Nauka| Politika

Matematika Politike: Iluzija Proporcionalnog Predstavljanj 2

marco_de.manccini RSS / 08.01.2009. u 18:33

 

(nema te matematike koja će pomoći ljudima da se bolje razumeju, uvažavaju, i vole, ako oni to ne žele)

Dva paradoksa proporcionalnog predstavljanja u USA kongresu

U drugoj polovini 19-og veka uobičajeno je bilo da se izradi tabela mogucih raspodela mesta po državama po Hamiltonovom i Websterovom metodu za razne veličine kongresa. Težilo se da se pronadje veličina kongresa koja će biti politički prihvatljiva (u smislu da će zasititi dovoljno zainteresovanih strana), a obično se birala veličina koja daje iste rezultate za ta dva metoda. Kao rezultat ovoga veličina kongresa je stalno rasla. Naime, obično bi stara veličina kongresa dala nezadovoljavajuće rezultate kad se proba izračunati raspodela sa brojevima dobijenim na novom popisu. Izmedju izbora za veći broj mesta koji daje dobre rezultate i manji broj mesta kongres se bez izuzetaka odlučivao za povećanje broja mesta iz razloga koje sam već naveo (da se delegacija iz nijedne države ne bi umanjila). Pored promena u populaciji, postojala je i promena u broju država kao posledica primanja (mada ima i ljudi koji bi u nekim slučajevima upotrebili i teže reči, kao recimo otimanja) novih država sa zapada. Porast broja država je takodje zahtevao povećanje broja mesta u kongresu da ne bi nijedna delegacija izgubila neko mesto pri novoj raspodeli. 

U 1880 zabeležen je u praksi prvi paradoks Hamiltonovog metoda, takozvani Alabama paradoks. Naime Hamiltonov metod je davao 8 mesta Alabami ako je veličina kongresa 299, a samo 7 ako je veličina kongresa 300. 

Dakle povećanje ukupnog broja entiteta (u ovom slučaju kongresnih mesta) koja su se delila dovela bi do smanjenja broja entiteta koja bi jedan od učesnika u podeli (u ovom slučaju država) dobio pri raspodeli. Ovaj paradoks dovodi u pitanje ispravnost korišćenja Hamiltonovog metoda u rešavanju problema proporcionalnog predstavljanja i 88 godina posle prvog veta pomalo daje za pravo Washingtonu na toj odluci (uostalom, u Americi se uzima za činjenicu da Washington i Oprah nikada nisu pogrešili u ničemu). 

Iako je ovaj paradoks interesantan sa matematičke tačke gledišta isti se može lako "ukinuti" političkom odlukom da se veličina kongresa nikada ne menja (naravno paradoks tako ne bi nestao, ali bi se gurnuo pod tepih i vremenom bi se možda prestalo govoriti o njemu). Malo je teže otarasiti se sledećeg paradoksa političkim sredstvima. 

U 1900 je primećeno da je moguće da, kao rezultat promena u populaciji, jedna država izgubi mesto u kongresu a da druga dobije, a da pri tome država koja je izgubila mesto ima brži porast populacije (meren istovremeno i u apsolutnim terminima kao veći priliv i u realtivnim terminima kao veći procenat rasta) od države koja je mesto dobila. Ovaj paradoks se ne može izbeći političkim odlukama (osim možda ako se zakonom ne propiše da nijedna država ne sme menjati svoju populaciju, ali ovo ima male šanse za uspeh u praksi; naime programi apstinencije ponekad imaju kontra efekte). Od šest metoda koje smo pomenuli (Hamilton, Adams, Dean, Huntington-Hill, Webster, Jefferson) Hamitonov je jedini koji pati od ovog ozbiljnog paradoksa, takozvani populacioni paradoks, u kojem učesnik u podeli popravlja svoju zastupljenost u odnosu na drugog učesnika a pri tome ipak gubi u raspodeli. 

Hamiltonov metod (metod najvecih ostataka)

Možda samo komplikujemo stvari bezveze, rešenje našeg hipotetičkog YU problema je očigledno zar ne? Ona dodatna dva mesta treba dati republikama koje bi najviše izgubile kad ne bi dobile to dodatno mesto. Naime, ako Sloveniji damo 10 mesta, Slovenija gubi samo 0,104 poslaničkih mesta (zato što je tačna kvota za Sloveniju 10,104). Ako Hrvatskoj damo 24 mesta, Hrvatska gubi 0,588 poslaničkih mesta (tačna kvota je 24,588). Dakle očigledno je da je pravednije dati dodatno poslaničko mesto Hrvatskoj nego Sloveniji. 

Populacija  Kvota   Min  H   Rep.  Populacija po poslaniku
--------------------------------------------------------------------------
9.778.991  50,258  50  50   SRB  195.580
4.784,265  24,588  24  25   HRV  191.371
4.365,369  22,435  22  22   BiH   198.426
2.033.964  10,453  10  11   MAK  184.906
1.965,986  10,104  10  10   SLO  196.599
   615.035     3,161    3    3  CG     205.012
-----------------------------------------------------------------------------
23.543.610    121  119 121 Total

Razmišljajući na sličan način, uporedjivanjem ostatka preko donje kvote koje svaka republika ima u svojoj pravoj kvoti, zaključujemo da su dve republike koje trebaju dobiti dodatnog poslanika preko svoje donje kvote Hrvatska i Makedonija zato što su njihovi ostaci 0,588 i 0,453 najveći. Kao meru totalnog otstupanja od tačne (i pravedne) kvote tu se uzima totalni "broj" poslanika koje su četiri republike koje nisu dobile dodatnog poslanika izgubile u odnosu na svoju tačnu kvotu, a to je ukupno 0,258+0,435+0,104+0,161=0,958 poslanika plus "broj" poslanika koji su Hrvatska i Makednonija dobili preko svoje tačne kvote (što je naravno ukupno opet 0,958). Dakle mera nepravde ovde je 2*0,958 = 1,916. Nijedno drugo od ukupno 15 mogucih predlog rešenja (postoji 15 načina da se dva mesta daju dvema različitim of šest republika) nece dati manje totalno odstupanje od tačne kvote, pa stoga ovo rešenje ima smisla i možda se može računati najpravednijem u datoj situaciji. 

Ako ste razmišljali kao u prethodnom paragrafu, onda ste samostalno otkrili Hamiltonov metod raspodele. 

Ponovicemo sada upotrebu Hamiltonovog metoda na našem hipotetičkom YU primeru, ali ovaj put sa 122 poslaničkih mesta

Populacija  Kvota   Min  H  Republika
------------------------------------------------
9.778.991  50,673  50  51  SRB
4.784,265  24,791  24  25  HRV
4.365,369  22,621  22  23  BiH
2.033.964  10,540  10  10  MAK
1.965,986  10,187  10  10  SLO
   615.035     3,187    3   3  CG
-------------------------------------------------
23.543.610   122  119 122 Total

Sa povećanjem broja poslanika sada ima tri dodatna mesta koja se trebaju podeliti. Kada se uporede ostaci preko donje kvote vidi se da ta tri mesta idu Hrvatskoj, Srbiji, i Bosni i Hercegovini. Dakle sa povećanjem broja mesta u skupštini Makedonija gubi jedno mesto i umesto 11 poslanika, koliko je imala kada je bilo 121 mesta, sada ima samo 10. Tu vidimo Alabama paradoks na delu. 

Ako želite možete da probate i sami da sebi ilustrujete populacioni paradoks u hipotetičnom YU primeru. Promenite populaciju tako što ćete uvećati Makedoniju za 4%, a Srbiju i Hrvatsku za 3%. Ostavite veličine ostalih repubilka neizmenjene. Sa 121 mestom u parlamentu i sa novim brojevima za populaciju, Makedonija dobija 10 mesta ako se upotrebi Hamiltonov metod. Dakle Makedonija gubi jedno mesto iako ima najveci procenat rasta populacije. Tu vidimo populacioni paradoks na delu. 

Jefferson metod (D'Hondt metod, Hagenbach-Bischoff metod)

Jeffersonov metod, u Evropi obično nazvan D'Hondt metod ili Hagenbach-Bischoff metod, je samo malo komplikovaniji za primenu od Hamiltonovog. Njegova izrazito dobra prednost je što je Alabama pardoks, kao i populacioni paradoks nemoguć pri upotrebi ovog metoda. Još jedna osobina ovog metoda je što favorizuje velike učesnike u podeli. Ne kažem da je ovo mana ovog metoda, jer je ova osobina sasvim poželjna u nekim problemima proporcionalne podele (ali o tom potom).

Početna ideja metoda može biti sledeća. A zašto ne bi samo zaboravili na ostatke? Kako bi bilo da, u hipotetičkom YU primeru, umesto dodeljivanje svih raspoloživih 121 mesta dodelimo samo onih 119 koja se dobijaju zaokruživanjem na dole od tačne kvote i da zanemarimo dva nedodeljena mesta? Na prvi pogled sasvim prihvatljivo ali tu ima dva problema. Možda se moraju podeliti svih 121 mesta (recimo da to nalaže zakon). Drugo, ako neko ima tačnu kvotu od 10,99 pa mu se zaokruži na 10 nije mu svejedno u poredjenju sa nekim ko ima tačnu kvotu od 10,01 pa mu se zaokruži na 10. 

Način na koji Jeffersonov metod rešava oba ova problema je veoma jednostavan. Pomnoži se tačna kvota svih učesnika sa istim koeficientom (dakle sve početne proporcije ostaju iste!) koji je nešto veći od 1. Tako se za svakog učesnika dobije modifikovana kvota koja je malo veća od tačne kvote (niko se ne buni naravno). Zatim se svima zaokruži na dole i svima da dobijeni ceo broj. Cela umešnost je izabrati dovoljno velik koeficient da bi ovo uvećanje svih kvota uz potonje zaokruživanje na dole dalo tačan ukupan broj entiteta koji se dele. To je sve. 

Na našem hipotetičkom YU primeru, dovoljno je pomnožiti sve tačne kvote sa 1,02 (s drugim rečima uvećati sve kvote za 2%) i dobiti modifikovane kvote (kolona označena sa Mod) koje posle zaokruživanja na dole dodeljuju ona dva dodatna mesta Srbiji i Hrvatskoj. 

Populacija  Kvota     Mod     J   Republika
---------------------------------------------------
9.778.991  50,258  51,263  51  SRB
4.784.265  24,588  25,080  25  HRV
4.365.369  22,435  22,884  22  BiH
2.033.964  10,453  10,662  10  MAK
1.965.986  10,104  10,306  10  SLO
   615.035      3,161    3,224  3  CG
---------------------------------------------------
23.543.610    121   123,42  121  Total

Ostali metodi

Kad se izuzme Hamiltonov metod, ostalih 5 metoda koje smo pomenuli funkcinoriaju na sličnom principu i nijedan od njih ne vodi niti u Alabama paradoks, niti u populacioni paradoks što je svakako poželjna osobina ovih metoda. U svakom od njih se prvo tačne kvote pomnože sa nekim koeficientom, a zatim se modifikovana kvota zaokružuje. Razlika je jedino u načinu zaokruživanja. Po Jeffersonovom metodu zaokruživanje je uvek na dole, po Adamsovom zaokruživanje je uvek na gore (stoga koeficient koji koristimo za množenje mora biti manji od 1), a po Websterovom se koristi uobičajeni način zaokruživanja (sve ispod 0,5 se zaokružuje na dole, a iznad 0,5 na gore). Kod Deanovog i kod Huntington-Hill metoda zaokruživanje je samo malo složenije (za matematičke sladokusce, kod Deanovog metoda se zaokružuje na dole kad je kvota ispod harmonijske sredine donje i gornje kvote; kod Huntington-Hill metoda se zaokružuje na dole kad je kvota ispod geometrijske sredine donje i gornje vote; kod Webstera zaokruživanje je na dole kad je kvota ispod aritmetičke sredine donje i gornje kvote). 

Kao posledica različitog načina zaokružuvanja, ovih 5 metoda imaju različitu tendenciju da favorizuju male ili velike učesnike. Naime u sledećem spisku 

Adams, Dean, Huntington-Hill, Webster, Jefferson

metodi su poredjani od Adamsovog koji najviše favorizuje male učesnike, preko Deanovog koji favorizuje male učesnike (ali manje od Adamsovog), pa sve do Jeffersonovog koji najviše favorizuje velike učesnike. Kao ilustracija različitog favorizovanja pogledajte ponovo drugu tabelu iz prvog dela teksta (prošli blog) u kojoj je raspodela izvršena za svih 5 metoda. Adamsov metod daje dva mesta Makedoniji i Crnoj Gori, dok Jeffersonov daje ta mesta Srbiji i Hrvatkoj. Ostala tri metoda daju rezultate izmedju ove dve krajnosti. Po raznim merama (kroz praksu a i teoretski) Websterov metod je, na duge staze, najbalansiraniji po ovom pitanju. 

Teorija i praksa

A što se mi zamaramo sa svim ovim metodima ako oni ne valjaju? Uglavnom zato što ne želimo da kažemo "e problem proporcionalnog predstavlanja nema dobro rešenje pa hajde da uvedemo diktaturu, ionako je svejedno". Još 1832 je Webster rekao "ono što se ne može uraditi perfektno mora biti uradjeno blizu perfekcije koliko je god to moguće". 

Ostaje nam da nekako izmerimo nepravdu koju činimo, da izmerimo otklon od savršene proporcije koje razna celobrojna rešenja imaju, i da se trudimo da minimizujemo taj otklon. Pomenutih šest metoda minimiziraju različite mere (možda je čak bolje reći percepcije) nepravde koje se mogu zamisliti. Sasvim logične mere, ali avaj, različite, i shodno tome, ove različite percepcije pravednosti vode do različitih matematičkih problema minimizacije, koji onda vode do različitih rešenja (i različitih metoda rešavanja problema proporcionalnog predstavljanja). 

Takav je život. Najčešće sve što može da se uradi je da se izabere šta se gubi a šta se dobija, da se onda izabere šta nam je važno i da se to neguje. 

Na primer, Deanov metod minimizira razliku broja žitelja po dodeljenom poslaniku izmedju različitih država. Sasvim razumna mera za nepravdu i stvar koju očigledno treba minimizirati. U našem hipotetičkom YU primeru (prva tabela gore) dat je broj žitelja po poslaniku za svih šest republika ako se upotrebi Hamltonov metod. Na primer Crna gora ima 205.012 žitelja po jednom poslaniku a Makedonija ima 184.906, što je razlika od nešto više od 20 hiljada žitelja po poslaniku. Deanov metod minimizira ovakve razlike. Slično, a opet različito, Websterov metod minimizira razliku broja poslanika po žitelju izmedju različitih država (u neku ruku ovo je dualna mera Deanovoj). Opet sasvim razumna mera nepravde, ali mera koja vodi do različitog rešenja u odnosu na Deanov metod. Huntington-Hill minimizira relativnu razliku žitelja po poslaniku. Na primer, količnik izmedju broja žitelja po poslaniku i Crnoj Gori i Makedoniji u gornjem primeru je oko 1,1. Dakle Crna Gora ima oko 10% više žitelja po poslaniku od Makedonije i Huntigton-Hill metod minimizira ovakve razlike.  

Kako je već rečeno, Hamilton metod minimizira ukupan otklon izmedju tačnih kvota i dodeljenih kvota, što je takodje sasvim razumna mera nepravde kao i sve prethodne koje smo naveli. Može se uočiti još jedna pozitivna osobina Hamiltonovog metoda. Naime, isti uvek dodeljuje ili donju ili gornju kvotu svakom učesniku. Ovo nije slučaj sa ostalih 5 metoda. Na primer, ako se vratimo na početak same priče, jedan od predloga u 1792 za sastav američkog kongresa je predvidjao 112 mesta u kome bi raspodela bila izvršena Jeffersonovim metodom. U ovom slučaju tačna kvota za Virginiju je 19,531 a Jeffersonov metod joj dodeljuje 21 mesto, dakle više i od gornje kvote (setite se, Jefferson je iz Virginije!). Ovo je jedan od glavnih razloga zašto je postojao veoma jak otpor prema Jeffersonovom metodu kod manjih država. 

U potrazi za novim metodom koji bi uključio sve dobre strane poznatih metoda Balinski i Young su u 1980 dokazali sledeću teoremu.

(Balinski - Young, 1980) Ne postoji metod koji uvek dodeljuje svakom učesniku ili donju ili gornju kvotu i koji nikad ne ispoljava populacioni paradoks. 

Dakle jedna od sledećih tri neugodnosti je neizbežna, bez obzira na upotrebjeni metod

- mogućnost da postoji populacioni paradoks ili 
- mogućnost da neko dobije više od svoje gornje kvote ili 
- mogućnost da neko dobije manje od svoje donje kvote. 

Ali manimo teoriju. Shta se dešava u praksi? Situacije se u praksi komplikuje sa malim detaljima sa velikim posledicama. Matematički gledano ovi detalji su minorni, ali sa ljudske tačke gledišta mogu biti izvor ogromnih nesporazuma i nepoverenja, pogotovu ako se stvari ne razumeju dobro. 

Kad se mesta dodeljuju na regionalnom principu proporcionalno s populacijom, uobičajeno je da svaki region bez obzira na veličinu mora dobiti bar jednog predstavnika (ponekad i više od jednog). Ovo zvuči prirodno i obično se niko ne buni protiv ovoga, osim u situacijama kad je region zaista ekstremno mali po populaciji (a tek ako je naseljen "pogrešnim" ljudima ...). Takodje, čini se da je ovde sasvim opravdano zagovarati balans u favorizovanju izmedju velikih i malih igrača, pa je stoga Websterov metod možda najbolji za korišćenje. U praksi, USA koristi Huntington-Hill metod za dodeljivanje mesta u kongresu proporcionalno sa populacijom. 

Kad se mesta dodeljuju partijama proporcionalno dobijenim glasovima onda nema nikakvog smisla davati bar jednog predstavnika svakome, jer bi to dovelo do neobuzdanog usitnjavanja (da bi na kraju svako bio partija za sebe i bio član parlamenta). Dakle u ovom kontekstu mora postojati prag preko kog partija mora da predje da bi uopšte dobila predstavnika. Na primer, sva mesta u Izraleskom Knesetu se daju partijama proporcionalno glasovima (dakle ceo Izrael je jedna izborna jedinica), donji prag za dobijanje mesta je 2% (tek odnedavno je ovaj procenat povećan sa prethodnog koji je bio 1,5%) i koristi se Jeffersonov metod (D'Hondt metod, Hagenbach-Bischoff metod, a Izraelci ga takodje nazivaju i Bader-Ofer metod). Dakle koristi se metod koji favorizuje velike partije. Zašto se ovo radi kad i samo postojanje praga od 2% već favorizuje veće partije? Jednostavno da bi se uvećala stabilnost sistema i verovatnoća za duže koalicije. Naime, ako se koristi Adamsov metod velika partija bi imala neodoljiv motiv da se podeli na dva dela da bi tom podelom osvojila dodatno mesto u parlamentu u ukupnom zbiru (Adamsov metod često ima takav efekat). A onda na još dva dela da bi uzela još neko mesto u ukupnom zbiru, i tako dalje, sve dok se ostaje iznad praga. Zato u ovom kontekstu i ne treba ići na sisteme koji makar malo favorizuju male igrače. Dakle treba se koristiti ili Jeffersonov metod (D'Hondt) ili, u najgorem slučaju Websterov (u Evropi poznat i kao Saint-Lague) ili Hamiltonov metod (metod najvećih ostataka).  
 
Da bi sve bilo još zamršenije i lepše (a istovremeno i izvor većeg nerazumevanja i ponekad ogromnog gneva) mnoge zemlje primenjuju različite mešavine regionalnog i partijskog dodeljivanja mesta. Raznolikost je zaista ogromna i ja neću ni pokušavati da se upustim u ovu temu. Pa onda, ako sve ovo nije dovojno, još postoje i problemi predstavljanja manjina. Sve što mogu da kažem je da nema te matematike koja će pomoći ljudima da se bolje razumeju, uvažavaju, i vole, ako oni to ne žele. 



Komentari (102)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 18:33 08.01.2009

strani placenik

izvinjavam se na duzhini teksta. necu nikad vishe.

disclaimer:

da bi se bolje razumeli moji motivi za pisanje teksta mora se uzeti u obzir da sam, u odnosu na Srbiju, drzhavljanin neke sasvim druge drzhave, a imam stalni boravak u nekoj sasvim trecoj. josh gore, ova treca me i doslovce placa (radim za nju).

dakle ne uzbudjejte se, ja ochigledno imam zadnje namere.
dragoljub92 dragoljub92 18:40 08.01.2009

Re: strani placenik

dobro veče,ovde sneg,a kod vi?
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:41 08.01.2009

Re: strani placenik

kod nas nema zime. ostao sam kratkih rukava
niccolo niccolo 18:52 08.01.2009

Odličan drugi deo

u Americi se uzima za činjenicu da Washington i Oprah nikada nisu pogrešili u ničemu

Lako njemu kad je imao Amosa...

Deanov metod minimizira razliku broja žitelja po dodeljenom poslaniku izmedju različitih država
Websterov metod minimizira razliku broja poslanika po žitelju izmedju različitih država

Nekako mi logičnije da se minimizira razlika broja poslanika po žitelju nego razlika broja žitelja po poslaniku, a?

U ovom slučaju tačna kvota za Virginiju je 19,531 a Jeffersonov metod joj dodeljuje 21 mesto, dakle više i od gornje kvote (setite se, Jefferson je iz Virginije!)

Ako nisi za sebe, nisi ni za druge!

Shta se dešava u praksi?

U praksi je najbitnije da se svi slože oko nekog metoda, kakav god paradoks on stvarao
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:00 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Nekako mi logičnije da se minimizira razlika broja poslanika po žitelju nego razlika broja žitelja po poslaniku, a?

kazhem ja, ovo ti je kao psiho test .margos, marioan i jbre su jeffersonke a ti is dakle websterov drug. ne brini, i za njega je vazhilo da je bio ekstremno pametan chovek.
niccolo niccolo 19:23 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

kazhem ja, ovo ti je kao psiho tes

Da znaš...

i za njega je vazhilo da je bio ekstremno pametan chovek

Hvala!

P.S.
margos, marioan i jbre su jeffersonke

Naravno da devojke favorizuju metod koji favorizuje velike....
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:27 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Naravno da devojke favorizuju metod koji favorizuje velike....

to sam i ja primetio, ali sam mudro cutao (da ne kazhem nisam imao shta da ponudim).
niccolo niccolo 19:58 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

marco_de.manccini
Naravno da devojke favorizuju metod koji favorizuje velike....

to sam i ja primetio, ali sam mudro cutao (da ne kazhem nisam imao shta da ponudim).


Šta je ovo, ja rešio da te poslušam i da ćutim, ali ni niko drugi ne komentariše? Mislim, bar blogerke da se jave kad već blogeri nisu kompetentni...
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:08 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nece da se jave kod stranog placenika. vec se pravi spisak ko je bio na proshlom.

osim toga, nove runde nadmudrivanja na teme ateisti versus vernici, rusofili versus cheerleaderi, ds versus ldp su mnogo produktivnije.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:08 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

ma nema nigde nikog. smrzavaju se ljudi pa se sve smanjilo.
niccolo niccolo 20:11 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

smrzavaju se ljudi pa se sve smanjilo

I to što kažeš.
ove runde nadmudrivanja na teme ateisti versus vernici, rusofili versus cheerleaderi, ds versus ldp su mnogo produktivnije.

E da, o čemu se radi, svaki drugi blog ili pro ili contra religije? Mislim već prelazi u dosadu...
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:12 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nema veze, vazhno je da ce stici do pravog odgovora.
Unfuckable Unfuckable 20:29 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nece da se jave kod stranog placenika. vec se pravi spisak ko je bio na proshlom.

tko pravi spisak ?
nek' upišu mene obavezno.....obožavam spiskove, i to još iz vremena kada se (nekom srećom) ufuravalo na koncerte preko - spiskova, tko se seća zna šta pričam

Ahm, izborna matematika,,,?
samo tetki da dam lek....i dolazim...
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:55 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Ahm, izborna matematika,,,?
samo tetki da dam lek....i dolazim

pozdravi tetku i pitaj jeli ona za jefferson ili za websterov model. OK?
Unfuckable Unfuckable 21:16 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

može ali prvo da me se turi na spisak
a ako kažem Ovaj ili Onaj, onda će me neko pitati - "A, što?"

bez mnogo pametovanja, ako neko kaže ovako nešto :

Još 1832 je Webster rekao "ono što se ne može uraditi perfektno mora biti uradjeno blizu perfekcije koliko je god to moguće".


meni je ok.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:37 08.01.2009

Re: Odličan drugi deo

eto svi mushki (koji su se pojavili do sada) za webstera a zhenske za jeffersona. svashta.
bauer. bauer. 03:23 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nece da se jave kod stranog placenika.

ko je rekao strani plaćenik? ako je neko strani plaćenik, onda sam to ja <_<
vladimir petrovic vladimir petrovic 12:05 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Unf
Ahm, izborna matematika,,,?
samo tetki da dam lek....i dolazim


Ovo je matematika. Nema se utisak da ti je matematika jaka strana. (Ja ovo mogu da kazem jer sam po vokaciji ekonomista, pa mi je bar statistika bliska).

Samo cekam da ti Marko kaze onu recenicu koju sam video kod Jarila:
Анф, што волим што немаш појма о чему причамо. He, he, he....
Unfuckable Unfuckable 12:40 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

meni nije problem da kažem da se ne razumem u nešto, ne patim od "sveznanja" - što me (narrravno) ne sprečava da malo komentarišem
ali je sreća da imam koga da pitam kada mi nešto nije jasno
reanimator reanimator 13:34 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Šta fali malo se praviti da znaš o čemu se priča? Dodješ, izbaciš tri opšte rečenice..kad krenu podpitanja puk'o ti net..jbg, moraš malo na posao,,ko mi bris'o komentar..
Prodje tri dana..izadje 12 novih blogova..niko više ne pamti da si zapalio kad je postalo gusto
A posle tri meseca se ložiš na drugim blogovima...da,da..to je bilo u ono vreme kad smo kod nsarskog diskutovali o misteriji fibonačijevog broja
EDIT : BROJEVA. Greška u kucanju :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:40 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

joj RE, popravljaj to. nije broj, nego brojevi. brzo, brzo, dok ne vide ljudi da nemamo pojma o chemu prichamo.
Unfuckable Unfuckable 13:47 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

to je fuckin' - niz
toliko i ja znam
reanimator reanimator 13:48 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

marco_de.manccini
joj RE, popravljaj to. nije broj, nego brojevi. brzo, brzo, dok ne vide ljudi da nemamo pojma o chemu prichamo.

Evo..izmenjeno..jbg, kucam bez gledanja u tastaturu, pa se potkrade greška :)
EDIT
Glb...potkrade ili podkrade??
Matematika - sedi jedan
Srpski jezik - sedi jedan
Odoh kod Pižona da dodam i književnost.
'Oće neko piše bre neki zanatski blog??
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:50 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

ja i posle dve hiljade godina kucanja po tastaturi (od spectruma naovamo) josh uvek gledam u nju i koristim oko 4-6 prstiju (zajedno na obe ruke).
bauer. bauer. 16:47 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

da,da..to je bilo u ono vreme kad smo kod nsarskog diskutovali o misteriji fibonačijevog broja

kaze se fibonacijev niz
secam se te diskusije
bauer. bauer. 16:50 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

ja i posle dve hiljade godina kucanja po tastaturi (od spectruma naovamo) josh uvek gledam u nju i koristim oko 4-6 prstiju (zajedno na obe ruke).

ja najbolje obozavam, kad podignem pogled na ekran posle ukucane recenice, a ono, Caps Lock ostalo ukljiuceno :)) srecom postoji Shift-F3. samo sto na blogu ne funkcionise.
Covek u belom Covek u belom 17:07 09.01.2009

Re: Odličan drugi deo

marco_de.manccini
ja i posle dve hiljade godina kucanja po tastaturi (od spectruma naovamo) josh uvek gledam u nju i koristim oko 4-6 prstiju (zajedno na obe ruke).
Jos jedan ljubitelj gumenka, sad nas ima trojica (sa maksom) . Inace za slepo kucanje pomazu programcici i sve to, al ako hoces ono bez previse truda i bez muke moze i to, samo kucaj par nedelja u mraku, jest malo naporno za oci, al posle toga kucanje ima da ide ko po loju.
maksa83 maksa83 00:01 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Jos jedan ljubitelj gumenka, sad nas ima trojica (sa maksom)

I posle svih ovih (ne smem ni da sračunam koliko ; ) godina, to je jedini flame war za koji sam spreman da mirno i staloženo odbacim sve skrupule i sl. nepotrebna opterećenja, isučem metalne kandže <zzziinnng> i režem desno i levo. :)))
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 00:08 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

de si bre makso jesi li uspavao decu? da im nisi prichao onu prichu markovu o podeli 17 krava na troje dece?
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:11 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nema maksa 17 krava da bi delio. ma nema ni 3 chiste.
maksa83 maksa83 00:11 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

de si bre makso jesi li uspavao decu?

Okupao, uspavao.
da im nisi prichao onu prichu markovu o podeli 17 krava na troje dece?

Ne bre, 'de smem to, to je dupla doza za odrasle.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 00:14 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Ne bre, 'de smem to, to je dupla doza za odrasle.

pa to ja sam htela da te upozorim. josh su mali.
maksa83 maksa83 00:23 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

nema maksa 17 krava da bi delio. ma nema ni 3 chiste.

Skroz si u pravu, nemam.
Meni stvarno teško da se svedem na cele brojeve.
U toj priči npr. meni je zanimljivo što su Vavilonci koristili brojni sistem sa osnovom 60 (deljiv sa koječim) da bi lakše radili sa parama i izbegli decimalne brojeve. Isto tako mi je zanimljivo i što su Ameri pre sto pedeset godina cene akcija beležili kredom na štapu, i onda su im sve cene akcija bile u tzv. fractions - MSFT - $32 3/8, $17 13/16, itd. itd. sve do 2000-te godine, kada su se konačno setili da koriste decimalne brojeve, i kako je ta promena uticala na trejding i likvidnost.
mariopan mariopan 13:28 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

niccolo
kazhem ja, ovo ti je kao psiho tes

Da znaš...

i za njega je vazhilo da je bio ekstremno pametan chovek

Hvala!

P.S.
margos, marioan i jbre su jeffersonke

Naravno da devojke favorizuju metod koji favorizuje velike....

Sta pijes za ono devojke
niccolo niccolo 14:33 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Trenutno sam raspoložen za neko belo vino
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:07 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

mozhe li moscato? meni to belo omiljeno pa kazhem da iskoristim mozhda i meni sipate neku chashu.
niccolo niccolo 15:33 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Može
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:41 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

usput, samo da pitam kako cete da delite?
niccolo niccolo 15:44 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Pa Jeffersonovim metodom
reanimator reanimator 16:06 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

niccolo
Pa Jeffersonovim metodom

Budi muško, nametni Hamiltonov :)
niccolo niccolo 16:35 10.01.2009

Re: Odličan drugi deo

Pa ja glasao za Websterov...
Jaril Jaril 21:21 08.01.2009

Кол'ки текст!

Ја мислим да си ти превише квалификован за блог. )

Хоћу рећи, много знања ти смета да бисмо те читали.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:31 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

nemoj jarile, niko nije prekvalifikovan da bude na blogu. ti znash stvari o muzici, nsarski o fizici, krugolina o astrologiji ... neka cveta hiljadu cvetova.

tekst je dugachak i ja sam vec rekao da necu vishe tako. vajda mi je oproshteno.

a ipak, uopshte ne mislim da je nerazumljiv.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:40 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Jaril
Ја мислим да си ти превише квалификован за блог. )

Хоћу рећи, много знања ти смета да бисмо те читали.

Ипак, Јариле, мене је одувек интересовало да ми неко објасни то "фино изборно штеловање", а да то не буде Зоран Шами (немам ништа против човека, да се разумемо), што подразумева стручан текст, па ко воли нек изволи... Сад, могао бих да се правим да текст нисам прочитао и да отћутим своје присуство, особито имајући на уму...

Ипак, немам проблем да опет напишем (чист мазохизам, додуше):

"А теби, Marco, хвала на тексту."
niccolo niccolo 21:53 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Зоран Шами (немам ништа против човека


Što bi neko imao nešto protiv Šamija, čovek je dobar protiv nesanice, kako progovori - čovek zaspe
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:58 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

odoh ja da guglam ko je zoran shami. a ne spava mi se josh (i nije mi ni vreme).
Unfuckable Unfuckable 21:59 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

pa da
a Unfuckable kada na prošlom blogu spomene Šamija - niko ništa...
a sad guglujete, guglujete
niccolo niccolo 22:04 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

On ti je jedan od onih koji mogu celo svoje izlaganje da održe istim tonalitetom, nit da povise nit da snize glas ni u jednom trenutku...kad sam ovo rekao, ovo zvuči urnebesno: was the speaker of the Parliament of Serbia and Montenegro
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:04 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Unfuckable kada na prošlom blogu spomene Šamija - niko ništa...

ti i rekao neshto kao misha, a ne shami. a ja sam stanac unfe, ne razmume ni srpski dobro a ne shatrovachki. a ni google ne prihvata misha umesto shami.

nego vidoh, chovek fin, ministar ovo ono, DSS, matematika malo u slobodno vreme, ... nishta strashno nije izletelo na prvi pogled (dobro ono DSS pomalo, al' niko nije savrshen).

ima li neki biser za koji ne znam?
Unfuckable Unfuckable 22:08 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

čovek je biser - u celini
ali, iskreno mislim da je ta "matematička arhitektura izbora i izbornih jedinica" (ma kako ovo rogobatno zvučalo, shvatiće se) jedna od najbolje čuvanih tajni u Tehnologiji Vladanja, i iskreno - ne očekujem da sada neko dođe i rekne :
" e, ovako ti mi to radimo...."
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:16 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

unfe, nije gerimandering nikakav problem isplanirati. sam to mozhesh u svoje slobodno vreme.

sve shto ti treba su podaci sa proshlih izbora. dakle vidish kako se glasa na kojim glasachkim mestima.

onda, uproshteno gledano, prekrojish kartu tako shto sva izborna mesta gde je tvoj protivnik jak ugurash u jednu jedinicu. tako on u toj jedinici ima 90% podrshke ali zaradi jednog poslanika. a izborna mesta koja glasaju za tebe lepo rasporedish po vishe izbornih jedinica, ali tako da u svim jedinicama daju negde 55% za tebe.

tako sa istim brojem glasova na nivou cele zemlje mozhesh nekoga da potuchesh do nogu. naravno ovo, ovako uporshteno, funkcionishe samo ako se izbor poslanika odluchuje posebno u svakoj izbornoj jedinici.

ali ja nemam pojma kako izbori u srbiji funcionishu, eto toliko sam zheljan da podmecem neke tudje i neprimerene sisteme, da nisam stigao ni da prouchim. strani placenik, shta cesh, samo vergla svoje, neosetljiv na lokalne prilike.
Jaril Jaril 22:18 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

ti znash stvari o muzici, nsarski o fizici, krugolina o astrologiji ... neka cveta hiljadu cvetova.
Па знаш како, од свих које си поменио сви смо ми већ подобро навучени на блог. За тебе још има наде...
Unfuckable Unfuckable 22:23 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

unfe, nije gerimandering nikakav problem isplanirati. sam to mozhesh u svoje slobodno vreme.

ja...ne mogu

a ovo strani plaćenik....ne kapiram ali ič.
ti si meni marco de, sa saputnicom njanjom de
fini, duhovoti i obrazovani - meni dovoljno
niccolo niccolo 22:26 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

tako on u toj jedinici ima 90% podrshke ali zaradi jednog poslanika. a izborna mesta koja glasaju za tebe lepo rasporedish po vishe izbornih jedinica, ali tako da u svim jedinicama daju negde 55% za tebe.


To je u slučaju večinskog sistema kao u sad. U Srbiji je proporcionalni pa ne vredi, čak i kad bi bili podeljeni na više izbornih jedinica
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:33 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

evo odoh da guglam i srpski izborni sistem. da prouchim neprijatelja. ako nije cela srbija jedna izborna jedinica i ako nisu sva mesta dodeljena proporcionalno procentu glasova (kao u izraelskom knesetu a chini mi se i u holandskom drugom domu), onda treba da ima bar malo mesta za manipulaciju.

edit: a onaj uproshteni primer gore je samo za ilustraciju. probao sam i tamo da naglasim da tako prosto funkcionishe samo ako svaka jedinica posebno bira svoje poslanike.
antioksidant antioksidant 22:56 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

ako nije cela srbija jedna izborna jedinica i ako nisu sva mesta dodeljena proporcionalno procentu glasova (kao u izraelskom knesetu a chini mi se i u holandskom drugom domu), onda treba da ima bar malo mesta za manipulaciju.

jeste jedna izborna jedinica i jesu mesta dodeljena proporcionalno procentu osvojenih glasova

ovde manipulacije funkcionisu u okviru pred i postizbornih koalicija, pravljenju listi ko ce od 250 ljudi sa liste uci u parlament...

matematika je ovde perfektna
niccolo niccolo 22:59 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

ovde manipulacije funkcionisu u okviru pred i postizbornih koalicija


Da ne poveruješ koliko se može uraditi u Srbiji osnivanjem novih i novih stranaka...
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:02 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

jeste jedna izborna jedinica i jesu mesta dodeljena proporcionalno procentu osvojenih glasova

e to je onda dobro sa te strane (ne mozhe se manipulirati prekrajanjem izbornih jedinica).

ali ovo ume da daje loshe regionalne rezultate da na primer nema dovoljno politichara iz nekog regiona na listama (ili da su suvishe nisko na listama pa ne budu u prvih koliko treba, shto mu onda dodje na isto kao da ih i nema).

nego da pitam, a jel' ranije bilo malih ozbornih jedinica, pa se u svakoj biralo po jedan ili nekoliko poslanika?
Unfuckable Unfuckable 23:07 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

ejbg marco
znam blogerku koja zna odgovore
a dokazano, uspijeva mi prizivanje njekaotakve,
čak samo počastvovan titulom Brata po Metli kod Jelitze tom prigodom
antioksidant antioksidant 23:13 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

nego da pitam, a jel' ranije bilo malih ozbornih jedinica, pa se u svakoj biralo po jedan ili nekoliko poslanika?

krenulo se od cisto vecinskog (jedan poslanik po izbornoj jedinici) - dvokruzni sistem

bilo je nekih kombinacija i sa (cini mi se) 9 izbornih jedinica i u svakoj po nekoliko poslanika (ili je to bilo za saveznu skupstinu) i na kraju se stiglo do cisto proporcionalnog sistema

uz malu korekciju
ili da su suvishe nisko na listama pa ne budu u prvih koliko treba, shto mu onda dodje na isto kao da ih i nema)
nije bito na kojoj je poziciji neko na listi - stranke imaju diskreciono pravo da uzmu bilo koga od 250 prijavljenih (retko prvih nekoliko i ulazi u parlament - oni su tu zbog "atraktivnosti" liste - ne da sede u "podrumcetu"

ps - podrumce je izraz koji je skorije upotrebio velimir ilic za skupstinsku salu (posto se nalazi ispod nivoa zemlje)
reanimator reanimator 23:20 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

niccolo
Зоран Шами (немам ништа против човека

Što bi neko imao nešto protiv Šamija, čovek je dobar protiv nesanice, kako progovori - čovek zaspe

Ja imam protiv. Obarao me ravno 7 puta :) Čovek prosto nije mogao da shvati da moj mozak nije podešen da razume analitičku geometriju.
Ali svaki put pad na istom pitanju :)
Uzgred..ne shvatam je ni danas. I da,da..znam..najlakša oblast matematike...bla,bla...džabe :)
niccolo niccolo 23:23 08.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Ups. U tom slučaju povlačim ovaj deo rečenice "Što bi neko imao nešto protiv Šamija".
jeremija92 jeremija92 00:02 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini
odoh ja da guglam ko je zoran shami. a ne spava mi se josh (i nije mi ni vreme).


Zoran Šami je matematičar, tvoj kolega po struci, jedan od najboljih studenata PMF svoje generacije, profesor saobraćajnog fakulteta, objavio više stručnih i naučnih radova.....

e sad, zašto se jedan takav čovek predao politici i to u okviru stranke kojoj pripada teško je razumeti.
ja, npr. ne razumem.


crossover crossover 00:12 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

jeremija92
Zoran Šami je matematičar, tvoj kolega po struci, jedan od najboljih studenata PMF svoje generacije, profesor saobraćajnog fakulteta, objavio više stručnih i naučnih radova.....

e sad, zašto se jedan takav čovek predao politici i to u okviru stranke kojoj pripada teško je razumeti.
ja, npr. ne razumem.

Вероватно из сличног разлога због којег је то исто урадио и Милан Божић.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:29 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Zoran Šami je matematičar, tvoj kolega po struci, jedan od najboljih studenata PMF svoje generacije, profesor saobraćajnog fakulteta, objavio više stručnih i naučnih radova.....

to sam i ja rekao, nishta posebno strashno nisam nashao na google o njemu, osim tog DSS momenta.

a inache, kakve su to insinuacije da smo on i ja kolege po struci? ja to nikad nisam priznao.

to shto u mom profilu pishe PMF (pogreshno tumachite) mozhe da znachi da pogreshno tumachite.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:30 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Вероватно из сличног разлога због којег је то исто урадио и Милан Божић.

joj, shto cu da se naguglam vecheras. ako je ovo onaj bozhic sa PMF onda znam ko je, nego ne znam shta je radio, kada, i gde, u politici.
Covek u belom Covek u belom 00:43 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

antioksidant
nije bito na kojoj je poziciji neko na listi - stranke imaju diskreciono pravo da uzmu bilo koga od 250 prijavljenih (retko prvih nekoliko i ulazi u parlament - oni su tu zbog "atraktivnosti" liste - ne da sede u "podrumcetu"
Moze i obrnuta situaciji (s tim sto je nemoguca u praksi), da neko dobije vise nego sto je prijavio, al onda gubi "visak":

Mandati koji pripadaju odredjenoj izbornoj listi dodeljuju se kandidatima sa te liste, u skladu sa odredbama ovog zakona.

Kad odredjenoj izbornoj listi pripadne više mandata nego što je na toj listi predloženo kandidata za poslanike, mandat se dodeljuje izbornoj listi koja ima sledeci najveci kolicnik.


Doduse kad ovo moze da se desi, ako stranka postavi svoje poslanike sa liste, al mnogima iz raznoraznih razloga prestane mandat i onda iscrpi izbornu listu sa zamenama. Kod svakog novog poslanika kome prestane mandat stranka gubi mesto.

Evo da citiram clan 82, tj. kako izgleda kod nas Dontov sistem (sto je upravo primer knjiske definicija Dontovog sistema):

Republicka izborna komisija raspodeljuje mandate primenom sistema najveceg kolicnika.

Mandati se raspodeljuju tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do zakljucno sa brojem 250.

Dobijeni kolicnici razvrstavaju se po velicini a u obzir se uzima 250 najvecih kolicnika. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih kolicnika na nju otpada.

Ako dve izborne liste ili više izbornih lista dobiju iste kolicnike na osnovu kojih se dodeljuje jedan mandat a nema više neraspodeljenih mandata, mandat ce se dodeliti listi koja je dobila ukupan veci broj glasova.

Ako nijedna izborna lista nije dobila najmanje 5% glasova, raspodela ce se izvršiti na nacin odredjen u st. 1. do 3. ovog clana.

crossover crossover 00:43 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

ako je ovo onaj bozhic sa PMF onda znam ko je

Тај. Ма боље да не знаш шта је радио у политици, уосталом није ни битно. Углавном се срамотио.
Али су му зато предавања феноменална, као Прешићева нпр.
Covek u belom Covek u belom 00:48 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini

joj, shto cu da se naguglam vecheras. ako je ovo onaj bozhic sa PMF onda znam ko je, nego ne znam shta je radio, kada, i gde, u politici.
Nemoj da zezas da ne znas za "gradonacelnika"?
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:55 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

kad bi samo znao shta ja sve ne znam.
Covek u belom Covek u belom 00:59 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini
kad bi samo znao shta ja sve ne znam.
Covek je bio glavni akter jedne od najpoznatijih bruka u istoriji skupstine grada. Bio je predsedavajuci gradske skupstine, pa je posle jedne "cuvene" sednice (koju je inace nezakonito zakazao) po smenjivanju Djindjica postao gradonacelnik.
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:10 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

krenulo se od cisto vecinskog (jedan poslanik po izbornoj jedinici) - dvokruzni sistem

tako se i ja secam da je pochelo. e to je idealno za prekrajanje i manipulaciju. dushu dalo.
nije bito na kojoj je poziciji neko na listi - stranke imaju diskreciono pravo da uzmu bilo koga od 250 prijavljenih (retko prvih nekoliko i ulazi u parlament - oni su tu zbog "atraktivnosti" liste

a ovo diskreciono pravo je stvarno prava prevara. na zhalost, ne mozhe se izbeci, zato shto ljudi imaju pravo da se razbole, predomisle, ...
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:13 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Moze i obrnuta situaciji (s tim sto je nemoguca u praksi), da neko dobije vise nego sto je prijavio, al onda gubi "visak":

Mandati koji pripadaju odredjenoj izbornoj listi dodeljuju se kandidatima sa te liste, u skladu sa odredbama ovog zakona.

hocesh da kazhesh da se ne sme prijaviti vishe od 250? i da neko prijavljuje chak i manje pa mu ponestane?

a od onih manekena napred na listi koje AO kazhe da stave samo za ukras, smeju li da ih stave kad su ih jednom preskochili?
Covek u belom Covek u belom 01:37 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini
a od onih manekena napred na listi koje AO kazhe da stave samo za ukras, smeju li da ih stave kad su ih jednom preskochili?
Smeju naravno. Redosled na listi inace nicemu ne sluzi, al u vezi sa tim najsmesniji je clan koji nalaze da medju svaka 4 uzastopna imena na listi jedno mora da bude zensko!????
Covek u belom Covek u belom 01:45 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini
hocesh da kazhesh da se ne sme prijaviti vishe od 250? i da neko prijavljuje chak i manje pa mu ponestane?
Da 250 je maksimum. Inace nije se do sada u praksi desilo da je nekom ponestalo, ali hipoteticki npr. kad bi sad svim naprednjacima oduzeli mandate i radikali mogli da umesto njih postave druge sa liste, pitanje dal bi imali dovoljno ljudi na listi (posle cepanja) koji bi hteli/mogli da popune mesta u skupstini.
marco_de.manccini marco_de.manccini 01:46 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

najsmesniji je clan koji nalaze da medju svaka 4 uzastopna imena na listi jedno mora da bude zensko!????

shta sve chovek vidi i nauchi u zhivotu. stvarno biser.

a mora li i svaki chetvrti koji bude sa liste poslat u skupshtinu da bude zhensko ili je ona diskrecija upravo zato izmishljena da bi se mogle preskakati devojke?

mislim, ja bih razumeo motiv iza zahteva (ako takav uopshte postoji) da je bar jedna chetvrtina svake partijske delegacije sastavljena od devojaka, ali ovo shto navodish je potpuno besmisleno.
Covek u belom Covek u belom 01:52 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

marco_de.manccini
a mora li i svaki chetvrti koji bude sa liste poslat u skupshtinu da bude zhensko ili je ona diskrecija upravo zato izmishljena da bi se mogle preskakati devojke?

mislim, ja bih razumeo motiv iza zahteva (ako takav uopshte postoji) da je bar jedna chetvrtina svake partijske delegacije sastavljena od devojaka, ali ovo shto navodish je potpuno besmisleno.
Ma smejurija je najveca, jos nalazu i da 30% sa liste od ukupno budu zene/devojke, a ne postoji nikakav problem da u skupstini sede samo muskarci.
Inace sve partije su prijavile na listama po bar 75 zena, al u skupstini daj boze da ukupno ima vise od 30 zena, a ni jedna partija nema vise od 25% zena.
Znaci gomila pravila koja se odnose samo i iskljucivo na izborne liste, a redosled sa izbornih lista apsolutno nema nikakav uticaj na izbor onih koji ce sedeti u skupstini.
niccolo niccolo 08:37 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Ma smejurija je najveca, jos nalazu i da 30% sa liste od ukupno budu zene/devojke, a ne postoji nikakav problem da u skupstini sede samo muskarci

Jedna tehnikalija. Ne stoji tamo da svaka 4 mora da bude žena i ukupno 30% budu žene/devojke, već svaki četvrti kandidat i ukupno 30% kandidata da bude manje zastupljenog pola na listi, znači, teoretski, to bi mogli da budu i muškarci...Bez obzira na to, ovo je odlično primećeno, 30% manje zastupljenog pola moraš da imaš na izbornoj listi, ali ne i među poslanicima u skupštini.
antioksidant antioksidant 13:11 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

Inace nije se do sada u praksi desilo da je nekom ponestalo

bilo je na ivici kada je dss izbacen iz skupstine (tamo negde 2002ge).

mozda se cak i preslo preko praga. ne secam se a mrzi me da googlam
Covek u belom Covek u belom 17:25 09.01.2009

Re: Кол'ки текст!

antioksidant
bilo je na ivici kada je dss izbacen iz skupstine (tamo negde 2002ge).
Zaboravih na to potpuno, a tad je bas bilo gusto, DOS je imao 176, a DSS 45, znaci da su skoro sve preostale sa liste morali da ubace u skupstinu.
trener92 trener92 03:21 09.01.2009

O, neeeeeeeeee...



On je zaista to uradio..gde će ti duša. zar sve ovo treba da pročitam?

(nema te matematike koja će pomoći ljudima da se bolje razumeju, uvažavaju, i vole, ako oni to ne žele)


....
Sve što mogu da kažem je da nema te matematike koja će pomoći ljudima da se bolje razumeju, uvažavaju, i vole, ako oni to ne žele.


marco_de.manccini marco_de.manccini 13:43 09.01.2009

Re: O, neeeeeeeeee...

uradio, uradio, nego kako. ja shta obecam pre izbora za autora ispunim i otkako izbori prodju.
NNN NNN 05:27 09.01.2009

Uživao sam

Smisli brzo još neki sličan tekst!
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:42 09.01.2009

Re: Uživao sam

ne mogu. obecao sam da necu vishe dugachko i shiroko. uostalom, sa chasnim izuzecima, ljudi radije chitaju telefonski imenik nego neshto shto u naslovu ima matematiku. a to je vec interesantna tema.
NNN NNN 14:40 09.01.2009

Re: Uživao sam

Da, ja sam nekad (u nedostatku matematike) čitao telefonski imenik.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:55 09.01.2009

jeffersonova krava

imao chovek 17 krava. pred smrt napishe testament u kome ostavlja krave svojim sinovima. testament kazhe da 1/2 od svih krava ide najstarijem sinu, 1/3 drugom sinu i 1/9 najmladjem. krave se ne smeju deliti na manje delove (zato shto obichno umiru od toga).

kad je chovek umro sinovi imali mnogo muke da podele krave. nikako ne mozhe onako kako pishe u testamentu. obrate se komshiji, koji se nekom koincidencijom zvao jefferson. jefferson razmisli pa kazhe "evo poklonicu vam ja josh jednu kravu pa podelite onda kako pishe u testamentu". i tako oni sad imaju 18 krava i podele

18/2=9 najstarijem
18/3=6 drugom
18/9=2 najmladjem

to je ukupno 9+6+2=17 krava, pa onda onu preostalu opet vrate jeffersonu. i tako su svi srecno zhiveli do kraja zhivota.

(ova pricha ne ilustruje tachno jeffersonov metod, ali definitivno ilustruje njegov duh).
Unfuckable Unfuckable 16:09 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

fin ćovek taj.... Đeferson
j.bre j.bre 16:09 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

"evo poklonicu vam ja josh jednu kravu pa podelite onda kako pishe u testamentu". i tako oni sad imaju 18 krava i podele

18/2=9 najstarijem
18/3=6 drugom
18/9=2 najmladjem

to je ukupno 9+6+2=17 krava, pa onda onu preostalu opet vrate jeffersonu. i tako su svi srecno zhiveli do kraja zhivota.

(ova pricha ne ilustruje tachno jeffersonov metod, ali definitivno ilustruje njegov duh).


Genijalno!
j.bre j.bre 16:17 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

I samo da znas marco da sam opet sve procitala! Ponosim se!

Bas, bas, bas je zanimljivo videti kakva sve resenja (metode) postoje i na koji nacin su razmisljali da bi do njih i dosli.

Vidim da si tu malo prepisivao od mene, sve pod parolom kao Jefferson rekao, ali ok, ne ljutim se
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:40 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

i ja se ponosim shto je neko prochitao.

a o prepisivanju, shta da ti kazhem, to je jefferson od tebe prepisivao, a ja od njega. znachi ja sam lopov tek drugog reda.
j.bre j.bre 18:19 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

Ma u redu je, sve za nauku.

Samo da se ne pojavi margos da me ofira da sam od nje prepisala
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:57 09.01.2009

Re: jeffersonova krava

Marco de...
...ova pricha ne ilustruje tachno jeffersonov metod, ali definitivno ilustruje njegov duh).


Ovo je odlično rečeno! Dobro si se toga setio i mnogo si pomogao da neke stavri bolje razumemo. Txs.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:22 10.01.2009

Re: jeffersonova krava

ta pricha sa kravama je stara i poznata.

nisam je chuo u kontekstu jeffersonove priche, ali mi se uklopilo. u jednom trenutku sam hteo i da je stavim u osnovni tekst (dok sam pisao) pa sam se predomislio. predugachko je bilo i bez toga.

a iako nije isto ima dosta analogije. ako pogledash tabelu gde smo deleili jeffersonovim metodom (posle mnozhenja sa 1,02) u modifikovnoj kvoti ukupan broj poslanika koji se dele je 123,42. dakle "izmislili" smo 2,42 poslanika vishka (pozajmili od jefferona), podeleili 121 kako i kome treba, i onda zaboravili na onih "izmishljenih" 2,42 poslanika (vratii ih jeffersonu).

mara92 mara92 19:50 09.01.2009

...

Еј Марек,
Прочитала сам оба текста и супер су.
Одмах да одговорим на питање (нема девојака, Њања је ту, а где су остале, не знам): Вебстеров метод (или приступ, како хоћеш) ми је блискији...
Много волим изборну проблематику. Но, теми не приступам као математиЋар (или тако неко, сачувајмеБожеисаклони). Дилеме већинског, пропорционалног система...а поврх свега тога кројење изборних јединица, односно "џеримандеринг" ми је онако, омиљена разбибрига...писао о џеримандерингу и Ратко тхе Устав Марковић у свом уџбенику "Устав и права грађана" (да се разумемо, то је одличан уџбеник Уставног права, можда звучи као јерес али је тако)...а има и ових књига на страњским језицима (све у покушају да нас затрују својим глобалистиЋким идејама и тамо неким демократским принципима, узусима и шта-ти-ја-знам чиме: јес' паз' да ми они не објасне)...

Него, да не пенушам...иначе ће да буде "чаршав" преко пола стране (ако кренем да образлажем по тезама)
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:54 09.01.2009

Re: ...

obrazlozhi maro shta god hocesh. ja sam pisao dva charshava (ma shatorska krila i to za svadbe oni shatori) pa ti si chitala, chitaacu i ja tvoj charshav.

a webster je fin momak, bez dileme.
niccolo niccolo 21:25 09.01.2009

Re: ...

писао о џеримандерингу и Ратко тхе Устав Марковић у свом уџбенику "Устав и права грађана"

Sad me podseti na jedinu rečenicu iz te knjige koju sam zapamtio, a koju je izgovorio neki američki kongresmen (što znači da sam u temi): Ako mene Ustav sprečava da uživam u vrlini belih žena iz Južne Karoline, ja kažem, dođavola sa Ustavom!

Inače, jeste bio dobar
уџбеник Уставног права
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:10 09.01.2009

Re: ...

chasopis time kazhe sledece
"Senator Blease openly condoned lynching, declared: "When the Constitution comes between me and the virtue of a white woman, I say to hell with the Constitution!"

ali ima i drugachijih citata i tvrdjenja po internetu.
niccolo niccolo 23:13 09.01.2009

Re: ...


Inače, kod Ratka nije pisalo koji je senator u pitanju niti godina. I vidim da nije južna karolina već samo jug (mada može biti da sam ja pogrešno zapamtio - da nije možda taj senator bio iz južne karoline?)
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:17 09.01.2009

Re: ...

pa ovaj blease jeste iz juzhne karoline, a i moguce je da time ne daje bash tachan citat.

inache nashao sam da se izjava pripisuje i nekim drugim senatorima.
niccolo niccolo 23:20 09.01.2009

Re: ...

Dobro, bitno da mi otprilike imamo ideju šta je hteo da kaže...ko god on bio..

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana