Zabava

Najbolje svetske “advokatske” odbrane - Frina

niccolo RSS / 10.01.2009. u 10:30

Aleksandar Makedonski dolazi na vlast smrću/ubistvom njegovog oca Filipa 336. godine p.n.e. Već 335. godine je, u želji da učvrsti granicu na severu, započeo borbe protiv Tračana i Ilira, koje je uspešno završio. Za vreme njegovog "bavljenja" na severu, Atina i Teba, koje je još Filip stavio pod kontrolu Makedonije, se pobune. Aleksandar je na to reagovao munjevito i razorio celokupan grad Tebu – jedino je ostala kuća pesnika Pindara da stoji, sve ostalo je bilo sravnjeno sa zemljom.

Legenda kaže da je potom tebanka Mnesarete prešla u Atinu, gde će, zbog bledoće tena, ostati poznata kao Frina. Frinin cilj je bio da od novca koji bude zaradila bivajući hetera u Atini obnovi Tebu. Priča kaže da je, pošto je sakupila dovoljno novca, čak bila i ponudila da se ponovo izgrade zidine Tebe, pod uslovom da na njima stoje reči «uništeno od strane Aleksandra, ponovo izgrađeno od strane Frine, hetere», ali je to odbijeno.

Frina je u svoje vreme bila čuvena po svojoj lepoti, toliko da je u to vreme poznati slikar Apel, rodom iz Kolofona, iskoristio Frinu kao model za svoju, sada izgubljenu, sliku Rađanje Afrodite, za koju se smatra da je inspirisala i Botičelija za svoju sliku Rođenje Venere, koja se sada nalazi u Galeriji Ufizi u Firenci. Osim ovoga, smatra se da je Frina bila uzor za još neka umetnička dela tog vremena, recimo za Praksitelovu Afroditu Knidsku.

Takođe, Frina je bila poznata po tome da ljudima naplaćuje različite iznose, u zavisnosti koliko joj se muškarac u pitanju dopadne ili ne dopadne. Priče variraju od kralja Lidije kome je tražila preveliku cenu, ali je on čak i tu cenu platio a posle uveo novi porez svojim podanicima da bi se ponovo napunila ispražnjena državna kasa, do filozofa Diogena s kojim je bila za džabe pošto se divila njegovom umu. Naravno, obe ove priče valja uzeti sa rezervom, sigurno je samo da je naplaćivala različite cene.

Pomenuta Apelova slika je umalo Frinu koštala života. Naime, Frina je zbog "poziranja" kao boginja bila pred Atiskim sudom optužena za "vređanje Bogova".

U to vreme, ljudi su morali da sami govore pred sudom, koji je pak bio sastavljen od odgovarajućeg broja porotnika, muških građana Atine, u zavisnosti kakva stvar se razmatrala na sudu. Kako ljudi nisu bili vični govorima, to se u Atini (tačnije po celoj Grčkoj) razvija posebna "delatnost" - logograf. Logografi su ljudi koji su za naknadu pisali građanima govore koje bi ovi posle prezentirali pred sudom u cilju dobijanja spora. Posao logografa je bio još teži od posla današnjih advokata, pošto su morali da predvide koje argumente će da iskoristi protivnik, da iznesu u pripremljenom govoru protivagrumente na te argumente, kao i da sve vreme pisanja govora predvide i paze kakva reakcija porotnika može biti na reči njegovog klijenta...Još se Koraks iz Sirakuze, koji se smatra rodonačelnikom retorike s obzirom da je sastavio prvi priručnik iz besedništva, kao i njegov učenik Tisija, najviše bavio sudskim besedništvom. U vezi sa Koraksom i Tisijom postoji interesantna priča. Tisija je postao Koraksov učenik uz uslov da mu isplati 1000 drahmi na ime školarine onda kada dobije svoj prvi spor. Pošto je završio kurs, Tisija se nikako nije prihvatao vođenja nekog spora, te Koraks, izgubivši živce, mu predoči da će morati da ga tuži i da će Tisija svakako izgubiti – ako izgubi spor, moraće da mu plati po sudskoj presudi, a ako ga dobije moraće da mu plati jer je dobio svoj prvi spor. Tisija mu je na to odgovorio da nikako neće morati da plati novac Koraksu pošto, ako izgubi parnicu, neće biti dužan Koraksu jer još uvek nije dobio svoj prvi spor, a ako ga dobije, neće biti dužan da plati po sudskoj odluci!

No vratimo se Frini. Frini je govor pred sudom pisao njen ljubavnik i poznati tadašnji logograf Hiperid. Sam govor nije izgleda postigao svoj učinak, ali je Hiperid imao rešenje i za tu situaciju, te je Frina postupila po Hiperidovom savetu i poslužila se poslednjim sredstvom  – skinula se gola pred porotnicima.

Veličina ovog Hiperidovog saveta se ogleda u sledećem. Već smo rekli da je Frina bila izuzetne lepote, što samo može da potvrdi činjenica da je poslužila kao model čak dvojci poznatih umetnika, a poznato je da su stari Grci veoma poštovali lepotu. Takođe, ako imamo u vidu da je Frina bila hetera, čini se ispravnim zaključiti da je bila sa mnogim građanima Atine, od kojih je najverovatnije dobar broj njih bio u poroti tog dana.

Koliko ljudi bi moglo da glasa protiv žene sa kojom je nekada bio, ako se ona nekoliko trenutka pre nego što treba glasati skinula i podsetila ga na te trenutke? Koliko ljudi koji još uvek nisu bili sa Frinom bi moglo da glasa protiv žene takve lepote i izgube priliku da i osete ono što su pre nekoliko trenutaka videli?...

...i tako i bi. Sud ju je oslobodio optužbe i Frina je nastavila dalje svoj život...



Komentari (5)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 06:18 11.01.2009

ko brije berberina

Koraks, izgubivši živce, mu predoči da će morati da ga tuži i da će Tisija svakako izgubiti – ako izgubi spor, moraće da mu plati po sudskoj presudi, a ako ga dobije moraće da mu plati jer je dobio svoj prvi spor. Tisija mu je na to odgovorio da nikako neće morati da plati novac Koraksu pošto, ako izgubi parnicu, neće biti dužan Koraksu jer još uvek nije dobio svoj prvi spor, a ako ga dobije, neće biti dužan da plati po sudskoj odluci!

mudro, nema shta. ima puno ovakvih paradoksalnih samo-referenci ali ova mi se bash dopada.
niccolo niccolo 11:30 11.01.2009

Re: ko brije berberina

Inače postoji i neki naučnik koji smatra da Koraks možda nije ni postojao, da je to bio jedan od Tisijinih nadimaka, te da su priču o učitelju i učeniku "izmislili" Platon i Aristotel. U svakom slučaju, šta god da je bila istina, po meni ovaj primer odlično pokazuje kako posmatranje istog problema iz različitih uglova dovodi do sasvim suprotnih rezultata, od kojih su i jedan i drugi "ispravni".
dragoljub92 dragoljub92 23:13 16.01.2009

Re: ko brije berberina

sviđa mi se priča.nadam se da te ovako mala poseta neće obeshrabriti da nam ponovo napišeš nešto ovakvo.
dunja73 dunja73 23:59 16.01.2009

Re: ko brije berberina

hej ,pa i ovaj tekst ti je sjajan..evo ti jedan mali poklon od mene iz Soluna


niccolo niccolo 08:19 17.01.2009

Re: ko brije berberina

@dragoljub92
Naravno da neće. Planiram da pišem o raznim temama, prva je bila dnevno-politička, ova je istorijsko-pravnička, treća je muzičko-angažovana i tako...

@dunja73
Hvala na slici. Mislim da imam ovakvu sliku maltene iz istog ugla fotografisanu. Slikao sam kada smo bili na ekskurziji u četvrtom gimnazije...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana