Staklena menažerija

nsarski RSS / 04.02.2009. u 22:28

 

2283732744_1096413f54.jpg?v=1203932697

Poznato je da su stakla na prozorima srednjevekovnih crkvi deblja pri dnu prozora nego pri vrhu. Ovo se objašnjava time da je staklo, zapravo, tečnost velike viskoznosti i da, kao neki beskrajno spori vodopad, brzinom od dela milimetra za vek, pada ka dnu prozora i tu se nagomilava.. Ovo objašnjenje, koje se često može naći u nekim knjigama o staklu, nije tačno.
Prvo, staklo nije tečnost. Radi se o tome da je tehnologija pravljenja staklenih ploča u Srednjem veku bila nedovoljno razvijena, i veoma je bilo teško napraviti staklenu ploču jednake debljine. Prilikom montiranja u prozor onda se teža strana nejednakog okna obično stavljala na dole, te je zato u većini srednjevekovnih prozora staklo deblje na donjoj strani.
Hladjenjem rastopljenog, tečnog stakla (najprostije staklo se pravi od silicijum dioksida), ono se stvrdnjava i u jednom trenutku postane čvrsto. Tehnički, ovaj fazni prelaz (prelazak iz tečne u čvrstu fazu), zove se glass transition, i tačna molekularna priroda ovog prelaza godinama je bila svojevrsna misterija. Tek je nedavno napravljen značajan korak u rasvetljavanju ove misterije, i o tome je ovaj blog. O staklenim prelazima i jednoj godišnjici.
Ako neku tečnost - vodu, na primer - počnemo da hladimo, onda će ona na temperaturi mržnjenja, nula stepeni Celzijusa u ovom slučaju, da se zaledi, pređe u čvrsto stanje, i postane komad leda. Taj led je, na mikroskopskom nivou, pravilna rešetka sastavljena od molekula vode, ravnomerno poređanih u prostoru, i takve čvrste strukture se zovu kristali. Sve vreme tokom hlađenja, dok sva voda nije prešla u led, temperatura je ostajala ista, nula stepeni.
U najgrubljem smislu, nesto slično se dešava i sa staklastim materijalima prilikom hladjenja, ali postoje dve bitne razlike.
Prvo, čvrsto staklo se ne formira na fiksnoj temperaturi očvšćavanja (kao što je to kod leda nula stepeni Celzijusa), već tačka prelaza zavisi od brzine hladjenja tečnog stakla. Ako bi hladjenje bilo veoma sporo, tačka očvršćavanja bi bila niža. Ovde je reč o jednom te istom materijalu koji se hladi različitim brzinama. Sa vodom je to drugačije - bez obzira kojom brzinom hladili vodu, ona uvek počne da se ledi na tačno nula stepeni Celzijusa.
Drugo, formirano čvrsto staklo nije kristal, već amorfni kristal. Ovo znači da molekuli silicijum dioksida, na primer, od kojih se staklo sastoji, ne formiraju geometrijski pravilnu rešetku, iako su čvrsto vezani jedan za drugog. Pošto geometrijsko pakovanje ovih molekula nema pravilan oblik, onda se za takav kristal kaže da je amorfni. Ova razlika je ilustrovana na slikama dole.


crystalro3.jpg

Na ovoj slici su molekuli silicijum dioksida geometrijski ‘'spakovani'' u pravilnu kristalnu strukturu. Prilikom formiranja čvrstog stakla, međutim, ti isti molekuli se poređaju ovako 

glassmg2.jpg

Kao što se vidi, ovde nema pravilnosti u pakovanju, i za takav kristal se kaže da je amorfan.
Zbog ove molekularne nepravilnosti, prilikom savijanja, staklo nije efikasno u ravnomernom rasporedjivanju spoljašnjeg pritiska, i veze između molekula se se lakše kidaju. Drugim rečima, staklo je lako lomljivo, kao što je svima poznato.
Prvi stakleni objekti su pronađeni u nalazištima ljudi koja datiraju iz sredine trećeg milenijuma p.n.e., u Egiptu. Najpre su to bili nepravilni komadi stakla, ali se kroz istoriju tehnologija usavršavala, pa su pravljeni stakleni ukrasi, posude, nakit, itd. U stakla su dodavani metali, oksidi i slično, da bi se postigle željene osobine boje, providnosti, čvrstine ili otpornosti na povišenu temperaturu. Zbog svoje transparentnosti i načina prelamanja svetlosti u različitim bojama, i drugih optičkih i fizičkih osobina, mnoge ljude staklo ispiriše kao ukras, kao građevinski ili industrijski materijal, ili kao umetnički medijum.
U drami Tenesi Vilijamsa ‘'Staklena menažerija'', čiji sam naziv pozajmio za naslov ovog teksta, glavna junakinja, Laura, ima kolekciju malih staklenih predmeta. Laura je psihički nestabilna i osetljiva osoba, povučena u sebe zbog svog fizičkog nedostatka (malo hramlje), i uglavnom je posvećena svojoj kolekciji, bez čvrstog odnosa prema realnosti. Ta zbirka staklenih predmeta, zbog svoje lomljivosti i nepravilnog načina rasipanja svetlosti, savršeno simbolizuje Laurino stanje duha. Njena majka je opsednuta da joj nađe muškarca za udaju, a njen brat, Tom, pokušava da bude pisac, ali oseća teret porodice, te uglavnom provodi vreme radeći da izdržava porodicu i dosađujući se. Nekom prilikom, Tom dovodi svog druga, Džima, u posetu da ga upozna sa Laurom, i ovakav se razgovor između njih vodi:
 l13.jpg

LAURA: Mali predmeti od stakla, to su uglavnom ornamenti! Najviše ima malih staklenih životinja, najmanjih životinjica na svetu. Majka ih zove staklena menažerija! Evo je jedna ako želiš da vidiš! ...Oh, budi pažljiv - ako dišeš, razbiće se! ...Vidiš kako svetlo iz nje sija?
DŽIM: Zaista sjaji!
LAURA: Ne bih smela da budem pristrasna, ali ovaj mi je omiljen.
DŽIM: A šta bi to trebalo da bude?
LAURA: Zar nisi primetio taj jedan rog koji ima na čelu?
DŽIM: Jednorog, ha? - zar nisu oni izumrli u modernom svetu?
LAURA: Znam!
DŽIM: Siromah, mora da se oseća pomalo usamljeno.

Ovaj susret se neuspešno završi, i Laura ponovo ostaje sama. Opterećen brigama i željom da postane pisac, Tom odlazi od kuće i ostavlja porodicu da ih više nikad ne vidi.

Nedaleko od moje kuće nalazi se zgrada u kojoj je stanovao Tenesi Vilijams, i u kojoj se odigrava ova drama koja mu je donela svetsku slavu. Na mnogo je načina taj tekst autobiografskog karaktera - Vilijams, kao i Tom u drami, odlazi od kuće u kojoj ostavlja nestabilnu sestru, da se nikad više ne vrati, tragajući za svojom srećom. Zato je u podnaslov stavio memory play, igra sećanja. Tuda često prolazim kada se vraćam iz grada kući, i pre nekog vremena, baš kad sam čitao o faznim prelazima stakla, namerno provezem tim putem. Zbog misterije stakla.
U čemu se sastoji ta misterija? Najprostije rečeno, nije sasvim jasno zašto se molekuli silicijum dioksida (ili nekog drugog materijala, a njih ima veoma mnogo, i organskih i neorganskig) prilikom formiranja stakla poređaju nepravilno. Ako bi se taj mehanizam razumeo, onda bi to imalo velike praktične primene u tehnologiji, biologiji, medicini, itd. Recimo, amorfni kristali se lakše rastvaraju, jer nisu tako čvrsto vezani, pa bi lekovi pravljeni u ovom obliku bili neuporedivo lakši za korišćenje. Takodje, otkriće bi bilo značajno u industriji gume, koja je polimerski amorfni materijal. U svakom slučaju, uprkos višegodišnjim istraživanjima, odgovor na ovo pitanje nije bio pronađen.
Tek je nedavno napravljen značajan iskorak u dobrom pravcu. Naime, ustanovljeno je da se prilikom hlađenja staklastih tečnosti neki delovi tečnosti brže usporavaju a neki sporije. Drugim rečima, dok se u nekim delovima tečnosti kinetička energija molekula dovoljno smanjila da sile hemijskog vezivanja uspevaju da ih nadvladaju u kretanju, na drugim mestima se to još nije desilo. Prelazak u čvrsto staklo nije homogen kroz celu tečnost - neki delovi tečnosti očvrsnu dok su drugi još pokretni. Na taj način se ova nehomogenost i neregularnost kasnije vidi i u formiranom amorfnom kristalu. Ovaj rezultat je objavljen pod naslovom Nonlinear physics: glass transition in plane view . (Taj link je na stranu koja se ne otvara besplatno, ali evo jednog popularnog teksta. Resenje misterije.) Razume se, nova istraživanja u ovom pravcu tek predstoje, ali je ključni deo misterije stakla, čini se, rešen.
Sećajući se svog odlaska od kuće i razmišljajući o svom životu, Laurin brat,Tom, na kraju ‘'Staklene menažerije'', kaže

Spustio sam se niz požarne stepenice poslednji put i od tada išao stopama mog oca, pokušavajući da pronađem u pokretu ono što je izgubljeno u prostoru... zaustavio bih se, ali nešto me je pratilo... prolazio sam pored osvetljenog izloga jedne radnje u kojoj se prodaju parfemi. Izlog je bio pun obojenih staklenaca, malih providnih flašica nežnih boja, kao delića razbijene duge. I onda, odjednom mi sestra dodirne rame. Okrenem se i pogledam je u oči. Oh, Laura, Laura, pokušao sam da te ostavim iza sebe, ali sada sam ti verniji nego što sam ikada nameravao da budem!

Tako se misterija staklene menažerije razrešava.

Ovu svoju dramu Vilijams je napisao 1945. godine, kada mu je bilo 34 godine. Za par nedelja (24. februara 1983) biće 26 godina od njegove smrti. Zadavio se zatvaračem za staklenu flašicu iz koje je sipao kapi za oči ležeći u krevetu.

 



Komentari (154)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alpeot alpeot 22:39 04.02.2009

Odlican tekst, kao i obicno.

Fizika cvrstog stanja i nelinearna fizika na delu. Mislim da imamo zajednickog prijatelja kome bi se ovaj tekst mogao dopasti, preporucicu mu da poseti blog.
nsarski nsarski 22:42 04.02.2009

Re: Odlican tekst, kao i obicno.

alpeot
Fizika cvrstog stanja i nelinearna fizika na delu. Mislim da imamo zajednickog prijatelja kome bi se ovaj tekst mogao dopasti, preporucicu mu da poseti blog.

Hvala:)
Ovo za glass transitions je stvarno bio proboj.
alpeot alpeot 22:49 04.02.2009

Re: Odlican tekst, kao i obicno.

nsarski

Ovo za glass transitions je stvarno bio proboj.


Da, prisustvo dinamickih heterogenosti je zapravo krucijelni faktor u razumevanju glass transitions.
ivana23 ivana23 22:42 04.02.2009

***

nsarski nsarski 22:46 04.02.2009

Re: ***

ivana23

Thx! Bas tako je i ja zamisljam.
ivana23 ivana23 22:51 04.02.2009

Re: ***

ivana23 ivana23 22:59 04.02.2009

Re: ***

constrictoria92 constrictoria92 22:51 04.02.2009

Evo još jedne životinjke

koja je izumrla (il' polako izumire) u modernom svetu:



Hvala na pojašnjenju apropo debljine stakla.
Kod tebe uvek naučim nešto novo...
nsarski nsarski 23:02 04.02.2009

Re: Evo još jedne životinjke

constrictoria92
koja je izumrla (il' polako izumire) u modernom svetu:



Hvala na pojašnjenju apropo debljine stakla.
Kod tebe uvek naučim nešto novo...


Postoji poznata Chihuly basta i kolekcija skulptura pravljenih od stakla. Obavezno posetiti Chihuly, vredno je truda.

zeks92 zeks92 23:05 04.02.2009

lepo...

...zivot kao staklo: od molekula do ljudi i sudbina...
nsarski nsarski 23:11 04.02.2009

Re: lepo...

zeks92
...zivot kao staklo: od molekula do ljudi i sudbina...

U neku ruku jeste. Staklo je kompleksan sistem...
Milan Novković Milan Novković 11:47 05.02.2009

Re: lepo...

...zivot kao staklo

U staklastom telu staklast duh :)

dunjica dunjica 12:00 05.02.2009

Re: lepo...

U staklastom telu staklast duh :)



Miodrag Bogdanovic Miodrag Bogdanovic 23:13 04.02.2009

Hvala.

Kakvo osveženje je čitati ovakav tekst, temu... odmor za dušu!

Može jedno laičko pitanje? :)
Da li bi ovi naučni proboji mogli dovesti do nekog i ako da, do kakvog napretka u oblasti optike? Savršenija sočiva, objektivi... i sl.?
nsarski nsarski 23:15 04.02.2009

Re: Hvala.

Da li bi ovi naučni proboji mogli dovesti do nekog i ako da, do kakvog napretka u oblasti optike? Savršenija sočiva, objektivi... i sl.?

Zasto laicko?!
Inace, siguran sam da mogu - znas, kad se sasvim razume mehanizam prelaza, onda covek zna sta da radi da bi manipulisao njime. Mozes da ubacis nove komponente, odredjenih karakteristika (mislim na sastojke), i da proizvedes nova stakla.
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:45 04.02.2009

Manje poznato

od rogaškog kristala, ali starije, robusnije i sa odsevom starih šuma je pohorsko staklo, koje su pravile staklarije na Pohorju - pohorske glažute, koje su pravile staklo od kremenog peska, koga ima puno na upravo na Pohorju, uz dodavanje i soli, koje su dobijali prekuvavanjem pepela dobijenog od listopadnog drveća. Što je pepeo bio prekuvaniji, to je staklo bilo belje...meni se više sviđa ono "manje prekuvano", zelenkaste boje sa primesama dima, "prljavo". U pohorskim glažutama radili su i radnici koji su stizali iz Murana, Češke i Austrije.


nsarski nsarski 23:52 04.02.2009

Re: Manje poznato

Oh, Pcelice, ovo je stvarno umetnost. Uopste, brusenje stakla i razne smese koje se u njega stavljaju se cuvaju kao najveca tajna. To su receppti do kojih se dodlo posle mnogo godina ispitivanja, eksperimentisanja i probanja. Murano stakla su, na primer, cuvena na svetu. Ceski kristali takodje. Ih, ima toga za ceo roman!
ivana23 ivana23 23:57 04.02.2009

***


Air-twist glasses, 1750-60
Jelica Greganović Jelica Greganović 00:02 05.02.2009

Pohorske glažute

Meni se sviđa upravo ovo, "šumsko", kada ga naprave po starim receptima, onda ima nežnu, vilinsku zelenkastu nijansu...i tanko i debelo je lepo...retko se nalazi, ako imaš sreće dobiješ ga u štajerskim krajevima kao poseban poklon...



to šumsko, zelenkasto staklo, "primitivno" je sve ređe, valjda suviše grubo i nečisto u poređenju sa današnjim tehnologijama...ipak, meni je lepše, zaista liči na boju vazduha u gustoj, listopadnoj šumi kada je sunčan dan...
nsarski nsarski 01:30 05.02.2009

Re: Pohorske glažute

to šumsko, zelenkasto staklo, "primitivno" je sve ređe, valjda suviše grubo i nečisto u poređenju sa današnjim tehnologijama..

Staklo se, u principu, veoma jednostavno pravi. Uzmes pesak (nije cudo da je pronadjeno u Egiptu), zgrejes ga do veoma visoke temperature dok se ne istopi. Onda ga ohladis. Veruje se da su prva stakla nastala slucajno - udarom groma ili u vulkanima. Posle su ljudi naucili da ga prave sami na vatri. Otud i pepeo, pretpostavljam.
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:40 05.02.2009

Drvo u

staklu

palilula92 palilula92 23:36 04.02.2009

preporuka

Dragi profesore,

Pre neki dan me je muz ubedivao da je staklo tecnost, sad sam se naoruzala. Nadrljao je kad dode kuci. Hvala na tekstu.
nsarski nsarski 23:42 04.02.2009

Re: preporuka

Pre neki dan me je muz ubedivao da je staklo tecnost, sad sam se naoruzala. Nadrljao je kad dode kuci. Hvala na tekstu.

Haaahaaaaa! Oh, be gentle, molim te, nemoj da sokiras coveka!
U stvari, dugo se mislilo da je staklo tecnost. Sada se tako ne misli....
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:06 05.02.2009

Re: preporuka

U stvari, dugo se mislilo da je staklo tecnost. Sada se tako ne misli....

Ех, ко зна где ће нас та превртљивица – мисао, још одвести...
nsarski nsarski 00:19 05.02.2009

Re: preporuka

Ех, ко зна где ће нас та превртљивица – мисао, још одвести...

Sve je to na staklenim nogama, moj Predraze....
ivana23 ivana23 23:43 04.02.2009

***


Glass Blowers, from "Tractatus de Herbis" by Dioscorides
Artist: French School
hogubadagri hogubadagri 23:45 04.02.2009

n

Ne znam da li ima veze sa temom, ali sam negde gledao za ovaj novi najveci avion da su umesto aluminijuma na nekim delovima koristili mreze ispletene od jako tankih vlakana stakla jer se ispostavilo da je tvrdje i lakse. Gadjali su djuletom mase 1 kilogram brzinom od 300 kmh i nije ga probilo a nije deblje od milimetar. Interesuje me ako znate da li na tko tankom vlaknu ne dodje do izrazaja amorfnost ili je u pitanju nesto drugo. pozdrav
nsarski nsarski 00:15 05.02.2009

Re: n

Ne znam za to. Znam, medjutim, da se oklopi za vojna vozila cesto prave od keramike (kao i na spejs satlu - zbog velike otpornosti na toplotu) a keramika je amorfni materijal.
palilula92 palilula92 00:33 05.02.2009

Re: n

u gradevinarstvu se prave materijali, mesavina betona i stakla
-glass fiber reinforced concrete
dexter92 dexter92 23:48 04.02.2009

staklo

Ovde je reč o jednom te istom materijalu koji se hladi različitim brzinama. Sa vodom je to drugačije - bez obzira kojom brzinom hladili vodu, ona uvek počne da se ledi na tačno nula stepeni Celzijusa.

Nedavno sam procitao da su kapljice ledene kise na temperaturi nizoj od 0C i da se zbog toga prilikom kontakta sa tlom odmah formiraju led.Kako je to moguce (ako je tacno)?
I jos jedno pitanje.Zasto je staklo providno? Zasto je voda providna?Ili pleksiglas? Zasto su neki materijali providni , a neki nisu?
Unapred zahvalan :)
nsarski nsarski 00:06 05.02.2009

Re: staklo

Nedavno sam procitao da su kapljice ledene kise na temperaturi nizoj od 0C i da se zbog toga prilikom kontakta sa tlom odmah formiraju led.Kako je to moguce (ako je tacno)?

Moguce da je tacno. Ako je ledena kis prehladjena tecnost, onda je to prvo objasnjenje koje mi pada na pamet. Naime, da bi se stvorio kondenzat (kapljica vode u vodenog pari, led u vodi) potrebno je tzv. jezgro kondenzacije - obicno je to neka necistoca u atmosferi. Moguce je da takve kapi stignu do zemlje prehladjene jer se jos nisu lristalisale, i onda se na zamlji, u dodiru sa necistocama kristalisu. Ja sam jednom napisao blog o tome Led sneg i kosmicka prasina

Inace, materijali kao sto je led, staklo, itd., su providni zato sto elektroni u takvom materijalu ne mogu da apsorbuju foton (svetlost) koja ga udari. Naime, elektroni u kristalima mogu da prime samo odredjene energije (ili frekvencije). Ovo je posledica neke zesce kvantne mehanike, ali nije mnogo vazno - treba samo da zapamtis da elektron u kristalu moze da primi samo neke frekvencije. Ako su te frekvencije fotona "neprihvatljive" foton prodje na drugu stranu i onda je materijal "providan". Obicna stakla su, na primer, nepropusna za ultraljubicastu svetlost, ali vidljivi spektar propustaju.
alpeot alpeot 00:31 05.02.2009

Re: staklo

dexter92
Zasto je staklo providno? Zasto je voda providna?Ili pleksiglas? Zasto su neki materijali providni , a neki nisu?Unapred zahvalan :)


Bela svetlost, ona sveprisutna oko nas, koja dopire sa Sunca, predstavlja zapravo miks svih mogucih boja – svih vidljivih talasnih duzina. Buduci da smo mi kao vrsta "odrasli" uz suncevu svetlost koja je za nas prirodna, neutralna, svakodnevna svetlost, nazvali smo je "belom", recju ciji je koren u indo–evropskoj reci koja je znacila nesto "bljestavo" ili "svetlo", tj. nesto apsolutno bez boje. Dakle, bela svetlost je svetlost bez boje – za ljudsko oko.

A onda, 1666. godine Njutn je otkrio da je tu neutralnu svetlost moguce razloziti na spektar obojenih komponenti i to jednostavnim njenim propustanjem kroz trouglasto parce stakla – staklenu prizmu. Zatim je dokazao da sve te boje stvarno postoje u originalnoj beloj svetlosti: projektovao ih je na zid i uverio se da se njihovom kombinacijom stvarno dobija bela svetlost.

Njutn je bio ubedjen da je ideja da citav spektar (on je i izmislio tu rec), ili dugine boje, podeli u sedam kategorija koje ce biti analogne sa sedam muzickih tonova u jednoj oktavi. Za svoje kategorije boja odabrao je crvenu, narandzastu, zutu, zelenu, plavu, indigo, i ljubicastu. Nazalost, i danas, tri i po veka kasnije, u skolama ucimo da "duga ima sedam boja" – mada niko nikada nije video tu "indigo" boju.

U stvarnosti, u suncevoj svetlosti postoji beskonacan broj boja – i vidljivih i nevidljivih ljudskom oku, bas kao sto postoji beskonacan broj muzickih tonova. Promenimo li talasnu duzinu svetlosti ili zvuka za samo jedan infinitezimalni iznos dobicemo novu boju ili ton, bez obzira da li mi to mozemo da detektujemo ili ne. Na primer, postoje desetine razlicitih nijansi onoga sto mi nazivamo "crvenom bojom", a taj broj je limitiran jedino (ne)sposobnoscu naseg oka da razlikujemo vise. Negde sam procitao da je ljudsko oko u stanju da razlikuje oko 350.000 razlicitih nijansi boja. (Bas se pitam ko je to brojao...)

Beli predmet, za razliku od bele svetlosti, jeste beo zbog toga sto on, kada bela svetlost padne na njega (obasja ga), potpuno reflektuje milijarde boja nazad ka nasem oku, bez ikakve promene sastava te mesavine. Posto njegovi molekuli ne apsorbuju vidljivu svetlost, nama izgleda kao da je predmet iste "boje" kao svetlost koja pada na njega: mi smo se dogovorili da je zovemo "belom". Predmet nema svoju sopstvenu boju.

Ali obojeni predmeti imaju svoju sopstvenu boju. Njihovi molekuli selektivno apsorbuju odredjene boje (talasne duzine) iz sunceve svetlosti, a vracaju sve ostale kao jedan izmenjeni zajednicki miks.

Sneg je, na primer, beo zato sto njegovi molekuli reflektuju ka nama sve boje iz sunceve svetlosti koja ga obasjava. Ne apsorbuje nijednu odredjenu boju. Ali sta je sa tecnom vodom? Ona ima isti hemijski sastav kao i sneg, zar ne? Tecna voda je slab "reflektor". Ako je zrak svetlosti pogodi pod pravim uglom, skoro sva svetlost prolazi kroz nju – "busi " je – i skoro nista se ne odbija nazad. Drugim recima, tecna voda je providna. A posto se prakticno nijedna talasna duzina svetlosti ne odbija ka nasem oku, nema ni beline.

Sto se tice stakla.. Na primer, metali imaju slobodne elektrone, pa zato reflektuju najveci deo svetlosti. Dielektrici ( u koje spada i staklo), nemaju slobodne elektrone, pa dolazi do slabijeg perturbovanja elektrona u atomima (elektroni su prilicno cvrsto vezani za jezgro) i oni reflektuju samo deo incidentnog talasa (naravno, vazno je i da li staklo u sebi ima necistoca ili ne). Generalno, transparentne supstance ne apsorbuju zracenje u vidljivom delu spektra.





dexter92 dexter92 01:42 05.02.2009

Re: staklo

Ovo je posledica neke zesce kvantne mehanike, ali nije mnogo vazno - treba samo da zapamtis da elektron u kristalu moze da primi samo neke frekvencije. Ako su te frekvencije fotona "neprihvatljive" foton prodje na drugu stranu i onda je materijal "providan".

Hvala na odgovoru iako je malo u stilu onog vica "Na'rani svinje i ne pritiskaj dugmice" :)
Plus dodatno sam googlao pa su mi stavri (cini mi se) nesto jasnije...

@Alpeot, takodje hvala na opsirnom odgovoru...
pape92 pape92 03:24 05.02.2009

Re: staklo

Ovu "pojavu" najviše volim na blogovima nsarskog. Neko nešto nekog pita, i onda neko odgovori, i sve super: sad znamo zašto je staklo providno, ili zašto je sneg beo.
Preporuka uz muzičku numeru,
Dr M Dr M 09:31 05.02.2009

Re: staklo

Njutn je bio ubedjen da je ideja da citav spektar (on je i izmislio tu rec), ili dugine boje, podeli u sedam kategorija koje ce biti analogne sa sedam muzickih tonova u jednoj oktavi. Za svoje kategorije boja odabrao je crvenu, narandzastu, zutu, zelenu, plavu, indigo, i ljubicastu. Nazalost, i danas, tri i po veka kasnije, u skolama ucimo da "duga ima sedam boja" – mada niko nikada nije video tu "indigo" boju.


Da li je moguce da je Njutn imao neki oftalmoloski problem, astigmatizam npr., ili mu se dopala analogija sa oktavom- a nije mogao da vidi sedmu boju- UV ili IC?

U svakom slucaju, hvala na objasnjenjima, samo sam se malo strecnuo kad sam shvatio koliko je vremena proslo od ispita iz fizike
alpeot alpeot 15:57 05.02.2009

Re: staklo

Dr M
Da li je moguce da je Njutn imao neki oftalmoloski problem, astigmatizam npr., ili mu se dopala analogija sa oktavom- a nije mogao da vidi sedmu boju- UV ili IC?U svakom slucaju, hvala na objasnjenjima, samo sam se malo strecnuo kad sam shvatio koliko je vremena proslo od ispita iz fizike


Dobra pitanja postavljate. Vidite, spektar elektromagnetnog zracenja predstavlja opseg svih mogucih frekvencija elektromagnetnog zracenja. Svetlost koju mi mozemo videti predstavlja samo mali deo elektromagnetnog spektra. Duga, na primer, pokazuje opticki (vidljivi) deo spektra (izmedju 380 nm i 760 nm), a kada biste mogli da vidite infracrvenu svetlost, ona bi bila locirana neposredno iza crvenog kraja optickog dela spektra (ultraljubicasta svetlost bi bila locirana neposredno iza ljubicastog kraja optickog dela spektra). Kao sto mozete da vidite samo mali deo elektromagnetnog spektra, tako mozete da cujete samo mali deo zvucnih frekvencija - na taj nacin se priroda postarala da ne mozemo cuti strujanje krvi kroz sopstveno telo, ili otkucaje sopstvenog srca.


Dušan Maljković Dušan Maljković 16:09 05.02.2009

Re: staklo

na taj nacin se priroda postarala da ne mozemo cuti strujanje krvi kroz sopstveno telo, ili otkucaje sopstvenog srca.


Uh kakav zaostatak teleološkog mišljenja u nekom ko pretenduje da bude naučan do kraja. "Priroda se pobrinula" -- jel to neki "inteligentni dizajn"?

Borba protiv religije očigeldno može da ide samo religijom tj. zastupanjem drugog religioznog stanovišta. Nije, dakle, Bog uredio stvari da najbolje funkcionišu, nego je to učinila Priroda, s tim što je takav teleološki dizajn upravo teološki par excellence: pa zar niej svjedno stoji li "Priroda" ili "Bog"?

Jednom ćete razumeti: pravi naučni stav u fuizici počinje tezom: PRIRODA NE POSTOJI. Postoji samo objekti konstruisani unutar fizičke nauke kojima se ona bavi -- njihovim međusobnim kvantitativno/kvalitativnim odnosima (Heisenberg insistira da o entitetima unutar kvantne mehanike mislimo kao o matematičkim, ne fizičkim) -- i posebni domeni kojima oni pripadaju, ali ne postoji nikakvo harmonično jedinstvo, nekakva apstrakcija PRIRODE u fizičkoj nauci. To se pojavljuje, naime, samo u te(le)ologiji.
alpeot alpeot 16:21 05.02.2009

Re: staklo

Dušan Maljković
"Priroda se pobrinula" -- jel to neki "inteligentni dizajn"?


Ne, to je Darvin. Uzgred, da li znate za sta je tacno Heisenberg dobio Nobelovu nagradu?

Naravno, i molba da me postedite lakanovskih besmislenih pricica. Ili mozda hocete da udjemo u diskusiju o prirodi i stvarnosti? Ucinicu vam plaisir.
Dušan Maljković Dušan Maljković 16:38 05.02.2009

Re: staklo

Hahahaha, kakav sad Lacan? Prvo vam se kod Darwina tj. teorije evolucije priviđa nekakav inteligentni dizajn, a nakon toga vidite "lakanovsko metatrućanje" u onome što jpišem, mada sam vam odgovorio sa pozicija anglosaksonske filozofije nauke, koja teško da se može okvalifikovati kao (bitno) lakanovska. Drugo, vaša ekstremna netolerancija spram kritike opasno zaudara -- predstavljate se ovde kao lučonoša nekakve prosvećene inteligencije, a kada vam se nešto ospori reagujete kao verski fanatik: diskvalifikacijama i propitivanjem. Ne, ja ovde nisam na vašem času i možete da me pitate, ali ne možete da me ispitujete. Ni o Heisenbergu ni o bilo čemu drugom. Njegov stav sam vam naveo prema njegovoj intelektualnoj autobiografiji "Fizika i metafizika", pa izvolite pronađite taj deo ako taj njegov stav držite loše prenetim ili već kakvim.

Jedino gde se Lacan zaista odnosi na vas jeste u tvrdnji da ste, kao naučni fanatik (koliko smo do sada imali priliek da vidimo vaše poznavanje nauke je na proširenom nivou srednje škole, a daleko ozbiljniji naučnici kao Ćirković i nsarski već su nastupali protiv vas), zapravo i duboki vernik i teolog.

Mir Božji, alpeotov diskurs se rodi!
alpeot alpeot 16:48 05.02.2009

Re: staklo

Dušan Maljković
Hahahaha, kakav sad Lacan? Prvo vam se kod Darwina tj. teorije evolucije priviđa nekakav inteligentni dizajn, a nakon toga vidite "lakanovsko metatrućanje" u onome što jpišem, mada sam vam odgovorio sa pozicija anglosaksonske filozofije nauke, koja teško da se može okvalifikovati kao (bitno) lakanovska. Drugo, vaša ekstremna netolerancija spram kritike opasno zaudara -- predstavljate se ovde kao lučonoša nekakve prosvećene inteligencije, a kada vam se nešto ospori reagujete kao verski fanatik: diskvalifikacijama i propitivanjem. Ne, ja ovde nisam na vašem času i možete da me pitate, ali ne možete da me ispitujete. Ni o Heisenbergu ni o bilo čemu drugom. Njegov stav sam vam naveo prema njegovoj intelektualnoj autobiografiji "Fizika i metafizika", pa izvolite pronađite taj deo ako taj njegov stav držite loše prenetim ili već kakvim.Jedino gde se Lacan zaista odnosi na vas jeste u tvrdnji da ste, kao naučni fanatik (koliko smo do sada imali priliek da vidimo vaše poznavanje nauke je na proširenom nivou srednje škole, a daleko ozbiljniji naučnici kao Ćirković i nsarski već su nastupali protiv vas)), zapravo i duboki vernik i teolog.Mir Božji, alpeotov diskurs se rodi!


Maljkovicu, neko je ovde vec postavio pitanje da li vas vise neko ozbiljno shvata - ja na to pitanje necu odgovoriti, ali odgovor naslucujete i vi sami. Nije Milan "nastupao" protiv mene, imali smo sasvim normalnu razmenu misljenja (u nauci je to sasvim redovna pojava), a pitanje o Hajzenbergu sam vam postavio zato sto tvrdite da (navodno) poznajete konstrukciju matricne reprezentacije kvantne mehanike. Naravno da o tome pojma nemate, ali se pozivate na druge izvore, kada vi vec o tome nemate nista da kazete.

Sto se filozofa nauke tice, secam se Hokingove price o imaginarnom vremenu i njegovom sukobu sa tim dosadama. Nije da me vasa bockanja preterano uzbudjuju, niti vase kvalifikacije o mom znanju (malo znacajniji umovi od vaseg imaju priliku da to znanje procene, tako da se ne brinete previse) uzimam za ozbiljno.

Uzgred, na Fizickom Fakultetu u Beogradu predavanja drzi jedan profesor (izuzetno ozbiljan naucnik, svetskog glasa), koji svaki svoj cas zapocne recenicom: "Dobro, da se dogovorimo - postoji samo fizika, i nista vise." Verujem da bi ga zabolela tvrdnja da je "naucni fanatik".
Dušan Maljković Dušan Maljković 17:07 05.02.2009

Re: staklo

A ja ču vas sada pitati na najbanalnijem i najelementarnijem noivou -- ako me držite irelevantnim i ne shvatate ozbiljno -- za razliku od obojice navedenih kolega -- onda treba da objasnite zašto mi uporno odgovarate? Jer, ako ste tako ravnodušni i distancirani, onda čemu ova prepiska? Možda je sve, naravno, stvar vaše sujete, potrebe da nekom odgovorite i sl, ali to vas onda u stvari još dublje diskvalifikuje, bar što se mene tiče. Ne kao intektualca, nego kao osobu, da razjasnim.

Nisam tvrdio da Heisenberga poznajem u tančine (posebice ne njegov rad za koji je dobio Nobela), naveo sam jednu njegovu tezu i iza te teze stojim u smislu da mi se čini plauzibilnom i da je Heisenberg to tvrdio. A što se vašeg poznavanja filozofije nauke tiče, vidim da je ne poznajete uopšte i da je olako, kao i sve ostalo o čemu blage veze nemate, diskvalifikujete tako što se "sećate nekakve priče". Zanimljiv naučni, argumentovani pristup u kome, btw, otpisujete upravo mnoge od vodećih fizičara XX veka, svakako one najveće kao što su Einstein i Heisenberg (da ne napominejm ostale) koju su se takoše bavili filozofoijom nauke/fizike i čiji su radovi u toj oblasti i dalje od prvorazrednog značaja. Da li vam je poznat naslov, npr, "Fizika i filozofija"? Ili je otac kvantne mehanike još jedan od Hockingovih dosada?

Nisam tvrdio da vaše znanje niej već od onog što sam naveo, već da je za sada pokazano samo do granice koju sam ustvrdio. Ono što me daleko više zabrinjava jeste vaš govor o stvarima o kojima ništa ne znate, nerazumevanje teorije evolucije i upisivanje u nju neklakve "prirodne te(le)ologije i opšta netolerancija i isključivost, u kojoj ni funadamentalni spor sa vašim kolegama ne možete da prepoznate takvim, već ga proglašavate "uobičajenom razmenom mišljenja". Koliko ej meni poznato, Ćirković je čovek koji stalno ističe potrebu i značaj filozofskog obrazovanja i stoji upravo na poziciji suprotnoj vašoj, fanatičnoj i neupućenoj.
alpeot alpeot 17:38 05.02.2009

Re: staklo

Dušan Maljković


Ja ne odgovaram vama, ja se sporim s vasim argumentima. Vi me kao licnost uopste ne interesujete, tako da tu mozete biti mirni (a za vase opservacije o meni kao coveku, mom egu ili sujeti, znate sta, pogledajte se u ogledalu).

U raspravi s Milanom sam vec napisao - sva nasa culna opazanja - realne stvari koje vidimo sopstvenim ocima - mogu se smatrati za neopovrgnute hipoteze o svetu, podlozne promeni. Onda sam naveo primer Nekerove kocke. Ravna povrsina, iscrtana olovkom na papiru, kompatibilna je s dve "hipoteze" o stvarnosti. Dakle, vidimo kocku koja se posle nekoliko sekundi preklopi u drugaciju kocku, a onda nazad u prvu kocku i tako dalje. Mozda podaci dobijeni preko cula samo potvrdjuju ili poricu mentalne "pretpostavke" o onome sta se oko nas zbiva. To je zaista interesantna teorija; takvo je i filozofsko zapazanje da se nauka razvija kroz prihvatanje i odbacivanje hipoteza, pa odatle i analogija medju njima. Ovakav nacin razmisljanja - da su sva nasa zapazanja samo hipoteticki modeli formirani u mozgu - moze izazvati opravdanu bojazan da ce nasi potomci slabo razlikovati stvarnost i iluziju, posto ce njihovim zivotima jos vise dominirati racunari sposobni da generisu sopstvene zivopisne modele. I bez uranjanja u visokotehnoloske svetove virtuelne stvarnosti, vec znamo da je nasa cula lako prevariti. Ako nam nedostaje skepticnog uporista u realnosti, madjionicari mogu da nas ubede kako se desava nesto natprirodno. Ali, i tu su madjionicari oprezni: medijumi i mistici koji imaju tu srecu da nastupe pred naucnicima, navesce glavobolju kao izgovor ako cuju da u prvom redu sedi ceta profesionalnih madjionicara. Nijedan pravi naucnik nema razloga za strepnju ako mu sumnjicavi madjionicar viri preko ramena.

Sto se kvantne mehanike tice, ona se u tolikoj meri razlikuje od nasih predosecaja, da ponekad izgleda kako se fizicari bore s ludilom. Drugim recima, od nasih umova se trazi da verujemo kako se pojedinacni kvant ponasa kao cestica pri prolasku kroz jednu rupu umesto kroz drugu u cuvenom Young-ovom eksperimentu, ali da se istovremeno ponasa kao talas u interferenciji s nepostojecom kopijom samoga sebe, ako je otvorena druga rupa kroz koju bi ta nepostojeca kopija mogla proci (kada bi postojala). To toliko prkosi zdravom razumu, da je cuveni Ricard Fajnman rekao: "Slobodno mogu izjaviti kako niko ne razume kvantnu mehaniku". Ipak, potvrdjena su mnoga predvidjanja na kojima je testirana kvantna teorija, s tako neverovatnom preciznoscu da ju je sam Fajnman uporedio s preciznoscu koja bi se postigla merenjem rastojanja izmedju NY i LA tacno u debljinu jedne vlasi kose.

Drugo, zasto podmecete? Gde sam ja to teoriji evolucije pripisao osobine inteligentnog dizajna? Da li mozda recima "Priroda se postarala"? Kao da za tu formulaciju niste nikada culi, pa ste se sada, cepidlaceci, uhvatili za to, bez ikakvog razloga? Cinjenica je da ljudsko uho cuje zvuk u tacno odredjenom opsegu frekvencija, a da je taj opseg drugaciji, mogli bismo cuti strujanje krvi kroz sopstvene krvne sudove (ne verujem da bi vam to bas bilo prijatno). Da li je to ID? Ne, ljudsko uho je evoluiralo. Kao i svaki drugi organ.

A, da... Vi ste "ustvrdili granicu mog znanja"? Kako to, molim vas? Tako sto lose resavam povrsinske integrale II vrste ili ne znam nista o Hilbertovim prostorima? Teoriji grupa?

Iskreno, spram velicanstvenih tajni svemira, puko intelektualno blebetanje pseudofilozofskih pozera nije vredno paznje odrasle osobe.
Dušan Maljković Dušan Maljković 19:10 05.02.2009

Re: staklo

A vi ste, dakako, primer odrasle osobe koja se eto uključuje u polemiku sa nekim ko mu je potpuno irelevantan i koga prethodno vulgarno ad hominem diskvalifikuje? Zaista zrelo ponašanje, nema šta. (Zaboravili ste da odgovorite na ovaj problem -- zašto ulazite u raspravu sa mnom, ako vaša sujeta nije dotaknuta tj. zašto trošite vaše dragoceno vreme na dijalog sa nekim vama nebitnim i "intelektualno blebetajućim"?)

Nisam siguran da razumem vašu poziciju "skeptičkog realizma" -- stvari koje vidimo su hipoteze koje prihvatamo, a koje je moguće oboriti? Prvo, postoji razlika između hipoteze i stvari, a vi je ovde ne pravite, nego stavljate znak jednakosti, kao što postoji problem opažanja nekih objekata o kojima govori fizika: kako čulno opaziti elektron, na primer? Te probleme Heisenberg izbegava, već sam vam i rekao kako, a njegova pozicija u nauci bila bi suprotna vašoj -- on pokušava da se odvoji od nesigurne opservacije koja je ponekad sasvim neupotrebljiva i da se pozabavi, s jedne strane empirijskim podacima dobijenim merenjem, kao i matematičkom konceptualizacijom tih podataka u relativno koherentnu eksplanatornu celinu zvana "kvantna mehanika". Otuda, ulogu "čulnog prijema" preuizmaju instrumenti, a posao naučnika je da rezulatet tih instrumenata interpretira -- zato, izmešu ostalog, i imamo nesaglasne interpretacije kvantne mehanike i onu dominantnu, kopenhagenšku. Interpretacija, u vidu matematičke teorije, opet mora dati tačna emprijska predviđanja i time se krug zatvara, kao što daje i neki vrstu odgovora na pitanje "zašto" dajuči precizne odgovore na nizove pitanja "kako". Odgovor na pitanje zašto tela padaju na zemlju nalazi se u privlačnom dejstvu gravitacione sile koja uvek već deluje između dva ili više tela određene mase. Ali, gravitaciona sila, da bi bila naučno validna, mora biti prethodno matematički opisana i merljiva. Otuda i čuvena Newtonova jednačina, i posledično izvedeno/izračunato g kao 9,81m/(s*s).

Što se tiče razumevanja kvantne mehanike mislim da grešite. I teorija relativiteta je izazivala slične probleme u samom početku, čak se Einstein šalio da je on jedini koji je razume. Međutim, danas, siguran sam da je mnogi en samo prihvataju, nego i svataju, budući da su se upravo kroz nju osolobodili svojih zdravorazumeskih, uobičajenih "intucija" u vezi sa vremenom i prostorom. To, naravno, zahteva intelektualni napor i rad, kao i svako oslobađanej od predrasuda, ali na tome , je ustalom, zasnovana cela nauka, na borbi upravo protiv konstrukta "zdravog razuma" koji je socijalno uslovljen i koji predtsvalja "uobičajeno" poimanje stvari. Upravo se obrazovanjem i naukom on prevazilazi. I za to nije potrebna kvantna mehanika, dovoljni su sami počeci moderne fizike: večć jedna od osnovnih opservacija o toem da tela padaju istom brzinom na zemlju bez obzoira na njihovu masu protivreči i zdravom razumu i empririjskim podacima na koje se on oslanja: pa zar pero i kamen ne padaju različito brzo, rekla bi takva, bezrazložno likujuća, pozicija. Naravno, znamo da nam treba i vakum kao pretpostavka, ali je činjenica da se do ove hipoteze nije stiglo eksperimentom u vakumu (kasniej je potvrđena i na taj način), što pak otvara čitav deduktivni pristup u filozofiji nauke, kojim se sada ne bih bavio. Poenta je u sledećem: nalazi kvantne emhanike nisu "apsurdni", već "paradoksalni", ako paradoks razumemo sukob sa našim uobičajenim mentalnim koneptualizacijama stvarnosti. Paradoski se razrešavaju novim teroijama koje bolje opbjašnjavaju određeni fenomen u svom teorijskom okviru, a naše razumevanje upravo se pomera na takvim primerima, kada sama stvarnost "zaškripi" -- poznat vam je primer perihela Merkura čije pomeranje nije mogla da objasni klasična mehanika, ali je uspešno objasnila relativistička. To nije bio samo još jedan empirijski prilog potvrdi Eisnteina, već i pokazatelj da se ne mora uvoditi niz ad hoc hipoteza da bi se spasavala stara teorije, i da nova daleko elegantnije objašnjava daleko širi krug fenomena u svom domenu.

Što se tiče vaše teze o Darwinu i teoriji evolucije, ja ne sporim da vi teoriju poznajete, ja sporim da je vaše razumevanje pogrešno u smislu da je obojeno te(le)ološkim slojem koji o prirodi govori kao o onoj koja nešto stvara da bi čoveku omogućila ovo ili ono. Takav govor nije vama svojstven, on je, nažalost, uobičajena pogrešna interpretacija. To da mi ne čujemo naše srce i da je to rezultat evoclucije zahteva dokaze koje vi u kontekstu te teorije niste izložili -- već ste se pozvali na to da takva osobina našeg uveta ne bi bila prijatna za nas same, te da je ono evoluiralo u smeru nečujnosti. Ali, ja u tom duhu mogu da pitam sledeće -- a kako znate da srce niej evoluiralo ili zašto mi kao vrsta nismo evoluirali tako da nam čujnost našeg srca ne smeta? Jasno je da se zapetljavate u pseudonaučne interopretacoije i da ovo niej put, ni način na koji treba shvatiti evolucioni tok. Uostalom, ako tvrdite da se "priroda postara", onda je ovo postarala -- kao nekakva dobra majka -- sporno koliko i ono "priroda". Jer, pitaću vas -- ŠTA JE PRIRODA? Sigurna sam da čete, kao mi uopšte odgovorite, imati poteškoća da je odredite na minilano precizan način. Takođe, podsetiću vas da se ni jedna nauka ne bavi PRIRODOM kao svojim objektom, pa ni PREDMETOM (u prirodi), već se bavi nekim univerzalnim svojstvom kao svojim konceptom koji se može primeniti na predmete tj. prirodu -- uzmite primer MASE (ona ne postoji "stvarno" kao nekakv objekat, već kao osnovna fizička veličina koju kao svojstvo poseduju svi materijalni predmeti). Oređenje prirode, dakle, spada u metafizičko-ontološku regiju i sa naukom u DIREKTNOM smislu nema nikakev veze -- PRIRODA NE POSTOJI, već sam vam pregnatno rekao, temeljni je postulat prirodnih nauka.

Što se granice vašeg znanja tiče, ja je zaista ne poznajem. Ja sam konkretno govorio o onome što pokazujete na blogu, a to je prošireno znanje srednje škole. Uostalom, eksperiment koji navodite je opšte mesto udžbenika za srednju školu. To, samo po sebi, niej uopšte loše, nego je problem vaša prepotentna pretencioznost da budete nekakav neprikosnoveni glas naučnog razuma, a da demobnstrirate ZA SADA elementarno znanje uz puno grešaka i pogrešnih interpretacija.
nsarski nsarski 19:10 05.02.2009

Re: staklo

pape92
Ovu "pojavu" najviše volim na blogovima nsarskog. Neko nešto nekog pita, i onda neko odgovori, i sve super: sad znamo zašto je staklo providno, ili zašto je sneg beo. Preporuka uz muzičku numeru,

Ovo je sjajno, pape! Jel' to neki "zvanican" instrument, ili je covek sam konstruisao za svoju dusu?
radojicic92 radojicic92 19:49 05.02.2009

Re: staklo

nsarski
pape92
Ovu "pojavu" najviše volim na blogovima nsarskog. Neko nešto nekog pita, i onda neko odgovori, i sve super: sad znamo zašto je staklo providno, ili zašto je sneg beo. Preporuka uz muzičku numeru,

Ovo je sjajno, pape! Jel' to neki "zvanican" instrument, ili je covek sam konstruisao za svoju dusu?

hehe pape ga bas iskopao, staklena harmonika, opravio Benjamin Franklin
ima i ova kafanska verzija





alpeot alpeot 19:52 05.02.2009

Re: staklo

Dušan Maljković


Ok, ja zaista ne znam sta da odgovorim na ovu masu stvari (pominjete objasnjenje perihela Merkura, sto je u redu, kao jedan bitan fenomen koji je objasnila OTR), mislim da tu preveliko objasnjenje nije ni potrebno.

Sta je priroda? Evo sta vi kazete: "PRIRODA NE POSTOJI, već sam vam pregnatno rekao, temeljni je postulat prirodnih nauka." Temeljni je postulat prirodnih nauka da priroda ne postoji? Sto se mase tice - ni ona stvarno ne postoji? A po Ajnstajnu, sta to zakrivljuje 4D prostorvreme Minkovskog? Verovatno je i Higgs-ovo polje iluzija (mada, priznajem, cekamo eksperimentalnu potvrdu)?

Evo sta o prirodi kaze Stiven Dzej Guld: "Svetkovacu u cast raznolikosti prirode."

A ovo:

To da mi ne čujemo naše srce i da je to rezultat evoclucije zahteva dokaze koje vi u kontekstu te teorije niste izložili -- već ste se pozvali na to da takva osobina našeg uveta ne bi bila prijatna za nas same, te da je ono evoluiralo u smeru nečujnosti.


Maljkovicu, ja nisam govorio o osobini naseg "uveta" (ili uha, kako bi rekli oni koji su nekada malo i zavirili u pravopis). Ja sam samo konstatovao cinjenicu da mi ne cujemo proticanje krvi kroz krvne sudove, niti otkucaje srca. Ako ne verujete meni, pitajte nsarskog kakve bi to posledice imalo. Nisam tvrdio ni da je ljudsko uho evoluiralo u pravcu bescujnosti, samo zato da bi nama bilo bolje. Upotrebio sam jednu kolokvijalnu recenicu, za koju ste se vi zalepili, i pokusavate da je besomucno zlorabite.

Ali, gravitaciona sila, da bi bila naučno validna, mora biti prethodno matematički opisana i merljiva


Merljiva, da. Sto se tice matematickog opisivanja, malo pogledajte u istoriju nauke, kako je Michael Faraday formulisao zakon elektromagnetne indukcije.

Uostalom, eksperiment koji navodite je opšte mesto udžbenika za srednju školu.


Da, i? Isto tako se Young-ov eksperiment pominje u svakom uvodnom kursu kvantne mehanike na fakultetu ili na postdiplomskim studijama. Sta ste tu dokazali? Mozda hocete da pricamo o Vigner-Ekartovoj teoremi ili Lijevim grupama?

nego je problem vaša prepotentna pretencioznost da budete nekakav neprikosnoveni glas naučnog razuma


Podmecete, kao i obicno. Ja samo ovde komentarisem, Maljkovicu, a sta se vama pricinjava, zaista nije moj problem.

Sto se "elementarnog znanja sa PUNO (a ne mnogo?) gresaka" tice, preporucio bih vam da citate sopstvene komentare. Pseudofilozofsko pozerstvo sa nesto malo napabircenog (a opet veoma lose interpretiranog) znanja iz popularnih knjizica. To je sve sto ja u vasim komentarima vidim.

nsarski nsarski 20:05 05.02.2009

Re: staklo

pitajte nsarskog kakve bi to posledice imalo

Ne bih da se mesam u siru diskusiju, ali samo malo o ovome. Ne vidim kakve bi to strasne posledice imalo ako bi culi otkucaje srca. Mi ih ne cujemo jer se zvuk koji srce kucanjem proizvodi atenuira (oslabljuje) prolazeci kroz telo. Nekad, kad srce kuca jako, i to cujemo jer toraks deluje kao rezonantna supljina. Mi zato cujemo sum vazduha kad disemo kroz nos, i to sve vreme, pa nam uopste ne smeta. Ili gutanje pljuvacke, ili zvakanja, ili skgrgut zuba - sve to cujemo ali nisam nikad cuo da se neko na takve stvari zalio lekaru.
Ja uopste ne znam da krv proizvodi sum prolazeci kroz krvne sudove - svakako ne proizvodi sum velike jacine da bi nam i to smetalo. Recimo krvni sudovi kroz lice i gravu su nam najblizi slusnom aparatu, ali nikakvo strujanje se ne cuje. Mislim da nam ne bi smetalo i kad bi ga culi.
alpeot alpeot 20:28 05.02.2009

Re: staklo

nsarski


Hm... Nisam bas siguran. Sta cemo sa jugularnom venom i karotidama? Verujem da bi ti tinitus smetao.
nsarski nsarski 20:35 05.02.2009

Re: staklo

alpeot

nsarskiHm... Nisam bas siguran. Sta cemo sa jugularnom venom i karotidama? Verujem da bi ti tinitus smetao.

Ne znam zasto bi mi smetao. Zatim, ja zaista ne znam da krv pravi zvuk proticuci kroz arterije i vene. Sta je u toj strukturi rezonantno? U krvnim sudovima nema vazduha (znaci nema zapljuskivanja), oni su elasticni donekle. Ne znam. Moracu da se raspitam kod mog drugara koji se time bavi celog zivota - hidrodinamikom (krvodinamikom?) kroz krvne sudove.
alpeot alpeot 20:52 05.02.2009

Re: staklo

nsarski

alpeotnsarskiHm... Nisam bas siguran. Sta cemo sa jugularnom venom i karotidama? Verujem da bi ti tinitus smetao.Ne znam zasto bi mi smetao. Zatim, ja zaista ne znam da krv pravi zvuk proticuci kroz arterije i vene. Sta je u toj strukturi rezonantno? U krvnim sudovima nema vazduha (znaci nema zapljuskivanja), oni su elasticni donekle. Ne znam. Moracu da se raspitam kod mog drugara koji se time bavi celog zivota - hidrodinamikom (krvodinamikom?) kroz krvne sudove.


Da, to je interesantan fenomen. Verovatno si nekada cuo zvuk proticanja krvi kroz krvni sud pri Doppler ultrasonografiji.
pape92 pape92 22:01 05.02.2009

Re: staklo

Ovo je sjajno, pape! Jel' to neki "zvanican" instrument, ili je covek sam konstruisao za svoju dusu?


Ništa manje lud nije ni naziv (osim uobičajenijeg staklena harmonika) za ovaj istrument. Mora kopi-pejst: hydrodaktulopsychicharmonica.

Wikipedia (linkovano) daje detalje. Nikada nisam slušao uživo.
nsarski nsarski 22:27 05.02.2009

Re: staklo

Da, to je interesantan fenomen. Verovatno si nekada cuo zvuk proticanja krvi kroz krvni sud pri Doppler ultrasonografiji.

Da, bas to su mi radili pre 6 meseci na nekom skriningu. Simpaticno i zabavno - pomalo krci. Jos se bolje cuju renalne arterije. Kod slusanja karotidnih arterija, lekar koristi slusalice, a one su amplifikatori zvuka. Slicno se desava i pri ultrazvuku kod trudnica. Sve sto se cuje u takvim situacijama je ili amplifikovano, ili je eho spolja poslatog signala.
Mi, na primer, na trenutnom projektu radimo echogenicity of substantia nigra kod sizofrenicnih pacijenata, i to zvuci interesantno, ali to je samo eho, a ne spontano generisani zvuk. Pogledaj Echogenicity. Uopste, transkranijalna sonografija je jedan od dijagnostickih metoda. Ali, u svim tim sumovima se radi o digitalno amplifikovanom signalu odjeka.
Sve zajedno, ovo nema nikakve veze sa originalnim problemom. Naime, zasto bi bilo tragicno ako bi bili u stanju da cujemo otkucaje srca ili tok krvi? Ako cujemo disanje i slicne fizioloske sumove, ne znam zasto bi nam zvuk srca smetao.
alpeot alpeot 22:41 05.02.2009

Re: staklo

nsarski
Da, to je interesantan fenomen. Verovatno si nekada cuo zvuk proticanja krvi kroz krvni sud pri Doppler ultrasonografiji.Da, bas to su mi radili pre 6 meseci na nekom skriningu. Simpaticno i zabavno - pomalo krci. Jos se bolje cuju renalne arterije. Kod slusanja karotidnih arterija, lekar koristi slusalice, a one su amplifikatori zvuka. Slicno se desava i pri ultrazvuku kod trudnica. Sve sto se cuje u takvim situacijama je ili amplifikovano, ili je eho spolja poslatog signala.Mi, na primer, na trenutnom projektu radimo echogenicity of substantia nigra kod sizofrenicnih pacijenata, i to zvuci interesantno, ali to je samo eho, a ne spontano generisani zvuk. Pogledaj Echogenicity. Uopste, transkranijalna sonografija je jedan od dijagnostickih metoda. Ali, u svim tim sumovima se radi o digitalno amplifikovanom signalu odjeka.Sve zajedno, ovo nema nikakve veze sa originalnim problemom. Naime, zasto bi bilo tragicno ako bi bili u stanju da cujemo otkucaje srca ili tok krvi? Ako cujemo disanje i slicne fizioloske sumove, ne znam zasto bi nam zvuk srca smetao.


Moguce je da si u pravu, mozda ce se ispostaviti da ja gresim. Dobro je da se vratimo na originalno pitanje - a to je da li bi nam sustanje krvi pri prolasku kroz krvne sudove smetalo. Ti znas da je pulsatorni tinitus upravo uzrokovan slicnim problemom - ljudi cuju proticanje krvi. "Bubnja" im u usima, i to u ritmu srca. Prosto polazim od te analogije - ako ljudima smeta pulsatorni tinitus, ako zbog toga traze pomoc neurologa/neurootologa, da li bi nam smetalo da to slusamo kao sistemsku pojavu?

Sto se auskultacije karotida tice, tu lekari traze "bruit", kao znak stenoze. Slicno je i sa renalnim arterijama, samo sto se tu ne moze koristiti stetoskop.
nsarski nsarski 23:04 05.02.2009

Re: staklo

Ti znas da je pulsatorni tinitus upravo uzrokovan slicnim problemom - ljudi cuju proticanje krvi. "Bubnja" im u usima, i to u ritmu srca. Prosto polazim od te analogije - ako ljudima smeta pulsatorni tinitus, ako zbog toga traze pomoc neurologa/neurootologa, da li bi nam smetalo da to slusamo kao sistemsku pojavu?

Da, ali ovde je u pitanju bolest. Ljudi cesto cuju i zujanje u usima, i slicno. Pitacu mog voljenog otorinolaringologa.

Da smo rodjeni da cujemo zvuk sopstvene fiziologije, ne vidim sta bi nam to smetalo - to je moja poenta. Mi neke od tih zvukova cujemo, neke ne, ali to je samo posledica akustike, lokacije, i fizicke gradje.
alpeot alpeot 23:18 05.02.2009

Re: staklo

nsarski
Da, ali ovde je u pitanju bolest. Ljudi cesto cuju i zujanje u usima, i slicno. Pitacu mog voljenog otorinolaringologa.Da smo rodjeni da cujemo zvuk sopstvene fiziologije, ne vidim sta bi nam to smetalo - to je moja poenta. Mi neke od tih zvukova cujemo, neke ne, ali to je samo posledica akustike, lokacije, i fizicke gradje.


Znam da je u pitanju bolest, ali vaskularnog porekla (govorim samo o pulsatornom tinitusu). Postoje i druge vrste tinitusa (usled tumora u pontocerebelarnim uglovima, MAI, infekcije...). Da smo, kako kazes, rodjeni da cujemo takav zvuk (a to opet podrazumeva niz drugih implikacija), moguce je da nam to ne bi smetalo.
Dr M Dr M 00:24 06.02.2009

Re: staklo

Da smo, kako kazes, rodjeni da cujemo takav zvuk (a to opet podrazumeva niz drugih implikacija), moguce je da nam to ne bi smetalo.


Samo nekoliko reci, ako obadvojca dozvoljavate, koje kacim ovde jer pripadaju ovoj diskusiji.

Svaka funkcija organa koji se pokrecu proizvodi neki zvuk. Ovog zvuka nismo svesni jer ga automatski apstrahujemo, dok je rad organa u fizioloskim granicama. Naprimer, rad creva ne cujemo ( osim amplifikovanog stetoskopom) ali ga cujemo kad creva rade na "pojacanom rezimu", kad postoji visak tecnosti ili gasova.
Kad bismo stalno culi zvuk koji se stvara trenjem krvi o zidove krvnog suda nista drugo ne bismo ni culi.
Automatska apstrakcija suvisnih informacija je osigurac nervnog sistema.
nsarski nsarski 01:16 06.02.2009

Re: staklo

Znam da je u pitanju bolest, ali vaskularnog porekla (govorim samo o pulsatornom tinitusu). Postoje i druge vrste tinitusa (usled tumora u pontocerebelarnim uglovima, MAI, infekcije...). Da smo, kako kazes, rodjeni da cujemo takav zvuk (a to opet podrazumeva niz drugih implikacija), moguce je da nam to ne bi smetalo.

Hvala dottore - to isto mi je malocas bas moj voljeni otorinolaringolog rekao! Misterija razresena?
alpeot alpeot 06:41 06.02.2009

Re: staklo

nsarski
Hvala dottore - to isto mi je malocas bas moj voljeni otorinolaringolog rekao! Misterija razresena?


Evo ste je meni u e-mail-u napisao prijatelj (neurolog): "Krv pravi sum pri prolasku kroz krvni sud! Cuje se jedino sum kod poremecaja cirkulacije u vertebrobazilarnom slivu koji daje vaskularizaciju za slusni organ, neprijatno je ali ljudi ne lude od toga."

Na moje pitanje: "Sta ako bi nas slusni organ propustao zvuk takve frekvencije da mi ova sustanja, tj. kucanja cujemo? Da li bi nam to nuzno smetalo, ili bismo se (moguce) adaptirali?", stigao je odgovor:

"Nuzno bi nam smetalo i tesko bismo se adaptirali."

Dakle, automatska apstrakcija suvisnih informacija jeste osigurac nervnog sistema - sjajno receno - ali sta ako ta apstrakcija ne bi postojala (ili bila efikasna)? Kako uopste, kojim mehanizmom, objasnjavamo ovu automatsku apstrakciju? I zasto je nas slusni organ tako evoluirao da mi ovu apstrakciju, u fizioloskim okvirima, uspesno obavljamo?




ivana23 ivana23 23:54 04.02.2009

***


Museum of Glass, Tacoma, Washington, USA
Gospodja Klara Gospodja Klara 23:55 04.02.2009

Prilog

Evo, ona je pokazala da staklo i u muzici ima prakticnu primenu. Fragile...
background noise background noise 01:14 05.02.2009

Re: Prilog

Ma kakvo bre staklo, vidi kak'a je bila Blondie.

Da je pojedes!
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:44 05.02.2009

Heart of glass

cassiopeia cassiopeia 23:58 04.02.2009

Murano iz Venecije


Staklo me uvek fasciniralo. Sećam se da kad sam prvi put videla nakit od murano stakla da sam samo treptala.




Hvala Nsarski na priči.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 00:01 05.02.2009

Dinamicke hetrogenosti i sile hemijskog

sjedinjavanja...., nelinearna fizika na delu... glass transitions... godisnjica smrti.....secanja i staklo. Plus voznja kolima.

Pa, i to je nekakva amorfna molekularna struktura. Neceg.


nsarski nsarski 00:07 05.02.2009

Re: Dinamicke hetrogenosti i sile hemijskog

Pa, i to je nekakva amorfna molekularna struktura. Neceg.

Jeste, i tako je bilo zamisljeno:))) Nadam se da se primecuje. Svako secanje je, ponekad, lomljivo kao staklo.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 00:09 05.02.2009

Re: Dinamicke hetrogenosti i sile hemijsko

Nadam se da se primecuje

I oseca se. I svidja se. Ne znam zasto.
mirelarado mirelarado 00:11 05.02.2009

Nije tečno,

ali kada pogledam ovu skulpturu, ne čudim se što je ta zabluda dugo postojala.


(Mario Čeroli, Maestral)
nsarski nsarski 00:20 05.02.2009

Re: Nije tečno,

mirelarado
ali kada pogledam ovu skulpturu, ne čudim se što je ta zabluda dugo postojala.


(Mario Čeroli, Maestral)

Ili ovo:
mirelarado mirelarado 00:29 05.02.2009

Re: Nije tečno,

Ili ovo

pnbb pnbb 00:19 05.02.2009

ah, laura..


blow out your candles... good night
gledao sam bar 4 razlicita izvodjenja..

memory play je u naslovu, jer se , kako kaze narator odnosno tom, citav zaplet zasniva na secanju koje ga progoni...

no nazad na dosadno staklo...
(ovo mi je poznato kao da sam vec negde odgovarao , na tvom nekom blogu od pre par godina)
dakle amorfni kristal... tesko moguce, zbog definicije kristala koja zahteva pravili raspored...
znaci pre agregat?

ili je definicija kristala zastarela

nsarski nsarski 00:23 05.02.2009

Re: ah, laura..

ili je definicija kristala zastarela

Pa, how about amorphous solid - prevedi kako ti drago.
Doctor Wu Doctor Wu 00:22 05.02.2009

Lep tekstić

Inače, Michael Ashby stakla na sobnoj temperaturi svrstava u generičku grupu keramičkih materijala: krutih ali krtih (niska toughness i široka distribucija mikroprslina), zgodnih za izradu sečiva ili abrazivnih oruđa. Poslednjih 30-ak godina su počeli da rade stakla sa vrlo uskom distribucijom mikroprslina i ona su mnogo duktilinija. U vezi s tim, nije pitanje zašto je "obično" staklo krto, nego zašto je stakleno vlakno tako jako i koje su to dimenzije kada "obično" krto staklo postaje superjako vlakno?
nsarski nsarski 00:25 05.02.2009

Re: Lep tekstić

U vezi s tim, nije pitanje zašto je "obično" staklo krto, nego zašto je stakleno vlakno tako jako i koje su to dimenzije kada "obično" krto staklo postaje superjako vlakno?

Da gore je pomenuta ta stvar. Ja nisam za to znao. Hvala na dodatku, dottore.
Dušan Maljković Dušan Maljković 00:28 05.02.2009

Hmmm, hmmmm

U odnosu na veći deo sadržaja ovog bloga, vaši tekstovim kolega nsarski, pravo su osveženje. Nepretenciozni, a opet edukativni, popularno napisani a opet nisu banalni, itd. Ja ih uvek preporučim i radujem se novom izdanju.

Međutim, kao da pokušaj spajanja fizike i umetnosti tj. književnosti ne ide baš glatko. Imam osećaj da ovakav vid esejistike zahteva malo veću sintezu ta dva "aspekta" tj. staklena menažerija, ta priča o usamljenosti nije mi se baš sasvim uklopila u ovu drugui priču o staklu na molekularnom nivou i brzini hlađenja. U samoj njenoj kolekciji trebalo je da se oseća relevantnost tog nepravilnog stvrdnuća, u prelamanju svetla i nepravilnostima njene duše same, njenih duševnih molekula. Treba, ukratko, pronaći poetičnost same fizike u ovom konkretnom slučaju i to onda spojiti sa tragičnom slikom koju daje Vilijams. Zahtevno, ali ne i nemoguće.

Takođe, mislim da je potrebno da još malo poradite na svom književnom izrazu.

No, potcrtavam još jednom: preporuka.
nsarski nsarski 00:39 05.02.2009

Re: Hmmm, hmmmm

Treba ukratjko pronaći poetičnost same fitike u ovom konkretnom slučaju i to onda spojiti sa tragičnom slikom koju daje Vilijams. Zahtevno, ali ne i nemoguće.

Pa, imenjace, mozda da se Twinkling Fractal Theory napise u stihu?! (Naime, TFT je teorijski koncept koji sluzi da objasni prelaz u staklo).

U svakom slucaju, kritika s postovanjem primljena k znanju.
myredneckself myredneckself 01:40 05.02.2009

Re: Hmmm, hmmmm

Pa, imenjace, mozda da se Twinkling Fractal Theory napise u stihu?! (Naime, TFT je teorijski koncept koji sluzi da objasni prelaz u staklo).


ne mora u stihu, možda može i ovako nekako
eto matematike u prirodi
ili interesantna svemirska software mustra ?
(slika je sa izložbe radova o fraktalima)
Milutin Milošević Milutin Milošević 00:33 05.02.2009

Staklo

Kako se živelo pre izuma stakla? Samo kad zamislim.

Ništa prozori
Ništa flaše
...
ivana23 ivana23 00:36 05.02.2009

Re: Staklo


Glass Blowers, detail from a tomb wall painting, Egyptian, Old - Middle Kingdom (painted limestone)
Dušan Maljković Dušan Maljković 00:37 05.02.2009

Re: Staklo

Ha, ha, pa bilo je prozora samo nisu bili zastakljivani. A flaše i čase mogu da se prave i od drugih materijala: gline, metali i sl.
palilula92 palilula92 00:37 05.02.2009

Re: Staklo

Usta li su sipali rakiju? Valjda u keramicke flase?
Milutin Milošević Milutin Milošević 00:40 05.02.2009

Re: Staklo

Bilo je i taljiga, ali se danas lepše vozimo
nsarski nsarski 01:12 05.02.2009

Re: Staklo

Usta li su sipali rakiju?

U usta...
Budimac Budimac 01:00 05.02.2009

:)


Evo ti slika predmeta od stakla koji volim da poklanjam ljudima koje volim... Fatimino oko iliti Nazar bondžuk, sveprisutni ukras ovde... kažu da štiti od uroka... Ne znam, ali za svaki slučaj nosim jedan oko vrata (poklonila mi tašta)...
Kad se jednom vidimo pokloniću ti pravi.
nsarski nsarski 01:08 05.02.2009

Re: :)

Kad se jednom vidimo pokloniću ti pravi.

Hvala. Drzacu te za rec:))
Hansel Hansel 23:40 05.02.2009

Re: :)

Hehe, sjajno! Ovo tako liči na na one "dodatne oči" na raznim životinjama, a ovome namena nekako slična... I opet kopča s prethodnim Nenadovim blogom...
vladimir petrovic vladimir petrovic 01:10 05.02.2009

Hvala

Nsarski,
Ograničeni ljudi mog kalibra (naglašavam 'mog kalibra', jer ima, veruj mi, mnogo vrsta čovekove ograničenosti), prvenstveno oni koji nisu baš 'science-minded', kada naidju na jedan post kao što je ovaj tvoj, pa vide u sredini slike molekula silicijumdioksida i ne znam već čega, pomisle da je bolje da ne gube vreme u čitanju. Ipak, naslov mi se nešto učinio poznatim, ali sam se i dalje kolebao, poverovavši da je to nekakva slučajna koincidencija. Za svaki slucaj, pročitao sam prve dve-tri rečenice i video da me to može zanimati, jer daje objašnjenje zašto je staklo na srednjovekovnim crkvama dole deblje nego gore.

Sasvim slučajno, ja sam veliki zaljubljenik u staklo (vitraže) famozne katedrale u Šartru (Chartres) u Francuskoj, koju sam posetio nekoliko puta, pa me je to zaintrigirialo.

Kako mi je već drugi pasus dao objašnjenje zašto je staklo deblje na donjoj strani, više nisam hteo dalje da čitam... pa sam preskočio objašnjenja koja su sledila, sa slikama, sve dok nisam video da se pominje... ni manje ni više nego - Tenesi Vilijams. Aha! Tu smo! A kad si objasnio da si naslov posta pozajmio iz njegove drame, pa još dao 'insert' iz te drame sa finim objašnjenjima, i jednu fotku, rekao sam sebi da se isplatio što nisam bio digao ruke i otišao....

Ti si vrlo vešto spojio te dve stvari - naučno objasnjenje zašto je staro staklo dole deblje i misteriju stakla kako ju je video Tenesi, kao i saopštavanje da živiš u gradu u kojem se nalazi kuća slavnog dramaturga i u kojoj se odigrala radnja pomenute drame (na čemu ti malkice zavidim, premda ja ne bih voleo tamo da živim već da posetim kao turista, he, he, he)...

Osetio sam nešto toplo oko mog ledenog srca, mada sam, kao što sam priznao, tvoj sveukupni post čitao sa preskakanjem.

Može li se tako?
Sme li svako da u tvojim tekstovima izvlači samo ono što njemu jadničku treba? Ili je trebalo da nateram sebe i da tvoj tekst pročitam od alfe do omege i silujem sebe da nešto naučim? Mnogi bi to uradili da su bili na mom mestu, ali ja sam po prirodi prilično lenj čovek, a mudraci kažu da je lenjost prirodna osobina čoveka.
nsarski nsarski 01:19 05.02.2009

Re: Hvala

Znas kako, Vladimire, ja uvek - za otmene lenjivce - negde na pocetku teksta napisem o cemu je blog. Da ljudi ne gube vreme ako ih ne zanima.
Konkretno, gore sam rekao:
o tome je ovaj blog. O staklenim prelazima i jednoj godišnjici.

Nadam se da ti je to bio dobar putokaz.
Ostala znacenja ovog teksta sam ostavio citaocima da izvuku. Kako ko voli, i kako je ko raspolozen. Drago mi je da si i ti nasao nesto za sebe.

ivana23 ivana23 09:10 05.02.2009

Re: Hvala

Sasvim slucajno, ja sam veliki zaljubljenik u staklo (vitraze) famozne katedrale u Sartru (Chartres) u Francuskoj, posetio sam je nekoliko puta, pa me je to zaintrigirialo.



Two Angels in Stained Glass in the Central Choir, Chartres Cathedral, Chartres
bindu bindu 01:29 05.02.2009

.

loader loader 01:49 05.02.2009

Prilog bez ukusa i mirisa

Ovi digitalni fotoaparati su nikakvi, fotografije su oskudnog kvaliteta, ali su beskrajno praktični.. "Crkla" mi sijalica. Odvijem je, zagledam... - i - pomislim kako će baš lepo da legne zajedno sa google-pozadinom na sveže pročitani post o staklićima našeg talentovanog autora s one strane bare :)



Zaista, staklo je tako čarobno, nežno... Ono je svetlu dvorište za igru
nsarski nsarski 01:54 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

Zaista, staklo je tako čarobno, nežno... Ono je svetlu dvorište za igru

Da, bas dobro receno. Mislim da su ljudi od davnina pali u ljubav (fell in love) sa staklom. I ta ljubav traje, i nema izgleda da se uskoro zavrsi...
myredneckself myredneckself 02:02 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

a ja odkad sam pročitala post i komentare, ne mogu, a da ne mislim o fraktalima
evo jednog što ima i ukus i miris i jedemo ga(sa malo modifikovanom genetikom doduše)
nsarski nsarski 02:07 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

myredneckself
a ja odkad sam pročitala post i komentare, ne mogu, a da ne mislim o fraktalima
evo jednog što ima i ukus i miris i jedemo ga(sa malo modifikovanom genetikom doduše)

Da, ovi su zaista lepi. Hvala:)
loader loader 02:11 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

Čini mi se da je jedna od tajni privlačnosti stakla i u saznanju da je ono tako krto, lomljivo, nestalno... Kao i mi sami.

Jer, na primer, kakav bi naš odnos prema prozirnim caklećim formama bio da su od nekakvog takođe savršeno providnog, ali skoro nesalomivog pleksiglasa, ili čega već? Verovatno da bi nestala ona privlačna moć kakvu ima staklo.
ivana23 ivana23 09:12 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

"Crkla" mi sijalica. Odvijem je, zagledam... - i - pomislim kako će baš lepo da legne zajedno sa google-pozadinom na sveže pročitani post o staklićima našeg talentovanog autora s one strane bare :)


Dr M Dr M 09:42 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

Jer, na primer, kakav bi naš odnos prema prozirnim caklećim formama


Ask any girl:))
ivana23 ivana23 09:45 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

Dr M
Jer, na primer, kakav bi naš odnos prema prozirnim caklećim formama
Ask any girl:))


Dr M Dr M 09:51 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

ivana23

Dr M
Jer, na primer, kakav bi naš odnos prema prozirnim caklećim formama Ask any girl:))


To say nothing about...diamonds
loader loader 09:51 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

loader: "Jer, na primer, kakav bi naš odnos prema prozirnim caklećim formama..."
dr_M: "Ask any girl:))
Uistinu, treba pitati.. .)) Gradivo stalno mora da se utvrđuje :))
Dr M Dr M 09:55 05.02.2009

Re: Prilog bez ukusa i mirisa

Uistinu, treba pitati.. .))


Samo ne pred izlogom Tifanija:)))

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana