestima, ima novih prevoda odličnih knjiga - na hrvatski.

Kad god ih prelistam i pročitam po koju rečenicu, osećam da smisao sasvim razumem, ali mi se misao ipak pomalo spotiče. Dok čitam, osećam kao da hodam po podu po kome su posute mrvice. Sitne su, gotovo neprimetne, ali ako znam da je put dug, ne mogu a da ne napravim razliku izmedju glatkog poda i onog koji to nije.

Ako treba da pročitam knjigu koja nije prevedena na srpski, radije biram engleski prevod, iako je sasvim izvesno da moj engleski vokabular nije ni iz daleka tako bogat. Pa ipak, čitanje mi ide lako, sintaksa mi je bliska, i samo čitanje mi donosi uživanje.

Jednom sam se zanimala za posledice češko slovačkog razvoda, i evo šta sam našla:

U bivšoj Čehoslovačkoj, na glavnom državnom kanalu podjednako je korišćen i češki i slovački jezik, tako da je velika većina ljudi koristila oba (veoma slična) jezika. Posle razdvajanja, češke televizije izbacile su slovački jezik iz upotrebe, što je dovelo do toga da mlade generacije Čeha mnogo manje razumeju slovački. Pre izvesnog vremena, češke TV stanice su ponovo uvele priloge iz Slovačke koji se emituju na slovačkom. Posle razdvajanja, u Češkoj su, tiraži knjiga i novina na slovačkom drastično opali.
 

Slovačka je u kablovskoj ponudi ostavila veliki broj čeških TV kanala a iz komercijalnih razloga mnogi TV programi su titlovani na češkom. Mnogi strani filmovi su titlovani na češkom, a broj knjiga i časopisa na češkom dostupnih u Slovačkoj je danas veći nego u vreme pre razdvajanja. Mladi Slovaci nemaju problema sa razumevanjem češkog jezika.

Povremeno pratim hrvatske kanale, rado gledam "Latinicu", ali teško pratim hrvatske serije. Hrvatske titlove u filmovi iz "Žapca" uglavnom preživljavam , ali knjige...knjige na ijekavici kupujem veoma retko, i tada je u pitanju uglavnom neko bosansko izdanje.

Gledam u jedan svet koji mi postaje nedohvatljiv.

 



Komentari (129)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

4krofnica 4krofnica 14:32 06.01.2009

news

ja imam problem kad gledam hrvatske vesti.
nic nekuzim.
jeremija92 jeremija92 14:46 06.01.2009

Biću iznenađen ...

... tek kad se Gorski vijenac prevede na crnogorski jezik.
niccolo niccolo 14:48 06.01.2009

Re: Biću iznenađen ...



P.S. Zar se to ne kaže maternji jezik? ili sam ja nešto pomešao?
jeremija92 jeremija92 14:52 06.01.2009

Re: Biću iznenađen ...

Maternji ga zovu u fazi mucanja, kad poraste biće crnogorski.
dunjica dunjica 14:50 06.01.2009

Hrvatski

se mnogo više razlikovao od srpskog početkom 90tih, kada se reformom jezika željela naglasiti, pokazati različitost između hrvatskog i srpskog jezika, nego danas. Prije svega, to je bilo vrijeme novih kovanica, složenica koje su podsjećale na njemački kompositum; zrakomlat, dalekoglednica, ... a koje su bile instrument kojim se naglašavala samosvojnost, nezavisnost hrvatskog naroda i države. Bilo je to vrijeme kada smo moju domovinu nazivali Tuđmanijom i kada je, na žalost, u skladu s imenom bio i jezik. Danas se ova neprirodna nepogoda prilično povukla, pa su se prirodnom selekcijom izgubile mnoge od riječi koje su bile nasilno uvedene. Smatram da je hrvatski danas mnogo razumljiviji ljudima koji žive izvan granica Hrvatske nego što je to bio prije 15-tak godina.

Ovaj dio hrvatske reforme jezika se u okolnim zemljama rado naglašava, ali i istovremeno prešućuje da su mnoge od tih "novih" riječi postojale u hrvatskom i ranije, ali su bile znatno manje u upotrebi, zbog jezičke interakcije na cijelom hrvatsko-srpskom / srpsko-hrvatskom govornom području, kada smo svi mnogo više koristili iste riječi za iste stvari. Ovdje mislim na period nakon WWII, pa do 91. Kako rekoh, rado nam susjedi podmeću sve novo i novo-staro pod "novoriječi". Mnoge od njih se mogu pronaći kod književnika Ilirskog preporoda, pa sve do II svj. rata. U vrijeme NDH prvi puta se događa nasilno mijenjanje jezika, koje je u dobroj mjeri kasnije poslužilo kao uzor tuđmansko-hrvatskom.

Ono što ja mnogo više zamjeram Jeziku u Hrvatskoj je općeprihvaćena pandemija nerazlikovanja Č i Ć odn. DŽ i Đ, te slabo poznavanje pravopisa, ali i gramatike, pa čak i u prijevodima knjiga sa stranih jezika, a naročito po tisku (štampi, za one koji ne razumiju). Doduše, ovo nije samo hrvatski problem...

jeremija92 jeremija92 14:59 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Hrvatski novogovor iz perioda NDH ugasio se nestankom te kvazi države, a ovaj iz perioda FT umro je kad i autor Bespuća povijesne zbilje.
Srećom, i u prvom i u drugom slučaju silovanja opstao je hrvatski jezik.
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 15:19 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Ovde nisam mislila da potenciram ni razlike koje su postojale oduvek ni razlike nastale novogovorom, vec pre svega pitanje zaborava jezika kojem smo nekada svakodnevno bili izloženi, a koji sada relativno retko, ili redje slušamo i samim tim, teže na njemu i mislimo.

Prošlo je skoro 20 godina od razdvajanja jezika i mi kojima hrvatski nije maternji, ali je bio skoro maternji jezik, jezik na kome smo mogli i da mislimo i da dišemo, ako ne i da ga ispravno govorimo, smo se odvikli (ili bar to za mene važi) od tog jezika. razumevanje u smislu razumevanja teksta je i dalje tu, ali predjašnje osećanje ugodnosti u jeziku nestaje....
dunjica dunjica 15:30 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Da, Tanja, tako sam i shvatila. Mi koji živimo vani i nismo svakodnevno uronjeni u (hrvatski) Jezik, imamo isti problem, u nešto manjoj mjeri možda.

S druge strane, kako imam rijetko priliku čitati ćirilicu, i meni je čitanje tekstova na istoj postalo malo otežano, "kvrgavo".
natasavb natasavb 15:40 06.01.2009

Re: Hrvatski

slozila bih se sa dunjicom. cesto komuniciram sa ljudima koji zive u hrvatskoj, a i bila sam tamo prosle godine i nisam primetila da se nesto promenilo u svkodnevnom govoru i da ljudi koriste novohrvatski na kojem se u medijima jedno vreme insistiralo. sve sam ih razumela kao i pre,a i oni mene
jedino sto mogu da primetim je da se dosta cesto moze cuti je umesto ije, pa se tako umesto lijepo cesce cuje ljepo. cula sam da se cak radi na tome da se to usvoji kao gramaticki ispravno.
najveci apsurd koji sam cula oko novih prevoda je kad je jedna firma iz sarajeva trazila beogradskoj firmi da ponudu koju su poslali prevedu na bosanski ! mislila sam da je to nacin da ih odbiju, ali gle cuda ,prihvatise bas njihovu ponudu, a i jedna osoba dobi honorar za prevodjenje
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:40 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

jeremija92
Srećom, i u prvom i u drugom slučaju silovanja opstao je hrvatski jezik.

... будући да се језик не може мењати указима нити проглашавати законом (осим ако ниси Кемал Паша Ататурк, али и ту се мењало писмо језика а не до краја сам језик). Да, она тешка хрватштина је мало попустила, деца су се изиграла, али будући да нема квалитетног и ширег контакта између два језика – српског и хрватског, треба очекивати повећање њиховог узајамног лексичког јаза. Шта ће бити с црногорским, које тамошњи школски програм назива матерњим, и који је однедавно самосталан језик и то у превасходно политичком смислу, видећемо... Ево занимљивог чланка о односу српског и хрватског језика, који је писао лингвиста Владо Ђукановић, вероватно најодмеренији и најмодернији српски језички стручњак. Да ствар буде пикантнија, оригинални текст из Политике овде је смештен на један хрватски форум. Завирите...
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 15:46 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Pročitah! vrlo hvala na linku, zanimljiv tekst.
pnbb pnbb 15:49 06.01.2009

Re: Hrvatski

a i jedna osoba dobi honorara za prevodjenje

gle cuda
Unfuckable Unfuckable 16:23 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Будући да се језик не може мењати указима нити проглашавати законом (осим ако ниси Кемал Паша Ататурк, али и ту се мењало писмо језика а не сам језик). Да, она тешка хрватштина је мало попустила,

mene to sve poprilično podseća na onu pomamu da se Dinamo preimenuje u HAŠK Građanski, po svaku cenu
jesen92 jesen92 16:55 06.01.2009

Re: Hrvatski

Cesto, gotovo svakodnevno, gledam HRT ....gledam Vesti, Latinicu, ponekad Otvoreno, neke njihove serije....filmove sa titlom na hrvatski.....i zaista nemam nikakav problem sem sto poneku rec ne razumem a tada se trudim da iz konteksta zakljucim sta bi ta rec trebalo da znaci....nemam nikakvih rodbinskih ili drugih bliskih veza za hrvatima ali meni bas prija kad slusam jezik...verovatno su koreni toga u mom ranijem zivotu,u godinama koje nisu "pojeli skakavci" i u kojima je bilo dosta komunikacija i putovanja, sluzbenih i privatnih....nove prevode knjiga nisam citala i moracu nesto da nadjem i procitam, zanima me osecaj....Citam Globus ponekad,kad mi se ukaze prilika...i moram da priznam da je to vec malo teze...pored velikog broja nepoznatih reci primetila sam i konstrukciju recenice koja mi je nepoznata pa tek iz nekoliko citanja mogu da razumem "sta je pisac hteo da kaze"....Hocu da kazem, da je tv govor sasvim razumljiv i meni prijatno zvuci dok su ozbiljniji tekstovi u novinama tesko razumljivi i na prvi pogled izgleda kao da se ne radi o istom jeziku....
NNN NNN 17:40 06.01.2009

Re: Hrvatski

Danas se ova neprirodna nepogoda prilično povukla, pa su se prirodnom selekcijom izgubile mnoge od riječi koje su bile nasilno uvedene.
Kao što će i kod nas neminovno nestati na silu izmišljene reči kao npr. dramaturškijna, psihološkinja, sociopatkinja, borkinja...i slične nakazne debilnosti koje ni našta ne liče (i realno ništa i ne znače).
Dakle, kao što je nestao "novohrvatski" koji je uveden da bi se na silu distancirao od...
tako će nestati i "novofeministički" čija je jedina svrha na potenciranju razlika u rodu, čime samo čini štetu stremljenjima ka ravnopravnosti polova.
dunjica dunjica 18:02 06.01.2009

Re: Hrvatski

dramaturškijna, psihološkinja, sociopatkinja, borkinja...
čime samo čini štetu stremljenjima ka ravnopravnosti polova.


Nadam se da će ova šteta dobiti na zamahu!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:08 06.01.2009

Re: Hrvatski

NNN
Danas se ova neprirodna nepogoda prilično povukla, pa su se prirodnom selekcijom izgubile mnoge od riječi koje su bile nasilno uvedene.
Kao što će i kod nas neminovno nestati na silu izmišljene reči kao npr. dramaturškijna, psihološkinja, sociopatkinja, borkinja...i slične nakazne debilnosti koje ni našta ne liče (i realno ništa i ne znače).
Dakle, kao što je nestao "novohrvatski" koji je uveden da bi se na silu distancirao od...
tako će nestati i "novofeministički" čija je jedina svrha na potenciranju razlika u rodu, čime samo čini štetu stremljenjima ka ravnopravnosti polova.

Ја не бих био спреман на ту опкладу, ма колико сâм не употребљавао споменуте новокованице. Језик има своју логику и демократију, које често изневере властито подразумевано значење. Потом, језик трпи и крупније промене: мислим да велика већина блогера овако мења глагол бити: ја бих, ти би, он би, ми би (правилно је: бисмо), ви би (правилно је: бисте), они би. Граматички нормирани облици бисмо и бисте све се ређе чују, новине махом прате тај тренд, и сасвим је могуће да у једном трену ова говорна промена буде призната као пуноправни облик српског језика.

Они либералнији српски лингвисти већ су у овом трену спремни да то прихвате, с једноставном логиком: тако се говори а језик није окамењен систем, већ га установљавају они који га користе – дакле људи. Прост пример: у деветнаестовековној Србији секретарица није постојала већ само секретар. Када се јавила потреба за женским родом те речи која означава одређено занимање, он је и настао. (Други језици су безболно и елегантно родно равнправни, рецимо немачки, док неки и немају род у овом нашем уобичајеном граматичком смислу.) Такође до скора у српском језику није постојао свршени облик глагола поштовати --> испоштовати, а како се то после, условно речено, хиљаду година трајања српског језика нагло установило да без њега не можемо да живимо – некако те векове ипак прегурасмо и у његовом одсуству – то само мађије могу да објасне. Него, да испоштујем и остале учеснике расправе, па да овде заћутим ;-)
topcat topcat 18:20 06.01.2009

Re: Hrvatski

dunjica
Ono što ja mnogo više zamjeram Jeziku u Hrvatskoj je općeprihvaćena pandemija nerazlikovanja Č i Ć odn. DŽ i Đ, te slabo poznavanje pravopisa, ali i gramatike


Ovo je nazalost istina (tko o cemu ja o Č i Ć a da ih ne koristim). Upravo se po forumima i blogovima primijeti koliko je ljudi (pogotovo mladje generacije) zapravo nepismeno.


topcat topcat 18:23 06.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Unfuckable

mene to sve poprilično podseća na onu pomamu da se Dinamo preimenuje u HAŠK Građanski, po svaku cenu


Dobro, to je naravno bilo glupo, uz bok svim onim okolokucnim domobranima i okovratnim dopupcima.
darkonduty darkonduty 16:22 07.01.2009

Re: Silovanje hrvatskog jezika

Tanja Jakobi
Ovde nisam mislila da potenciram ni razlike koje su postojale oduvek ni razlike nastale novogovorom, vec pre svega pitanje zaborava jezika kojem smo nekada svakodnevno bili izloženi, a koji sada relativno retko, ili redje slušamo i samim tim, teže na njemu i mislimo.

Jezik je živa stvar koja se konstantno mijenja i nadograđuje. Normalno da hrvatski danas nije onakav kakav je bio prije 20 godina. Uostalom koji jezik je?

Toliko toga ima što ne razumijem u današnjem srpskom, ali trudim se i učim.
I to je najbitnije, biti u toku, odnosno tijeku vremena.

Btw, izuzetno dobar post, oduševio me!

Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 10:03 08.01.2009

Re: Hrvatski

dunjica
se mnogo više razlikovao od srpskog početkom 90tih, kada se reformom jezika željela naglasiti, pokazati različitost između hrvatskog i srpskog jezika, nego danas. Prije svega, to je bilo vrijeme novih kovanica, složenica koje su podsjećale na njemački kompositum; zrakomlat, dalekoglednica, ...


Svaka cast Dunjice za (po obicaju) sjajan post. Ja mislim da ce se razlika izmedju srskog i hrvatskog jezika u buducnosti smanjivati a ne povecavati ... posto ce se i stepen zajednistva (jednog lepog i dalekog dana) u EU povecavati. Mislim da se jezik ne moze dugotrajno menjati adminstrativno-birokratskim metodama (bar ne na duze staze) i da ce tu veci uticaj imati ono isto sto i u EU: brisanje granica, zajednicka valuta, slobodan promet ljudi i ideja. I pre svega ekonomija, odnosno interes gradjana. U muzici imamo prilike da to vidimo sve vreme. Pevac koji je popularan u svim delovima ex-Yu ima nekoliko puta vece trziste. To ce (ili je vec) biti slucaj i sa knjizevnicima ... vidim da vec neki (mnogi?) hrvatski pisci objavljuju i u Beogradu. I vazi naravno za bezbroj drugih delatnosti ...

Za razliku od TV-a i mozda nekih drugih medija koji su pod uticajem politike ja nisam primetio da se ta razlika u jezicima povecala u ove zadnje dve decenije kad su u pitanju ljudi iz Hrvatske ili BiH sa kojim svakodnevno komuniciram. To uostalom vazi i za ovaj blog i to ne samo kad si u pitanju ti koja i sama ne zivis u HR nego i recimo kad su u pitanju Mayo, Dobronamjerni i ostali koje sam imao prilike ovde da citam. Razlike postoje (postojale su uvek ... uostalom vece su razlike izmedju govora Sumadinaca i Pirocanca:))) i ja ih prakticno nisam ni primecivao ... niti su i u najmanjoj meri mogle da uticu na komunikaciju ...

pozz
dunjica dunjica 10:58 08.01.2009

Re: Hrvatski

Pa, VV, šta da kažem / što reći?! Čitamo se, nismo te zaboravili (osvjedočio si se na Unfuckovom postu).

A za ovo:
i da ce tu veci uticaj imati ono isto sto i u EU: brisanje granica, zajednicka valuta, slobodan promet ljudi i ideja. I

Ja mislim da je budućnost Evrope regionalizacija. Isto to će se dogoditi i u jezičkom smislu. Nitko se neće stidjeti svog lokalnog dijalekta, nego će lokalni govor baš biti cool. Kao što je danas cool u Irskoj učiti irski keltski (Gaielge), u Kataloniji katalanski, Lužički Srbi uče lužičko-srpski, itd., tako vidim da i Piroćanci, Nišlije, Zagorci, Međimurci, Istrijani... dobijaju na sapomouzdanju da se i javno koriste svojim jezicima, pišu literaturu, pjevaju.
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 18:56 08.01.2009

Re: Hrvatski

dunjica
Ja mislim da je budućnost Evrope regionalizacija. Isto to će se dogoditi i u jezičkom smislu. Nitko se neće stidjeti svog lokalnog dijalekta, nego će lokalni govor baš biti cool. Kao što je danas cool u Irskoj učiti irski keltski (Gaielge), u Kataloniji katalanski, Lužički Srbi uče lužičko-srpski, itd., tako vidim da i Piroćanci, Nišlije, Zagorci, Međimurci, Istrijani... dobijaju na sapomouzdanju da se i javno koriste svojim jezicima, pišu literaturu, pjevaju.


E hvala bogu Dunjice da se ti i ja konacno u necemu ne slazemo :)))

Odnosno, slazem se je da buducnost Evrope regionalizacija i da je to dobro ... ali pre svega u administrativnom smislu.
Kad su u pitanju jezici onda se ne slazemo uopste - tu sam ubedjen da regionalizacije nece nikad biti i da je tu golbalizacija najvise odmakla... Jednostavno, svrha jezika je medjuljudska komunikacija i jezicke razlike su oduvek bile obrnuto srazmerne stepenu/intenzitetu komunikacije izmedju pojedinih grupa ljudi. Iz tih razloga ljudi u Bavarskoj govore mnogo slicinije onima u austrijskom Tirolu nego onima na sveru Nemacke ... a Vojvodjanin ce mnogo lakse sporazumeti sa komsijom iz Slavonije nego sa Pirocancima ili Dalmatinicima.

Upotreba raznih dijalekata se drasticno smanjila ne zbog drzavnih i administrativnih mera nego zato sto se stepen komunikacije drasticno uvecao. Vec prakticno imamo "esperanto" poznatiji kao engleski jezik, koji danasnjim mladim generacijama koje odrastaju sa slusalicama na usima i nije strani jezik posto ga slusaju vise i cesce nego maternji. Slazem se ja i podrzavam negovanje tradicije i kulture (ukljucujuci i jezicku) malih naroda i regiona ali je recimo gasenje tih dijalekata (pa i jezika malih naroda) na duze staze nemininovno.

Nedavno sam citao clanak bas o Luzickim Srbima i njihovoj jedinoj preostaloj radiostainici. Ljudi koji je slusaju i razumeju je sve manje ... a onih koji bi mogli da budu spikeri/voditelji skoro i da nema. I ne vredi tu stimulacija od strane drzave, niti to ima veze sa time da se ljudi "stide" ili "nemaju samopouzdanje" ... nego sa pokretljivoscu ljudi i mogucnostima koje im savremena civilizacija pruza kad je u pitanju komunikacija sa drugima. Mogucnost komunikacije sa sto vecim brojem ljudi znaci vecu slobodu, veci izbor onoga cime ce se covek baviti, vece sanse za uspeh i sve ostalo sto sa tim ide ...

pozz

dunjica dunjica 21:35 08.01.2009

Re: Hrvatski

VV,

slažemo se, samo nije oportuno priznat ;-)

Ja bih jako sretna bila kada bismo svi razumjeli jedni druge. Barem jezički, kad je sve drugo (druge vrste razumijevanja) čista utopija. Znači, svi Evropljani se sluše jednim, a ne 836 jezika (ovo je figurativno) za uzajamnu komunikaciju. Ja sam mislila na regionalizam u jezicima u smislu boljeg upoznavanja i razumijevanja vlastitih korijena, kulture; a i kao jedan od faktora u izgrađivanju vlastitog identiteta. Jer sam, eto, zaključila da oni koji imaju zdravu samosvijest o vlastitim korijenima, tolerantniji su prema Drugome i Drugačijem.

A za Lužičke Srbe, da ti kažem, tendencija je da učenje i korištenje jezika postaje sve više in. Eto, konačno je i premijer Saksonije (Saxen) prvi put u povijesti lužički Srbin (Lausitzer Sorbe).
NNN NNN 14:59 06.01.2009

Ni ja ne čitam

...Alan Forda na srpskom (tj. i kad sam čitao, prevodio sam u sebi...)
mariopan mariopan 17:58 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

NNN
...Alan Forda na srpskom (tj. i kad sam čitao, prevodio sam u sebi...)

Alan Ford se ne moze citati na srpskom nije isto duhovit
Atomski mrav Atomski mrav 19:23 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Kontam da je VPA (Vjesnikova Press Agencija) izdanje "Alana Forda" smešnije od originalnog



Jedno vreme sam se javljao na telefon sa "Halo! Tko smjeta?"... a posle obilnog jela bih komentarisao kako "osjećam stanovitu težinu u želucu"...

Nemam problema sa praćenjem hrvatskog TV programa, pogotovo ne hrvatskih serija (mada me interesovala samo jedna, "Bitange i princeze". Sleng se relativno brzo ukapira ("Kaj briješ", jedino nisam do sada skontao šta "kog vraga" znači "haklati"? Evo, gledao sam skijanje na Sljemenu i tamo pominju neko "haklanje"...

Stručna literatura je bila veći problem... zbirka iz fizike zbog stvari kao što su dušik i kositar, a IT časopisi zbog inačica, sučelja, čvrsnika i sličnog...
pnbb pnbb 19:48 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Atomski mrav
Kontam da je VPA (Vjesnikova Press Agencija) izdanje "Alana Forda" smešnije od originalnog Jedno vreme sam se javljao na telefon sa "Halo! Tko smjeta?"... a posle obilnog jela bih komentarisao kako "osjećam stanovitu težinu u želucu"...Nemam problema sa praćenjem hrvatskog TV programa, pogotovo ne hrvatskih serija (mada me interesovala samo jedna, "Bitange i princeze". Sleng se relativno brzo ukapira ("Kaj briješ", jedino nisam do sada skontao šta "kog vraga" znači "haklati"? Evo, gledao sam skijanje na Sljemenu i tamo pominju neko "haklanje"...Stručna literatura je bila veći problem... zbirka iz fizike zbog stvari kao što su dušik i kositar, a IT časopisi zbog inačica, sučelja, čvrsnika i sličnog...


mozda sam odvjec star, ali poslusaj moj savjet...

sjecam se... kad sam bio u zloglasnoj srbocentickoj jna, 84-85, moji purgerski kompici su koristili rijec 'hakl' za pikanje basketa, ili slicnu tekmu, natjecanje... najcesce za basket...
ku''s?
topcat topcat 19:51 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Ne znam strucno objasnjenje za "haklati", ali znaci raditi nesto sitno (muvati), recimo sitni dribling.
Zahaklati znaci zakaciti se (navuci se) na nesto.
dunjica dunjica 21:43 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Stručna literatura je bila veći problem... zbirka iz fizike zbog stvari kao što su dušik i kositar, a IT časopisi zbog inačica, sučelja, čvrsnika i sličnog...


Добар дио времена за вријеме студија (80тих) проведох преводећи стручну литературу на мени разумлјив језик. Као за инат, најболје (гдје да нађем "лј" ћирилићно?) кнјиге (такођер и "нј"?) из грађевинарства су биле с београдског свеучилишта. Појма нисам тада знала што су права, крива (што је коме крива, мислих?), итд. Доста научих, али не знам да ли бих се данас свега сјетила.
dragoljub92 dragoljub92 22:02 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

dunjica
Stručna literatura je bila veći problem... zbirka iz fizike zbog stvari kao što su dušik i kositar, a IT časopisi zbog inačica, sučelja, čvrsnika i sličnog...


Добар дио времена за вријеме студија (80тих) проведох преводећи стручну литературу на мени разумлјив језик. Као за инат, најболје (гдје да нађем "лј" ћирилићно?) кнјиге (такођер и "нј"?) из грађевинарства су биле с београдског свеучилишта. Појма нисам тада знала што су права, крива (што је коме крива, мислих?), итд. Доста научих, али не знам да ли бих се данас свега сјетила.

q
dunjica dunjica 22:05 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Љ

Фала! А сада "нј"?

Едит: нашла, чак и Џ!

ЉЊЏ
Atomski mrav Atomski mrav 22:23 06.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

Iskoristiše "stranska" slova - Q, W i X za "naška"...
tyson tyson 00:12 07.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

dunjica
Добар дио времена за вријеме студија (80тих) проведох преводећи стручну литературу на мени разумлјив језик. Као за инат, најболје (гдје да нађем "лј" ћирилићно?) кнјиге (такођер и "нј"?) из грађевинарства су биле с београдског свеучилишта. Појма нисам тада знала што су права, крива (што је коме крива, мислих?), итд. Доста научих, али не знам да ли бих се данас свега сјетила.
Ahahahaha dunjice udaj se za mene!!




dunjica dunjica 10:32 07.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

tyson
dunjica
Добар дио времена за вријеме студија (80тих) проведох преводећи стручну литературу на мени разумлјив језик. Као за инат, најболје (гдје да нађем "лј" ћирилићно?) кнјиге (такођер и "нј"?) из грађевинарства су биле с београдског свеучилишта. Појма нисам тада знала што су права, крива (што је коме крива, мислих?), итд. Доста научих, али не знам да ли бих се данас свега сјетила.
Ahahahaha dunjice udaj se za mene!!





Šta nudiš?
Malanika Malanika 00:00 08.01.2009

Re: Ni ja ne čitam

šta "kog vraga" znači "haklati"?


Ja sam kao studentkinja/studentica iz Srbije na Zagrebackom Univerzitetu/Sveucilistu u svojoj ekipi/skvadri cesto koristila rec/rijec "haklati" u smislu - posvetiti se detaljno, aktivno i sa strascu necemu sto volis - he, he - heklati, da ne kazem/velim - sitan vezak vezla vezilja

Pa smo, recimo, kada god bismo isli na obozavanu "satori ljuljasku" koju smo improvizovali u jednom obliznjem sumarku (molim bez bezobraznih asocijacija ) - radilo se samo o ulascima u izmenjena stanja svesti)- govorili - Ajmo malo "haklati" .

Pozdrav svima, posebno skvadri ljubitelja Alana Forda na hrvatskom! Idem haklati na jednom drugom mjestu, bas ste me oraspolozili.

aguero aguero 15:11 06.01.2009

Brate,pustite Hrvate!

Pustite Hrvate da govore kako im volja!Meni to ne smeta,i sa lakocom citam knjige na hrvatskom jeziku.Bojim se jedino da bih imao malo problema sa cakavicom,ali ikavica mi ne smeta.I sami Hrvati odustaju od besmislenih kovanica novohrvatskog jezika,a jezicki eksperti i izdavaci shvataju da nema tih novaca (toliko kuna) da se na novorvatski prevedu sva znacajna dela hrvatske i svetske knjizevnosti...
Kakav je hrvatski jezik,odnosno,kolika je njegova slicnost sa srpskim jezikom,najocitije je u njihovim pesmama - zabavnim,starogradskim i narodnim....Odmah ze zapaza da je u osnovi isti jezik,sa varijacijama.
Bogu hvala,da mi govorimo modernijom i efikasnijom varijantom tog jezika.
Slovenci,Slovaci,Cesi,pa i Rusi,imaju arhaican jezik,koji i za srpskim,ali i hrvatskim,zaostaje nekoliko vekova.Mi najvecu zahvalnost za to dugujemo Vuku Karadzicu!Pustite Hrvate,neka lome jezik kako god hoce!
Goran Vučković Goran Vučković 15:15 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Mi najvecu zahvalnost za to dugujemo Vuku Karadzicu!

Oko ovoga su dosta podeljena mišljenja, čini mi se...
pnbb pnbb 15:34 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Slovenci,Slovaci,Cesi,pa i Rusi,imaju arhaican jezik,koji i za srpskim,ali i hrvatskim,zaostaje nekoliko vekova

ovo ce tesko da moze
slovenacki je najbogatiji - najdefinisaniji , najrazvijeniji- daj nek pomogne neko od lingvista - od svih slovenskih jezika
dragoljub92 dragoljub92 15:37 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Goran Vučković
Mi najvecu zahvalnost za to dugujemo Vuku Karadzicu!

Oko ovoga su dosta podeljena mišljenja, čini mi se...

tačno,što se ne rodi u Matejevci ,pa da ve pitam.

ja 80te kupio bibliju u izdanju Kšćanske naklade(valjda pisalo naklade,ne mog da kopam po ovo čudo na patosu) e ako vam to dođe pod ruku ima da zinete kad vidite jezik.u poziotivnom smislu.
Pustite Hrvate da govore kako im volja!Meni to ne smeta,i

tu se slažem,i mi nišlije siimamo pravo na jezik
dunjica dunjica 15:40 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Kšćanske naklade

Kršćanske sadašnjosti, vjerojatnije ;-)


80te kupio bibliju u izdanju Kšćanske naklade

da, prevedena na govorni jezik
mariopan mariopan 15:45 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Ja procitala 'Ime Ruze" i nemam pojma koji je prevod, da me ubijes ako sam primetila razliku.

Ali gledam HTV i imam samo malo problema sa nekim novim recima , sve drugo razumem. Odrasla u YU pa ne moze to da se zaboravi, isto tako razumem i makedonski, slovenacki..mnoge od tih reci koristim i u govoru i ne primecujem da negde gresim, tu sam vrlo opustena. Zasto bih zaboravljala jezik kojim sam govorila celog zivota , sta me briga ciji je, ako ja njim govorim - moj je

Silno su me zabavljale neke nove reci u "novohrvatskom" iskovane vrlo logicno ali rogobatno, srecom ne cujem da su cesto u upotrebi.
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 15:48 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Zasto bih zaboravljala jezik kojim sam govorila celog zivota , sta me briga ciji je, ako ja njim govorim - moj je


samo da budem sasvim jasna, ovde nije reč o namernom nego NENAMERNOM iznudjenom zaboravu
dragoljub92 dragoljub92 15:50 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

dunjica
Kšćanske naklade

Kršćanske sadašnjosti, vjerojatnije ;-)


80te kupio bibliju u izdanju Kšćanske naklade

da, prevedena na govorni jezik

verovatno ,trenutno mi podržava komp sa donje strane pa me mrzi da pravim još veći džumbus,ustvari ta knjiga imamanje različitih reči nego hrvatski koji se tada govorio skoro da bi mogo da kažem isti jezik,znaš našta mislim
dunjica dunjica 15:51 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

trenutno mi podržava komp sa donje strane


najvažnije da koristi!
pnbb pnbb 15:54 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Odrasla u YU pa ne moze to da se zaboravi,

moze moze...

zaboravis i svoj maternji, ako ne koristis...

najbanalniji primer je sleng - posle 3 god sigurno ne razumes pola sta pricaju klinci na cosku ... a malo ti se i smeju kad koristis izraze od pre rata...
dragoljub92 dragoljub92 15:55 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

dunjica
trenutno mi podržava komp sa donje strane


najvažnije da koristi!

svemu se može naći prava namena
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:23 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

aguero
Bogu hvala, da mi govorimo modernijom i efikasnijom varijantom tog jezika.
Slovenci, Slovaci, Cesi, pa i Rusi, imaju arhaican jezik, koji i za srpskim, ali i hrvatskim, zaostaje nekoliko vekova. Mi najvecu zahvalnost za to dugujemo Vuku Karadzicu! Pustite Hrvate, neka lome jezik kako god hoce!

Прилично танушна поставка. Не постоји лош језик. Једноставно, јер сваки служи ономе чему је намењен – комуникацији. Неки је бољи, неки гори? То је релативно. Сигурно Ескими не говоре језиком који је подобан за берзанско трговање, њима недостају прецизни економски појмови (исто тако и српском, многе термине из економије увозимо), али зато њихов језик има осамдесетак или не знам већ колико појмова за снег, који је, несумњиво, веома важан део њиховог живота.

Идеја да ми говоримо модернијом и ефикаснијом варијантом некаквог заједничког језика нема особито чврсто упориште у стварности. Обазривији српски лингвисти увиђају да се наш језик "утромио", то јест да није довољно еластичан, плодотворан, досетљив, али, опет они обазривији, не кукају над том чињеницом, већ у њој препознају "дарове" модерног доба. Разлози за ово су различити, али не бих да ширим причу. Уосталом, данашњи говорни енглески једнако тако не наликује на пређашњи, и поредећи промене у њему такође можемо уочити истоветне црте трансформације: тежњу ка поједностављивању говорног израза.

Што се тиче Вука Караџића, осим Басариног скорашњег темпераментног напада на њега, који је овај савремени писац у последње време ублажио, о "зачетнику и утемељитељу" данашњег српског језика (наводници су ту јер је он само нормирао једну од реализованих варијанти српског његовог доба) на блогу се и пре водила мало жучнија расправа, а пример једног о њему увреженог неспоразума доносим овде. Такође се сећам да се о Вуку још штошта мудровало, али то сада не могу да пронађем, иако знам да сам и сâм у томе учествовао.

EDIT: сажетак кратке расправе о Вуку
Exitus Letalis Exitus Letalis 16:41 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

moze moze...

Rusty Wise wrote
at 14:31 on 28 December 2008

zdravo Brace i Sestre

Vidicete moje ime i misliti da sam Englezica. Sigurna rodgena sam ovde u Engleski, ali moja familja je Srpska, Ovo mi je Englesko ime ali sam u stvari Vera Terzic.
Znam da ne goorim nas jesig tako dobro, ali sam u srcu, kostima in krve, Srbijanka
Zivela Srbija
tyson tyson 16:51 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

pnbb
ovo ce tesko da moze
slovenacki je najbogatiji - najdefinisaniji , najrazvijeniji- daj nek pomogne neko od lingvista - od svih slovenskih jezika
Nisam baš siguran u to. Negde sam čitao da je slovenački zapravo najarhaičniji u lingvističkom smislu od svih slovenskih jezika

Da ne bude zabune, nije ovo nikakva kritika ili obezvređivanje sa moje strane; ja sam samo običan korisnik i sve do jezik služi svrsi a ljudi se razumeju - bujrum.

Ali ovi naučnici imaju valjda neke svoje aršine.



mariopan mariopan 17:14 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

pnbb
Odrasla u YU pa ne moze to da se zaboravi,

moze moze...

zaboravis i svoj maternji, ako ne koristis...

najbanalniji primer je sleng - posle 3 god sigurno ne razumes pola sta pricaju klinci na cosku ... a malo ti se i smeju kad koristis izraze od pre rata...

Pa imam i ja klince pa obnavljam gradivo na vreme , da ne zaostanem ali znas sta , pricaju otprilike kao maksa kada pocne da objasnjava nesto iz informaitike , e tu ih ic ne razumem , ko kineski da pricaju
pnbb pnbb 17:15 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Exitus Letalis
moze moze...
Rusty Wise wroteat 14:31 on 28 December 2008zdravo Brace i SestreVidicete moje ime i misliti da sam Englezica. Sigurna rodgena sam ovde u Engleski, ali moja familja je Srpska, Ovo mi je Englesko ime ali sam u stvari Vera Terzic. Znam da ne goorim nas jesig tako dobro, ali sam u srcu, kostima in krve, Srbijanka Zivela Srbija


i gle, neverovatnom igrom slucaja exitus je pronasla primer gde srbin ispadne najgluplji...

a pricali smo samo o jezickim nedoumicama
jeremija92 jeremija92 17:21 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Predrag Brajovic


Идеја да ми говоримо модернијом и ефикаснијом варијантом некаквог заједничког језика нема особито чврсто упориште у стварности.


To je zato što smo mi Srbi narod najstariji,
Bliži smo Tvorcu,
tako da mi Srbi govorimo nebeskim jezikom,
jednim posebnim dijalektom anđeoske pesme.

Kontaš Brajoviću?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:29 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

jeremija92
Predrag Brajovic
Идеја да ми говоримо модернијом и ефикаснијом варијантом некаквог заједничког језика нема особито чврсто упориште у стварности.
To je zato što smo mi Srbi narod najstariji,
Bliži smo Tvorcu,
tako da mi Srbi govorimo nebeskim jezikom,
jednim posebnim dijalektom anđeoske pesme.

Kontaš Brajoviću?

Слабо, Јеремија, иако ми је то занат ;-)

Ја само овде, sine ira et studio, износим чињенице, а оне су неосетљиве на наш емотивни приступ проблему. А ако се неко и даље, рецимо, подичи српским језиком као најбољим на свету, могу само да слегнем раменима. Видим ја да је боље било да нисам мрдао са оног скупа о поезији.
topcat topcat 18:32 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Tanja Jakobi

samo da budem sasvim jasna, ovde nije reč o namernom nego NENAMERNOM iznudjenom zaboravu


Moram priznati da ne razumijem u cemu je zapravo problem. Hrvatski i Srpski jesu dva jezika, a srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski je bio samo neka izvedenica, kompromis da se zadovolje i jedni i drugi.
Daleko od toga da podrzavam sve one novotvorbe tipa strojina i zrakomlat, ali ne vidim u cemu je problem ako se u danasnji jezik tu i tamo ubace neke stare rijeci.
Dogodilo mi se upravo u Beogradu da sam trazila nesto u restoranu i da je mlada konobarica zbunjeno gledala u mene ne mogavsi se sjetiti sto ja u stvari hocu. Uletio je stariji konobar, odgojen u srpsko-hrvatskom "duhu", pa mi je dodao sto sam htjela. 20 godina ipak nije 2 mjeseca. Stvari se promijene, a i jezik ode svojim tokom.


Tyler Durden Tyler Durden 20:41 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Predrag Brajovic
Сигурно Ескими не говоре језиком који је подобан за берзанско трговање, њима недостају прецизни економски појмови (исто тако и српском, многе термине из економије увозимо), али зато њихов језик има осамдесетак или не знам већ колико појмова за снег, који је, несумњиво, веома важан део њиховог живота.

Mala digresija, mislim da je ta priča o Eskimima i snegu malo preterana.
http://en.wikipedia.org/wiki/Eskimo_words_for_snow
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:19 06.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Хвала на исправци! Мораћемо је показати и неким нашим лингвистима, који Ескимо-пример радо наводе говорећи о развијености језичких облика у зависности од предмета на који је непосредни живот усредсређен ;-). Следећи ћемо пут као пример дати мноштво српских именица које означавају коња, при томе прецизирајући неке његове особине: путаљ, ждралин, ђогат, дорат, чилаш, кулаш, омак, вранац... Када је у Србији коњска запрега била главно превозно средство, верујем да су и њени становници знали каквог коња тачно означава свака од наведених речи. Данас смо то заборавили.
Milan Novković Milan Novković 13:27 07.01.2009

The Language Instinct

Mala digresija, mislim da je ta priča o Eskimima i snegu malo preterana.
http://en.wikipedia.org/wiki/Eskimo_words_for_snow

I ja sam "mislio" (više čuo nego mislio) ali posle čitanja ovog Wikipedia objašnjenja više nisam siguran :)

Neka za trenutak nema veze što ja nemam ni 'l' od lingvističkog znanja ali mi tekst nekako dođe pun ne-prejakih paralela koje se onda množenjem prevode ne u još slabije zaključke nego u jake zaključke (razbijen mit) !!!

Po meni, laički:

- Što je nešto sve-prisutnije oko nas to različite reči za to nešto imaju veći potencijal da budu reprezentacija različitih koncepata (suv sneg i vlašan sneg bi trebali mnogo više da budu različiti koncepti Eskimu nego meni, npr, pošto ja jedva da se sećam kad sam skvasio čarape u vlažnom snegu, a nikad mi se to nije desilo 10 kilometara peške od kuće :) Ili, naglašena prisutnost bi trebala, bar u proseku, da donosi i naglašeni multiciplitet, slojevitost. Čak ne vidim ni zašto bi konceptualno raslojavanje upotrebom različitih reči za "istu" stvar bila "vulgarizacija" bilo kakve vrste čak i ljudima u čijim krajevima se sneg zadržava samo mesec dana godišnje.

- Jedan deo esencije, teže uhvatljiv deo, naše prednosti nad nadolazećim mašinama je naše vešto baratanje konceptima kao vrlo fluidnim entitetima - mašine još uvek zahtevaju, uglavnom, formalizaciju koncepata u obliku ontologija, gde je onda poželjno da te ontologije imaju dinamiku, ali ta dinamika uglavnom dolazi "spolja", od korisnika, a ne "iznutra". Prosto, deo ljudske inteligentne jednačine je sponsobnost konceptualizacije, uglavnom manje formalne pa tako tolerantne prema kontradikcijama, brze, hijerarhijske. Ove IT ontologije su nekad lakši, češće ozbiljan posao koji ima lakši početak u listanju entiteta pa definiciji njihovog značenja. A ovaj Wiki tekst, po meni, se pati i nad samom reči "reč" (word).

U svakom slučaju dobar povod da se pročita knjiga knjiga "The Language Instinct" Stevena Pinkera.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:26 07.01.2009

Re: The Language Instinct

Milan Novković
A ovaj Wiki tekst, po meni, se pati i nad samom reči "reč" (word).

:))))
Насмеја ме, Милане, али сасвим си у праву. Суштина је да ли ћемо следећу конструкцију: прхакснегнападаопредваданадосаднеугажен сматрати за једну реч или просто сложеницом. Некакав савршени језик цело би значењско поље мог скованог појма исказао елегантно и кратко, не посежући за творбеним члановима склепане сложенице, али таквог још нема, а и сумњам да ће га бити. Мада, кад погледамо мало боље, сви језици већ су на овај начин до једне мере процесирали (у складу са снагом процесора;-) нашу стварност, па је тако снег – падавинаснебаводесмрзнутеумаленекристале.

Ал' да ово не терамо даље, могу мислити колико је осталима забавно ;-)
Milan Novković Milan Novković 15:46 07.01.2009

Re: The Language Instinct

Hvala Predraže. osetio sam to dok sam googlovao i sad samo nagađam koliki je to procesiranje koje spominješ deo posla kojim se lingvisti bave.

Zapitkivanje kako to procesiranje nailazi na otpor u polisintetičkim jezicima (isto danas izgooglovano) pa "velikim" jezicima sa dugom istorijom, a gde su složenice šire prisutne, ostavljam za neku drugu priliku, a pošto pročitam knjigu i nešto naučim :)
blackbox92 blackbox92 00:51 08.01.2009

Re: Brate,pustite Hrvate!

Exitus Letalis
moze moze...

Rusty Wise wrote
at 14:31 on 28 December 2008

zdravo Brace i Sestre

Vidicete moje ime i misliti da sam Englezica. Sigurna rodgena sam ovde u Engleski, ali moja familja je Srpska, Ovo mi je Englesko ime ali sam u stvari Vera Terzic.
Znam da ne goorim nas jesig tako dobro, ali sam u srcu, kostima in krve, Srbijanka
Zivela Srbija

U bre pa ovo kao da govori NJKV, samozvani prestolonaslednik.I on mnogop voleti svoja narod i svoja fera.
zivojin.ivkovic zivojin.ivkovic 14:55 08.01.2009

Re: Kud se dede srpski jezik

aguero

Bogu hvala,da mi govorimo modernijom i efikasnijom varijantom tog jezika.
Slovenci,Slovaci,Cesi,pa i Rusi,imaju arhaican jezik,koji i za srpskim,ali i hrvatskim,zaostaje nekoliko vekova.Mi najvecu zahvalnost za to dugujemo Vuku Karadzicu!

Eh, da je tako! Avaj, srpskih li zabluda.
Aguero, grdno se varaš!!!!
Govorimo jezikom od kojeg su jedva preostali nekakvi ostaci, tragovi nekoć bogatog jezika. Ovo više liči na pačvork, krpice tuđica od kojih se više i ne vidi prvodobna tkanina.
Možda malčice preterujem?
Hajde, prihvati se Vujaklijinog rečnika stranih reči i izraza i shvatićeš da taj tzv "moderan" i "efikasan" jezik, možda to i jeste samo je sve manje srpski a sve više nekakva "srpska varijanta" esperanta sa primenjenom "srpskom gramatikom". Mnoštvo reči za koje bi se mogao zakleti da su "srpske", a zapravo to nisu. Uglavnom su grčkog ili latinskog porekla, mada su se i druge romanske tuđice odomaćile, potom i ostale. Savremene tuđice, poput pozajmica iz francuskog, nemačkog, engleskog već su prepoznatljivije. Verovatno ne zadugo. Sa žaljenjem ćeš konstatovati da čak i kod Vujaklije nećeš za masu tih reći pronaći odgovarajuće reči u srpskom jeziku. Jednostavno ih nema ili su zaboravljenje.
Ovde dotičemo drugi problem. Zašto se Srbi odriču svog jezika i radije koriste tuđice. Misle li možda da su tim pametniji? Nije li to posledica niza kompleksa jkojima su podložni?
Niz "hrvatština" koje zapravo to nisu, obilato koristim u svom svakodnevnom govoru, i u pisanju, naročito. Ne vidim ni jedan dovoljno ubvedljiv argument u korist pojma "sekretar" namesto "tajnika" ili "hiljadu" namesto "tisuću".
Da li smo zaboravili mnoge reči koje su se nekoć koristile? jesmo, naravno. Eto, na primer: gumati (jesti naglo, halapljivo), sumiti (smisliti), greći (ići), zled (zlo) lada (draga), inde (drugde) ini (drugi) stenja (toplota koja bije iz kamena), rs (muškost, muška snaga), ohola, oholost (ponositost), smogati (biti moćan), tišma (navala), hila (nepravda).
Mnoge tzv "hrvatštine" ukoliko bi smo za njima tragali, našli bi smo ih u srednjevekovnim tekstovima i dokumentima, neprocenjivim za srpsku kulturnu baštinu i srpski jezik. Odbacujemo reči jer su zaboga arhaizmi a pritom koristimo tuđice koje to nisu iako potiču iz mrtvih jezika, latinskog i starogrčkog. Ipak, sve mi se čini da se odričemo tog svog jezika zarad gluposti.
Činjenica je da u veku svekupnosti (globalizacije) nestaju jezici. Kako su Srbi na tom polju probitačni, ne bih se smeo zakleti da će srpski jezik dočekati XXII vek.
Dakle, ne zalažem se za veštačke tvorevine poput "tuđmanizama" ali za mene između srpskog i hrvatskog
jezika postoji znak relativne jednakosti. Ni najumanje se ne libim da koristim kako pojmove tako i sklop rečenice, infinitive i sl.
Uostalo, sve mi je do Kosova ravno, niti sam srbin niti hrvat, pa me "tradicionalna srpsko-hrvatska tragična ludovanja" ne opterećuju. Jednostavno želim da govorim i pišen na jeziku koji najbolje znam.
A što se tiče tiska, uglavnom u nekom trenutku otkrijem sa kog geografskog dela Balkana potiče.
PS
Ukoliko pročitate obrazloženje za dodelu Deretine nagrade za književnost za 2008. godinu biće vam savršeno jasno o čemu ja to buncam.

adam weisphaut adam weisphaut 15:45 06.01.2009

<_<

ali teško pratim hrvatske serije.

Mnogo propuštaš
mariopan mariopan 15:48 06.01.2009

Re: <_<

adam weisphaut
ali teško pratim hrvatske serije.

Mnogo propuštaš

Adame , moramo prestati ovako da se sastajemo , primetice narod da se nekako uvek zajedno pojavimo ko da nas neka telepatika spaja da ne kazes da te ne volim.
adam weisphaut adam weisphaut 19:42 06.01.2009

Re: <_<

da ne kazes da te ne volim

Heaven forbid.
dragoljub92 dragoljub92 15:54 06.01.2009

kad već

pričamo ,tamo neke daleke godine kupio moj drug komplet foknera al na crnogorski,mučismo se brate gore nego sa novohrvatski sad,i digosmo ruke čekali smo novo izdanje,sad ne mogu da se setim ali mislim da je bilo trojno ZG;BG;SA i sve se lako čitalo.
jasnaz jasnaz 16:10 06.01.2009

nj

Čitajući Hrvatsko – srpski, Srpsko – hrvatski rečnik inačica i varijanti, Beograd 1989, od Jovana Ćirilova, svoje komentare Kiš će dopisati na marginama stranica.

Tinta – mastilo. Od romanskih jezika reč tinta se zadržala još u portugalskom – i u španskom; Kiš dopisuje i u francuskom teinte.

Ogrtač – kaput; Kiš dopisuje pelerina.

Križarski rat; Kiš ispravlja: križarska vojna.

Mušičav – ćudljiv; Kiš upućuje na srpski izraz mušičav konj.

Stolac – stolica. Običnu reč kojom se označava deo nameštaja – stolac, mnogi Srbi ne poznaju iako je slična njihovoj reči stolica; Kiš dopisuje: stoni Beograd.

Suvrsnik – vršnjak; Kiš dodaje: ispisnik.

Konop – konopac; Kiš dodaje: štrik, uze.

Znatiželja – radoznalost; Kiš dodaje: – ljubopitstvo.

Kartica – šlajfna. U novinarskom žargonu, parče hartije A4 formata; Kišova opaska: Netačno.

Nj – hrvatski izraz; Kiš dopisuje: U nj ratuje more s bregovima, U nj ratuje duša sa tijelom.

Zrcalo – ogledalo, hrvatska reč; Kiš dopisuje: Gleda sebe majmun u zrcalu.

Tanja Jakobi Tanja Jakobi 19:21 07.01.2009

Re: nj





mayo1 mayo1 16:29 06.01.2009

I mi Vuka za trku imamo! Cijeli čopor!

Eh, vi na svemrežju pojma ne mate o hrvatistiki i dušoslovlju hrvatskog govora nego se vrtite u raskružju balkanske zbiljnosti.

Ne znam čime se bavite Tanja, ali ako je u vezi informatike, bojim se da bez proučavanja ovog kapitalnog djela vaša karijera može samo nazadovati.



mali izbor, hm, prijevoda iz ovog ingenioznog djela pred kojim čovjek može samo ostati bez riječi:

algorithm = postupnik
analog computer = razmjerni račùnač
analysis = razgloba
artificial intelligence = umjetna razumnost
audio = ozvuka
Beginners All-purpose Symbolic Instruction Code = BASIC početnički obćenamjenbeni znakovni obučni znakovnik
byte = slovnjak, osmak
coding = uznačba
computer logic = strojno mislovlje
computer simulation = opòtvorba djelovanja rednikom
electricity = munjìna
file = datnica, spisnik, spisnica, svežnjić, svežčić, snopić, mapa, datoteka, fascikul, dossier
psychology = dušòslôvlje
software = naputbina

I to nije sve!
Nemate pojma da se na hrvatistiki može i zaraditi!
Naime:

Ponedjeljak, 07.04.2008

NATJEČAJ ZA NAJBOLJU HRVATSKU NOVU RIJEČ

Zaklada "Dr. Ivan Šreter" osigurala je novčani iznos nagrada pa je tako pobjedniku pripalo 10.000 kuna, drugonarađenom 5000 kuna, a trećenagrađenoj 3000 kuna, priopćio je danas časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika "Jezik", koji je i organizator natječaja za najbolju novu hrvatsku riječ.

Idejni začetnik natječaja "Dr. Ivan Šreter" je pak akademik Stjepan Babić, a natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ prvi je put raspisan 1993. godine.

Zaklada "Šreter" postala je prošle godine moralni i financijski pokrovitelj natječaja, na koji su ove godine pristigle 603 nove hrvatske riječi 134 autora različitih zanimanja i godina iz Hrvatske i inozemstva.


Prva nagrada je otišla u Zagreb - za riječ naplatnica - zamjenu za riječ naplatna kućica
Druga nagrada je otišla u Valpovo - za riječ opuštaonica - zamjenu za englesku riječ wellness
Treća je ponosno došla u moj Osijek - za riječ borkinja - zamjenu za riječ borac, kad označava ženu.

Uz tri pobjedničke riječi, u užem su izboru bile, primjerice, i riječi:

raskolnica (crta koja razdvaja kolnik na dva dijela),
brzogriz (engl. fast food),
samoskrbni roditelj (samohrani roditelj),
tjelobranitelj (tjelohranitelj),
smećica (vrećica za smeće),
kavovar (džezva),
okvirnica (paspartu),
nastolnik (engl. desktop),
lučnik (laser),
kroativno (hrvatsko i kreativno)
slavnik (engl. celebrity).

Zato pamet u glavu i rječnik u ruke!



nemanja_99 nemanja_99 17:25 06.01.2009

Re: I mi Vuka za trku imamo! Cijeli čopor!

mayo1

Druga nagrada je otišla u Valpovo - za riječ opuštaonica - zamjenu za englesku riječ wellness


Ovo je poprilicno los prevod rijeci "wellness". Meni "opustaonica" zvuci kao mjesto gdje se opusta, paralelno sa rijecima "cekaonica" ili "praonica". Ne znam kako bih tacno preveo wellness, ali ima vise veze sa zdravljem, tj zdravim stanjem.
mayo1 mayo1 17:48 06.01.2009

Re: I mi Vuka za trku imamo! Cijeli čopor!

Ovo je poprilicno los prevod rijeci "wellness". Meni "opustaonica" zvuci kao mjesto gdje se opusta, paralelno sa rijecima "cekaonica" ili "praonica". Ne znam kako bih tacno preveo wellness, ali ima vise veze sa zdravljem, tj zdravim stanjem.


Pa ja bih ove "prijevode" preveo:

1. besposlen pop jariće krsti
2. kako na budalaštini zaraditi 5000 kuna (prevedeno: oko 700 €)
topcat topcat 18:35 06.01.2009

Re: I mi Vuka za trku imamo! Cijeli čopor!

mayo1

Zato pamet u glavu i rječnik u ruke!


ali za kretena koji je sve ove rijeci smislio nema drugog izraza.
simkke simkke 16:39 06.01.2009

zikje

hrvatski je mnogo laksi kad se cita nego kad se slusa....
mayo1 mayo1 16:47 06.01.2009

Re: zikje

simkke
hrvatski je mnogo laksi kad se cita nego kad se slusa....


simkke, knjigu u ruke!

Najprodavanija knjiga u Hrvatskoj prošle godine!


Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 16:48 06.01.2009

Re: zikje

mayo1
simkke
hrvatski je mnogo laksi kad se cita nego kad se slusa....


zikje, knjigu u ruke!

Najprodavanija knjiga u Hrvatskoj prošle godine!



ha a predgovor napisao Kuljis, pa to onda mora da se procita!
mayo1 mayo1 16:53 06.01.2009

Re: zikje

ha a predgovor napisao Kuljis, pa to onda mora da se procita!


Nije važno baš čitanje.

Poznavatelji materije kažu da se treba dobro udubiti u sve, hm, kutke knjige.
S naglaskom na naslovnu stranu.

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 17:18 06.01.2009

Re: zikje

S naglaskom na naslovnu stranu.

u visini centra, ako smem da dodam
MilutinM MilutinM 16:56 06.01.2009

Književni

Krajem osamdesetih, u vreme kada se ono Zlo naziralo, iznenadio sam se kada sam u uputstvu za neki aparat koji sam kupio našao dva odvojena prevoda. Ćirilicom je bio odštampan prevod na srpsko-hrvatski, dok je na latinici bio skoro isti samo na književnom hrvatskom. Najpre sam se zblanuo, a onda mi je već postalo jasno.

Prošle godine, dobio sam knjige: Velo Misto, Milenka Smoje, u dva dela. Sa uživanjem sam čitao sećajući se načina na koji govore dalmatinci. Pošteno, neke reči nisam razumeo, ali zar je to važno.

Prijateljici, Splićanki koja živi u Barseloni, poklonio sam Senku Vetra izdatu uNas. Malo se mučila, ali je takodje sa zadovoljstvom pročitala i razumela.

Jezik ne priznaje veštačke granice
nicolaus_liesinich nicolaus_liesinich 16:59 06.01.2009

a Торлачки?

lele, ako ti hrvatski problem, k''vo li ce s' torlacki da bidne?

Evo primera :

nicolaus_liesinich nicolaus_liesinich 17:14 06.01.2009

Re: a Торлачки?

E da, torlacki ima samo nominativ i nema slovo H .

npr. " 'oću 'itno 'iljadu 'leba" ...
mariopan mariopan 17:24 06.01.2009

Re: a Торлачки?

A da znate kako je i Lalinski jezik tezak , morala da naucim inace ne bih se tako dobro usosila.Ali Gordanatz to mnogo bolje zna od mene, evo samo mali doprinos :

- cikmeze = fioka
- lotra = merdevine
- uncut = spadalo ili zezator
- slajpik = novcanik
- sokak = ulica
- rogalj = cosak ulice

wiseguy wiseguy 18:30 06.01.2009

Re: a Торлачки?

nicolaus_liesinich
lele, ako ti hrvatski problem, k''vo li ce s' torlacki da bidne?

Evo primera :

A sto bi posebno izdvajao torlacki dijalekat koji je u Srbiji zaista periferan u geografskom, kulturoloskom, brojcanom i svakom drugom smislu? Bolje je u tom slucaju praviti poredjenje izmedju srpskog stokavstog narecja sa jedne i hrvatskog cakavskog, kajkavskog i stokavskog narecja sa druge strane. I mozda je ipak pravo pitanje zasto su se Hrvati u nameri da distanciraju hrvatski jezik od srpskog odlucili da zadrze stokavicu kao osnovu, koja je takoreci identicna srpskoj stokavici i moze se slobodno reci najmanje istorijski utemeljena od tri narecja kojima su se Hrvati tokom svoje istorije sluzili...

Opste je poznata cinjenica da su se Hrvati u srednjem veku uglavnom sluzili cakavicom, posle migracija i mesanja stanovnistava usled Otomanske najezde na nasim prostorima kajkavica je preuzela primat na granici prema Sloveniji ukljucujuci tu i Zagreb kao centar hrvatskog jezika i kulture a sa druge strane u Slavoniji, juznoj Dalmaciji i tamo gde su se Srbi i Hrvati susretali Hrvati su se uglavnom sluzili stokavicom. Otuda i ona famozna izjava Ljudevita Gaja da su Hrvati prihvatajuci Vukovu reformu u sustini prihvatili srpski jezik kao svoj...

Dakle, da pojednostavim pitanje, zasto Hrvati pokusavaju da se distanciraju od srpskog koristeci pritom srpskom jeziku najblizi moguci i maltene identicni standard (stokavicu) umesto da koriste svoj de facto knjizevni jezik do pocetka 19. veka, kajkavicu, ili pak svoje "najhrvatskije" narecje cakavicu koje je igrom slucaja skoro nestalo iz upotrebe u Hrvatskoj? Da se nadovezem na tvoj primer sa torlackim dijalktom, to bi bilo kao da se mi Srbi pokusavamo distancirati od bugarskog jezika tako sto bi prvo usvojili bugarskom jeziku najblizi torlacki dijalekat kao knjizevni standard a onda krenuli da menjamo jezik rec po rec...

Eto, ako neko ima odgovor na ovo pitanje rado bih da ga cujem :)
Atomski mrav Atomski mrav 19:16 06.01.2009

Re: a Торлачки?

A da znate kako je i Lalinski jezik tezak

A znaš kako se zove Bosanac iz Vojvodine?

Lalo!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 00:45 07.01.2009

Re: a Торлачки?

- uncut = spadalo ili zezator

ovo nije tacno tumacenje (ja sam rodjena sosa i moja mama...). uncut je covek koji je malo na svoju ruku, tezak, sa kojim je tesko komunicirati, kad tera samo onako kako on hoce i misli da je uvek upravu...nezgodan karakter

ima jos i avlija, jediti se, i meni vrh - ošopljavati! to je od šopiti, lupiti šamar nekom, udariti ga...pa onda biti ošopljavan
dragoljub92 dragoljub92 03:19 07.01.2009

Re: a Торлачки?

avlija,

nemomi kradneš avliju
zt zt 05:32 07.01.2009

Re: a Торлачки?

Jednog lepog dana, ako taj dan ikad dodje a mislim da hoce pre ili kasnije, Srbija ce biti deo EU. Zar stvarno mislis da ce onda torlacki ostati
periferan u geografskom, kulturoloskom, brojcanom i svakom drugom smislu
? U EU, na svu srecu, postoji veoma etablirana politika ocuvanja i unapredjenja lokalnih dijalekata i zastite istih od raznih zvanicnih jezika pod cijim su cesto pritiskom. A to sto je torlacki periferan sada je rezultat pre svega raznih politicko-jezickih odluka u poslednjih 150 godina. Bitno je da je torlacki veoma ziv i zdrav i vitalan i da je sve veci broj ljudi u juznoj Srbiji koji ga dozivljavaju kao bitan deo svog identiteta. Ja mogu da vidim dan, i radujem se istom, kad ce torlacki biti jedan od zvanicnih jezika nastave ili bar lokalnih natpisa u jednom evroregionu koji bi zahvatao juznu i jugoistocnu Srbiju, severnu Makedoniju i delove zapadne Bugarske u kojima je torlacki dijalekt autohton bez obzira na nacionalnu afiliaciju njegovih govornika.
behemot123 behemot123 18:13 06.01.2009

polni organ ili karakterna osobina

http://209.85.129.132/search?q=cache:c9xA9UzfqUMJ:www.klanrur.co.rs/forum/lofiversion/index.php/t234903155.html+Prevod+filma+Rane+na+hrvatski&hl=sr&ct=clnk&cd=1

BTW Srecna Nova godina svima
ivana23 ivana23 18:16 06.01.2009

Re: polni organ ili karakterna osobina

Miljenko Jergovic je covek - genije.
dunjica dunjica 22:44 06.01.2009

Re: polni organ ili karakterna osobina

Kada je izašlo prvo izdanje "Zlatinog dnevnika" (sarajevska Anna Frank je zvaše) u Hr, izdavač se ispričao čitateljstvu što je "Dnevnik" objavljen u originalu, a nije preveden na hrvatski.

Nego, jedna anegdota u kojoj su glavni likovi moj suprug (materinji jezik: njemački; Jezik govori nevjerojatno dobro, bez pretjerivanja) i momak (procjenjujemo 25 godina) koji radi u jednom beogradskom C-marketu. Moj suprug svuda govori s ljudima kojima je Jezik materinji njihov jezik. Vodi računa da razlikuje srpske od bosanskih od hrvatskih od crnogorskih izraza, ali mu se ponekad omakne...
Mjesto radnje: C-Market u Bg u koji zalazi nemali broj stranaca.

Žmu: Oprostite, imate li ocat?
Momak gleda bijelo.
Žmu polagano: Oprostite - imate - li - ocat?
Momak i dalje gleda bijelo i ne reagira.
Žmu: Aaaaa... oprostite! Imate li - SIRĆE?
Momak: Ju ken spik ingliš tu mi!

(dam ruku u vatru da nikada nije čuo za vinegar)
Covek u belom Covek u belom 18:28 07.01.2009

Re: polni organ ili karakterna osobina

dunjica

Žmu: Oprostite, imate li ocat?

Evo kako bi data recenica zvucala u praksi, drugi podatak je verovatnoca da se data recenica cuje:
"'El imas sirce?" -40%
"Jel' imate sirce?"-30%
"Izvini, jel' imas sirce?"-10%
"Izvin'te, jel' imate sirce?"-10%
"Izvini, imas li sirce?"-3%
"Izvin'te, imate li sirce?"-5%
"Oprostite, imate li sirce?"-1%
"Oprostite, imate li ocat?"-<0.01%

Momak: Ju ken spik ingliš tu mi!

(dam ruku u vatru da nikada nije čuo za vinegar)
Sto si tako surova, mozda je decko samo hteo da vezba engleski, pa video zgodnu priliku .
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 18:50 07.01.2009

Re: polni organ ili karakterna osobina

Evo kako bi data recenica zvucala u praksi, drugi podatak je verovatnoca da se data recenica cuje:


ju ken spik srbiš tu mi
dunjica dunjica 19:58 07.01.2009

Re: polni organ ili karakterna osobina

Evo kako bi data recenica zvucala u praksi, drugi podatak je verovatnoca da se data recenica cuje:
"'El imas sirce?" -40%
"Jel' imate sirce?"-30%
"Izvini, jel' imas sirce?"-10%
"Izvin'te, jel' imate sirce?"-10%
"Izvini, imas li sirce?"-3%
"Izvin'te, imate li sirce?"-5%
"Oprostite, imate li sirce?"-1%
"Oprostite, imate li ocat?"-<0.01%


surova, kažeš?
Inner Party Inner Party 18:40 06.01.2009

Ceski i slovacki ...

... su nebo i zemlja u poredjenju sa srpskim i hrvatskim (i bosnjackim i crnogorskim). Ceski i Slovacki se razlikuju kao slovenacki i srpski. Mozda i vise ...

A sto se ex-YU prostora tice, sve je to srpski jezik.
Nikada ni hrvatski, ni bosnjacki, ni crnogorski (npr. gledajuci TV Nova, OBN, Atlas ... itd) nisam razumeo kao "strani jezik", vec kao varijaciju "mog jezika" ...

topcat topcat 18:50 06.01.2009

Re: Ceski i slovacki ...

hrvatski i srpski nisu isto sto i bosnjacki ili crnogorski.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 08:47 07.01.2009

a zamisli

kad kupiš prevod na srpskom i niš ne razumeš...

a,
par puta sam čitala paralelno original i prevod - qq lele mila majko...

evo ti jedna

magična

&

jedna

nenapisana...
Tanja Jakobi Tanja Jakobi 19:05 07.01.2009

Re: a zamisli

nenapisana



alexlambros alexlambros 10:11 07.01.2009

ex YU jezička papanzjanija

ovo sa jezicima na prostoru ex YU je tragikomedija .... lingvisticki (filološki) gledano srpski i hrvatski ne mogu da prođu kao 2 različita jezika ... veća je razlika između recimo kiparskog grčkog i grčkog grčkog ili španskog španskog i argentinskog španskog, al ajde .... znamo da su motivi čisto politički za te izmišljotine ...
ali zar nije čudno da Hrvati danas govore čistijim srpskim od Srba?
na primer:
tisuća - hiljada (grčka reč)
cesta - drum (opet grčki dromos)
tajnik/tajnica - sekretar/sekretarica (secret engl. tajna)
nogomet - fudbal
itd, itd .... primera je mnogo ...

ima mnogo hrvatskih reči koji su sasvim primerene a izmišljene su za neke nove pojmove ....
zračna luka - aerodrom
perilica - veš mašina
itd ... dakle, mislim da Hrvati, poput Francuza i Nemaca mnogo više neguju sopstveni jezik nego Srbi kojima se svakodnevni rečnik sveo na najviše 20 reči od kojih je extra valjda najupotrebljevanija da ne kažem najrabljenija ...


nisam konzerva (konzervativan) i znam da je jezik živa materija al odnos Srba prema sopstvenom jeziku otkriva jednu neverovatnu mentalnu lenjost koju uostalom ispoljavamo i u drugim oblastima ...

crnogorski i bošnjački = da nije tužno bilo bi smešno ....

inače, ovaj današnji nazovi hrvatski je star jedva 200 godina, pitam se uče li Hrvate kojim su jezikom pričali pre njega .... drugim rečima, usvojili su srpski kao književni ali danas to reći znači rizikovati da budeš etiketiran kao srpski fašista a u Hrvatskoj verovatno i glavu
dunjica dunjica 10:31 07.01.2009

Re: ex YU jezička papanzjanija

tisuća - hiljada (grčka reč)

tisuća je руска riječ

Hrvate .... drugim rečima, usvojili su srpski kao književni

na Istoku stare priče... u nedostatku mašte ili zlonamjerno?

Hrvati su jednostavno prihvatili Vukovu reformu jezika (štokavica, ijekavica) i to proglasili standardnim, književnim jezikom. Prije toga, npr.:
Ribanje i ribarsko prigovaranje, Petra Hektorovića, prvi put objavljeno 1568.

alexlambros alexlambros 10:37 07.01.2009

Re: ex YU jezička papanzjanija


tisuća je руска riječ

hiljada je grčka

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana