Napoleon je ostavio tako mnogo saveta, recepata za uspešno upravljanje zadacima tako što će se koristiti strategije, taktike i prioriteti. U pitanju je bio pravi, pravcati projektni menadžment, rečnikom današnjice rečeno.
'' Moj posao je da uspem, i dobar sam u tome. Svoju Ilijadu stvaram svojim delima, i stvaram je svaki dan. '' - rekao je Napoleon.
Napoleon Bonaparta je možda postigao više ciljeva sa neverovatnim uspehom nego bilo ko drugi u istoriji.
Imao je dobro pamćenje: '' Najvrednija moja stvar je moja memorija. Kao dečak, znao sam logaritme od trideset ili četrdeset brojeva, u Francuskoj, ne samo što sam znao imena oficira svih pukova, već i gde je korpus bio regrutovan, razlikovao sam i, čak sam znao i njihov duh. '' govorio je.Napoleon je znao, kao i većina modernih prodavaca, da je dobro pamćenje ključno u izgradnji odnosa. Najbolji prodavci ne samo što znaju imena svojih kupaca, već znaju i imena članova porodice svojih kupaca, znaju šta vole, šta ne vole, njihove hobije, i bilo koju drugu informaciju koja može pomoći u izgradnji odnosa. Koristeći isti pristup, projektni menadžer može razviti bolji odnos sa deoničarima, članovima projektnog tima, saradnicima i upravom.
Sledeća na redu je - moć matematike. Da bi bio dobar general, čovek mora znati matematiku. '' Možda svoj uspeh dugujem matematičkim koncepcijama, general nikada ne sme zamišljati stvari, to je najfatalnije od svega.'' - govorio je Napoleon. Kod većine projektnih menadžera i lidera, matematika verovatno ne zauzima visoko mesto, ipak, skoro sve faze jednog projekta: selekcija projekta, procene zadataka i analize rizika.
Napoleon je uvek ostajao smiren i staložen. Isto tako, ništa brže ne može omesti tim od lidera koji naglo reaguje ili postaje razočaran. '' Mogao sam da čujem vest o smrti moje žene, sina, ili bilo koga iz moje porodice a da ne promenim izraz lica. Ne sme se videti čak ni najmanji znak emocija, ili promene uzraza lica. ''- govorio je prvi projektni menadžer na svetu Napoleon Bonaparta. Napoleon je ukazivao i na važnost kategorisanja i merenja vesti, ne samo prema njenoj pravoj vrednosti, nego i prema potencijalno promenljivom utisku iste te vesti posle razmišljanja. Možda postoje nevidljive koristi u onome što se čini kao loša vest, a možda postoje opasnosti koje se skrivaju iza, kako se čini, dobre vesti.
Išao je među vojnike.Često bi ušao i u prednje redove fronta i mešao se sa trupama, prvo da bi ih podstakao, a zatim da bi razumeo kako se osećaju i kako razmišljaju. Eto, danas, većina preduzeća u današnjem biznisu sprovodi politiku '' budi vidljiv ''za njihove menadžere. Menadžer se meša sa svojim timom ne bi li izgradio bolje poverenje ili uvideo problem koji se mora ukloniti.
Većina je smatrala da je Napoleon bio tiranin zbog njegovih principa. Znao je da se moć daje i da se ne uzima.Projektni menadžer ili lider ne sme dozvoliti da posao ide preko njegove ili njene glave. Moć se mora zaslužiti izgradnjom poverenja i poštovanja, a oni se ipak moraju zaslužiti kroz dela i kroz pravično ophođenje prema drugima. To je istinska moć. Napoleon je shvatao uzaludnost tiranije i opasnost apsolutne moći pa je predložio neku vrstu veća za proveru stvari, u ovom slučaju Senat. Kao što je Napoleon ukazao, svaki lider koji koristi moć da bi se suprostavio javnom mnjenju u opasnosti je da je izgubi. Biti tiranin, to nikome ne koristi. Iz svega ovoga vidimo koja su to pravila uspeha.
Naravno, potrebna je i jasna vizija: '' Došao sam iz najnižeg sloja i postao car, zato što su mi okolnosti i mišljenje bili naklonjeni'' govorio je Bonaparta.
Samo ću istaći tri osnovna elementa jasne vizije
1) Problem koji treba da se reši
2) Strategija rešavanja problema
3) Vizija budućnosti - jasna slika krajnjeg stanja rešenja
Vizija bez strategije je halucinacija.
Važna je i diplomatija i korišćenje veza '' U vojnim operacijama nisam nikoga konsultovao, u diplomatskim operacijama konsultovao sam svakoga '' pričao je Bonaparta. Kada ljudi čuju ime Napoleon, diplomatija je obično poslednja stvar koja im padne na pamet, a diplomatija je možda čak i više od umeća na bojnom polju omogućile Napoleonu da se popne do pozicije prvog konzula, a potom i cara.
Lekcija iz Napoleonovog pohoda na Italiju bi bila : '' Opšte pravilo je da pokušate da se koncentrišete na pozitivno rešenje, pričate iz ličnog iskustva i uvek dođete sa pripremljenim rešenjem. Napoleon je uradio sve ovo. Pouke za menadžera na osnovu Napoleonovih uspeha bi bile: prihvatite promenu, upoznajte ljude iz svih uglova, govorite, naučite jezik vaših saradnika, stvorite saveznike, saznajte šta je ljudima važno.
U ekranizaciji Napoleonovog lika najuspešniji je, čini mi se bio glumac Armand Assante;
Assante je neprevaziđen u ulozi Napoleona Bonaparte u tv seriji '' Napoleon i Žozefina ''
Navela sam mnogo razloga zašto je Napoleon bio prvi projektni menadžer na svetu, a možda je i najvažnije da istaknem da je on kombinovao SVESNOST i BRZINU da bi postigao uspeh. Sama brzina može biti opasna a znanje ne donosi ništa dobro ako nemamo dobar osećaj kad treba da preduzmemo akciju. To je to. Jednostavno.
Budimo svesni u brzini ili brzi u svesnosti; uvek svesnost i brzinu da koristimo u paketu, a nikad odvojeno!