Društvo

Siromaštvo kao ojkonim (2)

gordanac RSS / 23.02.2009. u 13:31

Koliko smo siromašni?

- Septembra 2007. godine napisala sam tekst istog naslova, godinu dana kasnije "pukla" su svetska finasijska tržišta i objavljena recesija u priličnom broju razvijenih zemalja, pa je ideja teksta "a šta je sa siromaštvom u Srbiji, godinu dana kasnije" odložena za pet meseci - 

Ssiromastvo19feb.jpg οἰκονόμος, (from oiko- 'house' and -nomos 'rule, law' was an Ancient Greek word meaning 'manager' or 'housekeeper'. In Byzantine times the term was used as a title of a manager or treasurer of an organisation) je poreklo reči "ojkonim" koja se u toponomastici koristi za nazive ljudskih staništa kroz istoriju. (OIKONOMOS: This rather strange word is a greek term meaning "household manager" or "household steward" that gave rise to the modern term economy and the whole range of related terms, including economic, economics, economist, and economize. Ironically there are those who use economics less with the goal of providing "stewardship" of the economy and more focused on the goal of extracting maximum personal gain.)

"Merenje" siromaštva u bilo kojoj državi radi se prilično ujednačenim metodama i osim što je neophodno imati sve proverljive podatke da bi se pravile politike, često je neophodno i "uporedno" prikazivanje u odnosu na region kojem država pripada ili u odnosu na svet. Pošto smo (s dosta samoironije ovo tvrdim) mi navikli da se "merimo" samo sa "najboljima" učinilo mi se zanimljivim da poredim podatke za nas i - Ameriku, koliko god to možda neobično zvučalo. I ustvari i ne radi se o "poređenju" iz kog bi trebalo da proisteknu bilo kakvi zaključci, više samo o "uporednom postavljanju podataka" za Srbiju, Ameriku i onda i - svet u celini.

SRBIJA:

Svi potrebni podaci o Srbiji mogu se naći na internet stranici Republičkog zavoda za statistiku, uključujući i "download" publikacija, istraživanja i izveštaja.Sve o"Strategiji za smanjenje siromaštava" može se naći na njihovoj internet stranici Vlade republike Srbije.

Šta govore brojke?

Просечна зарада
децембар 2008.
Укупно
   бруто: 53876 динара
   нето: 38626 динара
Нефинансијски сектор (привреда)
   бруто: 49191 динара
   нето: 35400 динара

Стопа незапослености
октобар 2008.
(Анкета о радној снази)
укупно - 14,0%
15 - 64 године - 14,7%

Просечна месечна
потрошња по домаћинству

трећи квартал 2008.
40154 динара

Просечна месечна
потрошња по домаћинству
у 2007.

35414 динара

Употреба информационо-комуникационих технологија у Републици Србији, 2008.
40,8% домаћинстава поседује рачунар
33,2% домаћинстава поседује Интернет прикључак 

Ovi osnovni podaci čine (unekoliko) makroekonomske parametre "nevidljivim", kao i kontekst u kojem se (za mnoge od nas presporo) siromaštvo ipak - smanjuje.

Koliko je siromašnih u Srbiji?

 

  • Po podacima Ankete o životnom standardu, u 2007. godini 6,6% stanovništva Srbije je bilo siromašno, obzirom da je njihova potrošnja po potrošačkoj jedinici u proseku bila niža od linije siromaštva. Linija siromaštva u 2007. godini bila je 8.883 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici.
  • Broj siromašnih u Srbiji je u periodu od 2002. do 2007. godine, smanjen za više od 500,000. U 2002. godini, 14% ili oko milion ljudi je bilo siromašno, a u 2007. godini, 6.6% ili oko 490.000.
  • Dubina i oštrina siromaštva, su značajno smanjeni u ovom periodu. Dubina (jaz) siromaštva u 2007. godini iznosila je 1.3%, što ukazuje da ukoliko bi država mobilisala novčana sredstava u iznosu od 1.3% linije siromaštva za svako lice (siromašno i ono koje nije siromašno) i usmerila siromašnima (pored sredstava koje država već usmerava najugroženijim kategorijama), teorijski siromaštvo bi bilo eliminisano, pod pretpostavkom perfektne targetiranosti pomoći siromašnima. Oštrina siromaštva, indikator koji uzima u obzir to što se neki siromašni nalaze dublje u siromaštvu, odnosno dalje ispod linije siromaštva od drugih (i daje im veći značaj), iznosila je 0.4%.
  • Kao i u većini zemalja, subjektivno siromaštvo u Srbiji je veće od objektivnog. U 2007. godini, duplo više stanovnika Srbije smatra da je siromašno u odnosu na objektivnu procenu (13% u odnosu na 6.6% respektivno). Međutim, podaci pokazuju da je subjektino siromaštvo takođe opalo u periodu 2002-2007. godine, mada nešto manje nego siromaštvo mereno na osnovu stvarnih izdataka stanovništva.
  • Gini koeficijent je ostao takoreći nepromenjen (29.3 u 2002. i 29.7 u 2007). Posmatrano po tipu regiona, samo ruralna područja beleže statistički značajan pad nejednakosti, dok je u urbanim područjima nejednakost ostala nepromenjena.
  • Nejednakost između onih najbogatijih i najsiromašnijih u Srbiji, nešto je veća od proseka nekih istočnoevropskih zemalja u tranziciji. Vrednost raspona Gini koeficijenta za Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu kreće se od 26.9 u Mađarskoj do 31 u Rumuniji, dok je u Srbiji 29,7. Od pomenutih zemalja, veću nejednakost između najbogatijih i najsiromašnijih beležimo samo u Rumuniji.


Šta je siromaštvo?

SSS definiše siromaštvo kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, pre svega na čistu vodu i vazduh.

Po Anketi o životnom standardu 2007. godine, siromašna su bila sva domaćinstva čija je potrošnja po potrošačkoj jedinici bila manja od 8,883 dinara..

U 2002. godini, 14% ili oko milion ljudi je bilo siromašno, a u 2007. godini, 6.6% ili oko 490.000.

Postoji i jedna dobra e-snips internet stranica na kojoj su dokumenti vezani kako za Strategiju za smanjenje siromaštva, tako i za posebnu temu "Mladi i siromaštvo".

KNJIGA MLADI ZAGUBLJENI U TRANZICIJI.pdf

Istrazivanje_trzista_rada-WB.ppt

Maturanti_i_trziste_rada.doc

SSS-prilozi.pdf

Siromastvo-studija.pdf

Research_on_Child_Poverty_in_Serbia.pdf

Preporučujem "Pojmovnik siromaštva" sa iste stranice.

Brojke, podaci, studije i istraživanja, same za sebe i uporedno (pogotovo u regionu) dale bi svakom komentatoru za pravo da kaže "da su rezultati u smanjenju siromaštva u Srbiji i vidljivi i merljivi", ali i da je sve to - nedovoljno dobro, ne samo pri merenju "subjektivnog osećaja" siromaštva (koji je jednako važan kao i "objektivni", tako ja mislim), već i zbog toga što se kroz siromaštvo "mere" i tranzicione nepravde i selektivna primena zakona i slabe institucije i - najvažnije - količina javnog, budžetskog novca koji se, direktno ili indirektno, "troši" na smanjenje siromaštva. Nedovoljno znanja o tome KOLIKO je siromaštvo, KAKO je predviđeno (po SSS) da se smanjuje, kojim tempom i prioritetima i ZAŠTO se neka rešenja smatraju "održivim", a neka ne, dakle nedovoljno znanja (kao i nedovoljno informacija) o svemu tome u kombinaciji sa opravdanim (i široko rasprostranjenim) nezadovoljstvom o tome "zašto bolji život ne dolazi brže" može, paradoksalno, više da naudi nego da koristi kao preko potrebna kritika (ili ocena i procena) već postignutih rezultata.

Kao što se može procenjivati da li "8.883 dinara" po potrošačkoj jedinici (kako god to ružno zvučalo, radi se o obaveznoj statističkoj metodi) prava mera za "liniju siromaštva", ali izmena te cifre podrazumeva izmene odluka svetskih organizacija i institucija, ne domaćih. Na domaćim institucijama je nalaženje rešenja za društvenu brigu o najsiromašnijim, za dobro "ciljanje i trošenje" javnog novca namenski određenog za smanjenje siromaštva.

Strategija za smanjenje siromaštva ima tri strateška pravca:

1.Dinamični privredni rast i razvoj, sa naglaskom na otvaranju novih radnih mesta i povećanju zarada

2.Sprečavanje nastanka novog siromaštva kao posledica restrukturiranja privrede 

3.Efikasna primena postojećih i definisanje novih programa, mera i aktivnosti direktno usmerenih na najsiromašnije i socijalno ugrožene grupe (deca, stari, osobe sa invaliditetom, izbeglice i interno raseljena lica, Romi, ruralno siromašno stanovništvo i neobrazovani), naročito u najmanje razvijenim područjima 

Jasno je da se teškoće ostvarivanja rezultata umnožavaju u uslovima svetske recesije, ali to nikako ne znači da se sme odustajati, "pravdati krizom" ili "zaboravljati" na preuzete obaveze i baš zato mi se čini veoma važnim da se odluke o tome "kako preživeti krizu" moraju donositi u kontekstu primene SSS, odnosno dostizanja cilja da u Srbiji bude "prepolovljen broj siromašnih 2010. godine" u odnosu na 2003. godinu kad je strategija usvojena.

AMERIKA:

How many people are poor in the United States?

In 2005, 12.6% of the US population – about 37 million people – were living below the poverty line . The percentage of the population that was poor in 2005 was unchanged from the level in 2004, but had increased in each of the years from 2000 to 2004. The increase during these years reversed a trend in declining poverty between 1993 (15.1%) and 2000 (11.3%). Since poverty was first measured in 1959, the highest levels of poverty both numerically and in percent of the population, were in the years from 1959 to 1961.

povertyUSChart2.gif 

 

How do the States stuck up?

The lowest rate of poverty in the country, based on 3-year averages (2003 to 2005), was in New Hampshire. At the other extreme, the poorest states were Mississippi, New Mexico, Louisiana, Texas and Alabama. (link to poverty in the West Coast States.) It is important to realize that the difference between two poverty rates may not be statistically significant. Comparisons should be made in the context of the standard error associated with each state’s poverty estimate. (Follow the link below to see the standard errors and confidence intervals for each estimate.)

Children and poverty

When we look at the 2005 poverty rates for different age groups, we find that a higher percentage of children were living in poverty (17.6%), compared with either working age adults (11.1%) or the elderly (10.1%). More than one-third of people who were poor in 2005 (34.9%) were children. The poverty rate among children in 2005 was unchanged over the level in 2004, but is generally trending upward since 2000. That said, a smaller proportion of children are poor in 2005 compared with the period from 1981 to 1998.

Among the elderly, the poverty rate was as low or lower in 2005 than the poverty rate for any year since 1966 (the first year for which Current Population Survey data on the elderly population are available).

 

 povertyUSChart4.gif

Minirites and poverty

Continuing longstanding patterns of racial and ethnic disadvantage, we find that poverty in 2005 was generally higher among minorities. Poverty was highest among blacks and Hispanics in 2005 and lowest among non Hispanic whites, who were the only racial group to experience a decrease in poverty since 2004. The poverty rate among Hispanics and blacks was unchanged over the level in 2004, while poverty increased among Asians (up from 9.8%).

povertyUSChart5.gif

 S pravom će mnogi reći da je poređenje Srbije i Amerike potpuno neprimereno u bilo kom sektoru, pa naravno i u podacima o siromaštvu i da nije nikako svejedno da li si siromašan u Americi ili Srbiji, u odnosu na kontekst o tome KO, KAKO i ZAŠTO vodi računa o smanjenju siromaštva u jednoj ili drugoj zemlji. I da se iz "uporedno" datih podataka ne može baš ništa zaključiti, pogotovo ne na"korist" ocena stanja u Srbiji. I da je živeti sa dva dolara dnevno u USA i Srbiji potpuno različita stvar.

Nije mi ni bila namera da podacima, brojkama i istraživanjima "izvlačim" ideju o "uporedno bolje ili uporedno gore" između dve neuporedive zemlje, ideja je bila da imamo podatke o tome KOLIKO siromašnih ima i u sasvim razvijenim ekonomijama, KOLIKO je važno da se podsetimo Milenijumskih ciljeva (koje smo svi, nekako usput skoro pa zaboravili da je zajednička, planetarna obaveza preuzeta odlukama UN) i da se možda zapitamo šta siromašni u svim zemljama sveta kažu kad ih pitamo za "uporedne analize u raznim zemljama". Skoro sam sigurna da su njihovi odgovori prilično - ujednačeni, na žalost.

I - kako stoji stvar sa siromaštvom, planetarno? Kako je "podeljeno"?

Poverty_percent_world_map.jpg

 Brojke, podaci, "charts&graphs", studije, istraživanja, a pogotovo odluke UN o Milenijumskim ciljevima koji bi trebalo biti ostvareni do 2015. godine, čini mi se da nam daju za pravo da razmislimo o potrebi da se sva rešenja trenutne finansijske i ekonomske krize i tekuće recesije među najbogatijim i najrazvijenijim, moraju tražiti tako da budu stavljena u kontekst koji čine dva izuzetno važna instrumenta oko kojih (na prvi pogled) nema nikakvog spora nigde u svetu:

1. ljudska prava

2. borba za smanjenje siromaštva

U najavama rešavanja krize i recesije koja teče, sasvim se jasno nazire (skoro kao neminovna) - "era regulacija" (u državama gde je skoro svaka tržišna regulacija smatrana prilično nepoželjnom, s mnogo dobrih razloga, dodala bih), era regulacija koja podrazumeva (u ovom prvom koraku) budžetske intervencije država i "podržavljenje" (pojavila se i "nacionalizacija banaka") finansijskih institucija tako što država odlučuje o javnom interesu skoro svugde gde je do skora o tome odlučivao - privatni kapital i privatna inicijativa. Uz ovu "eru regulacije" jasno se nazire (u debatama širom sveta sasvim vidljiv) i - strah od protekcionizma, strah od "preregulacije i zatvaranja" umesto traženja zajedničkih rešenja i uslovima "otvorenosti i tržišta". Uporedni proces je "učešće aktera" važnih za donošenje dobrih odluka, od G8 stiglo se do G20 i najavljenog sastanka krajem marta ove godine na kom bi trebalo da se čuju i prve procene o toku i "kraju" krize, kao i dogovoreni mehanizmi o tome šta će se sve menjati, institucionalno, organizacijski, planetarno zakonski....

Kakve god bile odluke koje su pred nama - neće valjati, čini mi se, ako ne budu donošene u kontekstu borbe za smanjenje siromaštva i ljudskih prava, ma koliko mnogima instrument ljudskih prava izgledao krhko, i ma koliko puta ceo sisitem bio (zlo)upotrebljen u svrhe raznih politika. na raznim mestima. I ma koliko donete odluke o Milenijumskim ciljevima danas mnogima izgledale potpuno - neostvarive.

Šta znači "u kontekstu"?

Znači da odluke o otpuštanju, na primer, nemaju kao obrazloženje samo očigledan "bankrot" firme koja otpušta, već i procene o tome u kom sektoru, za koje vreme i s kolikim procentom jedan broj ljudi može ponovo doći do posla. Ili - znači odluke o posebnim vrstama kredita za koje će garantovati država (budžetom) zbog nemogućnosti da "tražilac" kredita to čini svojom imovinom ili firmom. Ili - znači da se u merama štednje donose odluke nelinearno, da bi se od potpunog siromašenja (ili povećavanja procenta siromašnih u društvu) saćuvali najsiromašniji i najugroženiji. Mnogo je načina za donošenje odluka o ublažavanju i rešavanju krize, ali mislim da uvek moraju biti - u kontekstu ljudskih prava i borbe protiv siromaštva, jer je vrlo važno imati u vidu - šta je alternativa ako se NE RADI tako....

Zimski sastanak Parlamentarne skupštine OSCE (održan prošle nedelje u Beču) imao je jednu važnu raspravu o "Novoj bezbednosnoj arhitekturi OSCE regiona" (56 država), a na osnovu inicijative Medvedev-Sarkozy i decembarskog sastanka MFA OSCE regiona i njihovih ideja o "Helsinki +" procesu. 

( “We need a fresh approach,” stated Alexander Groushko, Deputy Foreign Minister of the Russian Federation. Veronique Bujon-Barre, Deputy Director for Political and Security Affairs in the French Foreign Ministry, talked about  a new “crisis of trust in Europe” after the war last year in Georgia and said that we “need to re-establish that lost trust.”)

Obrisi "konteksta" u kojem će se problemi rešavati u budućnosti već se sasvim jasno naziru i veoma je važno d, nekako usput, sa horizonta ne nestanu oni najsiromašniji i borba za smanjenje njihovog ukupnog broja.

Septembra 2007. godine sam napisala:

 Kad god sam, van kruga ljudi na javnim poslovima koji su neposredno zaduženi za primenu SSS, započinjala razgovor o siromaštvu utemeljen na podacima, brojkama i statistici, kao po pravilu su mi odgovarali da je to "cena tranzicije", da "neko mora biti gubitnik" i da "će tržište sve to samo regulisati kada ekonomski ojačamo", da "siromaštva ne bi bilo da nema korupcije" i kao poslednji argument, da je "mnogo gore siromaštvo duha od materijalnog siromaštva". Ne znam da pravim strategije za "smanjenje siromaštva duhom", ja samo mislim da se siromaštvo MOŽE smanjiti i tokom ekonomskih, političkih i strukturnih reformi društava u tranziciji i želim da čujem tuđa mišljenja i tuđe procene o tome.

 I dalje tako mislim.



Komentari (108)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

malasneki malasneki 13:54 23.02.2009

nemam sad vremena

al samo da jednom budem prva
FridaysChild FridaysChild 15:56 23.02.2009

Re: nemam sad vremena



taube taube 13:55 23.02.2009

,

hvala za ' pojmovnik siromaštva ' i knjigu MLADI IZGUBLJENI U TRANZICIJI
hvala i za ovakav tekst tužno jeste, ipak treba pisati iako je siromaštvo tužno
bindu bindu 14:09 23.02.2009

.

kad smo tako lepo izdefinisali siromastvo, mozda bi bilo interesantno znati sta je "bogtastvo" i da li ono ima neke neposredne veze sa siromastvom.
NNN NNN 03:26 24.02.2009

Čerčil:

"Komunizam je pravilno raspoređeno siromaštvo."
(još malo o siromaštvu)
bindu bindu 04:02 24.02.2009

Re: Čerčil:

NNN
"Komunizam je pravilno raspoređeno siromaštvo."
(još malo o siromaštvu)


pa ne znam da li je to bas tako.

angie01 angie01 14:10 23.02.2009

bash studiozan blog!:)))

priznajem, nisam sve ishchitala, lakshe bi mi bilo u papiru nego sa ekrana ovoliko i ozbiljno.


prvo da pitanjam, ona potroshnja po potroshnoj jedinici, za koji je to period i da li je to za jednog chlana, mislim, ne kapiram shta to tachno znachi?

drugo,...u srbijici neka silna kolichina zaposlenih radi u neprofitabilnim preduzecima, koja se bave nekim servisom za drzavu. Sve su to velike zgrade, puno hodnika, spratova i kancelarija, puno odrzavanja,...u svakoj prostorija sijaset ljudi i NIKO NISHTA NE RADI!!!! Pa koja bogata zemlja to moze da izdrzi???

Ti udjesh- u bilo koju od ovoh institucija, neshto morash da zavrshish, udjesh u sobu, npr102, tako su ti rekli, kuc, kuc, otvorish, sedi ekipa, igra igrice na kompu ili chita novine, niko ni da podigne glavu, svi su u fazonu, pitaj nekog drugog, ti odaberesh, pitash, ovaj nevoljno podigne pogled, ko da ga uznemiravash, jedva sacheka da zavrshish, pa te spremno poshalje u neku drugu kancelariju, pa ti onda obidjesh neku kolichinu spratova i svuda isto, dok ne stignesh do pravne sluzbe, gde ti, krajnje smusheno objashnjenje daje neko ko niti je dovoljno informisan- kao da je sluchajno tu, niti je zainteresovan za to shto govori.

Gde je tu proizvodnja??? neki konkretan rad???

ono -tranzicija, eto takva je situacija i sl- ne pije vodu, po meni je sve stvar volje, struchnosti i ideja,...ljudski faktor.
gordanac gordanac 14:55 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

prvo da pitanjam, ona potroshnja po potroshnoj jedinici, za koji je to period i da li je to za jednog chlana, mislim, ne kapiram shta to tachno znachi?

Po osobi, mesečno, ili "po članu porodice".
Određeno međunarodnim parametrima, ne domaćim.
(i - da, vodlile su se i i vode se debate da li je dobro da to bude tako svugde, pa se određuje "interval" po "jedinici" za pojedine zemlje, jer nije isto u Srbiji taj iznos, u Pakistanu ili Australiji, mislim "nije svejedno" kad kažem "nije isto"
Pravila su takva da moraš raditi sa merljivim pokazateljima, činjenicama, dakle ne mogu "opšta mesta" u opisu siromaštva ili samo "subjektivni osećaji" ili samo domaća statistika, već se po pravilima "cilja" koliki je ukupan broj, pa onda šta sve treba da se radi da se broj smanji.
SSS nije u direktnoj, ali je (naravno!) u indirektnoj vezi sa makroekonomskim parametrima, produktivnošću, radnim i kulturološkim navikama, stranim investicijama, korupcijom, rastom bruto domaćeg proizvoda, itd.....nisam pisala o tome, ideja je samo da podelim informacije o SSS (Strategija za smanjenje siromaštva) u Srbiji i drugde u svetu.
Dakle - skoro ništa o UZROCIMA siromaštva, samo podaci o strategiji za njegovo smanjivanje, takvo kakvo je i toliko koliko je "izmereno" po pravilima.
angie01 angie01 14:58 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

skoro ništa o UZROCIMA siromaštva, samo podaci o strategiji za njegovo smanjivanje


pa zar nije strategija uvek vezana za uzroke?

ako hocesh nekom da ublazish bol, ti mu dash tabletu protiv istog i on je ok, dok traje dejstvo, da bi ga izlechio, ti morash da otklonish uzrok.
gordanac gordanac 15:13 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

pa zar nije strategija uvek vezana za uzroke?

ako hocesh nekom da ublazish bol, ti mu dash tabletu protiv istog i on je ok, dok traje dejstvo, da bi ga izlechio, ti morash da otklonish uzrok.

Ne.
Strategije se prave po "spisku mogućnosti" iz izmerene realnosti, takve kakva je (iz mnogo uzroka i prethodnih odluka).
Na primer:
- uzroci siromaštva su sankcije, izolacija, potrošen bruto domaći proizvod u iznosu od 40% tokom devedesetih, zatvorenost tržišta, nedostatak istorije i tradicije ekonomskih sloboda, državno upravljanje privredom, razorena infrastruktura NATO bombardovanjem, itd.,......i ništa od tih "uzroka" ne možeš da "otkloniš", samo ih "uračunaš" u spisak "prepreka i teškoća" i strategiju onda praviš - za ubuduće, tako da stalno meriš da li daje rezultate u unapred određenim vremenskim intervalima (ako ne daje - menjaš strategiju).
Tako je sa svakom strategijom, pa i sa ovom - SSS.
Tako je i sa strategijama koje se trenutno prave za ublažavanje recesije i finansijske i ekonomske krize - svi znaju da je uzrok deregulacija iz 1999. i ljudska pohlepa, ali ti to ne pomaže - moraš gledati u "spisak mogućnosti" u realnosti, takva kakva je. Razlika u odnosu na SSS je što je ova koja se sada širom sveta dogovara da bi se "kontrolisala kriza" AD HOC strategija, a SSS je planirana, "namerna", plod politika, prethodnih.
bindu bindu 15:15 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

angie01
skoro ništa o UZROCIMA siromaštva, samo podaci o strategiji za njegovo smanjivanje


pa zar nije strategija uvek vezana za uzroke?

ako hocesh nekom da ublazish bol, ti mu dash tabletu protiv istog i on je ok, dok traje dejstvo, da bi ga izlechio, ti morash da otklonish uzrok.


to- da se otkloni uzrok je veliki posao.
posao koji zahteva odricanje za koje ovo drustvo nijespremno.
angie01 angie01 15:24 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

itd.,......


pa je l tu spada i ta pretrpanost u neefikasnoj administraciji i manjak proizvodnje,neadekvatno shkolstvo, koje je josh i neuskladjeno sa privrednim potrebama, kradja namenskih sredstava, legalizacija onih koji su u tim akcijama uchestvovali, enormno bogacenje jednih u sumnjivim poslovima i nikakvi uslovi za one koji bi da posluju poshteno i sl,...zar to nije neshto shto bi, da ima volje, moglo da se promeni,...ovako mi je opet kao neka beskonachna maglina, zamajva , zamajava, pishu se statistike, uporedjenje, a malo konkretnog i efektong uz razna objashnjenja.
bindu bindu 15:35 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

angie01
itd.,......


pa je l tu spada i ta pretrpanost u neefikasnoj administraciji i manjak proizvodnje,neadekvatno shkolstvo, koje je josh i neuskladjeno sa privrednim potrebama, kradja namenskih sredstava, legalizacija onih koji su u tim akcijama uchestvovali, enormno bogacenje jednih u sumnjivim poslovima i nikakvi uslovi za one koji bi da posluju poshteno i sl,...zar to nije neshto shto bi, da ima volje, moglo da se promeni,...ovako mi je opet kao neka beskonachna maglina, zamajva , zamajava, pishu se statistike, uporedjenje, a malo konkretnog i efektong uz razna objashnjenja.



jeste, tako je.

sve ti je to smuti pa reci, "pod znakom navoda" narocito ovde izmedju redova.

Ne.
Strategije se prave po "spisku mogućnosti" iz izmerene realnosti, takve kakva je (iz mnogo uzroka i prethodnih odluka).


narocito ovo kako se mere "realnosti" jelete molicu lepo -moja realnost nije isto sto i tvoja realnost, i tacka.
i onda dodje ono;ha.

pa cekaj, mene vise zamina kako smo dosli da "kraha realnosti" a ne da mi je tu neko meri.jel to nesto na naucnoj bazi?

gordanac gordanac 15:35 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

pa je l tu spada i ta pretrpanost u neefikasnoj administraciji i manjak proizvodnje,neadekvatno shkolstvo, koje je josh i neuskladjeno sa privrednim potrebama, kradja namenskih sredstava, legalizacija onih koji su u tim akcijama uchestvovali, enormno bogacenje jednih u sumnjivim poslovima i nikakvi uslovi za one koji bi da posluju poshteno i sl,...zar to nije neshto shto bi, da ima volje, moglo da se promeni,...ovako mi je opet kao neka beskonachna maglina, zamajva , zamajava, pishu se statistike, uporedjenje, a malo konkretnog i efektong uz razna objashnjenja.

Spada, naravno. To su uglavnom opisi zemalja koje se menjaju i demokratija u razvoju, za razliku od srednje razvijenih ili bogatih, uređenih zemalja.
A menja se - samo zato što ima volje da se - menja.
Mislim da ti procenjuješ - brzinu promena i da ceniš da je sve to presporo i da bi moglo brže i ja sam upravo o tome napravila tekst - šta se dešava sa primenom Strategije za smanjenje siromaštva od 2003.godine, kad je usvojena do ove godine, sa podacima za 2007.godinu (podaci za 2008.godinu, u celini biće objavljeni krajem ove godine).
Problem sporosti (ili brzine) menjanja po drugim sektorima isto bi tako morao da se "obrađuje" (početna godina/poslednja godina), jer samo tako možeš da imaš koliko-toliko objektivan prikaz koji verifikuju i međunarodne institucije.
Pravi problem je menjanje onog što ne košta ništa (ili zanemarljivo) u bilo kom javnom sektoru (od administracije do komunalaca, preko bilo kog izabranog lica...), što se svodi na - (samo)menjanje kulturoloških navika, radnih navika, mentalitetskih običaja i tu se s tobom skroz slažem - da je presporo i da se malo čini da se to menjanje "populariše" (kako god to blesavo zvućalo)
Za sve ostalo ti trebaju brojke.
angie01 angie01 15:48 23.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

Za sve ostalo ti trebaju brojke.


za sve treba volja da se uradi i bolje i efikasnije, a ista je pokazala da je usmerena na drugu stranu i to je to, jer ta druga strana, darksajd, veoma funkcionishe i efikasno sprovodi sve shto joj ide u prilog- kako tu tranzicija i ostalo pomenuto ne pravi nikakvu smetnju?

Ako sudstvo ne funkcionishe slobodno, to najvishe govori o nivou na kome se jedno drushtvo nalazi
sveti_gral sveti_gral 04:03 24.02.2009

Re: bash studiozan blog!:)))

angie01
pa je l tu spada i ta pretrpanost u neefikasnoj administraciji i manjak proizvodnje...

I kriminalna skupština sa svih 250 nekompetentnih saučesnika. Koji za soma i kusur € mudruju i rade poslove koji im ne idu od ruke. Srbija na pravom putu.
jednatanja jednatanja 14:11 23.02.2009

Da u Nemačkoj

nije dobre socijalne politike, ona bi imala daleko više siromašnih nego US. (povodom tvog grafikona "Poverty Rates in Selected Developed Countries" ) Svako dete ovde dobija 164 evra mesečno do navršene 18-te godine, porodice sa četvoro i više dece dobijaju 195 evra za svako dete. Socijalna pomoć nezaposlenima nije velika oko 350 evra mesečno, ali ima ih mnogo koji bi bez te pomoći bili na ulici.

"Siromaštvo je najgori vid nasilja" rekao je Gandi...

p.s. Jednom detetu država treba pre svega da obezbedi mirno i zdravo detinjstvo, dobro socijalno zdravstvo, i školstvo - i siromašno dete se teoretski pod tim uslovima može izboriti za svoje mesto pod suncem...
bindu bindu 16:07 23.02.2009

Re: Da u Nemačkoj

p.s. Jednom detetu država treba pre svega da obezbedi mirno i zdravo detinjstvo, dobro socijalno zdravstvo, i školstvo - i siromašno dete se teoretski pod tim uslovima može izboriti za svoje mesto pod suncem...


samim svojim rodjenjem covek e zasluzio pravo.....
cisto civilizacisko nasledje,
e to kad covecanstvo "shvati" stvari ce poceti da se menjaju.
Milan Novković Milan Novković 14:36 23.02.2009

Pažljivo čitanje bloga, čemu?

GORDANA, potrebno je nedelju dana da se ovaj blog pažljivo pročita !!! :)

Počećemo pred komentarisanje da se osećamo ko pred ispitivanje u osnovnoj školi :)

Tako, posle ovlaš prelistavanja čini mi se da ova jedna novčana cifra i višedimenzionalna definicija unose dosta nejasnoća - za selo, npr, gde je po pravilu potrebno manje novca - život je nešto manje novčan, a nešto više robni.

A po ostatku definicije siromaštva može se reći da je ta novčana prednost sela poništena prednošću grada u smislu nekih vidova efikasnosti pa kulturne nadgradnje. Ali onda, neko selo je na nekoliko kilometara od većeg grada, a neko na stotinu. Tako da ona nedelja dana ode u dve nedelje dok trepneš, osim ako je ok da mi komentarišemo nepripremljeni pa ko ume da nas ispravlja :)
antioksidant antioksidant 14:46 23.02.2009

Re: Pažljivo čitanje bloga, čemu?

A po ostatku definicije siromaštva može se reći da je ta novčana prednost sela poništena prednošću grada u smislu nekih vidova efikasnosti pa kulturne nadgradnje.

slazem se sa milanom, ne usudjujem se komentarisati pre nego sto citanju posvetim 3 do 5 dana : )

zato komentar na milanov komentar - kulturna nadgradnja - tako cesto zanemarena kao deo kvaliteta zivota. drago mi je sto si je pomenuo
gordanac gordanac 15:02 23.02.2009

Pažljivo čitanje bloga, čemu?

:))
Joj, izvinite svi!
I zbog dužine teksta i zbog linkova i svega....
Ne umem kraće i znam da je tekst prilično "dosadan", ali tako je to sa podacima,..
Ideja je da dovoljno podataka bude skupljeno na jednom mestu, pa - ako nekome zatreba, bilo zbog čega, da može da pogleda.
Inače mislim da se o SSS i Milenijumskim ciljevima premalo govori, da ima premalo informacija, pa je to bio još jedan razlog da probam da napravim tekst...
p.s. možda je negde trebalo da stoji "upozorenje" - malko "davljenja" sa brojkama i grafikonima, dosada garantovana!
angie01 angie01 15:06 23.02.2009

Re: Pažljivo čitanje bloga, čemu?

Joj, izvinite svi!



ma ne,...meni barem,..samo je malo obimno i prestruchno za blog,..ono treba da se udubish i ishitash normalno, a meni je to uvek teze na ekranu,....tema je super i za nas, na zalost, uvek aktuelna,...mada opet, te statistike i brojevi nishta ne znache onima, koji su u njima prebrojani i pretvoreni u procente.
Lektorka Lektorka 15:10 23.02.2009

Re: Pažljivo čitanje bloga, čemu?

p.s. možda je negde trebalo da stoji "upozorenje" - malko "davljenja" sa brojkama i grafikonima, dosada garantovana!


e, onda neću ni da počnem da čitam.
gordanac gordanac 15:15 23.02.2009

Re: Pažljivo čitanje bloga, čemu?

e, onda neću ni da počnem da čitam

:))))))))))))))))))
Unfuckable Unfuckable 16:23 23.02.2009

Re: Pažljivo čitanje bloga, čemu?

pa - ako nekome zatreba, bilo zbog čega, da može da pogleda

ovaj deo najvolem
g.radicevic g.radicevic 14:42 23.02.2009

malo matematike..

za chetvorochlanu porodicu
koja je iznad praga siromashtva
4 x 8.833,00 = 35.332,00 din
rachun za struju 18.600,00
telefon +ADSl 2.700,00
infostan 800,00
kablovska 700,00
rata za rekreativnu 2x950 = 1.900,00
vanshkolske aktivnosti (2 deteta) 6.000,00
_________________
SUMA: 30.700,00

za hranu i sve ostalo preostalo bi 4.632,00 din
malo li je ?
Shalu (ako se sa ovim uopshte treba shaliti) na stranu, prvi i najvazzniji zadatak (cilj) vlasti mora da bude borba za iskorenjivanje siromashtva.
puno je nachina za to, borba (iskrena) protiv korupcije, rada na crno, utaje poreza, kriminala svake vrste, nenamenskog troshenja novca poreskih obveznika. To je ono chime mora drzzava ozbiljno da se bavi.
Zatim povrtak pomalo zaboravljenih vrlina kao shto su hedonizam (altruizam), zavino od tachke gledanja.
Ozzivljavanje i omasovljenje volonterskih i humanitarnih organizacija i pokreta.
.....
I naravno hrabrost da se o ovim stvarima pishe, i pricha javno
koliko god neprijatne bile


gordanac gordanac 15:48 23.02.2009

Re: malo matematike..

E. sad ću da ti se neizmerno zahvalim, jer nekako ne može u spisak troškova onih koji žive "ispod linije siromaštva" da se stavlja kablovska, internet, rate za bilo šta, pa čak najčešće ni telefon, a i struja u znatno manjem iznosu...(ako je imaju)
Napravio si odličnu ilustraciju šta sve ne spada u "prava najsiromašnijih" i to je možda bolja slika siromaštva od svih brojki koje mogu da podelim.
Shalu (ako se sa ovim uopshte treba shaliti) na stranu, prvi i najvazzniji zadatak (cilj) vlasti mora da bude borba za iskorenjivanje siromashtva.
puno je nachina za to, borba (iskrena) protiv korupcije, rada na crno, utaje poreza, kriminala svake vrste, nenamenskog troshenja novca poreskih obveznika.

Saglasna.
To je kontekst u kojem se SSS primenjuje (do sada), a predstavlja teme iz drugih sektora za koje je SSS indirektno vezana.
Zatim povrtak pomalo zaboravljenih vrlina kao shto su hedonizam (altruizam), zavino od tachke gledanja.
Ozzivljavanje i omasovljenje volonterskih i humanitarnih organizacija i pokreta.

Da li bi "solidarnost" bila odgovarajuća reč?
g.radicevic g.radicevic 20:57 23.02.2009

Re: malo matematike..

Da li bi "solidarnost" bila odgovarajuća reč?


ili chovekoljublje....
bez predumishljaja

Exitus Letalis Exitus Letalis 23:26 23.02.2009

Re: malo matematike..

E. sad ću da ti se neizmerno zahvalim, jer nekako ne može u spisak troškova onih koji žive "ispod linije siromaštva" da se stavlja kablovska, internet, rate za bilo šta, pa čak najčešće ni telefon, a i struja u znatno manjem iznosu...(ako je imaju)

ma naravno, šta ima da se rasipaju.
što deca da im idu na rekreativnu ili na vanškolske aktivnosti.
ima da sede i ćute.
ko im je kriv što su siromašni.
sami su krivi. ništa društvo.
il nedajbože vlas'
koji lazoviću nekom daje 500 kavdrata na obilićevom vencu za kucu u malom mokrom lugu.
i taj isti koji je to potpisao i sada je na toj funkciji.
il ovi što plaćaju jednom siledžiji za "otkup" slobode.
koliko bi siromašne dece moglo da ode na tu rekreativnu.
Unfuckable Unfuckable 07:09 24.02.2009

Re: malo matematike..

za hranu i sve ostalo preostalo bi 4.632,00 din
malo li je ?


Napravio si odličnu ilustraciju šta sve ne spada u "prava najsiromašnijih" i to je možda bolja slika siromaštva od svih brojki koje mogu da podelim.


pazi kad sam tačno znao da ovo mora da se dogodi : kako percepiramo svoje materijalne mogućnosti i upotrebnost istih u odnosu na "crvenu liniju" ispod koje se nalazi - siromaštvo (beda? nemaština? biološki minimum?)
Možda su okolnosti za tako nešto malo čudne, ali moram ovde da spomenem (i malo izokrenem) reči maestranog Duška Radovića :
Brojke nam govore da nismo, a mi osećamo da jesmo
g.radicevic g.radicevic 12:09 24.02.2009

Re: malo matematike..

Brojke nam govore da nismo, a mi osećamo da jesmo


ma shta zna Dushko Radovic
on je chovek bio samo beskrajno mudar
i hirurshki precizan
i nishta vishe
Milan Novković Milan Novković 14:56 23.02.2009

Tokom reformi

...ja samo mislim da se siromaštvo MOŽE smanjiti i tokom ekonomskih, političkih i strukturnih reformi društava u tranziciji i želim da čujem tuđa mišljenja i tuđe procene o tome...

Skoro sigurno, iako zaviši šta znači "tokom" - koliko traje tranzicija, ili neka njena faza i posle kog perioda se očekuju rezultati (pre kraja tranzicije i-ili faze).

Prve stvari što meni padaju na pamet je ICT (information and communication technologies) svima, Ivan M. pisao davno blog o kompjuterima i Internetu svim djacima i studentima. Posle toga i paralelno sa tim i ostalo. Pa:

1. Kompjuteri svima koji su u obrazovanju, ako treba besplatno - onomad bila cifra oko 100 miliona dolara, ko zna da li je bila tačna i kolika je danas.
2. Internet svima pa besomučno guranje broadbanda u kuće.
3. Danonoćni rad na promociji i pomoći SMEs i SME ideja (small to medium enterprises) uz svu podršku pojednostavljivanju i smanjivanju administracije, uključivanju u međunarodne tokove itd.

i, kao i u mnogim državama koje su odavno izašle iz tranzicije

4. Smanjivanje državniog budžeta.

Ima li moćnije, a keš neutralne pomoći Srbiji od smanjivanja države i ubacivanje te uštede u ICTs i SMEs?
gordanac gordanac 16:14 23.02.2009

Tokom reformi

Đe me nađe, Milane!
Već prilično dugo vremena pokušavam da obezbedim podršku za Srbiju koja bi bila "hot spot wifi" na celoj teritoriji (da ne pravim troll sada, ali tako sam tražila podršku i za besplatne udžbenike za decu i još što-šta, pre koju godinu, sada se to radi, konačno) i za sada ne mogu da ti dam procenu o tome kako i kada će i to biti ostvareno (kao i deo tvojih ideja), ali - biće, sigurno.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:06 23.02.2009

Siromaštvo kao bogatstvo

Nekad je biti siromašan bilo pravo bogatstvo.

Pri zapošljavanju, na primer, prednost su imali siromašni.
Ili, ako je nekome u karakteristici pisalo: Potiče iz siromašne radničke porodice. Njemu su sva vrata za napredovanje u karijeri bila, ako ne baš širom otvorena, ono bar odškrinuta.

Danas da bi se zaposlio moraš biti dovoljno bogat (za bolja radna mesta cca 5 milja evrića), a sva će ti vrata biti širom otvorena, ako ti je tata Mišković ( ne bilo koji Mišković, naravno).

Panta rei, kao što sam negde pročitao ili čuo.
d j o l e d j o l e 15:07 23.02.2009

Tranzicioni dobitnici i gubitnici

Da li postoji istrazivanje o tome koji su sve profili tranzicionih dobitnika i tranzicionih gubitnika, i koliko su dobijeni rezultati slicni ili razliciti za razlicite zemlje koje su prosle ili jos uvek prolaze kroz tranziciju.
gordanac gordanac 15:24 23.02.2009

Re: Tranzicioni dobitnici i gubitnici

Da li postoji istrazivanje o tome koji su sve profili tranzicionih dobitnika i tranzicionih gubitnika, i koliko su dobijeni rezultati slicni ili razliciti za razlicite zemlje koje su prosle ili jos uvek prolaze kroz tranziciju.

Postoje. I vrlo su slični, da ne veruješ koliko.
Interval razlika je u suštini prilično uzak - najveće razlike se odnose na "stepen korupcije" i "uticaj i snagu institucija" i sasvim logično, tamo gde su ti brojevi "loši" veća je razlika između "najbolje stojećih" i "najsiromašnijih" i po iznosima prihoda i po njihovom nominalnom broju.
Srbija može da "izazove" (po tom osnovu) recimo, Bugarsku i Rumuniju, bez obzira što se radi o državama koje su već članice EU, a u regionu "Zapadnog Balkana" (Albanija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina,Srbija i - ponekad Hrvatska) smo - bolji od svih ostalih, po skoro svim parametrima u tom "intervalu razlika". Hrvatska je bolja od nas u većini sektora, ali imamo sektore gde smo - jednaki, na žalost po obe zemlje.
Željka Buturović Željka Buturović 15:37 23.02.2009

the white man's burden

matematicko siromastvo nikad nece biti iskorenjeno zato sto ce stalno biti iznova redefinisano da bi razni profesionalni borci za dobrobith siromasnih mogli da opravdaju svoje grantove, putovanja, "pravljenje strategija" i drzanje lekcija drugima. a kakvi su rezultati te "borbe protiv siromastva" se najbolje vidi u africi gde su uspeli da upucaju preko dva biliona (hiljada milijardi) dolara na svoje strategije smanjenja siromastva koje kao glavni rezultat imaju nove izvestaje o beznadeznosti situacije. ali, sta mari - usput su uspeli da se dobro najedu, naputuju i okite raznim titulama i priznanjima savesti covecanstva.

KOLIKO je važno da se podsetimo Milenijumskih ciljeva (koje smo svi, nekako usput skoro pa zaboravili da je zajednička, planetarna obaveza preuzeta odlukama UN)

ne, nismo ih uopste zaboravili, naprotiv. postoji vrlo ziva istrazivacka i publicisticka aktivnost gde se pokazuje u najboljem slucaju beskorisnost a u najgorem stetnost ovog novog-starog pokusaja "prosveteljenih" dusebriznika da urede svet po svom ukusu.
bindu bindu 16:00 23.02.2009

Re: the white man's burden

"prosveteljenih" dusebriznika da urede svet po svom ukusu.


da.
umesto da "prosvetljeno" puste da se stvari odvijaj na prirodan nacin.
drug.clan drug.clan 16:00 23.02.2009

Re: the white man's burden

Željka Buturović
matematicko siromastvo nikad nece biti iskorenjeno zato sto ce stalno biti iznova redefinisano da bi razni profesionalni borci za dobrobith siromasnih mogli da opravdaju svoje grantove, putovanja, "pravljenje strategija" i drzanje lekcija drugima. a kakvi su rezultati te "borbe protiv siromastva" se najbolje vidi u africi gde su uspeli da upucaju preko dva biliona (hiljada milijardi) dolara na svoje strategije smanjenja siromastva koje kao glavni rezultat imaju nove izvestaje o beznadeznosti situacije.


Ne samo izvestaje o beznadeznosti situacije vec cinjenicnao stanje da je tamo sve gore i gore!

Procena UN-a je da je samo 50 milijardi ulozenih da dobar nacin moze smanjitibroj siromasnih u africi na 10%


ali, sta mari - usput su uspeli da se dobro najedu, naputuju i okite raznim titulama i priznanjima savesti covecanstva.


Ja bi ovde dodao i umirivanje sopstvene savesti ukoliko tako nesto kod njih postoji!
gordanac gordanac 16:02 23.02.2009

the white man's burden

matematicko siromastvo nikad nece biti iskorenjeno zato sto ce stalno biti iznova redefinisano da bi razni profesionalni borci za dobrobith siromasnih mogli da opravdaju svoje grantove, putovanja, "pravljenje strategija" i drzanje lekcija drugima. a kakvi su rezultati te "borbe protiv siromastva" se najbolje vidi u africi gde su uspeli da upucaju preko dva biliona (hiljada milijardi) dolara na svoje strategije smanjenje siromastva koje kao glavni rezultat imaju nove izvestaje o beznadeznosti situacije. ali, sta mari - usput su uspeli da se dobro najedu, naputuju i okite raznim titulama i priznanjima savesti covecanstva.

KOLIKO je važno da se podsetimo Milenijumskih ciljeva (koje smo svi, nekako usput skoro pa zaboravili da je zajednička, planetarna obaveza preuzeta odlukama UN)

ne, nismo ih uopste zaboravili, naprotiv. postoji vrlo ziva istrazivacka i publicisticka aktivnost gde se pokazuje u najboljem slucaju beskorisnost a u najgorem stetnost ovog novog-starog pokusaja "prosveteljenih" dusebriznika da urede svet po svom ukusu.

I ?
So ?
Koliko god ja imala podataka o "velikoj beloj prevari" i koliko god detaljno znala šta sve svetski donosioci odluka propuštaju dobro da urade i koliko god "dobrotvora" imala prilike da o tome lično pitam, ostaje pitanje - "So?"
Prilično dobar opis koji si o svemu (MDG included) dala ne pomaže u traženju odgovora na to kratko pitanje (niti smatram da ti treba da ga daješ), osim što taj opis kaže da oduvek živimo u svetu neravnopravnosti i nepravdi u kom su oni koji su jači i zakon i vođe i u kom je najoštrija konkurencija najbolji osnov za opšti napredak. I ?

Da neko negde nekada nije (uprkos svemu) rešio da žene (ipak) mogu da se školuju i zapošljavaju ni ti ni ja ne bismo imale prilike da na bilo koji način učestvujemo u oštroj i beskompromisnoj konkurenciji na bilo kom tržištu.
Mislim da neko negde treba da reši da je siromaštvo u budućnosti i bezbednsoni izazov, kao što je to energija ili terorizam i da napravi plan da se - smanji. Jer je to opšti interes, osim što pojedinim ljudima može da poveća kvaliteta života.
mariopan mariopan 16:34 23.02.2009

Re: the white man's burden

Bravo Zeljka. Sasvim se slazem.

A htedoh odavno da pitam :
Zasto se za bilo kakvo racunanje uzima "prosek" nekih prihoda kada znamo da taj "prosek" daje laznu sliku blagostanja ili siromastva, dakle pogresan je pocetak racunice pa mora i rezultat da bude pogresan?

Koliko zaposlenih u Srbiji uopste ne zaradjuje taj "prosek"? Koliko je siromastvo onih koji mozda i zarade taj 'prosek' ali nemaju svoj krov nad glavom pa celu platu daju za stanovanje ( kiriju) a drugu platu na troskove stanovanja ( ako tu drugu platu imaju) i sta im ostane za zivot, njima i njihovoj deci?

Koliko penzionera ima penzije ispod "proseka" i placa sve dazbine od te jedne penzije i sta im mesecno ostaje za zivot ( ako su sami i imaju jednu penziju ili ih je dvoje na jednu penziju)?

Zasto je u Srbiji omogucena pljacka tajkunima i zadrzavanje opljackanog ( "stecenog" novca i drugih vrednosti a da se nije ucinio ni najmanji pokusaj da se taj novac vrati u tokove privrede makar kao krediti za mlade i nezaposlene ljude....dok je za to vreme ceo teret "tranzicije" pao na ledja samih , vec siromasnih gradjana?Zar nije tako samo siromastvo gradjana Srbije produbljeno? Ono sto je popravljeno u tom proseku ipak su sami gradjani platili.Tajkuni su samo postali jos bogatiji.To im je omogucila svaka garnitura vlasti od 5-og oktobra do danas a za to vreme i neki politicari i "strucnjaci" postadose enormno bogati? I niko ih ne goni?Izgleda da nema ko.
Zar nije i to uzrok siromastva u Srbiji?Ako znamo sta je uzrok onda znamo i kakav je lek.

Narodu nije zao na malo nego na nepravo.Kaze stara poslovica.
bindu bindu 17:03 23.02.2009

Re: the white man's burden

Mislim da neko negde treba da reši da je siromaštvo u budućnosti i bezbednsoni izazov


oduvek je i bio bezbednosni izazv.nadam se da nesmatras da je to neka nova misao.

da "neko" (ko?) to pitanje vec jednom treba da resi ...to da.

lepo rekoh gore da covek po samom svom rodjenju ima prava...

da li ima prava ili nema prava?

kad se to ustanovi onda mozemo na resenje.
Željka Buturović Željka Buturović 17:27 23.02.2009

Re: the white man's burden

lepo rekoh gore da covek po samom svom rodjenju ima prava... da li ima prava ili nema prava? kad se to ustanovi onda mozemo na resenje.

proglasavanje neceg pravom je najlaksi i najmanje koristan korak. mozemo mi da proglasavamo pravo na zdravlje, posao, krov nad glavom itd. koliko hocemo - to te ciljeve nece uciniti nista blizim. to zdravlje, taj posao i taj krov treba neko da napravi i da odrzava, taj za to treba da bude motivisan (silom ili profitom), taj sistem motivacije je komplikovana mreza u kojoj svaki novi element ima gomilu drugih posledica koje je vrlo tesko predvideti itd.

uostalom, to i profesionalni utemeljivaci prava negde znaju, inace bi proglasili univerzalno pravo na ferarija i kucu sa bazenom. zasto i to nisu prava? zasto minimalna nadnica nije petsto nego samo 7-8 dolara? zato sto svi negde shvataju da su resursi u bilo kom konkretnom trenutku ograniceni. pretvarati da se da nisu proglasavanjem prava na ovo i ono tu realnost ne menja ni za dlaku.
Željka Buturović Željka Buturović 18:56 23.02.2009

Re: the white man's burden

Da neko negde nekada nije (uprkos svemu) rešio da žene (ipak) mogu da se školuju i zapošljavaju ni ti ni ja ne bismo imale prilike da na bilo koji način učestvujemo u oštroj i beskompromisnoj konkurenciji na bilo kom tržištu.

prvo, to nije resio nikakav centar koji je sa svojih visina dozvolio zenama da se skoluju, nego je rastuci standard postepeno razvio takve potrebe i zahteve kod pojedinacnih zena i muskaraca - bez kojih taj "neko negde koji je stvari video" ne bi mogao nista da uradi, ako bi uopste postojao. napredak drustva nije rezultat pojedinacnih vizionara na "vrhu" vec prvenstveno postepene evolucije mase na "dnu" (na tom "dnu" se inace cesto nalaze istinski inovatori koji ljudski zivot cine laksim). ponajmanje od svega on je rezultat birokratskog nametanja raznih standarda siromasnim zemljama sto ilustruju brojni zalosni primeri.

Mislim da neko negde treba da reši da je siromaštvo u budućnosti i bezbednsoni izazov, kao što je to energija ili terorizam i da napravi plan da se - smanji. Jer je to opšti interes, osim što pojedinim ljudima može da poveća kvaliteta života.

fraze o tome da je "siromastvo bezbednosni izazov" su opste, milion puta izgovoreno mesto (inace prilicno empirijski sporno), tako da to nije nikakav originalan stav koja bi sve promenio samo kad bi ga ljudi prihvatili. osnovni problem uopste nije u tome da ljudi nece da shvate da je siromastvo problem, vec u tome da je taj problem nemoguce resiti zacrtavanjem ciljeva kao sto su "pravo na obrazovanje, "pravo na zdravstvenu negu" i slicno. zacrtavati takve ciljeve i "dizati svest o njima" ne resava nikakve probleme, naprotiv, moze da stvori nove probleme jer kreira drustvene strukture koje profitiraju od statusa kvo i efektivno sputavaju spontani razvoj drustva.

niko ne voli siromastvo. vecina ljudi se oseca lose kad vidi druge kada pate, pogotovo kad veruje da se te patnje lako mogu spreciti. ali cinjenice pokazuju da je borba protiv siromastva orkestrirana sa vrha, pa jos iz medjunarodnih tela, ima vrlo sumnjive rezultate.
gordanac gordanac 19:10 23.02.2009

:))

prvo, to nije resio nikakav centar koji je sa svojih visina dozvolio zenama da se skoluju, nego je rastuci standard postepeno razvio takve potrebe i zahteve kod pojedinacnih zena i muskaraca - bez kojih taj "neko negde koji je stvari video" ne bi mogao nista da uradi, ako bi uopste postojao. napredak drustva nije rezultat pojedinacnih vizionara na "vrhu" vec prvenstveno postepene evolucije mase na "dnu" (na tom "dnu" se inace cesto nalaze istinski inovatori koji ljudski zivot cine laksim). ponajmanje od svega on je rezultat birokratskog nametanja raznih standarda siromasnim zemljama sto ilustruju brojni zalosni primeri.

Nisam ni kazala da je bilo kakav "centar" išta uradio, dala sam to samo kao ilustraciju da je - moguće menjati ono što ne valja kao model nekoj društvenoj grupi. Tako mislim da je moguće da se "na bolje" menja i kvalitet života "društvene grupe" siromašnih (ako sme tako da se kaže).
A za napredak društva ti trebaju "pojedinačni vizionari", itekako, bili oni evolucioni ili revolucionarni, ne ide bez - njihovih ideja, nikako, pa ma u kom sektoru bile.

niko ne voli siromastvo. vecina ljudi se oseca lose kad vidi druge kada pate, pogotovo kad veruje da se te patnje lako mogu spreciti. ali cinjenice pokazuju da je borba protiv siromastva orkestrirana sa vrha, pa jos iz medjunarodnih tela, ima vrlo sumnjive rezultate.

Pa to sam i napisala u tekstu, u čemu je spor?
Prikaz dosadašnjih rezultata SSS dat je u pasusu u kom stoji "nedovoljno dobro...."
Prikaz UN i Milenijumskih ciljeva - takođe.
Tebi se nikakvi modeli kaotakvi - ne dopadaju. Legitimno. I legitimno za - osporavati. (što ja ne činim, jer i nemam spor s tobom po ovome što piše :))
bindu bindu 19:50 23.02.2009

Re: the white man's burden

Željka Buturović
lepo rekoh gore da covek po samom svom rodjenju ima prava... da li ima prava ili nema prava? kad se to ustanovi onda mozemo na resenje.

proglasavanje neceg pravom je najlaksi i najmanje koristan korak. mozemo mi da proglasavamo pravo na zdravlje, posao, krov nad glavom itd. koliko hocemo - to te ciljeve nece uciniti nista blizim. to zdravlje, taj posao i taj krov treba neko da napravi i da odrzava, taj za to treba da bude motivisan (silom ili profitom), taj sistem motivacije je komplikovana mreza u kojoj svaki novi element ima gomilu drugih posledica koje je vrlo tesko predvideti itd.

uostalom, to i profesionalni utemeljivaci prava negde znaju, inace bi proglasili univerzalno pravo na ferarija i kucu sa bazenom. zasto i to nisu prava? zasto minimalna nadnica nije petsto nego samo 7-8 dolara? zato sto svi negde shvataju da su resursi u bilo kom konkretnom trenutku ograniceni. pretvarati da se da nisu proglasavanjem prava na ovo i ono tu realnost ne menja ni za dlaku.


ajde bogati ti stvarno ko da si pala smarsa.
taman pomislim ima nekog smisla u onome sto pricas...kad ono...ode ti bez povratka.
kad kazemo najosnovnije pravo covekovo;
podrazumeva se najosnovnije pravo na zivot, zdravlje/oblacanje/stanovanje i skolovanje.
jeli ti to ima smisla???

Doctor Wu Doctor Wu 20:51 23.02.2009

Re: the white man's burden

niko ne voli siromastvo. vecina ljudi se oseca lose kad vidi druge kada pate, pogotovo kad veruje da se te patnje lako mogu spreciti. ali cinjenice pokazuju da je borba protiv siromastva orkestrirana sa vrha, pa jos iz medjunarodnih tela, ima vrlo sumnjive rezultate.

Da, pogotovu ako je borba protiv siromaštva motivisana bezbednosnim razlozima jer se distributeri poreskih obveznika iz bogatih zemalja vrlo brzo okreću korumpiranju samovoljnih diktatora. Siromaštvo samo po sebi nije generator nasilja inače bi Kuba i Severna Koreja bile države sa najvećom stopom kriminala u svetu.

Pre bi se reklo da je relativno siromaštvo generator nasilja, tj siromaštvo je bezbedonosni problem u onim društvima koja tolerišu velike socijalne razlike. Ne bih se čudio da postoji direktna korelacija između stope kriminaliteta i parametra Paretove raspodele kojim se meri distribucija bogatstva u jednom društvu.
NNN NNN 03:33 24.02.2009

Re: the white man's burden

Zasto se za bilo kakvo racunanje uzima "prosek" nekih prihoda kada znamo da taj "prosek" daje laznu sliku blagostanja ili siromastva, dakle pogresan je pocetak racunice pa mora i rezultat da bude pogresan?
Mnogo ispravniju sliku (od "proseka" ) bi dala medijana!
Željka Buturović Željka Buturović 15:56 24.02.2009

Re: the white man's burden

kad kazemo najosnovnije pravo covekovo; podrazumeva se najosnovnije pravo na zivot, zdravlje/oblacanje/stanovanje i skolovanje. jeli ti to ima smisla???

ima smisla teziti drustvu u kojem i najsiromasniji ljudi nisu gladni, bolesni i bez krova nad glavom. ali, to uopste nije predmet spora. predmet spora je da li se do tog drustva najbrze stize proglasavanjem raznih prava.

vi ste ekplicitno tvrdili da je prvi korak da se ustanove razna prava (posle toga ce se, valjda, stvari nekako srediti).

ja sam vam navodjenjem ekstremnih primera (ferari, kuca sa bazenom) ukazala da ste i vi (tj. ljudi kojih razmisljaju kao vi, kojih ima veoma mnogo - dakle, ne radi se ni o kakvim jeretickim stavovima, naprotiv) - svesni da proglasavanje prava samo po sebi ne resava nista, inace se ne bi ogranicavali na minimalisticku verziju prava (cista voda, krov nad glavom) vec biste zagovarali konforniju verziju (svaki ukucanin da ima svoju sobu, pristup magnetnoj rezonanci po potrebi itd). dakle, svi se slazu da proglasavanje prava samo po sebi ne resava nikakav problem tj. postojanje 'prava na x' nije dovoljan uslov da bi ljudi imali x.

takodje postoje primeri koji jasno ukazuju da postojanje prava na nesto nije uopste potrebno da bi ljudi to imali. pre samo petnaestak godina, mobilni telefoni su kostali nekoliko hiljada dolara - dakle, bili su dostupni samo vrlo malom broju ljudi. danas ih imaju prakticno svi, ukljucujuci i vrlo siromasne ljude (u gore navedenoj easterlijevoj knjizi ima deo o tome koliko su mobilni telefoni unapredili privrednu aktivnost u vrlo siromasnim krajevima u africi). pri svemu tome, niko nigde nije proglasio "pravo na mobilni telefon".

naprotiv, nije uopste tesko zamisliti koliko bi cela stvar bila usporena da je neko pre petnaest godina proglasio univerzalno ljudsko pravo na mobilni telefon. odmah bi se za to odvojila neka drzavna sredstva, razni proizvodjaci bi poceli da potkupljuju politicare za zakone i ugovore, politicari bi im obezbedili monopole i imali bismo skupe telefone koji se ljudima ne svidjaju, formiranje listi cekanja (kao svojevremeno za "besplatne" stanove) i podmicivanje raznih cinovnika koji o tome odlucuju. uz sve to bi se finansirale i razne watchdog organizacije, istrazivanja o neravnomernosti upotrebe telefona, pisanje izvestaja, konferencije, i na kraju medjunarodne obaveze tipa "u svakom domacinstvu po jedan mobilni do 2050! mi to mozemo!".
Brooklyn Brooklyn 16:36 24.02.2009

Re: the white man's burden

aprotiv, nije uopste tesko zamisliti koliko bi cela stvar bila usporena da je neko pre petnaest godina proglasio univerzalno ljudsko pravo na mobilni telefon.

sta vise, ne treba nam hipoteticki primer telefona, kad imamo stvarni primer 'One Laptop Per Child' projekta. ali sta je 30 milijardi medju prijateljima...
drug.clan drug.clan 15:54 23.02.2009

Laz, gnusna laz, statistika

Misli da se gore pomenuta uzrecica ovde moze vrlo lako primeniti. Zasto je statistika najgora - zato sto za cilj ima obmanjivanje celokupne javnosti.
Naime definicija siromastva je kljucni problem koji se ovde javlja jer se definise lose i manje vise globalno.

Ovde se navodi definicija za 2007. ali ne i za 2002. Kolika je to brojka za 2002. godinu? Da li je isto 8000 dinara? Da li je isto 3.3 evra po danu? Ukoliko jeste onda se stvarni broj siromasnih u Srbiji povecao za 10% i sada dostize 25%. Za tih 3.3 evra 2002. godine se u prodavnici nesto moglo kupiti danas tesko ista!

Po ovoj statistici ispadne da u Srbiji ima najmanje siromasnih, skoro kao u socjalstickoj Svedskoj? Ovde neko mora da se sali sa nama?!
Ali posto je samo 10% stanovnika ove zemlje ikada putovalo u inostranstvo od toga vecina samo na more u tursku, bugarsku ili grcku ljudima se ovakve lazi mogu proturati kao istinite. Slicno kao i trenutna kampanja koja govori kako amerika propada.

Gini faktor se takodje izracunava na nepotpunim podacima jer vecina bogatih ljudi u srbiji ne drzi pare na racunima u zemlji (ili uopste na racunima u bankama) i ne prijavljuje imovinu koju poseduje. Nase katastarske i ostale sluzbe su nesposobne da generisu bilo kakvu statistiku jer podatke i dalje drze u knjigama.

Prikaz siromastva u americi je zasnovan na tome da je svako ko dnevno zivi sa manje od 13.5 dolara (za troclanu porodicu) siromasan. Ovde treba pomenuti da su troskovi zivota u USA (cene hrane, odece i obuce znatno manje nego u Srbiji, cene struje, gasa za grejanje i vode priblizno iste ili neznatno skuplje, cena goriva duplo manja, cena zadravstvene zastite veliki trosak koji kao takav ne postoji u srbiji, cene najjeftinijih apartmana u velikim gradovima vece duplo)

Znaci troclana americka porodica koja zivi sa 15000 ili manje se smatra siromasnom a porodica u srbiji koja zivi sa malo vise od 4000 dolara se ne smatra siromasnom. Da li je standard ove dve porodice uporediv? Da li u Srbiji (bilo kom gradu) troclana porodica moze ziveti sa 4000 godisnje? Sta ukoliko nema svoj stan?

Objavljivanje ovakvih podataka i istrazivanja moze ca lji imati samo obmanjivanje gradjana ili razotkrivanje obmane!
Nadam se da je vasa namera bila da pokazete besmisao ovoga istrazivanja!
gordanac gordanac 16:46 23.02.2009

---

...ljudima se ovakve lazi mogu proturati kao istinite....

Nikako nisu laži.
Nemam ni srca ni obraza da te uputim na pažljivije čitanje teksta (s obzirom na dužinu i linkove) pa da sam uvidiš da imaš pogrešnu argumentaciju u komentaru (u odnosu na moj tekst), ali smatram neprihvatljivim da podatke i rad drugih ljudi nazivaš - lažima. Više od šest godina priličan broj vrednih ljudi, pravih znalaca, radi u ovom sektoru i radi se podacima koje su verifikovale i međunarodne organizacije.
Meni govori šta god hoćeš, ali ovde se radi o rezultatima tuđeg rada i omalovažavanje tog rada nazivajući sve "lažima" smatram nedopustivim.
Nadam se da je vasa namera bila da pokazete besmisao ovoga istrazivanja!

Nikako.
Šta mi je bila namera - jasno piše u tekstu, ali imam empatično razumevanje za sve koji ga nisu pročitali, pa i za tebe.
Doctor Wu Doctor Wu 20:53 23.02.2009

Re: Laz, gnusna laz, statistika

Prikaz siromastva u americi je zasnovan na tome da je svako ko dnevno zivi sa manje od 13.5 dolara (za troclanu porodicu) siromasan. Ovde treba pomenuti da su troskovi zivota u USA (cene hrane, odece i obuce znatno manje nego u Srbiji, cene struje, gasa za grejanje i vode priblizno iste ili neznatno skuplje, cena goriva duplo manja, cena zadravstvene zastite veliki trosak koji kao takav ne postoji u srbiji, cene najjeftinijih apartmana u velikim gradovima vece duplo)

Znaci troclana americka porodica koja zivi sa 15000 ili manje se smatra siromasnom a porodica u srbiji koja zivi sa malo vise od 4000 dolara se ne smatra siromasnom. Da li je standard ove dve porodice uporediv? Da li u Srbiji (bilo kom gradu) troclana porodica moze ziveti sa 4000 godisnje? Sta ukoliko nema svoj stan?

Eh, taj kapitalizam...
Exitus Letalis Exitus Letalis 23:33 23.02.2009

Re: Laz, gnusna laz, statistika

Misli da se gore pomenuta uzrecica ovde moze vrlo lako primeniti. Zasto je statistika najgora - zato sto za cilj ima obmanjivanje celokupne javnosti.

Statistika, nasa dika, sto pozelis to naslika...
Jelena Milić Jelena Milić 16:04 23.02.2009

a sad smo siromasniji

za jos milionce dolara ne zbog nasilnika vec zbog vlade
blackbox92 blackbox92 16:49 23.02.2009

Re: a sad smo siromasniji

Jelena Milić
za jos milionce dolara ne zbog nasilnika vec zbog vlade

Ma ne, on će to da vrati jer će ga uzeti za člana RIK-a i nekoliko upravnih odbora, tamo se inače odlazi po stranačkoj pripadnosti, jezik zna, a i studirao je u inozemstvu i nije zavrsio, ali je pokazao da je patriJota.
jaksa scekic jaksa scekic 16:25 23.02.2009

samo konkretni primeri

1. Deo Kursumlije-200 kuca-8 plata i 6 penzija

To je siromastvo

J

PS: ja licno nemam predstavu kako se zivi 300 km juzno od BGD, ali koliko mi pricaju jako je zeznuto
gordanac gordanac 16:54 23.02.2009

samo konkretni primeri

1. Deo Kursumlije-200 kuca-8 plata i 6 penzija

To je siromastvo

J

PS: ja licno nemam predstavu kako se zivi 300 km juzno od BGD, ali koliko mi pricaju jako je zeznuto

Jeste, ima nezamislivo siromašnih delova Srbije.
Zato i imaš deo SSS koji se bavi "regionalnim siromaštvom" (kao i urbanim i ruralnim ili po rodu ili po uzrastu...). To je jedan od parametra koji se uzima u obzir za "Strategiju ravnomernog regionalnog razvoja", jer ne može bez toga.
Evo ti još konkretnih primera:
- po prosečnim zaradama opštine se razlikuju i do dvanaest puta
- cena kvadratnog metra stana (kuće) se po opštinama razlikuju i do sedam puta
"Pražnjenje" pojedinih delova država zbog siromaštva je "sindrom tranzicije", toga ima i u Srbiji, suviše.
gordanac gordanac 17:46 23.02.2009

dodatak

Regionalna rasprostranjenost siromaštva:

Iako je siromaštvo smanjeno u svim regionima u Srbiji, razlike u siromaštvu urbanih i ruralnih područja u okviru regiona su još više produbljene. Procenat siromašnog stanovništva opao je u svim regionima u Srbiji - najviše u ruralnim područjima Beograda i Šumadije, a najmanje u urbanim područjima Istočne Srbije. Kao i pre pet godina, najugroženije je ruralno stanovništvo Jugoistočne Srbije gde je 18.7% stanovništva siromašno u 2007. godini.

Siromaštvo u Srbiji je pretežno ruralni fenomen, kao u mnogim zemljama u tranziciji. Siromaštvo je bilo znatno više rasprostranjeno u ruralnim u odnosu na urbana područja u 2007. godini. 9.8% domaćinstava naseljenih na selima je siromašno dok je to slučaj sa samo 4.3% onih koji žive u gradovima. Razlike u siromaštvu ovih područja znatno su produbljene u periodu 2002-2007. godine. Odnos ruralnog prema urbanom indeksu siromaštva porastao je sa 1.6 na 2.3 u periodu 2002-2007. godine, pošto se siromaštvo u ruralnim područjima manje smanjilo nego u urbanim područjima (45% prema 62%). Dubina i oštrina siromaštva u ruralnim područjima takođe su bile znatno veća nego u urbanim sredinama. U 2007. godini, skoro dve trećine siromašnih je živelo u ruralnim sredinama.

Indeks siromaštva kretao se od 3% u gradskom području Beograda do 18.7% u ruralnom području Jugoistočne Srbije u 2007. godini. Odnos procenta siromašnih koji žive u ova dva regiona u 2007. iznosio je 6.2, a pet godina ranije iznosio je 2.9, što ukazuje na značajno produbljivanje regionalnih razlika u siromaštvu.

2006. je regionalna rasprostranjenost izgledala ovako:
* 10,7% centralne Srbije je siromašno
* 8.7% stanovnika Vojvodine je siromašno i
* 4.3% stanovnika Beograda je siromašno
Budimac Budimac 18:16 23.02.2009

Milenijumski cilj!?!?!?

Da neko negde nekada nije (uprkos svemu) rešio da žene (ipak) mogu da se školuju i zapošljavaju ni ti ni ja ne bismo imale prilike da na bilo koji način učestvujemo u oštroj i beskompromisnoj konkurenciji na bilo kom tržištu.

Uprkos čemu? Zaista mi nije jasno. Jer ovako izgleda da je odlučio samo zato što mu je vetar altruizma odjedared dunuo u uši? Nije li možda shvatio da mu je "jeftinije" da malo popusti pritiscima "od dole," jer će na taj način i dalje ostati u sedlu sa dizginama u rukama?

Milenijumski cilj? To je cilj one institucije koje smo uspostavili tokom XX veka da bi "dejstvovale razumom" na mestima gde se odluke (o ratu) donose - ne funkcionišu uvek ili funkcionišu nedovoljno dobroako se ne varam (zagrada u citatu moja).
Mislim da neko negde treba da reši da je siromaštvo u budućnosti i bezbednsoni izazov, kao što je to energija ili terorizam i da napravi plan da se - smanji.

Bezbednosni izazov za koga? Za iste te koji su "odlučivali" da daju ženama pravo? Pa će eto malo da se smiluju i popuste (siromaštvo) kako sve ne bi otišlo do đavola… Osim toga nisu li su siromaštvo i terorizam samo posledice iste stvari?

Ljudska prava? Da, možebiti bitan faktor i u borbi protiv siromaštva, ali dokle god Robert Mugabe i Teodoro Obiang budu imali različiti tretman od "međunarodne zajednice" ja u taj kabuki teatar neću poverovati. (da ne govorim o tome da je drugi "džentlmen" rado viđen gost u Vašingtonu - good friend kako je Kondi svojevremeno izjavila)

Gordana(c) svom spisku prijatelja cinika možeš dodati i moje ime (da li sam zdrav ili bolestan cinik, odluči sama).


gordanac gordanac 18:52 23.02.2009

Milenijumski cilj!?!?!?

Uprkos čemu? Zaista mi nije jasno. Jer ovako izgleda da je odlučio samo zato što mu je vetar altruizma odjedared dunuo u uši? Nije li možda shvatio da mu je "jeftinije" da malo popusti pritiscima "od dole," jer će na taj način i dalje ostati u sedlu sa dizginama u rukama?

Ne, nije "jeftinije", niti se desilo zbog "duvanja vetrova altruizma", niti ostaju "u sedlu sa dizginama u rukama", ništa od toga - desilo se zato što se neko za to borio i - izborio. I ta vrsta borbe ne prestaje, nikada. I zahvaljujući toj i takvoj borbi, neki drugi ljudi onda to zovu "progresom i napretkom".
Milenijumski cilj? To je cilj one institucije koje smo uspostavili tokom XX veka da bi "dejstvovale razumom" na mestima gde se odluke (o ratu) donose - ne funkcionišu uvek ili funkcionišu nedovoljno dobro… ako se ne varam (zagrada u citatu moja).

Tako je.
I na primeru primene i kontrole primene Milenijumskih ciljeva se lako dokazuje da "ne funkcionišu dovoljno dobro" - jer NEMA planiranih rezultata, a već je 2009., do 2015, nema baš puno vremena. Ili ćemo se odricati donetih odluka, ili će institucije (UN i slične) nastaviti (početi?) da "dejstvuju" u cilju ostvarenja ciljeva ili ćemo - menjati instiucije. Trenutno se dešavaju sva tri procesa, istovremeno (ako mene pitaš, mogu i o tome, koliko god bio troll).
Bezbednosni izazov za koga? Za iste te koji su "odlučivali" da daju ženama pravo? Pa će eto malo da se smiluju i popuste (siromaštvo) kako sve ne bi otišlo do đavola… Osim toga nisu li su siromaštvo i terorizam samo posledice iste stvari?

Kanda smo nas dvoje u nesporazumu oko prava žena i - siromaštva.
Ženska prava sam u jednom svom odgovoru dala kao primer kako se "uprkos" svemu što je "ljudska istorija nepravdi i brutalnog prava i zakona jačeg" ipak mogu realizovati "promene na bolje", dakle samo kao ilustraciju da je slična stvar moguća i sa borbom protiv siromaštva.
Siromaštvo i terorizam nikako nisu iste stvari.
Terorizam je voljna, planirana, hladnokrvna, politička (religijska), dobro finansirana - strategija za ostvarivanje ciljeva. Prvi cilj je - proizvodnja straha (i mislim da je tu terorizam već odneo pobedu), a drugi je ili redistribucija nekih resursa ili uobičajena borba za - teritoriju.
Siromaštvo je - nevoljno, neplanirano, emotivno teško, "nepolitičko stanje" u koje stupaš rođenjem (ni kriv ni dužan) ili u koje stupaš naknadnim osiromašenjem usled društvenih okolnosti (ratovi, krize, sankcije, izolacija, prirodne katastrofe...) ili usled ličnih okolnosti (kocka, poslovni rizici, gubitak posla, hipoteke koje se ne mogu otplatiti...).
I jedno i drugo su - bezbednosni rizici.
(zato sam stavila link na OSCE sastanak)
Već prilično dugo vremena uobičajeno je da se govori o "humanoj bezbednosti" i u tom kontekstu se izračunavaju rizici u slučajevima porasta siromaštva (verovatnog tokom kriza) i to je razlog zašto mislim da se krize moraju rešavati u kontekstu borbe protiv siromaštva.
Ljudska prava? Da, možebiti bitan faktor i u borbi protiv siromaštva, ali dokle god Robert Mugabe i Teodoro Obiang budu imali različiti tretman od "međunarodne zajednice" ja u taj kabuki teatar neću poverovati. (da ne govorim o tome da je drugi "džentlmen" rado viđen gost u Vašingtonu - good friend kako je Kondi svojevremeno izjavila)

Gordana(c) svom spisku prijatelja cinika možeš dodati i moje ime (da li sam zdrav ili bolestan cinik, odluči sama).

E, sad - to ti nije nikakav argument, sorry. :))))
Mogu razni hohštapleri, zločinci, dripci i prevaranti da jedno vreme budu "pošteđeni" vladavine ljudskih prava u sosptvenim društvima i da budu "blagonaklono i prijateljski tretirani" od "najvažnijih u svetu", ali to nimalo ne umanjuje značaj i vrednost ljudskih prava kao instrumenta i mehanizma (jedinog koji imamo, ustvari) da što veći broj ljudi bude zaista tretiran kao - ljudska bića.
U tekstu (mom) zato stoji "(zlo)upotreba ljudskih prava......."
Imaš nešto bolje?
Ima li iko nešto bolje?
Nema, na sreću ili na žalost svih nas koji smo savremenici SADA dok se svet menja brže i temeljitije nego ikada ranije....

p.s.a ti si na mom spisku prijatelja suviše dugo da bih te "dodavala" :))))
u bilo kom kontekstu
blackbox92 blackbox92 18:53 23.02.2009

Re: Milenijumski cilj!?!?!?

Mislim da neko negde treba da reši da je siromaštvo u budućnosti i bezbednsoni izazov, kao što je to energija ili terorizam i da napravi plan da se - smanji.

Pa to se i tretira kao bezbednosni izazov .
Bezbednosni izazov za koga?

Za sve. Globalno za celi svet, čovečanstvo.Regionalno,i za same države.
Kako? Opasnost o velikih socijalnih nemira sa nekontrolisanim posledicama, nemirima, građanskim sukobima i velikim žrtvama među stanovništvom. Opasnost da siromaštvo i socijalni bunt iskoriste različite ekstrenme nacionalističke, verske, kriminalne grupe za svoje ciljeve a narod izgine bespotrebno, što njih ne interesuje. Opasnost je takođe i od ogromnih i nekontrolisanih talasa migracije i izbeglica.
Naravno da su sve te opasnosti pre svega pretnje za aktuelne garniture na vlasti u svim državama jer, a obzirom na krizu koja je na pomolu, niko više nije siguran da mu se neće desiti spontane a onda i van granica kontrole pobune siromašnih. Primer Grčke pre nekoliko meseci, kada je pretila opasnost da nemiri dobiju nacionalne razmere i izbegnu kontroli. Već ima nagoveštaja o mogućim nemirima u evropskim državama.
Očito su neki u trci za profitom rano odbacili Marksa pa mu se sada vraćaju.
U odličnom tekstu koji je napisala Gordanac nedostaje jedna bitna relacija a to je korelacija između povećanja siromaštva siromašnih i bogastva bogatih.
Kod nas bi tu rekaciju bilo posebno interesantno sagledati u periodu od 1990. do 2000. godine i od 2000.godine do danas. Evidentno je da se smanjivao broj bogatih ali se njihovo bogastvo enormno uvećavalo, a broj siromašnih rastao.
I posle 2000.godine, taj trend je nastavljen kada su bogayi u pitanju, uz legalizaciju prljavog novca i kapitala, porast kriminala i korupcije i, treba biti korektan, relativno povećanje standarda građana. Međutim, ne samo zbog tranzicionih problema nego i mnogo čega drugog, suočavamo se sa opasnošću od strmoglavog siromašenja i svih posledica koje iz toga proističu.
Kazezoze Kazezoze 18:57 23.02.2009

Re: Milenijumski cilj!?!?!?

samo da preporuchim ovog cinika budimca.

gordanac bezveze ti je tekst (nisam ga dodushe prochitao kompletnog), ali sam stekao dojam, kao i ranije da sa ciframa i statistikom zhelish pomesti vazhne stvari pod tepih.
ako zhelite da smanjite siromashtvo, mora se skresati budzet, a najbolje bi bilo pocheti smanjenjem broja ratnika u parlamentu, zatim u administraciji itd.

ps. ako ovo stoji u textu, ja se izvinjavam
gordanac gordanac 19:16 23.02.2009

:))

gordanac bezveze ti je tekst (nisam ga dodushe prochitao kompletnog), ali sam stekao dojam, kao i ranije da sa ciframa i statistikom zhelish pomesti vazhne stvari pod tepih.
ako zhelite da smanjite siromashtvo, mora se skresati budzet, a najbolje bi bilo pocheti smanjenjem broja ratnika u parlamentu, zatim u administraciji itd.

Tekst NIJE O nepravdama, već o brojkama koje nepravde opisuju. Ogromna razlika.
"Kresanje" budžeta (odnosno - smanjenje javne potrošnje) najlakše i najbrže pogađa - najsiromašnije, samo ako se budno ne pazi na to KAKO se smanjuje deficit, trust me, ali to nije tema, trenutno.
ps. ako ovo stoji u textu, ja se izvinjavam

:))))))))))))))))
lovely!
Budimac Budimac 19:58 23.02.2009

Re: Milenijumski cilj!?!?!?

desilo se zato što se neko za to borio i - izborio. I ta vrsta borbe ne prestaje, nikada. I zahvaljujući toj i takvoj borbi, neki drugi ljudi onda to zovu "progresom i napretkom".

Now you are talking! Sorry, ono prethodno nije zvučalo tako.
Siromaštvo i terorizam nikako nisu iste stvari.

To nisam ni rekao, rekao sam da su posledica iste stvari... a povezano je i sa resursima. Pajz Afrika "siromašna"!?
Imaš nešto bolje?
Ima li iko nešto bolje?

Tako je, nemam i nema, a btw to je isto tako jedna od (važnih, možda malo previđena) teza mog prošlog bloga... Dakle, slažemo se potpuno.
p.s.a ti si na mom spisku prijatelja suviše dugo da bih te "dodavala" :))))
u bilo kom kontekstu

gordanac gordanac 20:14 23.02.2009

:))

To nisam ni rekao, rekao sam da su posledica iste stvari... a povezano je i sa resursima. Pajz Afrika "siromašna"!?

I mislila sam da se razumemo :))
I opaska o Africi nam "liči" - ja kažem "jes`, paz` da nije!"
Samo kamate da im plate (za kolonijalni period...recimo)
Ma, duga priča....
zeks92 zeks92 20:26 23.02.2009

:) ...cccc

Gordanac cenim Vase pisanje....procitao sam tekst...
Egzaktno, kvantitativno i kvalitativno...Skalari i vektori, grafikoni i dijagrami
Fizika je dobra skola za posmatranje pojava...Verujem da ste odlican analiticar i da ste sposobni da za kratko vreme obradite gomilu teksta i da razumete sustinu pojave, da dobijete neki rezultat...

Ja sam ranije, radio u fabrici...Bio sam sistem analiticar....Dobro su mi poznati i brojevi i procesi i Microsoftovi alati Excell, Word, Access...Bio sam jedan od pionira uvodjenja te tehnologije u privredi...a radiosam po magacinima,fabrickim halama,kancelarijama....sa radnicima,knjigovodjama,direktorima....i moje iskustvo(1990-2003) je :

BROJEVI U SRBIJI VRLO MALO ZNACE....

Ne znam nijedan godisnji obracun koji nije izvrsen bez "stelovanja"....
I koliko lova u kofercetu utice na siromastvo?

gordanac gordanac 20:41 23.02.2009

---

BROJEVI U SRBIJI VRLO MALO ZNACE....

Takva procena je vrlo pogrešna, za Srbiju. Dočim, u Americi, vrlo veliki brojevi - sve manje "znače", na žalost, ali se vrlo ozbiljno uzimaju u obzir, kao i u Srbiji.
Jedan kongresmen (USA) mi je prošle nedelje rekao "gledam u brojke i vidim da gledam u najveći deficit u istoriji Univerzuma!"
Brojevi su - čudo.
I jedan MP Britanskog parlamenta mi je prošle nedelje rekao "gledam u brojeve, ne verujem svojim očima, gledam u svoju ruku i ne verujem za šta glasam - za nacionalizaciju banaka".
Čest je taj stav "da u Srbiji nema značenje sve ono što kod drugih - ima", čest stav i - netačan, (sad, na sreću ili na žalost, to je posebna priča).
zeks92 zeks92 20:56 23.02.2009

Re: ---

BROJEVI U SRBIJI VRLO MALO ZNACE....


Takva procena je vrlo pogrešna, za Srbiju.


Da li gresim, ako mislim neko od gazde dobijaja kes ili da neko valja robu na kartonu....

U koji prosek to ulazi?

Ili da se krade roba po magacinima, a manjkovi otpisuju...

Ko registruje koferce sa lovom?

Da li su mozda u Svajcarskoj neku seficu racunovodsva prozvali Shticerka....

A sto se grafikona tice... odgovorno tvrdim.. puno sam radio u planu i analizi....dajte mi bilo kakve podatke...izvucicu iz njih trend rasta ili opadanja... po potrebi...

RADIO SAM TO MNOGO PUTA

gordanac gordanac 21:09 23.02.2009

Re: ---

Aha
Ti pričaš o korupciji, slabim institucijama i - nedostatku kontrole u javnom ili privatnom sektoru.
Tek tu se vodi računa o - brojkama, itekako.
Pre neku godinu bio priličan skandal sa jednom od država EU zbog svojevrsnog "duplog kjnigovodstva"...
Ne mogu ja da dam nikakv podatak ako ti imaš (sasvim verovatno s pravom) ubeđenje i uverenje da "u Srbiji brojke ništa ne znače", jer nikakve brojke ne pomažu u tome da neko počne da se pita o sopstvenim uverenjima, tako to biva.
Ali o brojkama, relevantnim "ispravnim" brojkama koje prolaze provere drugih, međunarodnih institucija se itekako vodi računa i one "vrlo znače" u Srbiji.
zeks92 zeks92 21:17 23.02.2009

Re: ---

Ne mogu ja da dam nikakv podatak ako ti imaš (sasvim verovatno s pravom) ubeđenje i uverenje da "u Srbiji brojke ništa ne znače", jer nikakve brojke ne pomažu u tome da neko počne da se pita o sopstvenim uverenjima, tako to biva.


Moje uverenje:

Uvereni lako overe....
antioksidant antioksidant 21:23 23.02.2009

Re: ---

gledam u brojke i vidim da gledam u najveći deficit u istoriji Univerzuma!"

otkud zna?

spoznaja nekih ljudi je cudo. mada bij ja to nazvao egocentrizmom

(ovo je skroz van teme ali nisam odoleo)
gordanac gordanac 21:39 23.02.2009

:)

otkud zna?

:))))))))
neš verovati, isto sam ga pitala!
vanja.t vanja.t 23:47 23.02.2009

borba protiv siromaštva, ozbiljno?

ovih dana čitamo da:
''Ikea pregovara sa Đunićem i Subotićem o kupovini zemljišta
Ikea, najveći svetski lanac za prodaju nameštaja, traži plac uz autoput između Novog Beograda i Aerodroma „Nikola Tesla” za izgradnju tržnog centra u Beogradu.
Takve kriterijume mogli bi da zadovolje parcele koje su u vlasništvu firmi Danka Đunića i Stanka Subotića.
Predstavnici „Ikee” su, kako nezvanično saznajemo, već razgovarali sa njima, ali do dogovora još nije došlo zbog previsoke cene. Prodavci traže dva miliona evra po hektaru, ili oko 80 miliona evra samo za zemljište, u šta nisu uračunate naknade i priključci na infrastrukturu.
Grad je ovom proizvođaču jeftinog nameštaja pre dve godine ponudio zemljište pored Pančevačkog puta i Ibarske magistrale, ali te lokacije nisu zadovoljavale njihove kriterijume.''


pomenuta kompanija bi uložila 1,1 milijardu evra i zaposlila 2.000 ljudi i učinala za smanjenje siromaštva u Srbiji više nego sve ''strategije'', ''ciljevi'' i ''planovi'' političara, angažovanih inteletualaca i istraživača zajedno sa sve grafikonima, tabelama i sličnim excel alatima, koji valjda treba da izazovu fascinaciju tih istih siromačnih građana da poveruju da političari o njima razmišljaju. Da sam na mestu gospode, koji imaju šta da ponude strancima, za razliku od države, svake nedelje bih naručivao po jedno šareno istraživanje, moderno, interdisciplinarno, naučno utemeljneno.... kao
što je nedavno bilo i ono o bgd - kao najjeftinijem gradu (btw, autor istraživanja je rekorder u broju upravnih odbora - 6! i to sa astronomskim honorarima)

ali prava borba protiv siromaštva, bila bi da vlast omogući ovakvim kompanijama da investiraju, kao i da utvrdi od kad su placevi sa obe strane autoputa u rukama nekoliko ljudi? 0d 91, 2000., ..? da li ih je preduzetnički duh u tržišnoj utakmici doveo do ovih placeva? kako baš da su državi ostali na raspolaganju ibarska i pančevački put, pa sad nemaju šta da ponude kako bi realno uticali na rast standarda i smanjenje siromaštva?
petar_p petar_p 00:20 24.02.2009

Re: borba protiv siromaštva, ozbiljno?

ma kakva borba protiv siromastva, kakva crna strategija! Pa kad vlada radi sve suprotno od onoga sto bi trebalo da radi i gura nas u predstojecu katastrofu. Ako se 1990-te ne ponove, bice to samo zbog Bozje promisli, a ne zbog odluka vlade i dobre politike!

Sem toga, ovaj tekst ima za cilj sledece stvari:
1) da nas "ubedi" kako se sada zivi bolje nego za mandata Djindjiceve vlade (jos jedna u nizu revizija lika i dela Zorana Djindjica)
2) da smanji talasanja izazvana tajnom odlukom o placanju 1.000.000$ za kovacevica
3) da stavi pod tepih skandal o 10-tostruko uvecanim primanjima RIK-a (po principu: to nema veze sa krizom, ali imamo mi strategiju)
4) da se tako kupi jos malo vremena, jer strasna vremena po Srbiju tek dolaze

Znaci, vlast je spala na to da na blogu B92 brani svoju poziciju nebuloznim komparativnim analizama i brojkama. Umesto da vidimo neki PLAN za predstojecu krizu, ali i to je, naravno, verovatno drzavna tajna...
A i taj plan ne bi trebalo predstaviti na blogu B92, vec na RTSu, 7 dana u nedelji...
Exitus Letalis Exitus Letalis 01:11 24.02.2009

Re: borba protiv siromaštva, ozbiljno?

A i taj plan ne bi trebalo predstaviti na blogu B92, vec na RTSu, 7 dana u nedelji...

ovo što sada ide kao reklama - ja čuvam srbiju, a ti?
prekopirano sa bbc-a al ne ovako debilno.
napisali ljudi koliko šta košta. i to pre nekoliko meseci.
ako gasiš tv, comp, šta već preko noći, znači da nije stand by, nego onako na dugme - ušteda toliko i toliko funti godišnje...
ako pereš sudove, veš na štedljivom programu - toliko i toliko...
ako gasiš sijalice u prostorijama u kojima nisi (a to je najveća ušteda) - toliko i toliko
suma sumarum - nekoliko hiljada funti godišnje...
ako ne rade svi bojleri 24 sata - toliko i toliko..
šporet na gas - toliko i toliko

a kod nas to ima smisla. jer je noćna struja jeftinija 4 puta.
malo li je.

al ovde nema ništa od toga.
samo te mame da trošiš a ne da štediš bilo šta...

beše u početku - evo sad ćemo da gasimo svetla na skupštini i na vladi i tamo i tamo i sve dva dana...
sad je jedan noću, beograđanka svetli ko u najbolje doba...
cela ulica je ko za novu godinu...
thug_b thug_b 15:31 24.02.2009

Re: borba protiv siromaštva, ozbiljno?

beše u početku - evo sad ćemo da gasimo svetla na skupštini i na vladi i tamo i tamo i sve dva dana...
sad je jedan noću, beograđanka svetli ko u najbolje doba...
cela ulica je ko za novu godinu...

:))
petar_p petar_p 23:56 23.02.2009

jel prvi deo ovog posta

po partijskom zadatku, da nas ubedite kako zivimo bolje nego 2002 i kako je svuda problematicno, pa i u USA? Pitam se da li cete za pola godine kada drzava bude u totalnom rasulu (izazvanom prodajom NISa, rasipanjem para, odsustvom evro-integracija, odsustvom plana za resavanje krize, i odsustvom bilo kog proizvoda ili drzavnih firmi koje se mogu jos prodati) -- znaci da li cete i tada da napisete 3. deo ovog posta sa komparativnom analizom kako mi a kako usa ili evropa podnose krizu?? A vec sada nema para u budzetu, vec sada kasne ucenicki i studentski krediti, guverner NBS ratuje sa vladom i pokusava da suzbije inflatorni pritisak... Na sve to vlada donosi *tajnu* odluku da se plati 1.000.000 $ za kovacevica...
I onda, vi ovde postujete podatke kako se zivi bolje nego 2002?? Ok, vec vidim za pola godine nastavak sa analizom kako se zivi bolje nego 1993!
Exitus Letalis Exitus Letalis 00:58 24.02.2009

Re: jel prvi deo ovog posta

po partijskom zadatku, da nas ubedite kako zivimo bolje nego 2002 i kako je svuda problematicno, pa i u USA?

ovde se u skladu sa krizom ponašaju jedino one prodavačice rukavica ispred kuki pekare.
kožne rukavice, kakvegod, 200 dinara.
treger92 treger92 02:42 24.02.2009

Odgovornost

Da li ste vi svesni da vi kao stranka ste na vlasti a i podržavate predhodne vlade već godinama od vašeg čuvenog sanitrnog otklona. Vi ste u istom ešalonu sa onima koji su nas doveli do propasti.Ostavite se Amerike i ostalih da vidimo šta ste vi lično i vša stranka preduzeli po pitanju poboljšanja tog stamnja.Da je ostao Sloba možda bi već bili u EU. Trebalo bi da stidite dokle su nas vaši kadrovi doveli.I još nešto podmuklo poput vaaših koalicionih partenera uvaljujete nam 2002 godinu u kojoj je naš najbolji političar i prenmijer vladao samo 1 godinu.A pre njega Srbija je bila pljačkana cwlu deceniju. Vi sada sedite u vladi i skupštini izmireni sa tvorcima naše bede.Sve đto je malo živnulo u Srbiji živnulo je zahvaljujući Đinđiću čijeg se imena vi stidite.Sa vama smo sve dalje od EU. Nisam čuo ni jedan put da ste u skupštini digli glas protiv toga. Vas ne interesuje beda nas grašana interesuje vas samo da se ne zamerite nekome pa da ostaneta bez mandata.Između ostalog ovom narodu je najveća omča vas 250 neradnika i lezilebovića u skupštini.Vaša većina je odgovorna što nemamo napredka u EU integracijamaVeć mi se smučilo od tih koji prosipaju pamet a sa njomništa ne urade. Prozovite u skupštini ministra Jeremića da odgovori na ova njegova sranja.
Goran Vučković Goran Vučković 03:06 24.02.2009

"Bez reči"

Da je ostao Sloba možda bi već bili u EU.
Vas ne interesuje beda nas grašana interesuje vas samo da se ne zamerite nekome pa da ostaneta bez mandata.
Već mi se smučilo od tih koji prosipaju pamet a sa njom ništa ne urade.

bauer. bauer. 03:43 24.02.2009

:))

Već mi se smučilo od tih koji prosipaju pamet a sa njom ništa ne urade.

nije, nego...

Već mi se smučilo od tih koji prosipaju pamet a sa njomništa ne urade.
sveti_gral sveti_gral 05:21 24.02.2009

Sve što je malo živnulo u Srbiji

treger92
živnulo je zahvaljujući Đinđiću.

Tako je. A onda su lumeni iz Krunske uspele da strpljivim i samopregornim radom sve to polome, zaustave i ogade sve što je nekad ovde bila izgledna perspektiva. Ta ekipa, uključujući i autorku bloga o siromaštvu, je i gromoglasno oćutala morbidne uvrede u skupštini na račun ubijenog čoveka.

Na žalost, spisak nepočinstava je beskrajno dug pa bi bilo zanimljivo da je autorka rekla koju reč o tome dokle će ovde biti tako kako je. Ili o nečem drugom što je vezano za zemlju iz čijeg budžeta prima platu. To su teme za koje je mnogo kompetentnija a i priostojnije je. Eto, skupštinska je pauza pa se ima vremena.
bauer. bauer. 05:42 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

holly grail,

s obzirom na tako pretenciozan nick, cenim da ti imaš da ponudiš odgovore na sva ta nepočinstva o kojima pričaš?
Goran Vučković Goran Vučković 05:44 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji


Tako je. A onda su lumeni iz Krunske uspele da strpljivim i samopregornim radom sve to polome, zaustave i ogade sve što je nekad ovde bila izgledna perspektiva. Ta ekipa, uključujući i autorku bloga o siromaštvu, je i gromoglasno oćutala morbidne uvrede u skupštini na račun ubijenog čoveka. Na žalost, spisak nepočinstava je beskrajno dug i stavrno treba imati obraz pa ćakulati o siromasima. Bez obzira što je skupštinska pauza.

I kako posle objasniti Lambrosu i Alpeotu da ljudima jednostavno treba religija. Ovo je parafraza "Jevreja koji su ubili Hrista".

Molim ponizno za poštedu od ovog ogađivanja čitanja, da gledamo kako se Željka, Drugi.Član, Budimac itd driblaju sa Gocom - a evo za uzvrat ću je ofirati i otkriti ti njen najveći greh.
Doctor Wu Doctor Wu 10:10 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

Molim ponizno za poštedu od ovog ogađivanja čitanja, da gledamo kako se Željka, Drugi.Član, Budimac itd driblaju sa Gocom - a evo za uzvrat ću je ofirati i otkriti ti njen najveći greh.

Ma, samo uključi filter i tretiraj kao belu buku. Kao reklame u novinama.
Exitus Letalis Exitus Letalis 10:32 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

I kako posle objasniti Lambrosu i Alpeotu da ljudima jednostavno treba religija.

kao zamajavanje, naravno.
zasto inace.
a evo za uzvrat ću je ofirati i otkriti ti njen najveći greh.

ti nisi cuo da je glas javnosti najgora novina.
skoro najgora.

p.s. da, stvarno, zasto je alpeot banovan?
preventivno?
il se omaklo?
Goran Vučković Goran Vučković 10:38 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji


ti nisi cuo da je glas javnosti najgora novina.
skoro najgora.

Znam - i ne čitam odavno - osim što mi je ovo izletelo pre godinu i nešto na google. Interesantan detalj.

EDIT: P.S. ni ne znam da je alpeot banovan
Doctor Wu Doctor Wu 10:51 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

da, stvarno, zasto je alpeot banovan?

Otkud znaš da je banovan?
Možda samo odleteo za Hjuston?
Ma, vratiće se on, sigurno.
Samo kao Stephen Hawking ili Roger Penrose (pošto je Novikova već potrošio).
Exitus Letalis Exitus Letalis 12:16 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

Ma, vratiće se on, sigurno.

kad ga odbanuju, mozda.
Samo kao Stephen Hawking ili Roger Penrose (pošto je Novikova već potrošio).

to što je uspelo tebi, mislim da budes ovde pod raznim nickovima, doktore i kapetane,
nikako ne znači da uspeva i drugima.
Doctor Wu Doctor Wu 12:34 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

to što je uspelo tebi, mislim da budes ovde pod raznim nickovima, doktore i kapetane,
nikako ne znači da uspeva i drugima.

?????????? Pa tebi je ovo bar drugi ili treći nik za koji znam, Biljana Srbljanović je, takođe, imala 2,3 ili 4 nika pod kojima se potpisivala (uključujući fenomenalnog Bobana). Pa onda ona ledepe stenica kapi, drka, svetlana ili kako se sve već potpisivala. Ali, dobro, vi ovde dolazite po službenoj dužnosti, to se ne računa. A Kapetan Feruggia je bio izraz najdubljeg poštovanja prema Čerevićanu, i to iz vremena dok još nije bio etablirana zvezda Boga.

Dakle, ništa posao, čisto zadovoljstvo.
Exitus Letalis Exitus Letalis 12:49 24.02.2009

Re: Sve što je malo živnulo u Srbiji

Dakle, ništa posao, čisto zadovoljstvo.

za druge ne znam. znam za sebe.
pisala sam pod imenom. pa sam banovana.
pošto sam kompjuterska neznalica, prjavila sam se pod ovim nickom.
i banovana sam opet s objašnjenjem da ne može sa istog kompa da se imaju dva nicka.
onda su prošli meseci dok mi nisu vratili ovaj nick. iako sam tražila da pišem
pod svojim imenom.
toliko o sebi.
ponavljam, za druge ne znam.

p.s. ne znam ni o kakvom zadatku pričaš.
nisam forumaš i jedino gde komentarišem je ovde, na blogu b92.
niti imam vremena.
ako možda ne znaš, mora i da se radi.
da bi se platio otkup časti države i kovačevića i inih.

p.p.s. ko god da je alpeot, piše odlično. čak i da si ti:)))
al sumnjam da možeš toliku transformaciju da napraviš:))
blackbox92 blackbox92 12:54 24.02.2009

Pohvala

Treba pohvaliti svakog političara/ku koji /a ima hrabrosti i poštovanja prema građanima da piše na blogu.
Nemam nameru, ni posebnog razloga, da branim autora Bloga, ali je činjenica da je ona jedina od političara/ki koja na ovaj način komunicira i sa običnim svetom, građanima i time se razlikuje od svih ostalih nadobudnih političara i političarćića koji sede na raznim mestima, najčešće bez valjanih reference, od kojih veći broj teško da bi i znao napisati tekst za blog..
Ćinjenica je da Gordanac piše odlične tekstove, da je neposredna u odgovorima na komentare i da korektno korenspodira i sa onima koji se sa njom ne slažu i koji imaju različite percepcije pojedinih pitanja.
Zbog svega toga, mislim da nije fer koristiti priliku da se sve nezadovoljstvo i primedbe na rad DS, Skupštine, Vlade i drugih institucija izriču i na njen račun. Inače, ko bi bio toliko lud da se izloži i na sebe primi odgovornost za neodgovoran rad drugih, a još bi bilo nekorektnije da to brani.
Dakle, mislim da upravo zbog svega toga ima izbalansiran pristup.
Takođe, nije fer od nje očekivati da se na blogu izjašnjava o svakom problemu i aferi, o čemu se ona kao visoki funkcioner i političar izjašnjava tamo gde treba, i tamo treba da to čini,nadam se i imajući u vidu i reagovanja ljudi na blogu jer i to je deo javnosti.
To, naravno, ne znači da ne treba da kaže svoj stav o krupnim pitanjima koja potresaju vladu i državu.
Bilo bi dobro kada bi na blogu bilo više političara/ki, pa i njihovog međusobnog sučeljavanja jer se to ne razlikuje od TV duela gde to inače čine.
E sada, sto ja mislim da bi trebala da se ocituje oko ove gluposti sa Kovacevicem, jer ispada kao da je on Gavrilo Princip a Srbija se nalazi damo gde je bila pred 1.sv.rat, to je stvar, verovatno, razlika u percepciji percepcija.
aquariusoptimist aquariusoptimist 09:26 24.02.2009

Iskoreniti siromastvo

Jedini nacin za dugorocno iskorenjivanje siromastva je obrazovanje, dokazano kroz istoriju. Bilo bi zanimljivo uporediti grafikon koji si prilozila o "planetarnoj podeljenosti " siromastva sa grafikonom opismenjenosti na planeti, imam utisak da bi se pokolpili.

Tekst je veoma iscrpan, tema je detaljno obradjena, ali treba vremena da se prouci, pa , krajnje dobronamerna sugestija je da si mozda mogla ovaj blog da postavis za vikend
Ista primedba i za Budimca, objavio fenomenalni tekst ali u sred radne nedelje. Onaj o I-P.
gordanac gordanac 09:53 24.02.2009

Iskoreniti siromastvo

Jedini nacin za dugorocno iskorenjivanje siromastva je obrazovanje, dokazano kroz istoriju. Bilo bi zanimljivo uporediti grafikon koji si prilozila o "planetarnoj podeljenosti " siromastva sa grafikonom pismenosti na planeti, imam utisak da bi se pokolpili.

Tačno, potpuno si u pravu.
Znanje i dostupnost izvorima znanja - ključna stvar. ("access matter" )
Mislim (i inače) da je neznanje najveći problem Srbije (na mestima gde nikako ne bi smelo da ga bude). Najgore je kad postoje dostupni izvori znanja - a nema volje da se koriste.

Siromaštvo je "planetarni" problem i (na žalost) mislim da se ne može "iskoreniti" (u smislu da postanemo "planeta blagostanja za sve" ) ali da ga možemo smanjiti - u to sam uverena. Kao što možemo povećati ukupnu dostupnost - obrazovanju. Jedno bez drugog ne ide.

p.s.za dužinu teksta, dosadu podataka i sve drugo navedeno - mea culpa and "quilty as charged" :))
Doctor Wu Doctor Wu 10:09 24.02.2009

Re: Iskoreniti siromastvo

Jedini nacin za dugorocno iskorenjivanje siromastva je obrazovanje

Ovo treba velikim slovima, najvecim fontom da cela poruka stane preko monitora i boldovano.
No čak i sa obrazovanjem, u svakom društvu će postojati neka distribucija bogatstva koja će određeni procenat društva ostaviti u donjih 10% percentila. To je neminovno. Nenasleđeno bogatstvo nije korelisano samo sa pameću, znanjem i pristupom informacijama, nego i sa spremnošću na rizik, tj kockanjem. A u svakoj fer kocki se gubi isto koliko i dobija.
Milan Novković Milan Novković 10:34 24.02.2009

Re: Iskoreniti siromastvo

Nenasleđeno bogatstvo nije korelisano samo sa pameću, znanjem i pristupom informacijama, nego i sa spremnošću na rizik, tj kockanjem. A u svakoj fer kocki se gubi isto koliko i dobija.

Ja, možda, ne bih rekao "isto".
Naime, mi umemo dobar deo tacit znanja da na ovaj ili onaj način stavimo pod kockanje, a nije tako.

Zatim, za isto znanje, risk-averse osoba, kada se odluči na korak, oseća da se više kocka od risk-seeking osobe.

Naravno, komponenta gole kocke i gubitka postoji, ali iole ozbiljan pristup planiranju i poslu, i dobro balansiran tim daju upornosti i teškom radu mnogo više nego prihvatljivu šansu, mnogo češće nego što može na prvi pogled da izgleda.
Doctor Wu Doctor Wu 10:47 24.02.2009

Re: Iskoreniti siromastvo

Ja, možda, ne bih rekao "isto".

Pa, ako je očekivani dobitak (u smislu matematičkog očekivanja) različit od 0, onda kocka nije fer.

Za ovo ostalo se slažem, ali samo da dodam da i u dobro balansiranom timu postoje ljudi koji zarađuju više ili manje, tj oni koji su ispod neke usvojene poverty line.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:39 24.02.2009

Re: Iskoreniti siromastvo

gordanac
p.s.za dužinu teksta, dosadu podataka i sve drugo navedeno - mea culpa and "quilty as charged" :))

А за труд од мене добијаш "опросницу". :))
gordanac gordanac 19:42 24.02.2009

:))

А за труд од мене добијаш "опросницу". :))

Predrag Brajović, tekst ima 9 (devet) strana (istina SA slikama i graficima :))
(a linkove nisam ni brojala)

Unapred podrazumevam da posle ovakvog podatka (još jedan broj, oh, ne!) povučeš "опросницу" za trud .. :))
Ako ostaješ pri "poklonu" - zahvaljujem!
I očekujem priliku da sa zadovoljstvom uzvratim "istom" za tvojih (budućih) 9 strana...začinjenih zanimljivostima u najavi sa naslovom "Poezija, čemu?"....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana