Društvo

Siromaštvo kao ojkonim

gordanac RSS / 05.09.2007. u 19:09

Koliko smo siromašni?

imgsizer.aspx?img=17743&h=0&w=0(ojkonim je naziv za ljudska staništa kroz istoriju koji se koristi u toponomastici, a postoji i vrlo slična reč OIKONOMOS: This rather strange word is a greek term meaning "household manager" or "household steward" that gave rise to the modern term economy and the whole range of related terms, including economic, economics, economist, and economize. Ironically there are those who use economics less with the goal of providing "stewardship" of the economy and more focused on the goal of extracting maximum personal gain.)

MDG (Millenium Development Goals) ili po "naški" MCR (Milenijumski Ciljevi Razvoja) je strateški globalni dokument (UN) kojim se planira iskorenjivanje siromaštva, univerzalnost obrazovanja, jednakost među polovima i primena ženskih ljudskih prava, smanjenje smrtnosti dece i poboljšanje zdravlja majki, borba protiv HIV/AIDS, održivost životne sredine i razvijanje globalnog partnerstva za razvoj. Sve to ostvariti do 2015.

Za sada su globalni rezultati prilično mršavi, prvobitni planetarni entuzijazam iz 2000. je nestao nekako, a već smo "prevalili" polovinu vremena, 2015. samo što nije stigla.

Redovna godišnja istraživanja o napretku se sprovode u 60 zemalja sveta, a kod nas je najveći broj aktivnosti vezan za smanjenje siromaštva kroz strategiju vlade čija se primena vidi kroz redovne Izveštaje.

SSS (Strategija za Smanjenje Siromaštva) definiše siromaštvo kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, pre svega na čistu vodu i vazduh.

 

  • U 2006. godini, 8,8% stanovništva Srbije je klasifikovano kao siromašno, obzirom da je njihova potrošnja po potrošačkoj jedinici u proseku bila niža od linije siromaštva.
  • Na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstva linija siromaštva u 2006. bila je 6.221 dinara mesečnoimgsizer.aspx?w=250&h=200&img=22070 po potrošačkoj jedinici.
  • Stanovništvo ne-gradskog područja je dva i po puta siromašnije u odnosu na stanovništvo gradskog područja. Indeks siromaštva stanovništva ne-gradskog područja je za oko 50% veći u odnosu na prosek cele populacije i iznosi 13,3%. Dubina i oštrina siromaštva ne-gradskog područja takođe je bila statistički veća u odnosu na gradsko područje.
  • Dubina i oštrina siromaštva nisu visoke, što je u skladu sa relativno niskom nejednakošću u Srbiji: dubina siromaštva je u 2006. godini iznosila 2,1%. Primera radi, ukoliko bi država mobilisala novčana sredstava u iznosu od 2,1% linije siromaštva za svako lice (i siromašno i ono koje nije siromašno) i ta sredstva usmerila siromašnima, siromaštvo bi bilo eliminisano, pod pretpostavkom perfektne "targetiranosti" pomoći siromašnima;
  • Nejednakost između onih najbogatijih i najsiromašnijih u Srbiji je viša nego u Bosni i Hercegovini i Sloveniji, a niža nego u Makedoniji, Bugarskoj i Hrvatskoj. Raspon "Gini vrednosti" za grupu istočnoevropskih zemalja se kreće od 26 do 40, a ta vrednost za nejednakost potrošnje u Srbiji iznosi 28, što je bliže donjoj granici ovog raspona.
  • Druga mera nejednakosti koja se koristi u merenju siromaštva je udeo potrošnje 25% najsiromašnijih domaćinstava u ukupnoj potrošnji populacije. Njihova potrošnja u Srbiji je iznosila 11,1% u 2006.

Ko su siromašni u Srbiji?

Građani i građanke sa niskim nivoom obrazovanja
Najveći rizik siromaštva imaju domaćinstva gde je nosilac domaćinstva sa nezavršenom osnovnom školom.

Radno neaktivno i nezaposleno stanovništvo
Najveći procenat siromašnih zabeležen je kod domaćinstava čiji je nosilac radno neaktivan/na (studenti/kinje, domaćice, itd), a nije penzioner/ka. Njihov rizik siromaštva bio je dva puta veći od prosečnog (219,8%), a njihovo učešće u ukupnoj strukturi siromašnih je bilo 12%. Domaćinstva čiji je nosilac bio/la nezaposlen/a, imala su relativno visok rizik siromaštva (66,4% iznad proseka), dok je njihovo učešće u ukupnoj strukturi siromašnih iznosilo 11.8%. Domaćinstva gde je nosilac bio penzioner/ka imala su nizak rizik siromaštva (gotovo na nivou prosečnog: -0,7%), međutim penzioneri/ke su činili značajan udeo siromašnih zbog njihovog visokog učešća u strukturi ukupnog stanovništva.

Stari
Kategorija sa natprosečnim rizikom siromaštva su stara lica (65 i više godina). Naime, 10% starih lica (65+) živelo je ispod linije siromaštva od 6.221 dinara po potrošačkoj jedinici, pa je njihov relativni rizik siromaštva bio za 13,4% veći u odnosu na prosek populacije.

Deca
Posmatrano prema godinama starosti, najveći procenat siromašnih je među decom do 18 godina starosti (oko 12%). Njihov rizik siromaštva bio je za gotovo trećinu veći od proseka populacije. Oni su činili 23,7% ukupnog stanovništva i skoro trećinu ukupnog broja siromašnih.

Domaćinstva sa šest i više članova/ica
Najugroženija su domaćinstva sa šest i više članova/ica (rizik siromaštva 96%). Jednočlana, dvočlana i petočlana domaćinstva imala su rizik siromaštva nešto malo manji od proseka, a najmanje je bilo siromašnih tročlanih i četvoročlanih domaćinstava koja su imala ispodprosečan rizik siromaštva.

Domaćinstvagdejenosilacdomaćinstva žena
Domaćinstva gde je nosilac žena bila su nešto ugroženija od ostalih domaćinstava, budući da je njihov relativni rizik siromaštva neznatno iznad prosečnog (9,3%). Njihovo učešće u siromašnom stanovništu je 22.4%.
Regionalna rasprostranjenost siromaštva:

  • 10,7% centralne Srbije je siromašno
  • 8.7% stanovnika Vojvodine je siromašno i
  • 4.3% stanovnika Beograda je siromašno

Region sa najvećim udelom siromašnih je centralna Srbija. Rizik siromaštva ovog regiona je veći za 21,6% od prosečnog rizika siromaštva populacije Srbije. U okviru ovog regiona zapaža se znatna razlika u siromaštvu gradskog i ostalog područja. Slična situacija je i u Vojvodini čiji je indeks siromaštva nešto ispod nacionalnog proseka. Ostala područja centralne Srbije i Vojvodine su izložena visokom riziku siromaštva u odnosu na prosek cele populacije (60,9% - centralna Srbija i 53,9% - Vojvodina), dok je stanovništvo urbanih područja ova dva regiona u znatno povoljnijem položaju budući da je njihov rizik siromaštva ispod nacionalnog proseka. Stanovništvo ostalog područja centralne Srbije, koje je bilo najugroženije, činilo je 28,1% ukupnog stanovništva i gotovo polovinu ukupnog broja siromašnih (45,1%). U najpovoljnijem položaju bilo je stanovništvo gradskih područja Beograda, Vojvodine i centralne Srbije, pošto je njihov rizik siromaštva bio znatno niži od proseka cele populacije.

imgsizer.aspx?w=250&h=200&img=22071Ne sumnjajući da želimo da iskorenimo siromaštvo (prema SSS, treba da se prepolovi do 2010) mislim da prvo svi treba da znamo činjenice o tome. Meni se, bez podataka i istraživanja, činilo i čini da je siromaštvo rasprostranjenije, da obuhvata mnogo veći broj ljudi i da bi granica od 6.221 dinara, morala biti pomerena naviše nakon Izveštaja Ankete o životnom standardu stanovništva za 2007.

Ono što je nepobitno, čak i da se promeni taj prvi kriterijum - ostaju žene, deca i stari kao najugroženije grupe. Pogotovo ako žive u selima u jugoistočnoj Srbiji. Ili su Romi ili osobe sa hendikepom.

Mene je naučilo da nije sramota biti siromašan, sramota je ništa ne uraditi da se siromaštvo smanji, da se nepotrebne nepravde učine vidljivima, da se o njima govori i da se na kraju i uklone.

Ne zato što nas na to obavezuju MDG - MCR, ili SSS, već zato što je to jedino ispravno.

Siromaštvo je kršenje skoro svih propisanih ljudskih prava. Mislim da o njemu treba govoriti, da ono treba da bude glavna tema u društvu. Ako ne i jedina.Posao, zdravlje, život bez nasilja, smanjenje nepravdi, sigurnost.Razgovor o tome kako da nam siromaštvo NE BUDE stanište, da NE BUDE ojkonim.

Kad god sam, van kruga ljudi na javnim poslovima koji su neposredno zaduženi za primenu SSS, započinjala razgovor o siromaštvu utemeljen na podacima, brojkama i statistici, kao po pravilu su mi odgovarali da je to "cena tranzicije", da "neko mora biti gubitnik" i da "će tržište sve to samo regulisati kada ekonomski ojačamo", da "siromaštva ne bi bilo da nema korupcije" i kao poslednji argument, da je "mnogo gore siromaštvo duha od materijalnog siromaštva". Ne znam da pravim strategije za "smanjenje siromaštva duhom", ja samo mislim da se siromaštvo MOŽE smanjiti i tokom ekonomskih, političkih i strukturnih reformi društava u tranziciji i želim da čujem tuđa mišljenja i tuđe procene o tome.

Šta vi mislite?

 

post scriptum

za poređenje podataka u odnosu na 2000.- tu godinu članak iz nedeljnika "Vreme" , a u istom broju su i rezultati istraživanja o stavovima stanovništva Srbije prema EU.

 



Komentari (87)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nestorijanac nestorijanac 19:15 05.09.2007

statistika

Koliko je siromastvo (materijalno) rasprostranjeno medju ljudima koji se u Srbiji profesionalno bave politickim radom ?
dragan7557 dragan7557 22:51 05.09.2007

Re: statistika

aktivnosti vezan za smanjenje siromaštva kroz strategiju vlade čija se primena vidi kroz redovne Izveštaje.

SSS (Strategija za Smanjenje Siromaštva) definiše sirom


Strategija siromaštva NOT FOUND
Strategija vlade NOT FOUND
SSS 80 stranica debela knjižurina treba dosta vrmena da se pročita.Izgleda da se više troši na teoretisanje o strategiji nego na akcione planove kroz task force.
Tema izvrsna.
gordanac gordanac 22:56 05.09.2007

link

hvala, ispravljeno
izvinite, nisam proveravala
Doctor Wu Doctor Wu 20:05 05.09.2007

Siromastvo je

relativno. Eh, gde nam je Brookily...
nsarski nsarski 20:31 05.09.2007

Re: Siromastvo je

Siromastvo je takodje i nasledna "bolest".
Doctor Wu Doctor Wu 20:51 05.09.2007

O nasledstvu...

Mislio sam da gornji link vise ukazuje da je siromaštvo/bogatstvo, u značajnoj meri, i stanje duha.
nsarski nsarski 21:16 05.09.2007

Re: O nasledstvu...

Da, naravno. Nego sam samo hteo da ukazem da je taj "social trap" u kome siromasni ljudi zive ponekad veoma dubok. To sto neko ima automobil ili dva ovde, samo znaci da je u stanju da se preveze do lose placenog posla (govorim o siromasnim slojevima). Ovde gde ja zivim, nemati auto je kao nemati cipele. Javno prevoz, osim na magistralnim pravcima, prakticno ne postoji.
Ima ljudi, u East LA-u, na primer, koji nikad u zivotu nisu otisli iz tog komsiluka nigde - nemaju pare da plate.
irena_stoji irena_stoji 00:46 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

I plus, pitanje je dali taj amerikanac stvarno ima dva automobila, ili ih ima njegova banka ili kreditna kartica kojoj on uspeva da otplati samo mesecnu kamatu. Moji prijatelji -- primer -- dva nova automobila u dvoristu i 100 000$ duga...
nsarski nsarski 03:06 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Moze da ima dva krsa od po $500 svaki, i da se ujutru moli bogu da ce da upale (ode stotka ako nece), da nece da ga zaustavi zandar jer nije registrovan (osiguranje je mislena imenica) kupi za $5 benzin, jer je ustedeo na rucku posto se deli supa za dz. u firmi.
Kad dugujes banci 1000 to je tvoj problem, kad im dugujes 100 000, to je njihov problem. Ja imam na umu ljude koji zive na ovaj prvi nacin: hand to mouth. No slack. (Vecina bosanskih izbeglica zivi tako - biraju da li ce da kupe lekove ili rucak).
bauer bauer 06:42 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

nsarski
Moze da ima dva krsa od po $500 svaki, i da se ujutru moli bogu da ce da upale (ode stotka ako nece), da nece da ga zaustavi zandar jer nije registrovan (osiguranje je mislena imenica) kupi za $5 benzin, jer je ustedeo na rucku posto se deli supa za dz. u firmi. Kad dugujes banci 1000 to je tvoj problem, kad im dugujes 100 000, to je njihov problem. Ja imam na umu ljude koji zive na ovaj prvi nacin: hand to mouth. No slack. (Vecina bosanskih izbeglica zivi tako - biraju da li ce da kupe lekove ili rucak).

Sarski, pa je'l je stvarno tako lose u Americi, pa ja da sam znao, nebi nikad dolazio?
nsarski nsarski 12:21 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Naravno da nije. Ja samo govorim o siromasnim ljudima ovde. Pomenuto je da "siromasni Amer" ima dva automobila, pa sam to komentarisao. Znam siromasne Bosance koji imaju po dva krsevna automobila u porodici bas kako sam opisao. A ima i onih koji zaradjuju izvanredno.
Slicno vazi i za Bg. (o ostatku Srbije ne znam). Ima ljudi koji prose, a ima ih koji odlicno zive.
bauer bauer 17:58 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Razlozi zbog kojih su Bosanci u toj situaciji su najcesce neznanje jezika, nedostatak kvalifikacija i lenjost. Sto su osnovni uzroci siromastva uopste. E, kada su u toj situaciji, u Americi mogu jedino da voze taksi, ne mogu da budu cak ni fizikalci, jer se ovde ni kanali vise ne kopaju rucno. Medjutim, znam i za taksiste koji pristojno zive, ali, mora se sljaka. A ne da se sedi po ceo dan u kafani, u mome gradu, u kome je pusenje zabranjeno u svim restoranima u kojima se sluzi hrana, jedino mesto u kome se pusi jos uvek. I, da vidis, svi ponosni, kazu, ma, mogu da nas uvate... Tu onda slabo sta moze da se ucini da se situacija popravi.
dunjica dunjica 18:04 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Bauer, teško bi se našla bolja ilustracija pogubnih predrasuda o Bosancima ili, pozitivnije rečeno, turbo-površnih stereotipa od ovog komentara. Je l to trebala biti neka šala-mala?
bauer bauer 18:25 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Dunjice, ne moze biti da ja imam predrasuda o Bosancima, kada sam i sam jednim delom od njih. Mozda je malo generalizacija, priznajem. Trebalo je da kazem 'ti' konkretni bosanci o kojima je sarski govorio. Ali nije sala. Ja stvarno mislim da su glavni uzroci siromastva neukost i lenjost.
nsarski nsarski 19:04 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Ja sam poznavao Bosanca (i pomagao sam mu sa nekim prevodima) koji je svakoga dana prebacivao 15 tona mesa preko ledja za $9.75 na sat. Lenjost? Tesko. Posle dve godine je potpuno unistio zdravlje i vratio se u Bosnu. A da je neuk - jeste. Ne zna engleski, ne zna ni jedan zanat.
dunjica dunjica 19:08 06.09.2007

Re: O nasledstvu...

Ne znam ni sama da li je u ovakvim slucajevima primjenjiva ona da se samo veliki ljudi (narodi, dodala bih, takodjer) znaju saliti i na vlastiti racun? Ponekad ocajavam kada cujem kako sami Bosanci podrzavaju (verbalno) te negativne stereotipe o samima sebi, jer to u nekom trenutku prestaje biti sala na vlastiti racun, a pocinje biti inercija, nepromisljenost, djelovanje u korist vlastite stete. Jer nisu ni bolji, ni gori od drugih. Jedino duhovitiji od svojih susjeda.

Za neukost se slažem, ali za lijenost nikako. Primjeri za to svuda oko nas: lijeni kriminalci, obogaceni na osnovu prijevara, lazi, kradja. S druge strane mnogo marljivih, odgovornih ljudi, koji su zrtve jednog pomjerenog sustava vrijednosti u drustvu, zapravo u velikom dijelu svijeta.
bauer bauer 20:05 06.09.2007

Dame prvo,

Poblogu Dunjice, govorim o Bosancima samo zato sto se nadovezujem na komentar u kome je bilo reci o Bosancima. Da je Sarski rekao Srbi ili Hrvati, ja bih po inerciji to ponovio. I sve sto sam napisao se odnosi i na bilo koji narod. Nista predrasude kod mene. Za primere lenjih a bogatih, se u nekim slusajevima moze reci da su istovremeno i neuki, pa bi ispalo das ja nikako nisam u pravu. A jesam, zato sto su to pojedinacni primeri, a ne opsta pojava. Nema zemalja gde su svi neuki i lenji, a da se dobro zivi. Hm, mozda Dzamejka? :)

Sarski $9.75 nije bas dno, ali naravno da nije neka kinta, posebno ne u velikim gradovima. Medjutim, problem je neukost. Tu onda imamo mogucnost izbora, kao sto je Dunjica dole pisala. Izbor tvoga poznanika je mogla biti, za pocetak, skola jezika, pa onda neka prekvalifikacija, malo overtime, sve lepo, polako. Moj prvi posao u Americi je bio placen $8.50, bilo je to many, many moons ago. Zena neradi, sitna deca oce da jedu. Tiha jeza. Ali, mic po mic, zvi se. Cini mi se da je tvoj poznanik izabrao liniju manjeg otpora.
dunjica dunjica 20:44 06.09.2007

Re: Dame prvo,

Jooj, ali taj useljenik nema istu pocetnu poziciju kao i onaj domorodac. Jednako kao sto se u startu razlikuju oni koji imaju "potkozene" roditelje, ili utjecajne, od radnicke djece.

Nije sve u radu i zalaganju, iako se potpuno slazem s onim sto si naveo, da treba uciti jezik, zalagati se na poslu, ..., jer se isplati kad-tad.
bauer bauer 20:54 06.09.2007

Re: Dame prvo,

Jooj, ali taj useljenik nema istu pocetnu poziciju kao i onaj domorodac.

Ja sam je imao. U Americi je ipak malo drugacije (sad sam nayebo :)) Ali naravno, i ovde ima dece bogatih i uticajnih koji imaju prednost u startu, ali opet su to pojedinacni slucajevi.
dunjica dunjica 21:01 06.09.2007

Re: Dame prvo,

Jooj, ali taj useljenik nema istu pocetnu poziciju kao i onaj domorodac.


Ja sam je imao.


Ne sumnjam da je tako, i to govori u prilog zemljama tzv. Novog svijeta. Stara Evropa jos uglavnom funkcionira po principu nejednakosti od starta, obzirom na to jeste li rodjeni ili dosljak u nekoj zemlji. Iako se i to pocinje mijenjati, iz jednostavih ekonomskih interesa (prednost imaju bolji).
Doctor Wu Doctor Wu 10:07 07.09.2007

Re: O nasledstvu...

Vecina bosanskih izbeglica zivi tako - biraju da li ce da kupe lekove ili rucak

Dobro, Sharski, mozda tamo odakle dolaze ne bi imali ni za jedno ni za drugo
Ok, sad ces reci da su ostali tamo odakle su dosli mozda in ne bi ni trebali lekovi, :).

I tu se opet vracamo na cinjenicu da je sve u glavi: tamo jeste mozda ili sigurno beda/sirotinja, ali ovde, u starom kraju, je zvezda. I bas to ne moze nista da kupi- taj osecaj stardoma u starom kraju, tih 5 minuta slave.

nsarski nsarski 19:15 07.09.2007

Re: O nasledstvu...

Dottore, drugo je pitanje kako se oni licno osecaju. Ima mnogo studija koje pokazuju da ljudi svoje licno zadovoljstvo zivotom dozivljavaju manje-vise slicno, bez obzira kojem ekonomskom sloju pripadaju. I ta konstanta se ne menja ni kroz generacije: ljudi su uglavnom osrednje zadovoljni. To jeste zaista u glavi.
Ali, objektivno, siromastvo je nasilje, kako kaze Mica Danojlic. To nasilje najcesce osecaju oni koji su imali nesto pa sad vise nemaju.
Zatim, cak su i UN uvrstile siromastvo u jedan od planetarnih problema.
Istina, reci nekom Pigmeju da je siromasan zato sto nema TV je apsurdno. Mislim da je granica od $2 dnevno usvojena za egzistencijalni minimum, i to ovdasnji Bosanci sigurno imaju. Mnogi su zaduzeni na kartice (kupili neke ogromne televizore, mobilne i slicne igracke), pa se sada batrgaju da se izvuku iz kreditnog zivog peska. Tako da je verovatno sve u glavi do neke mere. Ispod toga, kad se objektivno nema za elementarni zivot, tu vec nikakva masta ne moze da pomogne.
blackbox blackbox 20:17 05.09.2007

Siromaštvo kao ojkonim

Evo samo kratka ilustracija:
Srbija 119. na listi rangiranih po ekonomskim slobodama
Autor: Tanjug | 05.09.2007 - 10:20
Na listi ukupno 141 zemlje, rangirane po stepenu ekonomske slobode ocenama od 1 do 10, Srbija se, u izveštaju za 2007. koji je sačinila nezavisna kanadska istraživačka organizacija "Frejzer institut", našla na 119. mestu sa prosečnom ocenom 5,6.

U tradicionalnom "Frejzerovom" godišnjem izveštaju o ekonomskim slobodama u svetu, Crna Gora je 60. sa ocenom 6,8, a Bosna i Hercegovina 97. sa ocenom 6,1. Ovetri zemlje nalaze se u grupi od deset "novopridošlih", koje su u izveštaju ove godine prvi put analizirane. Istraživači su na osnovu četrdesetak različitih kriterijuma korišćenih za merenje ekonomske slobode, čiju okosnicu čine lični izbor, dobrovoljna razmena, sloboda konkurencije i sigurnost ličnog vlasništva, zaključili da je po ekonomskoj slobodi Hongkong, sa ocenom 8,9 od mogućih 10, ponovo bez premca u svetu, ispred Singapura (8,8), Novog Zelanda (8,5) i Švajcarske (8,3). Listu prvoplasiranih deset upotpunjavaju Kanada, Velika Britanija i SAD sa ocenom 8,1, a slede Estonija (8,0) i Australija i Irska sa 7,9 indeksnih poena. Na začelju ove tabele su, pak, mahom afričke zemlje, sa ocenom nižom od pet, a poslednji je Zimbabve sa svega 2,9 poena.
Istraživači tvrde da ljudi koji žive u zemljama sa višim stepenom ekonomske slobode uživaju viši nivo prosperiteta, veće individualne slobode i duži životni vek.
"Letimičan pogled na imena zemalja sa najnižim ocenama u ovom indeksu brzo pokazuje da je bez zaštite prava vlasništva i nezavisnosti sudstva malo individualne slobode i malo napretka," izjavio je direktor "Frejzer instituta" za pitanja trgovine i globalizacije Fred Mekmehon.
Doctor Wu Doctor Wu 20:28 05.09.2007

U ovom

dokumentu ima malo više elemenata od "ličnog izbora, dobrovoljne razmene, slobode konkurencije i sigurnosti ličnog vlasništva"... Je l' se radi o istom "Frejzerovom institutu"?
dragan7557 dragan7557 14:58 06.09.2007

Re: Siromaštvo kao ojkonim graben vs haben

Evo samo kratka ilustracija:


A i ovo.
Sajt NSRS aktivnosti OSSS

Aktivnosti:

Prva sednica Odbora za SS 10.05.2007.
Prethodna održana 27 0držana 18.09.2007

Prvi pasus izveštaja se odnosi na glasanje izbor predsednika.

Po izboru za predsednika Odbora n.p. Slaviša Topalović je preuzeo predsedavanje sednicom i zamolio sekretara Odbora da članove bliže upozna sa radom u predhodnom periodu.Iako nije praksa da sekretar Odbora uzima reč na sednicama Odbora,članovi su ukratko upoznati sa radom u predhodnom sazivu i obavešteni da će im biti dostavljen Izveštaj o radu Odbora za smanjenje siromaštva u predhodno sazivu kako bi se upoznali sa svim do sada preduzetim aktivnostima. The End
dunjica dunjica 20:48 06.09.2007

Re: ekonomske slobode

nisu nuzno nesto pozitivno. Pod ekon. slobodama neke drzave se podrazumijeva i zastita zaposlenih, koliko ih zakon stiti od otkaza (otkazni rokovi) i druga prava zaposlenih, npr. pravo na udruzivanje u sindikate, sto se pokazuje globalno kao bolna tocka. Kod mladih "slobodnih" ekonomija su zaposlenici cesto prilicno obespravljeni.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 23:59 06.09.2007

Re: Siromaštvo kao ojkonim graben vs haben

dragan7557
Evo samo kratka ilustracija:


A i ovo.
Sajt NSRS aktivnosti OSSS

Aktivnosti:

Prva sednica Odbora za SS 10.05.2007.
Prethodna održana 27 0držana 18.09.2007

Prvi pasus izveštaja se odnosi na glasanje izbor predsednika.

Po izboru za predsednika Odbora n.p. Slaviša Topalović je preuzeo predsedavanje sednicom i zamolio sekretara Odbora da članove bliže upozna sa radom u predhodnom periodu.Iako nije praksa da sekretar Odbora uzima reč na sednicama Odbora,članovi su ukratko upoznati sa radom u predhodnom sazivu i obavešteni da će im biti dostavljen Izveštaj o radu Odbora za smanjenje siromaštva u predhodno sazivu kako bi se upoznali sa svim do sada preduzetim aktivnostima. The End

Bio sam jednom na sednici toga odbora kad je njime predsedavala gospođa Snežana Plavšić. Moj je utisak da je ona to radila vrlo predano i vrlo ozbiljno.
No, važnija je od odbora kancelarija potpredsednika vlade za provođenje SSS. Zove se to vrlo glupavo i nategnuto, kao da je to stvar samo potpredsednika vlade. Ali, kako je vlada iscepkana na partijske zabrane, onda je to pripadalo Labusu, pa Ivani Marković, sada Đeliću. Tu je veći problem, u toj parcelizaciji od uvođenja odbora u priču...
dragan7557 dragan7557 11:12 07.09.2007

Re: Siromaštvo kao ojkonim graben vs haben

No, važnija je od odbora kancelarija potpredsednika vlade za provođenje SSS. Zove se to vrlo glupavo i nategnuto, kao da je to stvar samo potpredsednika vlade. Ali, kako je vlada iscepkana na partijske zabrane, onda je to pripadalo Labusu, pa Ivani Marković, sada Đeliću. Tu je veći problem, u toj parcelizaciji od uvođenja odbora u priču...


Kreiranje Top funkkcija sa enormnim platama na visokom nivou bi u srvari trebao da bude naslov nekog budućeg bloga,ili kako partijski funkcioneri "brigom" za svoje podanike kuju za sebe visoke funkcije i plate za apsolutni nerad koji nam prodaju upakovan u skup papir..

Pre nego što se o fenomenu može voditi polemika iz razumljivih razloga je potrebna definicija i omeđavanje istog i tu nastaje problematika viđenja šume i drveta.

Na sajtu vlade problem siromaštva je definisan na takav način da bi Solon koji važi za vrsnog zakonodavca i oratora
potpuno poludeo od same definicije.

DEFINICIJA KOJA TO NIJE ILI NEMAN BEZ GLAVE I REPA SREDINU STAVITE SAMI

Šta je siromaštvo? ( pita se vlada)
To nije ono što vi i ja podrazumevamo nego je to "mnogo širi problem" koji običan smrtnik nije u stanju da razume jer njegova pamet nije za tako nešto dovoljna.

SSS definiše siromaštvo kao višedimenzionalni fenomen koji,pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba,podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja,neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti,zdavstenim,obrazovnim i KOMUNALNIM uslovima. U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na Zdravu životnu sredinu i PRIRODNA BOGATSTVA (mislite ovde na Bor i prodaju drugih prirodnih bogatstava i naše ime i za račun države moja primedba.ili Pančevo)
presvega na ČISTU VODU I VAZDUH.
Also bitte schön!!

Dalji tekst na sajtu glasi Po Anketi (?) o potrošnji domaćinstva u Srbiji 2006 godine LINIJA SIROMAŠTVA (?)
(ne piše donja) je 6.221 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici.Po toj anketi (,(% stanovništva je bilo siromašno??????

Da ovakva kilometarski razuđena definicija poput Nilske ili druge delte NE DEFINIŠE AMA BAŠ NIŠTA trbalo bi da bude jasni i formiranom timu predsednika za ljutu borbu protiv ali i Odboru.
Konkluzijom da je pogođenjo 8,8% posto stanovništva na osnovu ankete,pa makar Anketa bila napisana i velikim slovom je besmislica iz prostog razloga što se ove stvari ne utvđuju glupavim anketnim listićima već podatcima GENERISANIM PUTEM PORESKIH I DRUGIH podataka iz relevantnih državnih izvora te je svaka Anketa obična budalaština koja PROIZVODI TROŠKOVE i ništa više.

PO "DEFINICIJI" SSS JE GLUPOST I BUDALAŠTINA A NAVEDENA TAKSATIVNA NABRAJANJA U DEFINICIJI
ČINE ISTU POTPUNO NEUPOTREBLJIVOM ZA BILO KOJU UPOTREBU.!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Pošto gordanac kaže da se na to troše pare (tačno) postavlja se pitanje ko troši i zašto.

ODGOVOR: DOMAĆINSKI PLAĆENI DRŽAVNI ČINOVNICI KAKO ODBORA TAKO I VRLOG PREDSEDNIKOVOG TIMA KOJI DOBIJAJU ZVANJA I PLATE ZA MLAĆENJE PRAZNE SLAME I PRAŽNJENJE TUDJIH (NAŠIH) DŽEPOVA, SVI OSIM SIROTINJE MOGU BITI ZADOVOLJNI DOSADAŠNJIM RADOM OD KOGA SIROTINJA NEMA AMA BAŠ NIŠTA..

PO DEFINICIJI JE SVAKI STANOVNIK SRBIJE SIROTINJA AKO SE ONA KONSEKVENTO PRIMENI NA POSMATRANU GRUPU ODNOSNO STANOVNIKE SRBIJE.

Po definiciji ovakve DEFINICIJE SU OBMANA STANOVNIŠTVA i pretvranje akutnog problema u plaćene mešetarije politikanstva. Ima mnogo još toga ali će doći na poseban blog

KREIRAMA NEMAN SSS LIČI NA RELACIJU
DRVO ŠUMA PRAŠUMA DŽUNGLA OD KOJE SE NEVIDI VIŠE NIŠTA A ZABORAVLJENO JE I ŠTA HOĆEMO DA VIDIMO.
Huston we have a problem!!!!!!

7557
dragan7557 dragan7557 13:33 07.09.2007

Re: Siromaštvo kao ojkonim graben vs haben

Tu je veći problem, u toj parcelizaciji od uvođenja odbora u priču...

Razgovor o tome kako da nam siromaštvo NE BUDE stanište, da NE BUDE ojkonim.

Kad god sam, van kruga ljudi na javnim poslovima koji su neposredno zaduženi za primenu SSS, započinjala razgovor o siromaštvu utemeljen na podacima, brojkama i statistici, kao po pravilu su mi odgovarali da je to "cena tranzicije", da "neko mora biti gubitnik" i da "će tržište sve to samo regulisati kada ekonomski ojačamo", da "siromaštva ne bi bilo da nema korupcije" i kao poslednji argument, da je "mnogo gore siromaštvo duha od materijalnog siromaštva". Ne znam da pravim strategije za "smanjenje siromaštva duhom", ja samo mislim da se siromaštvo MOŽE smanjiti i tokom ekonomskih, političkih i strukturnih reformi društava u tranziciji i želim da čujem tuđa mišljenja i tuđe procene o tome.


GRABEN POŽD'R' O HABENA

Huston we solve THE PROBLEM!!!!!!!!!!!!!!!!!

Od real problema ka FENOMENU nije srbo patent već uobičajena priča koja kreira nova ZADUŽENJA državne administracije i nove visoko plaćene MLATIOCE VEĆ ISTRULILE SLAME na državnom i planetarnom nivou.

Kratka priča

Sredinom 70 ih u državi Luxemburg je postojao samo jedan Biro za zapošljavanje jer je zaposlenost bila POTPUNA. Na birou je bila samo JEDNA BABA kojoj je nedostajala jedna godina radnog staža kako bi bila penzionisana.
U Birou za zapošljavanje su "RADILA (BILA ZAPOSLENA DVA SLUŽBENIKA KOJI SU PRIMALI PLATE ZA SVOJ "RAD"
Javno mnjenje je za ovo saznalo i povedena je široka diskusija pro i kontra opravdanosti.
Dugotrajna diskusija je prestala kada je baba otišla u penziju a službenici premešteni.
Priča je istinita i desila se,nije šala.

Siromaštvo je kada neko nema dovoljno da bi živeo na takozvani ljudski način a obično je vezano za nedostatak materijalnih sredstava za život. Dakle problem je definisan prema stredstvima za život određenim lokalnom situacijom (okolinom). Ukratko neko nema dovoljno novca da bi ispunio egzistencijalne potrebe za hranom, vodom i krovom nad glavom. Ovaj zadnji element se određuje prema lokalnoj situaciji a dva predhodna su određena prirodnim potrebama živih organizama bez obzira na vrstu i parametri kojima se ovo meri su u nauci strogo definisani.Tačka reklo bi se. E,NIJE!!!!!!!!! 'Kada čovek zadovolji svoje potrebe za ićem i pićem,onda treba da se bavi naukom' čini mi se Aristotel.

Tokom postojanja tkzv. DRŽAVE BLAGOSTANJA čitave armije sociologa, ekonomista,socijalnih radnika i koga sve ne su kroz borbu za održanje stečenih prava a zarad svog zaposlenja i ubeđenosti proširivale svakodnevo brojne zahteve i tako postizale rezultate koji će za buduća pokoljenja biti sudbonosna.

Države blagostanja su odavno srušene ali malterisanje naših očiju ostalo.

Nove korporativne države su nasledile stare institute blagostanja i trebalo je nekako rešiti probleme novo nastale situacije.
Problem je od strogo definisanog problema pretvoren u NEDEFINISANI FENOMEN a razvodnjavanje problema je vodilo u diskusije ad infinitum tipa ĆOSA,VODA I BRAŠNO.
Za one koji nisu čuli priča: 'pravio Ćosa hleb i uzme vode i brašna koje pomeša. Prvoje u testu bilo previše vode pa on doda brašno,onda je bilo previše brašna pa je trebalo dodati vode ,pa onda opet brašna i tako u nedogled. Pouka pre početka odredi mere i cilj inače od hleba ništa ostaće uvek vod i brašno.

Od države blagostanja do veće i potpune građanske odgovornosti.

Novo nastala država korporativnog tipa je prilaz omeđenom i definisanom problemu siromaštva prišla na svoj način,zahvalno preuzimajući mogućnosti kreiranih u državi blagostanja.
Problem je pretvoren u fenomen a na fenomenu nemože da radi svak.Za ovo su potrebni stručnjaci drugog kalibra menadžeri koji će problem koji je sada već fenomen društva (nije više socijani problem p.p.) prvo proučiti.pa onda definisati,onda doneti strateške planove,dokazati opravdanost kako ekonomsku tako i drštvenu i tako u nedogled.Da su ovde potrebni pravi (NAŠI) LJUDI NA PRAVOM MESTU,SKORO DA NIJE NI POTREBNO REĆI.( ALL THE PRESIDENTS MAN) problem koi je dobio status fenomena se mora rešavati na visokom nivou i dobija alure političkog bavljenja sudbinom, a od prostog problema postaje komplikovana
stoglava AŽDAHA sa kojom se nije lako boriti. Prilaz problemu rešava poboljšanje materijalnih prilika pogođene socijalne grupe i vrlo lako je rešiv.Videti kako ga je Solon rešio i uporediti sa Drakonovim rešenjem.

PROBLEM JE UVEK REŠIV AKCIJOM, FENOMEN JE POJAVA fenomena drštvenog događanja i kao takav ima TRAJNU PRIRODU i ne zahteva rešenje već dugotrajan ili stalni rad određenih društvenih FAKTORA čitaj politikanata i njihovih koji imaju univezalne ŽRTVENE JARCE(sirotinju) i UNIVERZALNE KRIVCE (vidi pasus o pitanjima i odgovorima odgovornih kod Gordane) i UNIVERZALNE RATNIKE (all the presidents man and rest of the political elite)

GRABEN JE KONAČNO PRO'žDR'O VESELOG HABENA.
Usrećenim građanima Srbije čestitam "žutu" revoluciju i demokratske promene!!!!!!!A gordnacu veliko hvala za postavljanje teme.

A sirotinja ?, nju će uništiti glad ili će od FENOMENA POSTATI PROBLEM.

7557
Malisa Malisa 21:07 05.09.2007

Izgladnela Srbija


Osiromašenom narodu Srbije veoma ozbiljno preti pad u provaliju beznadja. Polugladna penzionerska populacija, blizu milion nezaposlenih, i zaposlenih sa nerdovnim ili nikakvim primanjima, suočeni su s tekućim i najavljenim poskupljenjima svega i svačega. Svi oni, uključujući i članove njihovih porodica, opravdano strepe da će iz statusa polugladnih žitelja Srbije preći u status ljudi kojima penzije i plate neće dostići ni za jedan oskudan obrok dnevno. Komunalije, struju, televizijsku pretplatu, poreze i druge dažbine koje im država svakodnevno nameće u vidu raznih taksi i drugih oblika zavlačenja ruke u ispražnjene džepove, mnogi odavno ne plaćaju jer im, jednostavno, ne ostaje ni “prebijena para” za golo preživljavanje.
Kao da to nije dosta najavljuju se nova poskupljenja struje, ogrevnog drveta, uglja i, uopšte, svega što je običnom čoveku neophodno za puko preživljavanje. Opravdano se, s tim u vezi, postavlja pitanje: kako će masa ljudi, uglavnom penzionera i radnika sa niskim ili nikakvim primanjima, dočekati i preživeti predstojeću zimu? Jer, prema zvaničnim statističkim podacima, oko 400.000 penzionera prima jedva nešto više od sto evra a preko 200 hiljada jedva doseže do 6000 dinara mesečno. Ako se tome dodaju članovi njihovih porodica i masa nezaposlenih , takodje sa porodicama, očigledno je da milionsku armiju gladnih ne očekuje ništa dobro.
Maliciozno, cinično i bizarno zvuči, pri tome, “zabrinutost” državnog vrha i preporuka da se obezbedi jednokratna novćana pomoć najugroženijoj kategoriji stanovništva, odnosno onima čiji mesečni prihod ne prelazi 8.000 dinara (oko sto evra prem trenutnom kursu). “Zabrinutost” je medju prvima izrazio predsednik Boris Tadić koji kaže da bi “Vlada Srbije trebalo da preduzme sve potrebne mere kako bi se socijalno najugroženije stanovništvo zaštitilo od poskupljenja hleba, mesa i drugih životnih namirnica, kao i od eventualnog povečanja cene električne energije”.
Uz tu preporuku, predsednik predlaže Vladi Srbije da pod hitno sačini program za zaštitu najsiromašnijeg sloja gradjana kako bi poskupljenja što manje uticala na njihov životni standard. O tome će, rekoše u njegovoj Pres službi, razgovarati sa Vojislavom Koštunicom i nadležnim ministrima, ali mnogi planirani sagovornici, “premoreni” od silne borbe za Kosovo “zapališe” put ka pregovorima i porucuju kako nesme biti izbora zbog Kosova, citaj opstajemo MI na vlasti a vi vidite kako cete.
Nije, stoga, teško zaključiti kako će izgledati jesenja zasedanja Skupštine Srbije i sednice Vlade na kojima će se, nema sumnje, voditi iscrpljujuća borba za prebacivanje krivice na ministre i ministrastva iz suprotnih tabora.
Kada je o “zabrinutosti” reč, medjutim, istine radi valja reći da je istu, sa predsdnikom Tadićem, zdušno podelio Rasim Ljajić, čelnik Ministarstva za rad i socijalna pitanja koje je po formiranju Vlade pripalo stranci predsednika Srbije. Ministar Ljajić je, podržavajući bez ostatka predlog svog koalicionog lidera, predložio da se socijalno najugroženijim ljudima dodeli jednokratna novčana pomoć u iznosu od 3.000 dinara, odnosno oko 37 evra.
To praktično znači da bi, na godišnjem nivou, mesečna pomoć iznosila nešto više od tri evra, to jest oko 250 dinara, računajući prema trenutnom kursu Narodne banke Srbije. Veličinu te pomoći najvernije ilustruje činjenica da se za te pare mesečno može da kupi pola kilograma šnicle ili, prema trenutnoj ceni na beogradskim pijacama, nešto više od tri kilograma paradajza, ili dve glavice kupusa. Poredjenja radi navedimo da se prošle i prethodnih godina za tu sumu moglo, u avgustu mesecu, kupiti oko 15 kilograma tog povrća. Sličan je odnos i u pogledu poredjenja sa ostalim poljoprivrednim proizvodima i drugim životnim namirnicama neophodnih za svakodnevni život. Svaki dalji komentar na temu osiromašenih gradjana Srbije je više nego suvišan.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 21:11 05.09.2007

Siromaštvo..

Siromaštvo je i subjektivni doživljaj vlastitoga stanja. Parametri koje ste uzeli su samo garancija da se može proživeti a da se ne skapa od gladi. Statistike, bar za Beograd su nerealne. Kažu da je 4,1 posto građana ispod linije siromaštva.
U Beogradu imate preko 100.000 Roma što čini 6 do 7 posto stanovništva grada. Imate skoro 200.000 prisilnih migranata iz devedesetih ( što čini 12 - 13 posto) stanovnika. Neka je samo polovina od ovih ljudi ispod donje crte siromaštva to je za duplo više nego što kažu statistike. A gde je ostalo domicilno stanovništvo, hronično bolesni, nezaposleni, stari sa malim penzijama. Mislim da je preoptimistična procena. Ima mnogo nevidljivog siromaštva koje se nigde ne evidentira. Ogroman je broj podstanara, beskućnika....
Vlasta Vlasta 21:43 05.09.2007

Ekonomija

i ja nismo baš u najboljim odnosima, pa ću možda zvučati naivno, ali me stvarno zanima kako je uopšte moguće smanjiti siromaštvo u trenutku tako očite polarizacije društva i izumiranja srednje klase? Delimo se na one koji uzimaju i one od kojih se uzima. Osim u slučaju da se Robin Hud pojavi po drugi put među Srbima, do daljnjeg šef parade ostaje Superhik.
gordanac gordanac 22:52 05.09.2007

nije ideja...

...u SSS da se radi "državna redistribucija" bilo čega.
Izbor je u suštini jednostavan: hoće li se strukturne reforme do 2010 (pa do 2015) voditi tako da postoje podaci o siromaštvu ili ne, hoće li javnost znati šta se radi na primeni usvojene strategije ili ne, hoće li biti prepolovljen broj siromašnih do 2010 ili ne i najvažnije - hoće li to ikoga zanimati u Srbiji ili ne.
Hoće li ili neće biti cost/benefit analize dok pokušavamo da se "popnemo" na lestvici Frejzerovog godišnjeg izveštaja o ekonomskim slobodama i najvažnije - kakav će subjektivni osećaj imati građani/ke ove u odnosu na prošli godinu o sopstvenom životnom standardu..
Sada (2007) se radi Anketa o životnom standardu domaćinstva (ovo su podaci po Anketi o potrošnji domaćinstva za 2006.) i moguće je da krajem godine, ukrštanjem svih istraživanja od 2002. do danas dobijemo unekoliko drugačiju sliku.
I istina je da se ono što se kod nas smatra siromaštvom ne smatra siromaštvom u Švedskoj ili u Sudanu (postoji neka globalna linija da je sve ispod 2 dolara dnevno - siromaštvo), ali mislim da je ipak na nama da nađemo najbolji model (i metodologiju) po kojoj će se meriti kako ljudi žive.
Debata o modelima uvek ima - recimo već duže vreme raspravlja se o tome šta čini GDP (ili PPP) i da li je uopšte moguće raditi uporedne primere za sve države na planeti jednim istim modelom. EU, na primer, "meri" GDP pojedinih zemalja u odnosu na "svoj prosek", ali gleda i indeks siromaštva (mi ćemo za 2007 imati i taj prikaz).
I postoji jedan paradoks društava koja su se (manje-više) izborila sa siromaštvom - ako su bila jednopartijska (bivše "blokovske" odsustvo političkih i ekonomskih sloboda je potpuno potiskivalo pitanja životnog standarda, ako su bila višepartijska (Irska, Portugal, Malta, pa i Španija) siromaštvo se smatralo neminovnim baš zbog postojanja (u nekom stepenu) ekonomskih sloboda. Kako god okreneš - tema je "gurana" na marginu sve do nekog vida strategija kojima se beležila, postajala vidljiva i onda "uračunavana" u ekonomski razvoj. Ponavljam, ne kao redistribucija, nikako.
dragan7557 dragan7557 23:13 05.09.2007

Re: Ekonomija

sim u slučaju da se Robin Hud pojavi po drugi put među Srbima, do daljnjeg šef parade ostaje Superhik.


Kraljević Marko već pokušao i pored protivljenja Boga.
Avanture mu opisa i potomstvu ostavi pokojni Radoje Domanović.

A Robin Hood kao kandidat ima problem komunikacije jer ne zna čirilicu.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 23:26 05.09.2007

Re: Ekonomija

dragan7557
sim u slučaju da se Robin Hud pojavi po drugi put među Srbima, do daljnjeg šef parade ostaje Superhik.


Kraljević Marko već pokušao i pored protivljenja Boga.
Avanture mu opisa i potomstvu ostavi pokojni Radoje Domanović.

A Robin Hood kao kandidat ima problem komunikacije jer ne zna čirilicu.

No, pored onog kod Domanovića, Marko ima još jednu manu. Veliki je potrošač, mnogo pije, mnogo jede i mnogo troši na Šarca. Nije baš podoban za borbu protiv siromaštva....
Bolji je Robin...To što ne zna ćirilicu nije neki problem. Zna engleski, što je sasvim dovoljno....
Gde se govori engleski nema gladi...o)))
dezelin dezelin 00:42 06.09.2007

Re: Ekonomija

Drago Kovacevic
dragan7557
sim u slučaju da se Robin Hud pojavi po drugi put među Srbima, do daljnjeg šef parade ostaje Superhik.


Kraljević Marko već pokušao i pored protivljenja Boga.
Avanture mu opisa i potomstvu ostavi pokojni Radoje Domanović.

A Robin Hood kao kandidat ima problem komunikacije jer ne zna čirilicu.

No, pored onog kod Domanovića, Marko ima još jednu manu. Veliki je potrošač, mnogo pije, mnogo jede i mnogo troši na Šarca. Nije baš podoban za borbu protiv siromaštva....
Bolji je Robin...To što ne zna ćirilicu nije neki problem. Zna engleski, što je sasvim dovoljno....
Gde se govori engleski nema gladi...o)))


Ali Sarac zna engleski.
dragan7557 dragan7557 01:07 06.09.2007

Re: nije ideja...Gordanac I deo

Sada (2007) se radi Anketa o životnom standardu domaćinstva (ovo su podaci po Anketi o potrošnji domaćinstva za 2006.) i moguće je da krajem godine, ukrštanjem svih istraživanja od 2002. do danas dobijemo unekoliko drugačiju sliku.


Dok traju istraživanja (dijagnosticiranje) pacijent (sirotinja) će da lipše=crkne=pandrkne=umre =ode na bolji svet.
Bolje sažeto reći "mi nismo u stanju da efikasno rešimo problem"= neznamo da upravljamo državom.
Neznati nije sramota .

U drugim zemljama (bogatim) Holandija,Nemačka i dr. postoje narodne kuhinje u kojima stanovništvo (siromašno) jednom nedeljno dobija namirnice i kućnu hemiju,oslobodjeno je davanja opštinskih poreza,dobija subvencije za stanarinu što je sve rezultat konkretnih akcije lokalnih autoriteta podržavanih od strane vlada.

U Srbiji je Beogradska kamarila (nacionalna struktura kao i za vreme SFRJ) uzurpirala vlast u celoj Srbiji a lokalne ćate se naviše brinu kako da se udvore besmrtnim vlasnicima partija na vlasti đa bi li dobili fotelju u Beogradu.

O reformi lokalne vlasti se samo blebeća a za i najmanju sitnicu traži se dozvola autoriteta u Beogradu.
Umesto da loši privredni rezultati i pad standarda prouzrokuju ostavke i krize,kreatori propasti ne odgovaraju nikom i ničemu.Ostavke su NEPOZNAT POJAM a odgovornost i lojalnost partijskim vođama je skoro postala idolopoklonstvo.Posle cepanja Vojvodine izgleda da je jedini spas u cepanju Srbije od Beogradske vlasti što ne bi bilo prvi put u istoriji.Autoritet i samostalnost lokalne vlasti i ne postoji a ona je ta koja ima ili treba da ima
podatke o svom stanovništvu.

Ministri lokalne samouprave su potpune neznalice problematike koju nosi lokalna samouprava a zakonodavstvo prilagodjeno diktaturi Beograda.Hronični uzročnici siromaštva se ad hoc rešavaju sa 3.000 din
i ova generacija se održava u životu samo još uz pomoć već odumrlog sela.
Akutni problemi siromaštva nisu predmet studija i ukrštanja podataka već zahtevaju konkretna,brza i efikasna rešenja.Analize ,studije (80 stranica) planovi nisu ništa drugo do odlaganje konkretne direktne akcije za čega ne postoji ni znanje ni politička smelost.Crtanje socijalnih karata stanovništva traje koliko i oslikavanje Sikstinske kapele a sve u strahu da neko ne zajebe državu i uzme nešto što mu nepripada.

U regulisanoj i funkcionalnoj državnoj administraciji na lokalnom nivou poreski organi imaju uvid u zarade svakog građanina .Socijalno fiskalni broj ili po novom servisni broj građanina nosi sve podatke koji su potrebni kako bi se ako je potrebno alocirala pomoć.Lokalni autoriteti sarađuju sa državnom upravom i odgovorni su za sve što se na njihovoj lokaciji dešava.Aktiviteti su propisani zakonom i akcioni radijus je jasno određen.

Brza i efikasna opštinska administracija je preduslov funkcionisanja države.Centralizovane banke podataka i obučeni službenici rade svoj posao a koordinacija izmedju departmana je u rukama obučenog profesionalnog menadžmenta a ne priučenih partijskih podrepaša.


istina je da se ono što se kod nas smatra siromaštvom ne smatra siromaštvom u Švedskoj ili u Sudanu (postoji neka globalna linija da je sve ispod 2 dolara dnevno - siromaštvo), ali mislim


Šta ima naša sirotinja od trabunjanja oko Švedske ili Sudana??? Adekvatne i brze mere su osobina koja se zahteva kod upravljanja državom a kako su to drugi svojim metodima uradili je stvar teorije a ne primenjene prakse.Ako Velimir Ilić tvrdi da će izgradnjom Veljobana ZAPOSLITI stotine hiljada ljudi a konesiju za rad na projektu dao strancima onde on LAŽE a niko nema muda da mu to i kaze.
Ako Dinkić kaže da će DA PLATI INVESTITORE DA DOĐU U SRBIJU onda mu treba reću da je sumanut jer to niti je ko radio niti bilo ko normalan može i da pomisli da ovakvu glupost izvali.Njegov predhodnik nas je pravio budalama tvrdeći da je sagradio aerodrome na koje će strane investicije da sleću???

Navodjenje $ 2 dolara dnevno vi ističete da ima i goreg stanja nego što je kod nas što je kontraproduktivno jer se od vlasti očekuju konkretna (po potrebi ad hoc rešenja) I POZITIVNI REZULTATI DANAS a kukanje o teškoj sudnini je demotivizacija naroda.Problem siromaštva se ne rešava sa skupim studijama ,parlamentarnim diskusijama,procenama ,ukrštanjima podataka od x godina nego konkretnom akcijom na terenu.Pogledajte broj sastanaka iteme Komisije za borbu protiv siromaštva od dolaska opredeljenih za žurbu Srbije u bolji život.

Umetnost vladanja koja je kod nas poistovećena sa borbom za vlast i glas svakog građanina se pretvorila u narko zavisnost od politikanstva a konkretno administriranje državom prepušteno neznalicama.
Umesto kuknjave nad svojom sudbinom i sudbinom neuspelog projekta Zatvorenog akcionarskog društva Srbija umetnost vladanja državom podrazumeva:motivisanje,rukovođenje i odgovornost za promašaje ili postignute ciljeve.
Sada (2007) se radi Anketa o životnom standardu domaćinstva (ovo su podaci po Anketi o potrošnji domaćinstva za 2006.) i moguće je da krajem godine, ukrštanjem svih istraživanja od 2002. do danas dobijemo unekoliko drugačiju sliku.


Iako smatram da imate dobre namere i cenim vaš doprinos i zalaganje ipak smatram da se na ovaj način ne postižu ciljani rezultati evo zašto:

Strateški planovi se rade za period od 5 godina i predstavljaju okvire,smernice i stremljene ciljeve.

Taktički planovi se rade kao konkretizacija i sadrže odgovore na sledeča pitanja
-Zašto
-gde
-KO
-kada
-kako
Jsno je da ove planove donose lokalni autoriteti i njihov menadžmet koji mora biti dorastao izazovu,

Marketinši promoteri partija na ovim poslovima nemaju šta da traže i treba im zabraniti baktanje sa ovom materijom,jer o njoj nemai pojma.Ovo je prva greška a ima ih mnogo.
Ostavite se strategije od tri SSS ista ne služi ničemu osim promovisanja dnevnog partijskog politikanstva i marketiga plilitičkih ideja velikog vodje dajte se u taktiku upravljanja jer se njom definišu i konkretizuju ciljevi
a Veljinićima prepustite hvalisanje tek kada rezultati pokažu uspeh koji će oni naravno odmah deklarisati kao svoj.U svim drugim slučajevima građani postaju predmet vladanja a svrha države opstanak vlasti na vlasti.
dragan7557 dragan7557 13:22 06.09.2007

Re: Ekonomija 'ustajem u odbranu Šarca?

No, pored onog kod Domanovića, Marko ima još jednu manu. Veliki je potrošač, mnogo pije, mnogo jede i mnogo troši na Šarca


Ovim demantujem gore navedenu inkriminaciju zbog netačno navedenih podataka koji se odnose na Konja Šarca
i njegove odnose sa Gazdom rečenim Markom a po pitanju imovinsko pravnog odnosa izdržavanja.

-inkriminisami Kraljević Marko u daljem tekstu Marko daje pomenutom Konju Šarcu u daljm tekstu Konj POLOVINU svog ića i pića te se zbog toga nemože smatrati velikim potrošačem kako stoji u navodu optužnice.

Konj osim toga ima SOPSTVENE izvore prihoda kada je hrana u pitanju.

Koristeći zaparložene PRIVATNE I JAVNE površine u svrhu ishrane. Konj doprinosi razvoju ekološke sredine u nas
a izuzetan doprinos (kao i štednju veštačih đubriva) svojim balleganjem čini kako nama tako i prirodi.
Zbog Konjskog sranja bolje uspeva trava koja dalje leti služi za ishranu kako Konja tako i sirotinje koja leti pase travu zbog ukinutih Narodnih kujni a Konj Šarac je postupao na osnovu ZAKONA O SNALAŽENJU. Vidi post Marjopan na ovom blogu.

Ističući navedenog Robina kao eventualnog zamenika Marka počinjeno je DELO izdaje nacionalne veličine (spomenutog Marka) i vređanje nacionalnog srpskog bića kao i povreda tradicije da uvek sami rešavamo naše probleme.

POUKA

Zakon naše države ne zahteva (a politička praksa pokazuje)znanje tuđih nam jezika. Većina našeg slavnog naroda ne vlada čestito ni srpskim pa je nametanje tuđeg (u ovom slučaju engleskog jezika) potpuno neosnovano a po nekima i štetno.
7557
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 14:26 06.09.2007

Re: Ekonomija 'ustajem u odbranu Šarca?

dragan7557
No, pored onog kod Domanovića, Marko ima još jednu manu. Veliki je potrošač, mnogo pije, mnogo jede i mnogo troši na Šarca


Ovim demantujem gore navedenu inkriminaciju zbog netačno navedenih podataka koji se odnose na Konja Šarca
i njegove odnose sa Gazdom rečenim Markom a po pitanju imovinsko pravnog odnosa izdržavanja.

-inkriminisami Kraljević Marko u daljem tekstu Marko daje pomenutom Konju Šarcu u daljm tekstu Konj POLOVINU svog ića i pića te se zbog toga nemože smatrati velikim potrošačem kako stoji u navodu optužnice.

Konj osim toga ima SOPSTVENE izvore prihoda kada je hrana u pitanju.

Koristeći zaparložene PRIVATNE I JAVNE površine u svrhu ishrane. Konj doprinosi razvoju ekološke sredine u nas
a izuzetan doprinos (kao i štednju veštačih đubriva) svojim balleganjem čini kako nama tako i prirodi.
Zbog Konjskog sranja bolje uspeva trava koja dalje leti služi za ishranu kako Konja tako i sirotinje koja leti pase travu zbog ukinutih Narodnih kujni a Konj Šarac je postupao na osnovu ZAKONA O SNALAŽENJU. Vidi post Marjopan na ovom blogu.

Ističući navedenog Robina kao eventualnog zamenika Marka počinjeno je DELO izdaje nacionalne veličine (spomenutog Marka) i vređanje nacionalnog srpskog bića kao i povreda tradicije da uvek sami rešavamo naše probleme.

POUKA

Zakon naše države ne zahteva (a politička praksa pokazuje)znanje tuđih nam jezika. Većina našeg slavnog naroda ne vlada čestito ni srpskim pa je nametanje tuđeg (u ovom slučaju engleskog jezika) potpuno neosnovano a po nekima i štetno.
7557

Saznanjem novih činjenica povlačim sve insinuacije i objede glede plemenitog konja Šarca i njegovog plemenitog gazde Marka Kraljevića. Naročito ne bih želeo da neko pomisli da imam nešto protiv Markove keve Jevrosime.
Odričem se ideje vezane za Robina Huda jer sam u međuvremenu saznao da je rođen u Engleskoj koja je kao što je poznato članica NATO pakta, a taj NATO pakt, opet što je opšte poznato pravi prvu NATO državu na delu 15 posto naše teritorije.
G r o f G r o f 22:23 05.09.2007

Nisam lud da mislim..

Šta tu ima da se misli?
Jedino rešenje je da se svaki, ali baš svaki dinar ulaže tamo odakle će se vratiti,tj.u proizvodnju. Sve, ali baš sve, mora se podrediti proizvodnji, kurs, monetarna politika, vanjska politika, a ovde se upravo radi suprotno.
Svaki dobijeni dinar pretvara se u generator inflacije jer se podeli budžetlijama od kojih 40% posto ne zna šta je njegov posao, po opisu radnog mesta, sem čekanja da prodje radno vreme.
Ova zemlja srlja u propast.
Idu mi na živce srceparajuće-naivno-infantilne priče o siromaštvu. Država mora od nekog uzeti da bi nekom dala ali od koga da uzme kad mlati praznu, kosovsku slamu, umesto da se zabavi ekonomijom.
Prosvetari hoće veće plate.
Stvarno?!
Celo leto leže u debeloj hledovini dok ja na +40 iz znoja cedim dinar i sad treba da od mene uzmu povišicu i to za pet sati rada dnevno.
Kako im nije neprijatno?
dezelin dezelin 00:44 06.09.2007

Re: Nisam lud da mislim..

Jedino rešenje je da se svaki, ali baš svaki dinar ulaže tamo odakle će se vratiti,tj.u proizvodnju.


Jos kad bi mi znali nesto da proizvodima, bila bi puna kapa!
jesen jesen 01:12 06.09.2007

Re: Nisam lud da mislim..

..e pa to resenje se ne svidja onima koji vode ovu zemlju neznano gde...da su tako radili od 2000te, svaki dinar u proizvodnju necega sada bi bilo sigurno bolje nego sto jeste...Ovako oni vole da se bave velikim pitanjima ala Kosovo, jednoj ekipi su dali odresene ruke da se bavi raznoraznim analizama i da od istih lepo zivi..ona ekipa iz vremena SM,koja je trabalo da bude u zatvoru, bavi se biznisom tange-frange koji je sad vec na visem nivou...razni hiper marketi itajrad...ekipa iz 2000te se bavi otvaranjem banaka i privatnih fakulteta....koga briga za siromasan narod..to su za njih zrtve tranzicije i kraj ...Evo, kada bi ovi sto se bave analizama krenuli po radnjama...i da preskoce samo one prehrambene....Videli bi da se nista ,sto se prodaje kao roba siroke potrosnje, kod nas ne proizvodi..Neka krenu od buvljaka....gomile tekstila, srafovske robe, posudja, elektricnih aparata, pelena za bebe, bicikla, igracaka, casa, flasa, termosa, kozmetike......ama nista nije kod nas proizvedeno....I sta sad, posle sedam godina demokratskih vlasti mi treba i dalje da trazimo neku pomoc i donacije da bi kao narod preziveli...a ulice pune dzipova,limuzina...kao da ste na Beverli Hilsu...A danas, procitah negde kako su radikal A.Vucic i demokrata Sutanovac letovali u Grckoj na istom mestu tj u istom hotelu i za deset dana potrosili po 20000E......E zbog toga, prosvetarima nije neprijatno, predpostavljam....
Ruben Ruben 00:28 06.09.2007

Pitanje

Iskren da budem, ne znam sasvim tačno kako da razumem ovaj Vaš (statistički) napor.
Mislim, vi ste ipak istaknuti član stranke koja je Vlast u ovoj zemlji.
Problem o kome govorite je odgovornost vlasti.
Dakle?
gordanac gordanac 01:03 06.09.2007

ne samo...

...ljudi na javnim poslovima, oni imaju odgovornost za primenu SSS.
Javnost ima pravo na informaciju, a na osnovu informacija i činjenica, naravno i na mišljenje i na stav, ako ste zainteresovani da budete deo te javnosti.
Najlakše je manipulisati javnošću ako i kada ona nema uvid u podatke, činjenice, brojke, izveštaje, sve ono na osnovu čega se formira kritički stav.
Ako to "znanje" javnosti izostane, onda se izriču paušalne ocene, ponavljaju "opšte mesta", personalizuje se kritika, što sve zajedno samo olakšava manipulaciju.
U uspešnim zemljama, to je dnevni proces, u različitim vrstama javnosti, od stručne, preko medijske, sektroske, pa do najšire.


Ruben Ruben 01:27 06.09.2007

Re: ne samo...

Ako to "znanje" javnosti izostane, onda se izriču paušalne ocene, ponavljaju "opšte mesta", personalizuje se kritika, što sve zajedno samo olakšava manipulaciju.

Može li kritika koja nije peronalizovana imati ikakvog smisla?
Jer, takva, ne-personalizovana, oslobođena je odgovornosti.

Najlakše je manipulisati javnošću ako i kada ona nema uvid u podatke, činjenice, brojke, izveštaje, sve ono na osnovu čega se formira kritički stav.

Naravno da treba imati informacije.Ove temeljne i stručne služe pre svega Vlasti da organizuju strategiju oko rešavanja tog problema, a Javnosti da vrši pritisak preko personalizovane kritike.
Informacije o siromaštvu ovde, u Srbiji, uputiti narodu- pa, priznaćete, taj narod je subjekt tog siromaštva, te i detaljno upoznat snjim.
gordanac gordanac 01:52 06.09.2007

o kritici

Može li kritika koja nije peronalizovana imati ikakvog smisla?

Može.
Da ne bi napravili nesporazum oko "personalizovanja" - kritikujete naravno imenom i prezimenom nekog kome je poveren javni posao, ali tako da se jasno vidi da Vam je svejedno KO je to - on/ona samo reprezentuje svojim ponašanjem ono što ne valja u sistemu. Ako tako postavite stvar, onda će i on/ona "položiti račun" odgovornosti i doći će neko drugi, ali njega/nju nećete kritikovati zbog iste teme (biće možda nešto drugo, manje štetno) - snaga javnosti je u tome da se kod ljudi na javnim poslovima razvije "strah" jer im je ta javnost poslodavac.
Na primeru teme posta:
a) SSS je doneta, ima ciljeve, rokove, sredstva, .....došlo se do relativno pouzdanih podataka,...troši se neki novac iz javnih finansija....itd-
b) Za tri meseca (godinu, dve, pet...) treba da daje neki rezultat
c) Vi smatrate da je primena loše vođena - šta će biti sadržaj kritike? Vidite siromašne oko sebe? Osoba koju kritikujete onda "vadi" podatke koji Vama nisu bili dostupni i dokazuje suprotno
d) A lako je moguće da ste Vi ustvari u pravu
Taj proces imam na pameti kad kažem "nije personalizovan", možda bi tačnije bilo - nije "ad hominem"., a podaci Vam svakako trebaju.
dragan7557 dragan7557 11:59 06.09.2007

Re: o kritici

GRABEN JURI HABEN a kad ga stigne ????

a) SSS je doneta, ima ciljeve, rokove, sredstva, .....došlo se do relativno pouzdanih podataka,...troši se neki novac iz javnih finansija....itd-
b) Za tri meseca (godinu, dve, pet...) treba da daje neki rezultat


Quote b) potpuno negira quote a).

Ako postoji,a postoji SSS i ako je to plan u smislu menadžmenta onda je on rokovno tačno preciziran i vi kazete 'ima ciljeve,rokove i troši sredstva.
U tom slučaju to nije za 'tri meseca(godinu,dve,pet' već u roku datom u planu koji je tačno prciziran datumom.
Formulacija od tri meseca do pet godina (a može i više) nije proizvoljna već predstavlja udar na zdrav razum
čitaoca a za društvenu grupu koja je cilj plana je dizastrozna.U pogledu izvršioca plana ( ako uopšte može biti govora o nekom planu,zbog nepostojanja osnovnih elemenata plana) umesto konkretizacije ova proizvoljnost znači da plan može da izvrši (još bolje da sačeka pet godina da ciljna grupe prestane da postoji) ili da ga vrati nazad na doradu, diskusiju i sl.

Ciljani rezultati su strogo definisana materija koja ne dozvoljava NEKE REZULTATE koji TREBA da budu dati??? Valjda se rezultati unapred određuju kao i rokovi a i akteri te je svaka proizvoljnost unapred isključena.
Troši se neki novac iz javnih finansija treba da zvuči: po toj i toj stavci plana potrošeno je toliko i toliko para građana za taj i taj deo posla koji je predviđen da se uradi u tom i tom roku.Vašnovaci je potrošen i cilj
postignut u potpunosti ili parcijalno odgovorna osoba.

Bilo koja proizvoljnost mora biti isključena. U svakom drugom slučaju plan nije plan već mlaćenje prazne slame. Ovo će vam reći bilo koji projektni menažder već kao student prve godine
dragan7557 dragan7557 12:38 06.09.2007

Re: o kritici GRABEN STIGAO HABEN


U STRAHA SU VELIKE OČI

snaga javnosti je u tome da se kod ljudi na javnim poslovima razvije "strah" jer im je ta javnost poslodavac.


Pre se može govoriti o zastrašivanju javost od strane "odgovornih" i pritisku manjine koja je na vlasti nego o strahu vlasti od većine.

Primer delovanja na javnost stream medija u Srbiji.

Ministar Đokara Đokarić POSLAO TELEGRAM SAUČEŠĆA .....izražavajući DUBOKO SAUČEŠĆE SVOJE i naše???
Ministar SREĆKO SREĆKOVIĆ TELEGRAM ČESTITKU ZA DAN MRTVIH ..... poželevši u SVOJE i naše ime???

ZVUČI ,IMA TEŽINU I BREMENITOST i poučno pokazuje ULOGE nadređenog i podređenog.

Da je telegraf u velikom broju država EU UKINUT nema nikakve veze TELEGRAMI i dalje putuju jer su deo obmane javnosti koje zbog psihološkog sentimenta imaju istorijsku TEŽINU i deluju OZBILJNO.

Zamislite sledeći naslov u novinama:

Ministar Đokara Đokarić POSLAO E mail SAUČEŠĆA ..... Deluje neozbiljno zar ne.Nema TEŽINU I OZBILJNOST.

Ministar Srećko Srećković FAKSOVAO ČESTITKU itd.

Još gore od 'Gospođe ministarke' ili 'Pokondirene tikve' ali pali.

Strah PARALIŠE a ODGOVORNOST I MORALNI INTEGRITET MOTIVIŠU.
bauer bauer 07:26 06.09.2007

Siromastvo?

Uvek sam mislio da su ljudi koji manje trose nego sto zaradjuju - bogati, nema mnogo takvih, ali ih ipak ima, na bilo kojoj drustvenoj lestvici, u bilo kom drustvu, cak i onih koji su posteno zaradili svoj novac.

Nego, on the other note, da li je Americki outsourcing radnih mesta donekle doprineo poboljsanju Kineske, Indijske, a (pomalo, znam primere) i nase ekonomije? Te, smanjenju siromastva na tim prostorima (svakako je bolje nego saka pirinca po glavi stanovnika, ili, ne daj bloze, korenje?). Htedoh da pitam, sta je razlog za uspon tih ekonomija?
Malisa Malisa 09:05 06.09.2007

Re: Siromastvo?

Nego, on the other note, da li je Americki outsourcing radnih mesta donekle doprineo poboljsanju Kineske, Indijske, a (pomalo, znam primere) i nase ekonomije?

A to treba samo Ameri da dodju i da nam poboljsaju ekonomiju? Ne postoje drugi investitori, ne postoji Zapadna Evropa koje treba privuci PRAVNOM DRZAVOM i pravnom sigurnoscu? Pa i Ameri su nam barem iole poboljsali ponasanje, u Smederevu organizuju family days za svoje radnike, salju ih na kurseve engleskog jezika i potrebnih im zanata i sto je najvaznije zabranili su alkohol na poslu. (!!!)
mariopan mariopan 09:13 06.09.2007

Re: Siromastvo?

Odakle vam ideja da ce neko nesto da uradi povodom siromastva u Srbiji? Osim ovakvih studija i raznih statistickih podataka kojima nas zasipaju poslednjih desetak godina (bez obzira ko je na vlasti) nece se dogoditi nista znacajno.
Meni se cini da svi oni koji pisu i govore o siromastvu i siromasnima ,rade to samo zato sto to treba neko da uradi,to jest da se osvrne i na siromasne,pa kad se OSVRNU onda odu dalje... Izvinjavam se autorki jer se ovo ne odnosi licno na nju vec na politicare koji ovaj problem jedini mogu i da rese ali...ne.
Rekla bih da se siromastvo gradjana Srbije debelo zloupotrbljava u politicke svrhe,sacekajte samo malo do sledecih izbora pa pogledajte kako se pregojeni,zadrigli,obuceni u skupa odela,NASI POLITICARI u tako siromasnoj zemlji obracaju tom siromasnom narodu sa obecanjima da hleb nece poskupeti ( kao da je zivot samo hleb) obecavaju svaki boljitak i puno radnih mesta,ma tesko ih slusati...
E,to moze samo u ovako siromasnoj zemlji.Kada su ljudi manje siromasni,manje ocajni onda vise misle svojom glavom a ne stomakom i tada bi mozda glasali za nekog ko bi nesto zaista i uradio.Ovako,pricanje i pisanje o siromastvu nikome nece pomoci JER SE PO TOM PITANJU NISTA NE RADI.
Zasto se narodne kuhinje zatvaraju preko leta- eto vam konkretan posao,izdejstvujte bar da se ta glupost ukine,KO JE TO ZAKLJUCIO DA SIROMASNIMA PREKO LETA ne treba ni taj jedan obrok dnevno?Hajde,uradite nesto ako mozete,
Doctor Wu Doctor Wu 09:48 06.09.2007

Mariopan,

a sta, po vama, treba uraditi povodom siromastva u Srbiji?
dragan7557 dragan7557 09:59 06.09.2007

Re: Siromastvo?

. Htedoh da pitam, sta je razlog za uspon tih ekonomija?


- Skoro robovlasnički odnos finansijskog kapitala prema ljudima.
- Odsustvo zakonske regulative u pogledu radnog vremena i veka.
- Kreiranje mentaliteta workalkoholizma kao drštvenog cilja.
- Enormna produktivnost i profitabilnost zbog gornjeg
- Bagatelna cena radne snage i odsustvo sveukupnih ljudskih prava.
- Sprega domaćih političara i stranih profitera.
- Ogromna populacija (Indija 100.000.000 samo dece pod. za ovu godinu)
- Akceptiranje finansijskog kapitala svih vrsta bez obzira na poreklo.
- Potpuni nedostatak izbora kod domaćeg stanovništva.
- Ogromna dugovanja prema stranim finansijerima (indija)
- Uslovi slični ili isti kao u robovlasništvu (Kina) ceo život se odvija u fabrici (spava,statanuje,jede itd).
- Najveće tržište u svetu kontrolisano samo profitnom stopom i ničim drugim.
- Privredni rast po svaku cenu radi održanja elite na vlasti.
- Kvalitet ljudskog života se meri privrednim rastom a ne standardom.
- Kopiranje (krađa) svega i svačega samo ako to donosi profit. Zakonodavstvo na ovom polju ne postoji.
- Odsustvo shvatanja univerzalnih moralnih vrednosti i normi u privredi.
- Pravilno pozicioniranje elektronske komunikativne mreže u razvoju svoje privrede.
- Rad do padanja od iscrpljenosti u nesvest je uspeh a bolest ujedno znači i smrt.
- Isticanje komunističkih vrednosti(?) (Kina) za postignute ekstremne rezultate u radu dobija se pohvala značka itd.
- Izrabljivanje domaćeg stanovništva od strane profitera interpretirano kao nacionalni uspeh na bazi nac.sentimenta.
Ima još mnogo toga.
gordanac gordanac 10:01 06.09.2007

bauer

.....Kineske, Indijske, a (pomalo, znam primere) i nase ekonomije? Htedoh da pitam, sta je razlog za uspon tih ekonomija?

ekonomske slobode i političke slobode (uporedno sa uspešnim ekonomijama, može se govoriti o tome koliki i kakvi su ti stepeni) i "izvlačenje" države iz ekonomije. Država ne ume da zarađuje, da stvara profit.
I, koliko znam, postoje velike razlike između izbora Kine i Indije o pravcu i sadržaju ekonomskog razvoja - Kina se odlučila na "punu" industrijsku fazu koja nije tekla u Kini kad i u današnjim razvijenim ekonomijama baš zbog komandne, državne ekonomije, a Indija unekoliko pokušava da "preskoči" tu fazu i da osvoji IT i "knowledge based economy" odmah. (meni se inače indijski pristup više dopada)
Kad i ako naša država kreira prihvatljiv "okoliš" za investicije i "pusti" privatni kapital da zarađuje, tada može da očekuje i uspon ekonomije.
U međuvremenu - doneta je SSS.
I predstoje daljnje fiskalne reforme, strukturne reforme penzionih fondova, restruktuiranje velikih sistema....
Do sada prikupljeni podaci (i primena) treba da budu tema za sve nas ako hoćemo da znamo odgovor na pitanje koliko će siromašnih biti 2010., koliko manje nezaposlenih, koliko će i kakvih ekonomskih reformi biti do tada, kakav ćemo uspon meriti....
Investicije su plašljive ptice, kao što su monopoli slepi grabljivci, a i za jedne i za druge država kreira uslove. Koji prozvode posledice po životni standard. I siromašnih i onih koji to nisu.

Doctor Wu Doctor Wu 11:45 06.09.2007

Re: bauer

... i političke slobode

Naprotiv, pre se cini da je razlog za uspon kineske i indijske ekonomije upravo u 'bypassiranju' politickih sloboda (barem u onom tradicionalnom smislu). Cini se da one nisu vezane konomski razvoj (nije li i to jedno od istorijskih iskustava dokazano na primeru USA, :)).

Uputno je pogledati regionalne mape razvoja Kine i Indije. Kina je 'eksplodirala' u oblasti oko 'komunistickog' Sangaja dok je je mnogo 'liberalniji' Hong Kong u long-term decline-u. Macao je ekonomski, prakticno mrtav. U Indiji, zapadna obala, opterecena natezanjima oko Kasmira, Bombaj, Bangalor, Delhi dozivljavaju pravi procvat, dok je Kalkuta (btw, komunisticka), na istocnoj obali, tik uz prijateljski Banglades, u znacajnom zaostajanju.

Pitanje politickih sloboda su za zaludne.
gordanac gordanac 12:36 06.09.2007

kontekst

Političke slobode u kontekstu odluka - stvaraj okoliš za privatni kapital, ukloni prepreke, ne mešaj se ičim osim (koliko god je to moguće) dobrom poreskom politikom, drži monetarnu politiku, donosi političke odluke koje te legitimišu kao državu poželjnu za ulaganje, kapital će doći tamo gde može da se zaradi,....
Neravnomeran regionalan razvoj je isto pitanje političkih odluka, recimo imala sam predlog za regionalne strategije razvoja da se utvrde različite stope za ulagače u jugoistočnu Srbiju, u Banat, ....kazalo mi da to "razbija sistem", pitala "zašto?", kazalo - dovodi u neravnopravan položaj investitore, ovi u Bgd će onda plaćati više, to je razbijanje sistema, neće ostvarivati isti profit pod istim uslovima (??!!). Posle nisam više ništa pitala.

dok je Kalkuta (btw, komunisticka), na istocnoj obali, tik uz prijateljski Banglades, u znacajnom zaostajanju.

to je ostvarivanje političkih sloboda na osnovu političkih programa
Doctor Wu Doctor Wu 12:50 06.09.2007

Idioti!

Neravnomeran regionalan razvoj je isto pitanje političkih odluka, recimo imala sam predlog za regionalne strategije razvoja da se utvrde različite stope za ulagače u jugoistočnu Srbiju, u Banat, ....kazalo mi da to "razbija sistem", pitala "zašto?", kazalo - dovodi u neravnopravan položaj investitore, ovi u Bgd će onda plaćati više, to je razbijanje sistema, neće ostvarivati isti profit pod istim uslovima (??!!).

sistem, :))))))))))))))))))))))). Ali ajde da im damo benefit ov a daut, mozda medju njima ima i dobronamernih a neukih. Mozda takvima nije lose tutnuti srBski prevod Frikonomiksa (ili je mozda bolja iPod verzija, da se ne muce sa citanjem), cisto da se naviknu na ideju incentives, da shvate cemu sluzi drzava i kako se postuju poreski obveznici.
Posle nisam više ništa pitala.

Pa, sta i da ih pitas. Nekad se cini da se politikom, pogotovu u Srbiji, bave ili dangube i lenji probisveti ili egocentricni manijaci.
Kazezoze Kazezoze 14:25 06.09.2007

Dragane,

mislim da si ti najbolje sazheo "uspeh" ekonomskog buma Kine i Indije.
bauer bauer 17:06 06.09.2007

Re: Siromastvo?

Hvala vam svima na komentarima. I ja mislim da je Dragan to vrlo iscrpno predstavio. U Americi se ljudi bune zbog odlivanja radnih mesta, ali, jurnjava za profitom je bar do necega koliko-toliko dobrog dovela, do jacanja ekonomija nekih izrazito siromasnih zemalja. Evo, Kinezi se spremaju i na mesec da idu.

A, Malisa, vi bi ste, kanda, voleli da oni dodju?
mariopan mariopan 19:19 06.09.2007

Re: Mariopan,

Pa evo sta se moze uraditi ane radi se.
Prvo,svaki dinar i svaku paru trebalo je uloziti u privredu,to je trebalo odmah posle pada SM ,pokupiti od njegovihpodrepnih muva sta su pokrali i to uloziti u otvaranje novih radnih mesta ane da nam ministar porucuje da NE TREBA ispitivati odakle pare danasnjim novokomponovanim bogatasima kojima oni kupuju fabrike po Srbiji.Ne nazivati te ljude TAJKUNIMA nego LOPOVIMA sto i jesu.Pa kad se to dokaze na sudu,da nam nisu sudovi ovakvi,ta bi se imovina sva mogla oduzeti i takodje ubaciti u privredu.
Apsurd je i rad nasih socijalnih sluzbi koje prate socijalne slucajeve pa recimo utvrde da neka porodica tako tesko zivi da majka ne moze da othrani svojih ,recimo,petoro dece,a oni onda tu decu daju u hraniteljske porodice pa njima placaju po 8-15000 dinara mesecno posto su prihvatili tu decu.Zasto se isti novac ne daje njihovoj majci jer i ona bi mogla,sa tim novcem,jos bolje da brine o njima.
Da li znate da deca iz decijigh domova izlaze direktno na ulicu jer se za njih nikakv smestaj ne predvidja,pa buduci da oni nemaju ni roditelje,kad se takvo dete nadje na ulici i bez posla to je prava tragedija.Ima nacin da se toj deci dodele mali opstinski stanovi i to se radi ali u tako malom broju da je zanemarljivo i tako se stvara vojska beskucnika.
U mom kraju je mesna zajednica u kojoj su deljeni obroci iz Narodne kuhinje pa sam imala prilike da vidim ko dolazi po tu hranu,to su starci i deca,ponekad blago retardirane osobe cije je stanje i uzrok njihove bede...pa nekome je palo na pamet da se preko leta te kuhinje zatvore jer NAVODNO ti ljudi sebi mogu zaraditi taj jedan JEDINI obrok dnevno radom na poljima ili gradilistima.... Pa zgrozila sam se..
Sa druge strane imamo nezasite politicare koji sebi izglasavaju plate koje ne moze ova siromasna zemlja da im isplacuje dok ne zavuce ruke u vec prazne dzepove bas tog jadnog naroda.Imamo Skupstinu koja izglasava zakone koji stite lopove i tako se vrtimo u krug.Zato kazem da se ovde nista nece promeniti ako cekamo te politicare,nego konkretne male korake i poteze sprovoditi odmah u delo.Otvoriti te javne kuhinje za sve koji imaju prihode ispod granice pa neka ljudi bar jedu i prezive. Jer odgovor nasih politicara da neko mora i da plati ceh tranzicije dok oni trpaju u sebe i svoje dzepove sve sto mogu,e taj mi odgovor stvara muku u stomaku.
Vidite kako se niko ne otima za resore ljudskih prava i socijalne politike,tu nema para,tu nema tendera i namestenih konkursa za prodaju firmi to jest NEMA KORUPCIJE pa zato niko to i nece da radi osim Ljajica,ostali nisu mogli ni Vladu da sastave 6 meseci koliko su se otimali za probitacne resore,to pokazuje koliko im je stalo do naroda.
Eto resenje je KALJAVU MOTKU pa po ledjima sve nase politicare pa da biramo bolje ako ih ima.
dragan7557 dragan7557 21:10 06.09.2007

Re: Dragane, Kazezoze

Hvala tebi na komentaru.
dragan7557 dragan7557 21:13 06.09.2007

Re: Siromastvo? bauer

Re: Siromastvo


Hvala tebi takođe.
Malisa Malisa 22:29 07.09.2007

Re: Siromastvo?

A, Malisa, vi bi ste, kanda, voleli da oni dodju?

Koji ''oni''?
Malisa Malisa 22:37 07.09.2007

Re: Siromastvo?

A, Malisa, vi bi ste, kanda, voleli da oni dodju?

Ne bih voleo da dodje niko. Ali da bi mi nesto naucili trebalo bi da dodje neko. Pa ako moram da biram izmedju dva zla, onda bih birao ono manje. Ja za sebe znam koje je to a to treba svako drugi da zna za sebe.
P.S. Za mene Rusi sigurno nisu manje zlo.
bauer bauer 23:14 07.09.2007

Re: Siromastvo?

Koji ''oni''?

Ma samo sam se salio. To je bio citat iz 'Ko to tamo peva" :)
dunjica dunjica 13:30 06.09.2007

Mogućnost izbora u borbi protiv siromaštva

Siromaštvo danas nije samo prosti izraz materijalnog stanja pojedinca ili grupe. Ono je neodvojivo od pitanja kolika je mogućnost izbora? Da budem preciznija:

Materijalno blagostanje automatski otvara veće mogućnosti izbora (škole / obrazovanja, radnog mjesta, socijalnih kontakata, mjesta i načina stanovanja i uređenja istog, itd, itd.). Siromašni su rijetko u mogućnosti da biraju. Oni uzimaju ono što im je dostupno, a to, priznati ćete, teško da je creme de la creme.

Zato mislim da je jedno od ključnih, osim tradicionalno poznatih i korištenih, mjera za borbu protiv siromaštva, stvaranje višestrukih mogućnosti izbora za sve slojeve stanovništva, te zadržavanje otvorenosti pristupa istima. Zvuči kao funkcionirajući socijalizam, zar ne?

Ova mala opservacija je principijelne prirode, ali sam sigurna da veze sa konkretnom situacijom koju opisuje autorica nisu teške za prepoznati.
dunjica dunjica 14:13 06.09.2007

Krleža

Danas mi nešto dolazi Krleža u sjećanje, pa prolistah dodatno da ugodim poetskim sjećanjima. Pronađoh ovaj njegov tekst, nekako mislim da ide uz ovaj tvoj post, GordanaC.

Ispričavam se zbog opsega, ako smeta, slobodno obriši.

ŽENE NA KIŠI

Na Đurđevo godine hiljadu devet stotina i osamnaeste priređuje se dan siročadi. Pretpostavka da je karitativni rad samo palijativni pothvat da se sistem što dulje održi i da se prevrat socijalni odgodi u interesu vladajućih naslaga možda je ispravna kod većih gomila, no što je naša narodna zajednica. Mi, kakvi smo, kako smo i gdje smo, ne smijemo dopustiti propast ni jednog djeteta, ni jednog kvadratnog metra, ni jedne ovce naše. Dvanaest tisuća gladne djece je između Save i Drave na prehrani kod našeg naroda, a djecu treba odjenuti. Na Đurđevo dakle neka dade svatko koliko može. Vrši time samo jednu narodnu obvezu.





Gledam žene gdje čekaju brašno i petrolej na kiši. Kod mene u peći pucketa vatra i modri plamičci plešu u crvenom i toplo je. I puna je glazbe soba moja i snova i boja. A vani ludi vihor duva i pljušti kiša sa snijegom. Na tom vjetru, šibane vodenim mlazom, čekaju žene na kiši brašno i petrolej. Po cijele dane stoje te žene na ulici, kiša pada, a sive i crne magle sablasno se gone nad gradom. Puši se kiselkasti miris hljeba i vonj pjenice iz magle, a gladne žene, prljave, bolesne, trudne žene čekaju i čekaju. Pada čađavi snijeg, a gomila golog gladnog roblja stisla se kao jato oprženih ptica, zavila se u raznobojne krpe i šalove - gdjegdje po koji tužni razderani kišobran - drhturi i zebe na crnim lokvama kišnice što se lije po crnom asfaltu. Nijema jadna tužaljka diže se u magle, a ne čuje je nitko. Ludi grad pije, opija se i pleše, a te žene stoje i čekaju. Voze zakukuljeni ljudi teretna kola krcata bijelim nabijenim brašnenim vrećama, pljuckaju po ženama, draže ih i smiju im se. Blijedi fenjerčići plamte u grivama crnih konja - suton će, kiša i zvona u daljini, a iz krčme čuje se pijana dreka i harmonika. O, trula je to gomila gnjilog i ranjavog mesa što u šarenim krpama zamotana podmuklo šuti i na kiši čeka brašno i petrolej. A onda prenose to brašno žene u crvenom papiru, a vjetar šiba kišom i proždire papir, te se brašno prosipa u vodu, u blato, razbijaju se boce, prolijeva se petrolej, plače se, nariče i kune. Bijeda. Siva i dosadna. Bolesna. Izazovna.

A vjetar svira i prosipa crvene pregršti trulog lišća, osjeća se kako je sve u prirodi trulo i bolesno, kako umire i propada. A ptice visoko nad krovovima pijuču - možda lete k piramidama, o, daleko, na jug, u toplinu gdje mjesečina miriše i gdje nema klanja.

A ovdje je nebo crno, nariču zvona i pjevaju o Apsolutnom. Zvona pjevaju da bog stanuje u crkvama, a u utrobama crnih crkvenih lađa fanatici viču da treba da živimo kao ptice jer je čovjeka bog stvorio kao pticu nebesku! A mi u krvi stojimo do pojasa i nismo ptice, nego gadovi! I sveci su naši bijeli, jer smo mi crni, te da poloču ovu našu krv i našu rakiju i naš bol, nečastivi bi postali kao i mi što smo. Pođavolili bi se na ovoj prokletoj planeti na kojoj se ljudi kolju već četvrtu godinu kao zvjerovi, a nitko ne zna pravoga razloga ovoj mržnji kojom se prosjaci mrze međusobno.

Zašto čekaju te žene na kiši i na vjetru i zašto se pate? Zašto plaču te udovice na kiši i zašto tako gluhonijemo pokapaju svoje vlastito meso te ratne majke, promatrajući sprovod svoje djece kao u snu?

Zato zar da se probijaju kroz ove bolesne magle, da požderu još koju mrvu i zatuku po koje živinče i da mu poloču krv (na kakav veliki svetac koji je crveno zapisan u kalendaru), a onda da klonu, žute i krezube i isprebijane, pa da ih zabiju u sanduk i bace u ilovaču gnjecavu i mokru. A na sprovodu da zaplaču njina dječica sitna, krastava i bosa, što su se sad sakrila od zime pod suknju matere i što modra gladuju na cesti, djeca koja rastu za nove pokolje!

Eto, čujem plač te djece i osjećam bol tih žena i gledam tu gomilu gdje ide u Smrt. A u mojoj je sobi toplo i crvene pruge plamena milo titraju po sagu i čudni tonovi zvone u mislima mojim. O, prokleta ta glazba u mislima mojim i prokleta ta vatra u peći i proklet ja - hulja, jer vidim, a ne mičem se. I prokleti svi mi koji se nijesmo ganuli. I hulje smo svi mi koji jadikujemo, a plač nam je mudrost posljednja. I onaj čovjek koji o pticama govori s propovjedaonice, i on je hulja, i svi smo mi hulje, jer nije istina da smo mi ptice, nego smo zvjerovi, šakali, rodoljubi, vojnici. Jer: treba li da nas sve proguta Crno, pa neka nas proguta, ali da smo barem pružili ruke jedni drugima, pa da ugasnemo u toplini ljudskog saznanja, a ne u jadu patnje.

I, eto, dolazi mi da se pomolim ženama što čekaju u sutonu. O, žene što kao crni stupovi na kiši stojite, oprostite mi što sam hulja! Vi ste karijatide patnje, a ja sam pasivno naricalo, oprostite mi!

O, mati, gola i bolesna, kojoj su grudi uvele, o, slabosti, kose raščupane, kojoj djeca pasu travu, oprosti mi! Oprosti mi što sam hulja! Ti umireš od gladi, a ja sam još uvijek živ i nemam snage da gladujem s tobom!

I ti, nesretnice, koja si mrzila svog muža jer te je usijanim vatraljem bio i jer se po cijele noći opijao i jer je nadnicu svoju na drugu ženu rasipao, i koja si ga s veseljem u srcu ispratila kad je pošao u povorci s vijorećim stjegovima, koja si odahnula kad ti je stiglo da su ga ubili - jer sada dobivaš filire svoje na vlastitu ruku, oprosti mi što sam hulja!

I ti, ženo, zapečenih očiju od suza i trahoma koja gladuješ sa sedmoro djece i hodaš po svijetu kao priviđenje u polutmini dana, o, oprosti mi, oprosti mi!

O, mati žalosna, koja rađaš idiote, gluhonijeme i bolesne koji zaudaraju, o, mati nesretna, koja pišeš caru pismo i poklanjaš mu krv svoju rođenu u posljednjem očaju, oprosti mi jer sam hulja!

Griješim vama i vašoj jadnoj djeci griješim, jer, eto, osjećam kako ležim na vama. Jer vi ste temelji na kojima stoje palače naše i tornjevi naši i mudrost naša, vi koji se rađate kao paščad i koji ginete kao paščad i koje kolju kao paščad!

Osjećam, eto, kako griješim grijući se u ovoj toploj sobi. O, osjećam vas, žene na kiši, vi gladne robinje koje teglite mene i moju malu, neznatnu udobnost i moje knjige, o, osjećam vas, žene na kiši, i molim vam se. Ali da padnem pred vama u blato i da vam se poklonim i da vam dadem svoju cijelu imovinu, sto posto svoje cijele imovine (jednu krunu i trideset filira što mi je još preostalo kao honorar od jednog nadasve praznog feljtona nad kojim sam se mnogo patio), i da vam se ispovijedim i da vam se pomolim, vi biste me, žene, ismijale, jer crni su jazovi između mene i vas, i tu nema pomirenja. Tu ima da se gladuje s vama, ili da se gine s vama!

I što mogu, o, što mogu, u vrijeme privatnog prava, ja, neznatna jedinica ludoga stada koje se kotrlja u propast?

O, žene, koje šijete cijele noći da vam krv prska iz prstiju i cijede vam se gnojne i upaljene oči, o, žene, što umirete u ogavnom vonju smeđih kloaka gdje se sve cijedi i sve je pljesnivo i puno parcova i gdje u sobama, crnim rupama, umiru gomile gamadi i djece, o, žene pijane, gurave i zlobne, od bola podivljale, žene što prodajete i sinove i kćeri i unučad, žene što rađate ratnike te ih dojite kao bolesne opice da bi vam ih otrgli sa sise i zaklali, o, brodolomke, koje prodajete za komad hljeba sve, i ladice, i jastuke, i svete slike, i šalice, i šifonere, o, žene, kože voštane kao u leševa, kose poispadale i krezube, ja doista ne mogu ništa nego da se za vas patim.

Oprostite mi, hulja sam!

Gledam zdvojnost vašu gdje se opijate, i crninu vašu gledam, i čujem razvratni smijeh vaš, i vidim vas gdje ste trudne i zaudarate po kaosu i po spolu, i prodajete sebe (ništa više nego što se svi mi prodajemo) i ližete drvene svece i molite se, i lažete, i robujete i siluju vam i dušu i tijelo, o, žene na kiši, oprostite grijeh moj!

Gledam žene gdje čekaju brašno i petrolej na kiši. Pada tmina sutonja, duva vihor, a žene stoje i čekaju, i šutnja je sablasna u mojoj sobi i na ulici i nad cijelim gradom.
jasnaz jasnaz 14:33 06.09.2007

Re: od Krleže ka jednoj ženi :

: bližimo se oktobru :
koji je bivao i u jednom vagonu :
pesnikinje i siromaštva :
Marine
Cvetajeve .
dunjica dunjica 14:37 06.09.2007

Re: od Krleže ka jednoj ženi :

JasnaZ, držim te za direktno odgovornu kada počnem rezati vene (slikovito rečeno).
Черевићан Черевићан 14:27 06.09.2007

левитанов лет

жицом бодљикавом
у црној врећи сапет
утехе напретек бар има
као и храбрости да одем
желећи боље
можда
другост . . различистост
док нападно светло
разиграва колце могућег заборава
у ком ево лебдим
без намере да слебдим
и искамчим шифру
саприпадности ништавилу
ко деобу без правде - ритуал неумерености
ил
смисао скада - бесмисао истине
d j o l e d j o l e 20:01 06.09.2007

Politika zasnovana na siromastvu

Pretpostavljam da je u studiji o SSS dat prikaz mehanizama pomocu koji bi trebalo da se postopeno smanjuju faktori rizika siromastva .

Da li bi, na isti nacin mogao da se da prikaz politike koje se zasnivala na strateskom osiromasivanju drustva, koja je ovde godinama, ako ne i decenijama, bila na delu. Politika koja je politicku snagu (a u kasnijim fazama i bazno biracko telo) upravo i zahvatala iz siromasnijih slojeva, cijem je osiromasivanju ona sama najvise i doprinela. Da li je takva politika, izmedju ostalog, mozda namerno/strateski radila na povecavanju faktora rizika osiromasenja (smanjenju nivoa obrazovanja, smanjenju nivoa realne zaposlenosti, generalnom zablesivanju drustva, ekonomskoj izolaciji na svim nivoima).

Ko uopste moze da garantuje da je svaka buduca politicka manipulacija necijim siromastvom nemoguca, kada je to, sto je do sada vise puta dokazano, najlaksi nacin da se dodje do poena u politici. Naravno da je takva politika gledano na iole duze staze totalno destruktivna, ali ...
gordanac gordanac 20:48 06.09.2007

siromaštvo i politika

....prikaz politike koje se zasnivala na strateskom osiromasivanju drustva, koja je ovde godinama, ako ne i decenijama, bila na delu....

Loše političke procene daju takve rezultate. Oko (ili nešto više od) 40% društvenog bogatstva je potrošeno devedesetih, zauvek, ne računam vreme kao jednako dragocen resurs i ljudske živote i sudbine kao najdragoceniji resurs. Otkuda loše procene? Kao i uvek - iz neznanja.
Cenu loših procena plaćamo svi, i oni koji su (iz svojih razloga) podržavali tu politiku i mi koji smo bili protiv. Posledice i loših i dobrih procena imaju takve osobine.
Da li se politika devedesetih obraćala siromašnima? Kad pogledam mrežu podrške najuticajnijih - nije. Da li su najsiromašniji glasali za njih? U strukturi biračkog tela svake političke stranke jasno se prepoznaju društvene grupe po staroosti, po obrazovanju, regionalno, polno, ....a za slobodnu biračku odluku morate imati ispunjene neke uslove. U Srbiji niko ne zna rezultate izbora do 1996., a tkz. "izborni ekstremi" dokazuju naknadno sve izborne prevare. Reći ćete: da, ali u septembru 2000. još uvek je više od milion i petsto hiljada ljudi glasalo za politiku koja ih je osiromašila, kako to?
Ljudi ne menjaju svoja biračka opredeljenja, a trebalo bi na osnovu racionalnih razloga.
Da li je takva politika, izmedju ostalog, mozda namerno/strateski radila na povecavanju faktora rizika osiromasenja (smanjenju nivoa obrazovanja, smanjenju nivoa realne zaposlenosti, generalnom zablesivanju drustva, ekonomskoj izolaciji na svim nivoima).

Nisu uopšte imali strategiju osim "neće valjda" i "ne mogu da verujem". I čuveno - "da sačekamo još malo", kao već će se nešto desiti. Imali smo državu koja se finasirala iz "nedostatka dokaza" - po tome jasno vidite nedostatak bilo kakve strategije, bilo kakvog planiranja ili "simultanih scenarija".
Ko uopste moze da garantuje da je svaka buduca politicka manipulacija necijim siromastvom nemoguca....

Isti onaj koji takve garancije daje uspešnim i stabilnim društvima - sistem institucija koji javnost kontroliše, a znanje ljudi na javnim poslovima je pri tom uslov bez koga se ne sme i ne može.
Kada će to da bude?
Kasnije nego što se meni sviđa, a mnogo ranije nego što se sviđa onima koji još uvek ne smatraju da je politika devedesetih bila tragično loša procena, kao što se tek nedavno čulo da je memorandum jedan "aljkav dokument".
gordanac gordanac 09:17 07.09.2007

i dodatak - djole

Jugoslovenski ratovi 1991/1999 i neke od njihovih društvenih posledica - Bora Radović
Na linku možda možete naći još neke odgovore na Vaša pitanja
fixer fixer 09:07 07.09.2007

siroma sam

siroma sam, siroma
all
umem daa >>>>>>> ?:
umem da trčim za duhom
sslašću poljubaca
hleb da umesim kruhom
sve prste da poližeš
malkoo
o ovom dosadnom svetu da promisliš
poklopac da odigneš
dozvoljavam ti slobodu
da se na duha kladiš
da se uvek nanovo poigraš
kutijom iz koje iskače đavo
ooooo
pritisni me ponovo
ja ću opet sve da odignem
sve da oduvam
da probušim
i za prsluk zadenem
jedini zalogaj ću
večito kao poslednji
sa uživanjem umakati


samo nemoj plakati
d j o l e d j o l e 09:55 07.09.2007

Re: siroma sam

Sve svoje sa sobom nosim
Olga Medenica Olga Medenica 13:12 07.09.2007

...........

bilo kako bilo, tranzicija ili ne
"ne lipsi magare do zelene trave".

Moj prvi post na ovom blogu bio je posvecen siromastvu starih.
To me uvek totalno spusti kad sam u Beogradu.
Mislim da je nase drustvo siromasno u svakom pogledu, pa i duhom.
Gradjani se ne pomazu medjusobno, u se' i u svoje kljuse.
Ne znam odakle tolika otudjenost?
Od cele te tranzicije, meni su jedino upadljive sve vece klasne razlike medju stanovnistvom.
gordanac gordanac 14:12 07.09.2007

Re: ...........

Ne znam odakle tolika otudjenost?

od toga što je, izgleda, ljudima ponekad problem "raspirivanje humanosti" ili "huškanje na solidarnost"
raspirivanje netrpeljivost i mržnje, huškanje na nasilje i odbrana prava na neznanje, izgleda da se ljudima ponekad čine prirodnijim i lakšim
netačno, naravno
i, srećom, promenljivo kao i sve drugo o čemu se ljudi u jednom društvu dogovore da treba menjati
dobrovoljno ili zakonima koji zabranjuju ponašanje zasnovano na nepoželjnim modelima i "vrednostima" društva
mariopan mariopan 15:01 07.09.2007

Re: ...........Evo za utehu

....nije bas tako,bar u malim sredinama. Evo,zivim u manjem gradicu,svi u nasoj ulici zive ovde bar tridesetak godina,pomazemo se medjusobno,sve znamo jedni o drugima,i oni koji imaju manje ili su nemocni da nesto urade sami imaju svaku pomoc od nas mladjih.Pocevsi od odlazaka lekaru do ostvarivanja prava na socijalnu pomoc,sve se to uradi normalno i bez velike buke.Svi svima pomazu,visak bilo cega se nosi onome kome je najpotrebniji i to komsijski,prirodno,ne da se neko uvredi.
Imamo i izbeglica u ulici (nisu Srbi) kojima sto tako ljudski u svemu pomognemo a i oni nama,kada smo moj suprug i ja uveli gas u kucu visak od 3 tone uglja poklonili smo mladom paru Albanac i njgova vrlo mlada zena,gotovo devojcica,ali vredni i posteni,njima je svako iz ulice ponesto doneo pa se to malo domacinstvo brzo popunilo. I oni su svaku pomoc nama nudili pa nisu ljudi tako strasni,verujte,nas sve podjednako pogadja ono sto NAMA SVIMA rade ovi iz vlasti.
A ono u cemu mozemo jedni drugima da pomognemo svi rado dajemo i prihvatamo.Zato cu uvek verovati u ljude,ljudi ima bez obzira koliko je tesko.Meni zatrbaju sitne popravke ,dodje komsija,sve popravi ali kada rodi moje voce cela ulica ima,svima se nose pekmezi,jabuke,korpe grozdja,meni donose ono sto ja nemam i...verujte,nije ni djavo tako crn kao sto kazu.
Olga Medenica Olga Medenica 20:04 07.09.2007

Re: ...........Evo za utehu

Lepo je cuti ovako nesto.
Cini mi se da je u pitanju izuzetak. Da nije, ne bi stvari stajale tako crno kao sto stoje.
Mozda nikada ne bi bilo rata. Mozda bi tih zadnjih 10 a u stvari 17 godina bilo ulozeno u neke druge stvari a ne u ratovanje, brzo bogacenje, lazi, korupciju i u idealnom slucaju vecite isprazne zalbe i ocekivanje da sreca dolazi iz neke tamo fiktivne tudje kase
koja ce se magicno otvoriti i zaliti svakog gradjanina i gradjanku blagostanjem (citaj potrosastvo), da sreca dolazi od vize i bega u neku drugu, slatkis / lilihip zemlju.
Moj prvi post bio je inspirisan prosjacima penzionerima na Kalenicevoj pijaci (kojima se obesna mladez podsmeva i sikanira ih) i ono dvoje jadnika sto su negde u Vojvodini umrli od gladi.

Mariopan, prica iz te Male Sredine osvezila mi je dosta tmuran dan.
Drz'te se!"
Olga Medenica Olga Medenica 20:12 07.09.2007

Re: ...........

....."raspirivanje humanosti" ili "huškanje na solidarnost" ......raspirivanje netrpeljivost i mržnje, huškanje na nasilje i odbrana prava na neznanje, izgleda da se ljudima ponekad čine prirodnijim i lakšim...


Gordanac, ovo je pitanje morala.
Za razliku od manira za stolom koje svako moze da ima posle kraceg treninga, imati morala je vestina koju je vrlo tesko savladati. Ne znam, mozda treba vise generacija? Sta cemo? Kako to usaditi?
Da li iko ikoga "to" uci u skoli.
Ouups, ja se osecam demoralisanom (kad o ovome mislim).

U Beogradu mi raste andjeo od sestricine, isterivacica pravde, danas je napunila 11 godina. Strepim.
Ako se prilagodi sredini to ce biti kraj svih nas, ako se ne prilagodi (a izgleda mi da nece) tesko si ga njoj.
gordanac gordanac 20:56 07.09.2007

neprilagođena?

....isterivacica pravde, danas je napunila 11 godina...ako se ne prilagodi (a izgleda mi da nece) tesko si ga njoj....

blagosega njoj!
i srećan joj rođendan!
blago njoj ako joj ta volja da se ne prilagodi prosečnosti neosetljivosti ostane živahna :))
lepše je sa empatijom
Malisa Malisa 22:40 07.09.2007

Re: ...........Evo za utehu

mariopan
....nije bas tako,bar u malim sredinama. Evo,zivim u manjem gradicu,svi u nasoj ulici zive ovde bar tridesetak godina,pomazemo se medjusobno,sve znamo jedni o drugima,i oni koji imaju manje ili su nemocni da nesto urade sami imaju svaku pomoc od nas mladjih.Pocevsi od odlazaka lekaru do ostvarivanja prava na socijalnu pomoc,sve se to uradi normalno i bez velike buke.Svi svima pomazu,visak bilo cega se nosi onome kome je najpotrebniji i to komsijski,prirodno,ne da se neko uvredi.Imamo i izbeglica u ulici (nisu Srbi) kojima sto tako ljudski u svemu pomognemo a i oni nama,kada smo moj suprug i ja uveli gas u kucu visak od 3 tone uglja poklonili smo mladom paru Albanac i njgova vrlo mlada zena,gotovo devojcica,ali vredni i posteni,njima je svako iz ulice ponesto doneo pa se to malo domacinstvo brzo popunilo. I oni su svaku pomoc nama nudili pa nisu ljudi tako strasni,verujte,nas sve podjednako pogadja ono sto NAMA SVIMA rade ovi iz vlasti.A ono u cemu mozemo jedni drugima da pomognemo svi rado dajemo i prihvatamo.Zato cu uvek verovati u ljude,ljudi ima bez obzira koliko je tesko.Meni zatrbaju sitne popravke ,dodje komsija,sve popravi ali kada rodi moje voce cela ulica ima,svima se nose pekmezi,jabuke,korpe grozdja,meni donose ono sto ja nemam i...verujte,nije ni djavo tako crn kao sto kazu.


Na kojoj je to planeti? :)))))))
Ma samo da ponovim ovu pricu, mnogo mi se dopala.:)
Malisa Malisa 22:43 07.09.2007

Re: ...........

i, srećom, promenljivo kao i sve drugo o čemu se ljudi u jednom društvu dogovore da treba menjati
dobrovoljno ili zakonima koji zabranjuju ponašanje zasnovano na nepoželjnim modelima i "vrednostima" društva

Onda kad sudije u Srbiji pocnu da postuju Zakon tada se mozemo necemu nadati. Sve dotle moral ostaje na dnu dna u nasem drustvu.
Malisa Malisa 22:47 07.09.2007

Re: ...........

Od cele te tranzicije, meni su jedino upadljive sve vece klasne razlike medju stanovnistvom

Te razlike stimulisu nemoralne korumpirane sudije i predsednici suda sirom Srbije koji u dosluhu sa prevarantima koji se bogate na racun sirotinje razvlace procese i primaju uporedo od drzave (citaj gradjana) i od krimosa ispod stola. Djavo kaki uvek na istu gomilu.
Olga Medenica Olga Medenica 00:48 08.09.2007

Re: neprilagođena?

Joj Gordana,
to nije volja nego nemogucnost. Smor je to, pa kad posustanes vidis da nema nazad.
Znam ja.
Olga Medenica Olga Medenica 00:49 08.09.2007

Re: ...........Evo za utehu

Ja bi na tu planetu!
mariopan mariopan 21:52 10.09.2007

Re: ...........Evo za utehu

U Vojvodini u Srbiji.
Mozda zato sto smo svi izmesani ziveli oduvek.
Mozda zato sto je cela ova ulica radnicka,na obodu malog gradica i svi smo iz vremena Jugoslavije tj tada smo napravili kuce. Deca su nam rasla zajedno. Ne moze covek postati los ako je bio dobar 30 tak godina i ako se toliko znamo a sad neko sa strane da dodje i da nas uci da je neko los samo zato sto je druge nacije ili vere. E toga kod nas ima koliko hocete,to jest svi smo pomesani.
Spasli smo se jer smo se cuvali prejake reci i prebrzih procena za vreme onog rata. Po prirodi nepoverljivi prema vlasti svake vrste,a uvek iskoriscavani,svi mi smo pazljivo i jos pazljivije postupali jedni prema drugima za vreme ovog rata i eto. Niko se nije odselio,jos su nam i dosli iz Hrvatske i sa Kosova i isto dobro primljeni u ovoj ulici. Kako je u gradu,to ne bih jer ne znam ali mi smo ovde zajedno vise od 35 godina. Ima i toga u Srbiji i zato se ja ne dam tako lako ubediti da je sve lose i da smo svi losi.
PS Moja porodica je visenacionalna i kao takva opstaje vec trecu generaciju a evo i deca idu tim putem. Pa vazno je da budemo ljudi jedni drugima i ovde gde ja zivim tako jeste i zato pisem.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana