B92 Blog    Članovi    Marko Jevtic    Kriza, kriza, ... ne boji se ko je lav (oglašavanje)

Marko Jevtic
11:03
ČET
15
JAN

Kriza, kriza, ... ne boji se ko je lav (oglašavanje)

Toliki broj vesti o najava ekonomske krize - dovodi do toga da se često pitam da li će to biti neki smak sveta. Kao i kretanja akcija na berzi, ili kao kretanje inflacije - i kod krize dosta toga zavisi od očekivanja ljudi. Ako ljudi očekuju smak sveta i da će im godina biti teška tako da će jedva preživeti onda neće kupovati nova kola (neće ni polovna), neće ići na letovanje, neće kupovati nove televizore, kompjutere, ići na koncerte, ili sl.. To znači da prodavci neće prodati kola, turističke agencije aranžmane, promoteri neće prodavati karte za koncerte, .... - što dovodi do toga da proizvođači neće proizvoditi automobile jer neće imati kome da prodaju, promoteri neće dovoditi bendove jer neće imati kome da prodaju ulaznice, ... a ni banke neće imati kome da daju kredite - ili će se plašiti da li će im posle ljudi vratiti... A onda nema ni plata za prodavce, proizvođače, .. I veliki udeo u tome ima strah.

Kada nastupa recesija, prvi na udaru su marketinški budžeti jer je tako najlakše i najbrže smanjiti troškove. Ipak, to može biti dobro samo kao kratkotrajno rešenje ...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Postoji predubeđenje da se potrošnja na marketing može uvek kasnije povećati, a da ne nastane trajna šteta. Takvo predubeđenje, kao uostalom i najveći broj predubeđenja koje se ne ispitaju, veoma je pogrešno.

Evo nekih od razloga i zašto:

1) marketing je deo rešenja, a ne deo problema

istraživanje koje je sproveo Economist Intelligence Unit (za The Economist Group) pokazalo je da :

- 61% ispitanih smatra da prvo treba postaviti strategiju oglašavanja kako bi se iskoristile mogućnosti u krizi, a da tek na osnovu strategije treba sastavljati budžet.. naravno budžet koji omogućuje da se strategija sprovede

- 27% ispitanih smatrada da prvo treba smanjiti budžet a onda praviti strategiju tako da se što više uradi sa tim budžetom

- 12% Ne zna...

* ispitivali su firme koje se oglašavaju

2) šta žrtvujete sada, platićete kasnije

 neće biti dovoljno samo povećati kasnije marketinški budžet, već će biti potrebno i dosta vremena da se kompanija oporavi

- U slučaju da se budžet jedne godine prepolovi potrebno je 3 godine za oporavak, dok u slučaju da se napravi prekid oglašavanje jedne godine potrebno je čak 5 godina za oporavak.

* Izvor: Data2Decisions

3) može napraviti ozbiljnu štetu brendu

 ako se pogledaju razlozi zbog kojih ljudi kupuju proizvode, sasvim je jasno zašto je neophodno sačuvati brend

- 59% kupuje robu zbog snage njenog brenda

- 25% pravi kompromis između brenda i cene

- 10% robu kupuje samo na osnovu cene

- 6% kupuje iz drugih razloga

Izvor: MillWord Brown, BRANDZ UK 2007, 33 categories, 500+ brands, 6.000+ consumers

4) to je zlatna šansa

 " Brendovi koji povećaju oglašavanje tokom recesije, kada konkurencija smanjuje budžete, mogu poboljšati svoj tržišni udeo i povratiti investiciju (ROI) sa manjim troškovima tokom boljih ekonomskih vremena..." Prof John Quelch, Harvard Business School

kriza može da se iskoristi kao velika šansa da se jeftinije uzme market share, ...

--

Svi u kriznim periodima trebaju biti spremni na promene (posebno oglašivači koji trebaju da "pričaju" i kada svi drugi "ćute" -  pošto će se njihova poruka bolje čuti).

Naravno, dosta je bitno efikasno i ciljano se oglašavati, zato je Internet kanal, recimo, kojem se treba okrenuti. Dok se u svetu na Internet troši 10% ukupnih budžeta, kod nas je to 1,5 do 2% samo... Možda je baš kriza ta koja će prouzrokovati promene u Srbiji.

Atačmenti
seca.JPG 13.93 KB image/jpeg




Komentari (42)
Sakrij replike | Pošaljite komentar 

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mayo1  11:37 15.01.2009
Preporuka: 4

Misli globalno, djeluj lokalno!

#Link  Replika: 7
Reklama koja se vrti na osječkom radiju:

"Pokažite Putinu figu, o vama Konikom vodi brigu!"


(Konikom: lokalni prodavač električnih grijalica i radijatora)


   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
niccolo  12:02 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

"Pokažite Putinu figu, o vama Konikom vodi brigu!"

Odlično!

Dok se u svetu na Internet troši 10% ukupnih budžeta, kod nas je to 1,5 do 2% samo

Ima li negde podatak koliko je ovo u odnosu na procenat stanovništva koji jeste povezan na internet tj. koliki se procenat ukupnih budžeta troši po "glavi stanovnika povezanog na internet" kod nas a koliko u svetu?
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  12:08 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!


Ima li negde podatak koliko je ovo u odnosu na procenat stanovništva koji jeste povezan na internet tj. koliki se procenat ukupnih budžeta troši po "glavi stanovnika povezanog na internet" kod nas a koliko u svetu?


Takav podatak bi verovatno mogao da se izvede... ipak morali bi prvo da se nađu podaci po istoj medologiji - koliko ljudi koristi internet.

Republički zavod za statistiku izneo je podatke koji procenat domaćinstava koristi interent i koji preduzeća - činjenica je da sajtovi beleže najveću posetu upravo od 09 do 17h, kada su ljudi na poslu... Po Zavodu, oko 1.300.000 lica dnevno koristi internet u Srbiji
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
niccolo  13:09 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

Po Zavodu, oko 1.300.000 lica dnevno koristi internet u Srbiji

Pa dobro, nije loše, ja sam očekivao i manje...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Covek u belom  14:32 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

Dok se u svetu na Internet troši 10% ukupnih budžeta, kod nas je to 1,5 do 2% samo
Prvo to od 10% u svetu naravno da nije tacno, 10% je u SAD, Japanu i zapadnoj Evropi.
Drugo pre nego sto se poveca potrosanja na internetu potrebno je stvoriti uslove. Kod nas se gomila stvari uopste ne moze poruciti iz inostranstva, jer a) firme ne salju u Srbiju b) i kad salju carine su toliko velike da nema smisla uopste porucivati robu na taj nacin. Dakle ostaje samo Srbija, u Srbiji veoma mali broj firmi uopste prodaje robu preko interneta.
Trece problem placanja je sveprisutan, u Srbiji je i dalje uzasno tesko platiti preko interneta i paypal je za vecinu ljudi jedino resenje. Paypal nit je dovoljno pokriven zapadnim sajtovima, nit je dovoljno jednostavan za koriscenje.
Dakle problemi su ovi, a ne slab pristup i povezanost sa internetom.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  14:52 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

tačno je da je 10% od ukupnog budžeta za oglašavanje u svetu otišilo na Internet u 2008.

problema ima dosta, to ne sporim

1) e-Uprava
2) e-poslovanje

to su preduslovi da se više koristi internet u Srbiji
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
tyson  17:57 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

Covek u belom
Trece problem placanja je sveprisutan, u Srbiji je i dalje uzasno tesko platiti preko interneta i paypal je za vecinu ljudi jedino resenje. Paypal nit je dovoljno pokriven zapadnim sajtovima, nit je dovoljno jednostavan za koriscenje.
Ja imam vrlo dobra iskustva sa plaćanjem karticama izdatim od strane srpskih banaka; Evropa (i Kanada, koja je krš) tu naravno kaska za USA.

Međutim, ima li uopšte Srbije na listi zemalja na PayPalu? Znam da je do skoro nije bilo, što je praktično onemogućavalo otvaranje korisničkog naloga (kartica mora biti izdata u zemlji koja se izabere kao homeland, i tu nastaje kurcšlus).




   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
maksa83  22:04 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Misli globalno, djeluj lokalno!

Trece problem placanja je sveprisutan, u Srbiji je i dalje uzasno tesko platiti preko interneta i paypal je za vecinu ljudi jedino resenje. Paypal nit je dovoljno pokriven zapadnim sajtovima, nit je dovoljno jednostavan za koriscenje.

Paypal, povr' svega, odbija da radi sa Srbijom (tj. ovde izdatim kreditnim karticama), i to jako iritira.
Ako se to promenilo a ja propustio, pliz nek' neko kaže.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
libkonz  11:55 15.01.2009
Preporuka: 0

Znam da je tako, ali ipak...

#Link  Replika: 0
Kada nastupa recesija, prvi na udaru su marketinški budžeti

jezik pregriz'o!
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
takanohana  12:10 15.01.2009
Preporuka: 0

Je li ovo zarazno?

#Link  Replika: 4
Marko Jevtic
Možda je baš kriza ta koja će prouzrokovati promene u Srbiji.

Svojevremeno nam je Slobodan Milošević poručivao kako će Srbija iz ničim izazvanih sankcija izaći snažnija... Nedavno nam je Boris Tadić (ako se ne varam, i Đelić ga je podržao u ocenama) objasnio kako bi globalna kriza mogla da donese pozitivne promene za Srbiju (parafraza)... pa sad i ti!

Oprosti, ne videh u tvom profilu - jesi li ti neki stručnjak za nešto? Za šta?

Hvala
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  12:14 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Je li ovo zarazno?

takanohana

Opreosti, ne videh u tvom profilu - jesi li ti neki stručnjak za nešto? Za šta?

Hvala


Od kada je zabranjeno iznositi svoje mišljenje?:) Razlika je u tome što ja nisam na vlasti , ali ja iz komentara nisam video šta nije tačno od onih podataka koje sam izneo
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
takanohana  12:18 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Je li ovo zarazno?

Marko Jevtic
Od kada je zabranjeno iznositi svoje mišljenje?:)

Naravno da nije zabranjeno.

A stručnjak si za? Ako nije indiskretno...
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  12:33 15.01.2009
Preporuka: 1

Re: Je li ovo zarazno?

takanohana
Marko Jevtic
Od kada je zabranjeno iznositi svoje mišljenje?:)

Naravno da nije zabranjeno.

A stručnjak si za? Ako nije indiskretno...


bavim se internet marketingom... ali mislim da si ti pogrešio temu jer ja nisam rekao da će Srbiji biti bolje zbog krize, a sasvim sam siguran da se upravo ulaganjem u kriznim periodima prave pare
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
benevolent  13:00 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Je li ovo zarazno?

Postoji predubeđenje da se potrošnja na marketing može uvek kasnije povećati

ali ja iz komentara nisam video šta nije tačno od onih podataka koje sam izneo


Маркетинг не почиње са оглашавањем, већ са идејом о делатности која би донела профит.

Учити треба од најстарије делатности-проституције.
Хетеросексуалци, хомосексуалци, бисексуалци, трансексуалци никад не би помислили(е) да се баве овим послом да их није водила идеја о егзистенцијалном проблему-да преживе, а ако могу и да зараде.
Што се тиче претпоследње фазе у маркетиншком ланцу- оглашавања, о томе такође од поменутих групација треба да узимамо часове наставе.

Уживањеу плодовима уложеног труда и рада у маркетингу је тек последња фаза.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  12:16 15.01.2009
Preporuka: 0

Optimizam, ne oportunizam

#Link  Replika: 5
U principu si u pravu, ali...treba imati u vidu percepciju brendova u vanrednim situacijama, kao sto je kriza, kroz koju svet trenutno prolazi. Jednostavno - potrosaci trenutno imaju preca posla od slatke agonije izbora pri kupovini.

Agresivno oglasavanje u uslovima opste recesije, panicnih glasina i defetistickih anticipacija moze imati sasvim suprotan efekat i brend koji je krenuo sa idejom "u carstvu slepih, jednooki je kralj", pokositi, nanevsi mu tako tesko popravljivu stetu. Kako akutno, tako i na kumulativnom nivou.

Evo ti primer budalastog menadzmenta Chrysler-a koji se, posle onog gafa sa privatnim dzetovima, "zahvalio" na pomoci americkom narodu, tako sto se oglasio u dva ekstremno skupa stampana medija: Wall Street Journal i USA Today, potrosivsi nekih pola miliona dolara na tu prigodnu zahvalnicu sa pateticnim sloganom: Thank You America.
To je, naravno, izazvalo opstu rezignaciju u javnosti, po principu: prvo ste isprosili, a sad se bahatite - s nasim parama!

Misljenja sam da stvari nikada vise nece biti iste, a da ce statistike i njihovi "relevantni" meraci ustupiti mesto novoj generaciji "menadzera sa petljom" i onim sto amerikanci zovu "gut feeling"...i svime sto uz to ide. Zvezde novog poretka stvari bi mogli biti bas takvi tipovi, pre negoli politicari, glumci, pevaci i ostali javni zabavljaci.

Da nije tako, ne bi bilo ni ove krize. Takodje, nije sve u brojkama, ima nesto i u slobodnoj proceni.

" Brendovi koji povećaju oglašavanje tokom recesije, kada konkurencija smanjuje budžete, mogu poboljšati svoj tržišni udeo i povratiti investiciju (ROI) sa manjim troškovima tokom boljih ekonomskih vremena..." Prof John Quelch, Harvard Business School

Voleo bih da je Prof JQ naveo taksativno koji su brendovi u pitanju jer ne znam nijedan brend koji u ovoj situaciji sme da se otisne u takvu avanturu (i to ne samo iz finansijskih razloga). Mislim da Prof Quelch, iskreno, lupeta i da je lako pricati takve stvari sa bezbedne distance. To su opsta mesta, tipa: "ako kanis pobijediti, ne smijes izgubiti".

U slucaju ove krize, 1+1 NISU 2

Kako god se postavi, brend moze, kod sire populacije, izazvati negativna osecanja kao sto su: bes, zavist, nevericu i nepoverenje jer, kljucna rec ovog opsteg pada je ANTAGONIZAM. U tom smislu, linearno forsiranje brenda po vec ustaljenim pravilima potencijalno moze izazvati samo jos vec jaz i na taj autisticni nacin se distancirati od onih kojima je namenjen.

Smatram da su neke druge vrednosti na delu, a pre svega one koje nisu vezane za dominaciju potrosackog modela kao ni hvalisanja snagom kapitala.

Ovo je zaista prava prilika za "renesansu humanizma" i jedan novi duh zajednistva, koji ce podvuci jednu posve intimniju notu izmedju sveprisutnih ali nadasve otudjenih brendova i krizom pogodjene opste populacije...nesto poput, sada vec izvikane, kampanje novog americkog predsednika. Licemerno ili ne, u svakom slucaju - opsti osecaj je dobar.

Kljucna rec: OPTIMIZAM...a nikako oportunizam.

   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  12:19 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Optimizam, ne oportunizam

gom kapitala.

Kljucna rec: OPTIMIZAM...a nikako oportunizam.


Da, ništa neće biti kao pre, ali praviće se procene kad će se izaći iz krize.. i ako se nekom bude isplatilo on će u krizi ulagati za postkrizni period... Naravno, ključ je spremnost na promene i nešto inovativno
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  12:26 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Optimizam, ne oportunizam

Marko Jevtic
gom kapitala.

Kljucna rec: OPTIMIZAM...a nikako oportunizam.


Da, ništa neće biti kao pre, ali praviće se procene kad će se izaći iz krize.. i ako se nekom bude isplatilo on će u krizi ulagati za postkrizni period... Naravno, ključ je spremnost na promene i nešto inovativno


Problem je u tome sto niko ne moze da napravi procenu kako ce se izaci iz krize, a kamoli kada.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
benevolent  13:14 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Optimizam, ne oportunizam

Naravno, ključ je spremnost na promene i nešto inovativno


То се капиталисти, увек изнова, често и безуспешно, питају већ више од пар стотина година, док су још били у фази либералног капитализма, у коме се, нажалост, данас налази наше друштво у србији, али се то код нас назива отимачина и грабеж.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  13:48 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: Optimizam, ne oportunizam

benevolent
Naravno, ključ je spremnost na promene i nešto inovativno


То се капиталисти, увек изнова, често и безуспешно, питају већ више од пар стотина година, док су још били у фази либералног капитализма, у коме се, нажалост, данас налази наше друштво у србији, али се то код нас назива отимачина и грабеж.


Mislis da "tamo daleko" nije isto? Biznis nije uzvisena kategorija, ni kod nas, ni kod njih. Primer: onaj alavac koji je mrknuo 50 milijardi $. Ne zato sto je samo on bio grabezljiv, vec i oni koji su mu davali te pare.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
mixailo92  20:51 17.01.2009
Preporuka: 0

Re: Optimizam, ne oportunizam

uniceps

Agresivno oglasavanje u uslovima opste recesije, panicnih glasina i defetistickih anticipacija moze imati sasvim suprotan efekat i brend koji je krenuo sa idejom "u carstvu slepih, jednooki je kralj", pokositi, nanevsi mu tako tesko popravljivu stetu. Kako akutno, tako i na kumulativnom nivou.

Evo ti primer budalastog menadzmenta Chrysler-a koji se, posle onog gafa sa privatnim dzetovima, "zahvalio" na pomoci americkom narodu, tako sto se oglasio u dva ekstremno skupa stampana medija: Wall Street Journal i USA Today, potrosivsi nekih pola miliona dolara na tu prigodnu zahvalnicu sa pateticnim sloganom: Thank You America.
To je, naravno, izazvalo opstu rezignaciju u javnosti, po principu: prvo ste isprosili, a sad se bahatite - s nasim parama!


Ja bih samo hteo da podvučem da marketing nije isto što i oglašavanje. Marketing je mnogo širi pojam. Na žalost, posebno u Srbiji, mnogi poistovećuju ove dve stvari.

Kao što ovaj primer potvrđuje, nije dovoljno samo platiti skupi oglas u novinama/bilboardima, tv reklamu i onda očekivati da će prodaja da poleti.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
ne.nevena  13:44 15.01.2009
Preporuka: 0

sa ovim delom se potpuno slazem

#Link  Replika: 15
onda neće kupovati nova kola (neće ni polovna), neće ići na letovanje, neće kupovati nove televizore, kompjutere, ići na koncerte, ili sl.. To znači da prodavci neće prodati kola, turističke agencije aranžmane, promoteri neće prodavati karte za koncerte, .... - što dovodi do toga da proizvođači neće proizvoditi automobile jer neće imati kome da prodaju, promoteri neće dovoditi bendove jer neće imati kome da prodaju ulaznice, ... a ni banke neće imati kome da daju kredite - ili će se plašiti da li će im posle ljudi vratiti... A onda nema ni plata za prodavce, proizvođače, .. I veliki udeo u tome ima strah.


i postavljam pitanje: a gde je tome kraj? gde je taj zid u koji cemo da udarimo i da se zaustavimo?

ne rade fabrike automobila. hiljade ljudi ostaju bez posla. oni nemaju novca da kupuju stvari, propadaju firme koje proizvode te stvari, njihovi radnici ostaju bez posla... nemoguce je da ce svi radnici na svetu ostati bez posla, i uvek ce posojati jedan deo koji radi i koji ima novca...

davno sam ucila ekonomiju, gde je svemu tome kraj?
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
drug.clan  13:52 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

ne.nevena
onda neće kupovati nova kola (neće ni polovna), neće ići na letovanje, neće kupovati nove televizore, kompjutere, ići na koncerte, ili sl.. To znači da prodavci neće prodati kola, turističke agencije aranžmane, promoteri neće prodavati karte za koncerte, .... - što dovodi do toga da proizvođači neće proizvoditi automobile jer neće imati kome da prodaju, promoteri neće dovoditi bendove jer neće imati kome da prodaju ulaznice, ... a ni banke neće imati kome da daju kredite - ili će se plašiti da li će im posle ljudi vratiti... A onda nema ni plata za prodavce, proizvođače, .. I veliki udeo u tome ima strah.


i postavljam pitanje: a gde je tome kraj? gde je taj zid u koji cemo da udarimo i da se zaustavimo?

ne rade fabrike automobila. hiljade ljudi ostaju bez posla. oni nemaju novca da kupuju stvari, propadaju firme koje proizvode te stvari, njihovi radnici ostaju bez posla... nemoguce je da ce svi radnici na svetu ostati bez posla, i uvek ce posojati jedan deo koji radi i koji ima novca...

davno sam ucila ekonomiju, gde je svemu tome kraj?


to se zove pozitivna povratna sprega i cesto se desava u nestabilnim sistemima kakav je danasnja svetska ekonomija. Na kraju se sitem smiri u nekom novom stabilnom stanju (ugavnom sa manjom energijom). Do tog stanja se moze doci na nekoliko nacina a istorija nas je ucila da se obicno do tog stanja dolazi ratovima. Ako pogledamo istoriju civilizacije ekonomska kriza je u vecini slucajeva bila izvor ratova vecih razmera te ne vidim razlog zasto se to sada ne bi ponovilo. Ja se nadam da cemo biti dovoljno mudri da ovaj koji nam predstoji nekako izbegnemo.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  14:06 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

drug.clan
ne.nevena
onda neće kupovati nova kola (neće ni polovna), neće ići na letovanje, neće kupovati nove televizore, kompjutere, ići na koncerte, ili sl.. To znači da prodavci neće prodati kola, turističke agencije aranžmane, promoteri neće prodavati karte za koncerte, .... - što dovodi do toga da proizvođači neće proizvoditi automobile jer neće imati kome da prodaju, promoteri neće dovoditi bendove jer neće imati kome da prodaju ulaznice, ... a ni banke neće imati kome da daju kredite - ili će se plašiti da li će im posle ljudi vratiti... A onda nema ni plata za prodavce, proizvođače, .. I veliki udeo u tome ima strah.


i postavljam pitanje: a gde je tome kraj? gde je taj zid u koji cemo da udarimo i da se zaustavimo?

ne rade fabrike automobila. hiljade ljudi ostaju bez posla. oni nemaju novca da kupuju stvari, propadaju firme koje proizvode te stvari, njihovi radnici ostaju bez posla... nemoguce je da ce svi radnici na svetu ostati bez posla, i uvek ce posojati jedan deo koji radi i koji ima novca...

davno sam ucila ekonomiju, gde je svemu tome kraj?


to se zove pozitivna povratna sprega i cesto se desava u nestabilnim sistemima kakav je danasnja svetska ekonomija. Na kraju se sitem smiri u nekom novom stabilnom stanju (ugavnom sa manjom energijom). Do tog stanja se moze doci na nekoliko nacina a istorija nas je ucila da se obicno do tog stanja dolazi ratovima. Ako pogledamo istoriju civilizacije ekonomska kriza je u vecini slucajeva bila izvor ratova vecih razmera te ne vidim razlog zasto se to sada ne bi ponovilo. Ja se nadam da cemo biti dovoljno mudri da ovaj koji nam predstoji nekako izbegnemo.


Ni ekonomija, ni ratovi ne poznaju takvu vrstu mudrosti. Takve stvari se jednostavno dese. Rat je najjaci zamajac posrnule privrede. Pragmaticno, ali empirijski dokazano.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Brooklyn  14:41 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Pragmaticno, ali empirijski dokazano.

jel moze neka referenca za taj empirijski dokaz?
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
drug.clan  14:50 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Rat je najjaci zamajac posrnule privrede

Brooklyn
Pragmaticno, ali empirijski dokazano.

jel moze neka referenca za taj empirijski dokaz?


Evo na primer WWII. Nemacka je zapocela rat da bi se izvukla iz dugova u koje je upala posle prvog svetskog rata u koji je usla da bi oporavila posrnulu ekonomiju sa pocetka veka, ostale zemlje su usle u rat da bi pokrenule ekonomiju skoro mrtvu posle velike depresije.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Brooklyn  14:54 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Evo na primer WWII. Nemacka je zapocela rat da bi se izvukla iz dugova u koje je upala posle prvog svetskog rata u koji je usla da bi oporavila posrnulu ekonomiju sa pocetka veka, ostale zemlje su usle u rat da bi pokrenule ekonomiju skoro mrtvu posle velike depresije.

a, to je emprijski dokaz. moja greska (u shvatanju koncepta dokaza).
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
benevolent  14:55 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Не заборавите да су и земље слободног света, као и Трећи рајх прогласиле тзв. волонтерски рад тј. јавне радове. Нешто слично као код нас раније омладинске радне бригаде, само што су код њих то "добровољно " радили скоро сви радно способни припадници тих нација. Не за надницу, него за оброк.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Covek u belom  15:06 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Brooklyn
a, to je emprijski dokaz. moja greska (u shvatanju koncepta dokaza).
A sto bi po tebi bio dokaz. Najlakse ti je ovako, pogledaj obim proizvodnje privrede SAD-a pet godina pre Vijetnama (dakle 1955-1960.) i 5 poslednjih godina rata u Vijetnamu (1969-1974.).
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  15:10 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

benevolent
Не заборавите да су и земље слободног света, као и Трећи рајх прогласиле тзв. волонтерски рад тј. јавне радове. Нешто слично као код нас раније омладинске радне бригаде, само што су код њих то "добровољно " радили скоро сви радно способни припадници тих нација. Не за надницу, него за оброк.


Svaka nadnica se vremenom i parcijalno pretvori u obrok. U teskim vremenima, hrana je dovoljna za opstanak, a sve drugo je efemerno i potrosacki besmisleno. Ergo, taman da su im davali i dnevnice, ne bi za njih imali sta da kupe.

Kod nas se na radne akcije nije islo prislino nego dobrom voljom jer je to, na izvestan nacin, bila stvar prestiza. Takve fenomene treba posmatrati u duhu vremena.

Nije bas da su isli akcijasi i skupljali dokolicare po "silikonskoj dolini" i vodili ih iz lagodnog blejanja na tezak rad, vec su to bili uglavnom stanovnici ruralnih predela i, uslovno receno, nizih socijalnih staleza.

Bez namere da zvucim politpropovski: moram da priznam da je taj koncept bio poprilicno uspesan, ne samo zarad "izgradnje i obnove" vec i zbog kreiranja jednog duha zajednistva, koje nama u ovom trenutku i te kako fali.

Ovakvi javni radovi nisu izmisljotina tzv. totalitarnih sistema vec potreba jedne zemlje i nacije da, posle katastrofalnog pada, ponovo stane na noge.


   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
benevolent  15:14 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Ovakvi javni radovi nisu izmisljotina tzv. totalitarnih sistema vec potreba jedne zemlje i nacije da, posle katastrofalnog pada, ponovo stane na noge.


Прве такве радове је уствари успоставио Рузвелт, када су скитнице почеле да се кешају на транспортне железничке вагоне.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Brooklyn  15:34 15.01.2009
Preporuka: 1

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

A sto bi po tebi bio dokaz. Najlakse ti je ovako, pogledaj obim proizvodnje privrede SAD-a pet godina pre Vijetnama (dakle 1955-1960.) i 5 poslednjih godina rata u Vijetnamu (1969-1974.).

e, to je vec dokaz. na primer GDP pc u US je bio, u stalnim dolarima, 1960. 2,881, a 1974. 6,950. U japanu, u istim godinama 470 i 4156.

naravno, to je logicno, buduci da je japan u periodu 1960-1974 vodio 3x veci rat od vijetnamskog.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Covek u belom  15:44 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Brooklyn
A sto bi po tebi bio dokaz. Najlakse ti je ovako, pogledaj obim proizvodnje privrede SAD-a pet godina pre Vijetnama (dakle 1955-1960.) i 5 poslednjih godina rata u Vijetnamu (1969-1974.).

e, to je vec dokaz. na primer GDP pc u US je bio, u stalnim dolarima, 1960. 2,881, a 1974. 6,950. U japanu, u istim godinama 470 i 4156.

naravno, to je logicno, buduci da je japan u periodu 1960-1974 vodio 3x veci rat od vijetnamskog.
Ne no su SAD trostruko propale u Vijetnamu. GDP(per cap) sustinski ne sluzi nicemu. Ili da dodam citat, GDP is a big fat lie.
Ko sto rekoh uporedi rast obima industrijske proizvodnje (dakle koliko je proizvodnja porasla od 1955 do 1960., a koliko od 1969 do 1974., dakle u procentima relativni porast). Mada je za SAD tesko praviti bilo kakva poredjenja posto su one uvek u ratu, makar sa nekim.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Brooklyn  15:52 15.01.2009
Preporuka: 1

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Ne no su SAD trostruko propale u Vijetnamu. GDP(per cap) sustinski ne sluzi nicemu. Ili da dodam citat, GDP is a big fat lie.
Ko sto rekoh uporedi rast obima industrijske proizvodnje (dakle koliko je proizvodnja porasla od 1955 do 1960., a koliko od 1969 do 1974., dakle u procentima relativni porast). Mada je to za SAD tesko posto su one uvek u ratu, makar sa nekim.

u pravu si. jel na kraju krajeva, svi znamo (tj. poznati je empirijski zakon) da je irska, zahvaljujuci velikom irskom ratu 1990-ih (ili kako ga irci znaju, The Great Irish War), od relativno siromasne evropske zemlje postala jedna od najrazvijenijih. a ocigledno je i da africke zemlje sto vise ratuju, to im vise raste industrijska proizvodnja, pa cak i ostali sektori.

na zalost, srbija nije mogla da ponovi takav ekonomski uspeh, zato sto u to vreme nije ratovala.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Covek u belom  16:10 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Brooklyn
u pravu si. jel na kraju krajeva, svi znamo (tj. poznati je empirijski zakon) da je irska, zahvaljujuci velikom irskom ratu 1990-ih (ili kako ga irci znaju, The Great Irish War), od relativno siromasne evropske zemlje postala jedna od najrazvijenijih. a ocigledno je i da africke zemlje sto vise ratuju, to im vise raste industrijska proizvodnja, pa cak i ostali sektori.

na zalost, srbija nije mogla da ponovi takav ekonomski uspeh, zato sto u to vreme nije ratovala.
Ima nas narod poslovicu koja kaze begu begovo, a raji rajino. Ovo za rat vazi iskljucivo za najmocnije zemlje (ili najbogatije pojedince), mada sam prilicno siguran da ti je to sasvim jasno.
A propos tvojih primera, evo Izrael sto vise ratuje sve vise propada.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Brooklyn  16:15 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

Ovo za rat vazi iskljucivo za najmocnije zemlje (ili najbogatije pojedince),

e, ako ti kazes, onda je to meni dosta :)

pozdrav
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
medjutim92  15:05 16.01.2009
Preporuka: 0

Re: sa ovim delom se potpuno slazem

drug.clan
ostale zemlje su usle u rat da bi pokrenule ekonomiju skoro mrtvu posle velike depresije.


Da, da, narocito Poljska.. a i Holandija, Belgija, Norveska, Danska, Grcka, Jugoslavija, sve zbog ekonomije u rat..
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
drug.clan  13:47 15.01.2009
Preporuka: 1

marketing ipak deo problema

#Link  Replika: 2
1) marketing je deo rešenja, a ne deo problema



Ovo je mozda istina unutar sistema koji je i doveo do krize. Marketing moze da pomogne sadasnjem sistemu da se malo oporavi ali posto se taj sistem pokazao kao jako los to znaci da je marketing kao bitan deo loseg sistema u stvari bitan deo problema!

Naime sadasnja kriza nije posledica loseg rada unutar sistema (poslednjih par godina su bile zlatno doba sistema u kome svetska ekonomija operise) vec je posledica loseg sistema tako da marketing kao jedan od osnovnih elemanata tog sistema nece ponuditi nikakvo resenje (sem mozda odlaganje sa gorim krajem).
Ekonomija koja je bazirana skoro iskljucivo na potrosnji (a ne na stvaranju) se pokazala kao losa a marketing je "udarna pesnica" potrosacke ekonomije.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
Marko Jevtic  14:29 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: marketing ipak deo problema

Ekonomija koja je bazirana skoro iskljucivo na potrosnji (a ne na stvaranju) se pokazala kao losa a marketing je "udarna pesnica" potrosacke ekonomije


Marketing je samo sredstvo da se dođe do stvaranja i održavanja potrošača i profita...

Nije mi baš najjasnija logika jer da bi ekonomija bila bazirana na potrošnji - mora nešto da proizvodi što se troši... Ekonomija može da bude bazirana na proizvodnji roba ili usluga - verujem da si na to pre na tako nešto mislio.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
drug.clan  14:44 15.01.2009
Preporuka: 0

Re: marketing ipak deo problema

Marko Jevtic
Ekonomija koja je bazirana skoro iskljucivo na potrosnji (a ne na stvaranju) se pokazala kao losa a marketing je "udarna pesnica" potrosacke ekonomije


Marketing je samo sredstvo da se dođe do stvaranja i održavanja potrošača i profita...

Nije mi baš najjasnija logika jer da bi ekonomija bila bazirana na potrošnji - mora nešto da proizvodi što se troši... Ekonomija može da bude bazirana na proizvodnji roba ili usluga - verujem da si na to pre na tako nešto mislio.


Najpre da pojasnim da se pod pojmom svetska ekonomija misli na zapadnu liberalno kapitalisticku ekonomiju

Mislio sam da je potrosnja najveci deo ekonomije i da se trosi ne srazmerno vise nego sto se proizvodi (naravno da bi se nesto potrosilo treba i da se proizvede ali ne u zapadnoj ekomomiji o kojoj pricamo). Tako forisiranje potrosnje samo gomila dugove koji izjedaju sistem iznutra. U danasnjem svetu robe i usluge se najpre prodaju a onda proizvedu i to negde drugde.

Zato danas imamo situaciju gde je zapad u dubokoj recesiji kojoj se ne vidi kraj, kina je najveci poverioc tim posrnulim ekonomijama koje da bi se izvukle iz krize opet pozajmljuju od kine, i pored recesije kina i dalje raste stopom koju zapad moze samo da sanja, Kina se gradi i izgradjuje i sve to zato sto prosecan kinez ciji je GDP samo 2500 dolara ustedi skoro 30% svoje plate. Stadnja je dugorocni pokretac ekonomije a ne potrosnja.


   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
lanerosi  23:46 15.01.2009
Preporuka: 1

Najbolje vreme za investicije!

#Link  Replika: 1
Nisam bas pazljivo citao sve komentare,ali mislim da necu nesto ponoviti ako kazem da prvo treba shvatiti da novac dat za reklamu nije trosak,vec investicija,U Srbiji 99 posto vlasnika firmi misli da je to samo trosak.Uz to,reklamu ne placa gazda (ma ko da je) nego krajnji kupac,onaj koji je kupio ono sto se reklamira!Zato,u doba krize sredstva za reklamu treba povecati.Kada se kaze globalna kriza,to ne znaci totalno umrtljavljanje trzista.Jer da je to tako,ono se nikada ne bi oporavilo.Rec je o plimi i oseci,a reklama je vetar koji bitno utice i na jedno i na drugo (naravno uz "meseceve" mene.

Novca na trzistu uvek ima,ako ga bude manje,do njega ce doci agresivniji,a ne pasivniji.Zato - reklamu treba pojacati!Cak i kada su u pitanju stvari koje bas i nisu neophodne!
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
uniceps  01:48 16.01.2009
Preporuka: 0

Re: Najbolje vreme za investicije!

lanerosi
Nisam bas pazljivo citao sve komentare,ali mislim da necu nesto ponoviti ako kazem da prvo treba shvatiti da novac dat za reklamu nije trosak,vec investicija,U Srbiji 99 posto vlasnika firmi misli da je to samo trosak.Uz to,reklamu ne placa gazda (ma ko da je) nego krajnji kupac,onaj koji je kupio ono sto se reklamira!Zato,u doba krize sredstva za reklamu treba povecati.Kada se kaze globalna kriza,to ne znaci totalno umrtljavljanje trzista.Jer da je to tako,ono se nikada ne bi oporavilo.Rec je o plimi i oseci,a reklama je vetar koji bitno utice i na jedno i na drugo (naravno uz "meseceve" mene.

Novca na trzistu uvek ima,ako ga bude manje,do njega ce doci agresivniji,a ne pasivniji.Zato - reklamu treba pojacati!Cak i kada su u pitanju stvari koje bas i nisu neophodne!


Tacno je da je reklama investicija, pre nego trosak, ali u doba globalnih giganata koji su lokalno prisutni kao i domacih tajkuna, srpski (a Bogami i svaki drugi lokalni) srednji/manji biznismen nema nekakve sanse u takvoj propagandnaoj trci, pa s toga opravdano gleda na reklamu kao na trosak, a cesto kao i na nuzno zlo. Jednostavno, budzeti su toliko visoki da u toj igri nema mesta za male igrace. Ovo poslednje, u vezi ozbiljnih kampanja koje i realno daju nekakave rezultate. Sve ispod toga je odista, ne trosak, nego bacanje para.
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  
aguero  23:54 16.01.2009
Preporuka: 1

Klikeri,pa tek onda(k) novci!

#Link  Replika: 0
Mnogo ulozenih para ne mora da znaci da ce kampanja biti uspesna.Ponekad i malo novca moze da da pun efekat,ako je ideja nova,prepoznatljiva i ako poruka ide direktno u mali mozak potrosaca.ne znam da li pamtis onu reklamu za vinaz ploce - Imam samo deset sekundi....Ta reklama je trajala samo deset sekundi jer je oglasivac samo toliko mogao da plati,a zaradili su milione,jer su rasprodali sve zalihe i dve-tri godine proizvodili kao ludi....I kada su mogli da plate vise,isli su samo sa tih deset prepoznatljivi sekundi.Kod marketinga vazniji su klikeri nego novci,prijatelju moj!Pamtim vreme kada je Miskovic pocinjao privatni biznis (mali iz Hotela Slavija luks 1993.),uvek je na prvo mesto stavljao reklamu.Za malo para,skromnu,ali pametnu,pravu....danas je najveci.I danas mu je marketing na prvom mestu!Mozemo da ga mrzimo koliko hocemo,ali tu nikada nije lutao..,Inace,ponovicu,prvi marketing je crkveno zvono.U siromasnoj parohiji cesce zvoni nego u bogatoj.I ne samo zato sto su u bogatoj zvonar i popovi pregojeni i lenji!!!
   
Molimo vas da se ulogujete ili registrujete novi nalog da biste mogli da šaljete komentare.  

Autorove teme
Najnovije - VIP blogeri
Najnovije - blogeri
Najčitanije (48h)

INFO

SPORT

KULTURA

BIZ

ENGLISH NEWS

AUTOMOBILI

ZIVOT

PUTOVANJA