Dijalozi i njihovi učesnici by - www. Politika.rs

r0811n RSS / 18.01.2009. u 15:28

17.01.2009 redakcija Politike je upriličila ,,razgovor na temu -Književnost i rat-,, u gome su (gle!) učestvovali Vladimir Kecmanović,Vladimir Arsenijević,Boris Dežulović,Nenad Prokić i Vesna Roganović, urednica Politikinog Kulturnog dodattka (gle!). Naravno, stenogram tog razgovora učinili su dostupnim javnosti.Prvi deo, sledeće nedelje, nastavak.
Sam sastav učesnika za Politikinim stolom (gde su Antolić, Žarković, Ugrica?) je sasvim revolucionaran potez koji transparentno obznanjuje novu uređivačku Politiku Politikinog novog urednika. Iduće nedelje eto tamo i Pere Lukovića!?Možda i portal e-novina uskoro tamo dobije status Politikinog e-Zabavnika?
Dakle: U prijatnom i opuštenom ćaskanju ,,istomišljenika,, malo se kritički opservirala nesposobnost ,,literarnog,, suočavanja s prošlošču, malo su pale međusobne pohvale i naklonosti glede literarnih dometa samih učesnika - ,, lepo si to u svojoj knjizi naznačio,,- ,, mislim da tvoja knjiga sasvim precizno...,,--, tu i tamo se sa kolektivnom indignacijom spomenula ona druga strana, ona Mome Kapora i ostalih dizajnera Srpske stvari, sve opušteno, gospodski i u potpunom moralnom spokoju.
Valjda je to i bio razlog (ta gospodstvenost) da u jednom trenutku g.N.Prokić rutinirano konstatuje glede historijskog nasleđa: -Полемике се увек, мање-више заврше тако што неки Васко Попа каже човеку кога воли, најелитнијем Србину Кашанину, да је четник. Морао је, партија је тако наредила, а зна да овај то није.-
Budući da je tema Politikinog razgovora i bila ,,literarno suočavanje,, suočimo se. Taj ,,neki,,Vasko Popa je prethodno, pre nego što je postao najveći suvremeni srpski pesnik, onaj koji je sa lakoćom prerastao lokalne kulturne kontekste i odavno pripada Evropi, učinio najteži mogući kompromis za jednog pesnika: odustao je od svog maternjeg (rumunskog) jezika i pisao na njemu tuđem, srpskom jeziku.To stoga da je ostao na maternjem, nikada ne bi probio lokalne prostore rumunske enklave južnog Banata.Tako da je njemu ,,partijski nalog,, da zameri ,,čoveku koga voli,, bilo - gotovo ništa. Naravno taj partijski nalog je samo hipotetičan i Prokićev, jer zbilja, koliko je ona znamenita sintagma, toliko cenjena u Beogradu ,, intelektualac, srbocentričan evropejac,, zapravo distancirana u svom značenju od četništva? Ovo je naš, suvremeni problem, a ne Popin ili Kašaninov, to je Prokićev problem koji pored svih višedecenijskih niskosti Francuske sedam, izvlači baš ovu i baš Vaska Popu?
Ili da postavim stvari ovako: kao student imao sam tu čast da budem relativno blizak sa još jednim evropskim pesnikom Nikitom Staneskuom. U jednom trenutku, u jednom razgovoru, Nikita je rekao: Ja sam gledao u oko Tudoru Argheziju* koji je gledao u oko Emineskua. Mene i Emineskua deli samo taj, jedan pogled.
Kontekst ,,jednog pogleda,, je kontekst kontinuiteta, estetskog, duhovnog i moralnog. Suočavanje, pa bilo to i kroz polemiku(?) o ratnoj literaturi, je zapravo kontekst tog jednog pogleda. U nas, u srba, ko se to zapravo gledao? Da li se to Nenad Prokić, gledajući u oči Jovana Ćirilova zapravo gledao sa Bertoldom Brehtom? Ne, ovde se Momo Kapor gledao sa Dobricom koji se pak gledao sa kim? Sa Kašaninom?
Na žalost, za tim Politikinim stolom sedeo je i Boris Dežulović, čovek čiji profesionalni rad zaista poštujem i čije intelektualne (etičke) stavove mislim da i sam delim. Boris očigledno nije stigao da primeti da polako postaje ,,hrvat u Beogradu,, i to prihvaćen hrvat. A nema opasnije stvari od toga da te Beograd prihvati. Eto, i N.Prokića je taj Baograd prihvatio i to na samom startu njegove karijere, onda kada ga je taj ,,tek jedan pogled,, promovisao u princa pozorišne scene.


*Tudor Arghezi May 21, 1880 - July 14, 1967) rumunski pesnik i pisac, čovek ispod ,,čijeg su šinjela,, izašli vrhunski evropski intelektualci rumunskogporekla E.Sioran, M.Elijade.



Komentari (2)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

adam weisphaut adam weisphaut 19:49 18.01.2009

Не могу да

Naravno taj partijski nalog je samo hipotetičan i Prokićev, jer zbilja, koliko je ona znamenita sintagma, toliko cenjena u Beogradu ,, intelektualac, srbocentričan evropejac,, zapravo distancirana u svom značenju od četništva?

не приметим да си погодио суштину проблема-мит о "здравом" српском национализму тобоже киднапованом од режима СМ . Нажжалост то је мејснтрим Србије данас.У круговима много важнијим-опаснијим од доконе српске интелектуалне чаршије.
NNN NNN 04:38 20.01.2009

Agonija izbora

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana