Izgubljeno u prevodu

Dejan Stanković RSS / 08.09.2007. u 02:54

 

„Dva loša ubiše Miloša“ reče jednom neka kolmovana tetka u prastaroj sapunskoj operi (Dinastija) što se davala na TV Beogradu. Šta je ona stvarno rekla ne znam, nisam čuo, a i da sam čuo sto-posto bih dosad zaboravio. Ipak, dosetku duhovitog prevodioca evo, i dan danas, pamtim i rado je se povremeno setim.

A na nekakvoj australijskoj sapunici (ne sećam se imena, sećam se samo da se tu tragalo za nekom ženom koja se izgubila) na nekakvom gala venčanju neki klinac u smokingu uđe u salu skroz pijan i obrati se šokiranim svatovima: I’m a persona non grata. Glupa izjava, pijanog čoveka, izrečena na australijanskom, a dole, u titlu, lepo bosanski, piše

– Ja sam persona, ne gracija!

Verujte, ničijeg se imena iz te serije ne sećam, čak se ne sećam kako se zvala izgubljena gospođa oko čije sudbine se gledalište onoliko sekiralo, ali imena prevodilice još pamtim.

jedno je kad recimo vi čitate priču o nekakvom poselu, negde u balkanskim brdima. Ono: zima, zavejalo a seljaci se skupili oko ognjišta i čavrljaju uz rakiju. U neko doba počne i kulturno-umetnički program. Neko izvadio gusle pa počeo da poje o srpskoj slavi i srpskim junacima. Cvile gusle, zavija guslar onako ritmično, nižu se nesreće, nedaće, pogibije, stradanja... Svi plaču ko kiša, a kad pesma spomene ime mrskog negativca, žene graknu kletvama, grde, psuju ga što, vrag mu dušu odnio, hteo da unesreći našeg čestitog cara. A muškarci stežu pesnice – rukama bi zadavili dušmanina kada bi im dopao šaka.

Ako čitajući naleti na reč GUSLE pravi poznavalac srpskog jezika i kulture neće biti iznenađen dramskim obrtom koje one neminovno donose te ga nastavak teksta uopšte neće iznenaditi. Više-manje ste mogli da naslutite šta će se otprilike odigrati. Sasvim je drugi padež kada to isto prevedeno na strani jezik čita neki stranac . Koncept ognjišta će još i shvatiti, seljake isto tako, s gunjevima i šubarama već će imati problema,  a kada na scenu stupe gusle i neobjašnjivo donesu nagli obrt, stranac se gubi i pojma nema šta se i zašto tu dogodilo. Ako je maštovit, preostaje mu samo da nagađa kakav magičnu moć taj instrument ima i kakav snažan utisak ostavlja na Srblje. Mi znamo da kad zagude gusle, kad se prolomi unjkav glas guslarev, tada se Srbinu krv ledi, duša mu se topi, melanholija ga hvata, suze same naviru na oči. To se ne može sažeti u fusnotu. To se mora osećati svim bićem.

Ili, recimo, šta činiti kada pisac, kao uzgred, spomene Kraljevića Marka. Kako neko ko se nije načitao deseterca uopšte može da zna koliko je ozbiljna stvar u pitanju?

Ili kad, pošto je saslušao Zokijev sastav o Titu u kome on zaključuje da više voli maršala nego oca i mater, Zokijevi šokiran teča kaže:“A sada, ne opraše nas ni Dunav ni Sava!“ Kako dubinu tog zgražanja preneti u običan titl?

Zaključujem: Koliko god se čovek trudio, u prevodu se uvek ponešto izgubi, nekad manje, nekad više, ali nikada se iz jeziku u jezik ne prenese svako osećanje, svako prikriveno značenje, svaka nijansa.

Preporučujem: Kad možete čitajte u originalu, a najbolje našu književnost, mora da ima nešto i po vašem ukusu, ako nigde, onda među klasicima. Ili u desetercu. 

Atačmenti



Komentari (147)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Mesečar Mesečar 03:16 08.09.2007

Izgubljeni u prevodu, preko vode prevedeni

Nije problem u tom prevodu, ionako nas covek i prevod izvrne kako njemu odgovara. Problem je sto smo mi izgubljeni u prevodu tamo gde za istim nema potrebe. Nas zivot je film.

Danima slusamo na TV raznorazne izjave nasih "elitnih" medijskih licnosti (sfera porekla apsolutno nebitna), cujemo sve dobro, titlom samo potvrdimo vec doznato. Medjutim, kako vreme odmice i dani prolaze, i mi uvidjamo da smo nesto lose titlovali kao i RTS nekada davno Dinastiju. Da li je stvarno tako ili su glumci koje slusamo izmenili tekst, i umesto prevoda filma mi dobili prevod/prevodjenje zednih preko vode, to ostavljam filmskim kriticarima da utvrde.

Cuvaj te uspomene na greske u prevodu, one su bar lepe i nasmeju te uvek. Ovaj nas prevod nije ni malo lepa uspomena, i lepo bi bilo da se on izgubi... ne u prevodu, u totalu.
Unfuckable Unfuckable 03:27 08.09.2007

Stojeće ovacije !

Mi Srbi znamo da kad zagude gusle, kad se prolomi unjkav glas guslarev, tada se Srbinu krv ledi, duša mu se topi, melanholija ga hvata, suze same naviru na oči. To se ne može sažeti u fusnotu. To se mora osećati svim bićem.

Ili, recimo, šta činiti kada pisac, kao uzgred, spomene Kraljevića Marka. Kako neko ko se nije načitao deseterca uopšte može da zna koliko je ozbiljna stvar u pitanju?

..sjajno
Nikad nisam analizirao zašto osetim nalet adrenalina kad čujem škotske gajdaše - a zašto mi se smrači (..i padne, ako baš treba detaljisati...pritisak ) kad krene guslanje..podvarijanta harmonika ...
..predpostavljam da je u pitanju kuknjava
..škotske gajde me asociraju na pobednički hod ( slično himni Liverpula iako harmonijski ne može da se uklopi u gajde - ali pobednički - može ) , a gusle ređaju poraz za porazom...i stalno sudija kriv ...
..deseterac mi je više pojava koja vuče na stripove...na kraju krajeva - klinci ih lakše kapiraju ako im na taj način objasnite, malo li je ...
definitivno - i mi , Srbi, prevodimo srpski... što je bolje od opcije da nam to radi bilokojabiločija TV....
Dejan Stanković Dejan Stanković 03:37 08.09.2007

Ja volim deseterac

liči na Ilijadu. Ali ne baš uz gusle.
Pa kada se dahije (Anaglija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed Fočić Aga, poznatiji kao starac Fočo od stotinu ljea) pa na Ada Kale, pa zahvate vodu iz mutnoga Dunava u tepsiju , pa se nagnu nad tepsiju, a tamo pretskazanje!!!!!!!!!
Unfuckable Unfuckable 03:49 08.09.2007

Re: Ja volim deseterac

Dejan Stanković
liči na Ilijadu. Ali ne baš uz gusle.
Pa kada se dahije (Anaglija, Kučuk Alija, Mula Jusuf i Mehmed Fočić Aga, poznatiji kao starac Fočo od stotinu ljea) pa na Ada Kale, pa zahvate vodu iz mutnoga Dunava u tepsiju , pa se nagnu nad tepsiju, a tamo pretskazanje!!!!!!!!!


..ma pichweisss ume biti desetka...
...to mi je postalo jasno kada sam provalio da je i klincima zanimljivo .....ako im spakuješ na njima prihvatljiv način, sleng, šta god ...pa im tek onda daš izvornu verziju..i dopustiš da "nakite" likove kako hoće...
Mungos Mungos 07:43 08.09.2007

Guslanje u desetercu

A sto ja ljudi volim da guslam! Al' ne pravim pitanje da li je u desetercu, sesnaestercu, sedmercu... Bitno da je kazneni prostor, a koliki je, uglavnom zavisi od protivnice...

Mungos, The Guslar

"Boze mili, Booza velikoga!" (Narod, CG-Vlada & Ja)
Kazezoze Kazezoze 08:19 08.09.2007

: Ja volim satirichno kukati u 14ercu

Onaj shto na usni... osmeh dade lepima,
nevolje i brige dao je nesretnima;
shto moj udes nije sreca, to je sudbina,
ja sam veseo jer me "obdario"jadima!

ali se i igrati

Nije fraza nego... da se pravo kazhe,
blog igra, ko figura stihovi vazhe;
zaigr'o se i ne misli dal' se igra,
uz Tanjinu charobnu temu slazhe?

(sa staroga TJ bloga)
Time Bandit Time Bandit 03:32 08.09.2007

Bio bi se iznenadio

Dejane, a povodom gusala / guslarenja, kao i ja kad sam video da u Persiji (na TV-ju svakako) ljudi iz plemena ( nesto slicno beduinima) guslaju na nesto sto je kao cetvrtaste gusle (zove se Tereba ili tako nekako) i opevaju junacke podvige svojih predaka. Uz to piju kafu pripremljenu na zaru...

Neverovatno da je isti koncept kao i kod nasih jednozicnih muzicara ...
Dejan Stanković Dejan Stanković 03:39 08.09.2007

Da ti iskreno kažem

pojma nisam imao, ali me uopšte nije izenadilo.
marta l marta l 07:05 08.09.2007

Death in Dallas

NY, pre nekoliko godina…… u Withney muzeju americke savremene umetnosti odnekuda dopiru gusle I neka epopeja “ubise te dusmani …prosu se mozak po roze kostimu…kukavna ti majka udovice , gde ces sada sama sa decom…mrtav lezi k’o da spava…odnese ga kod doktora (pa ime I prezime)…al’ mu on ne pomoze….
Zvuk vodi do male sale za projekcije, par klupa vec zauzeto, sedi se po podu…. glas guslara zavija, na platnu dokumentarac o ubistvu JFK-a, a pri dnu prevod guslanja na engleski….font kao iz kaubojskih filmova, o Teksasu je rec uostalom, ali nekako lezi I uz onaj zvuk… Pola sata to guslanje tece natenane I sa sve detaljima autopsije I ko, sta, kome I cemu....rad Zorana Naskovskog, a ploca sa guslanjem iz sezdesetih kupljena na buvljaku. Majstor.


Tek, u Vitniju me udario Balkan nepripremljenu…. Tesko sam kontrolisala neodoljiv smeh obojen malo oporo zbog tog cestitog guslara I tih sezdesetih kad se ozbiljno brinulo o nekom tamo daleko I zbog tog mraka u kome samo ja razumem bas sve I mraka balkanskog koji me uvek negde stigne sa nekim guslarom….

Kada se upalilo svetlo, krenulo streljanje prekornim pogledima….misle smejem se njihovom JFK
Mungos Mungos 09:03 08.09.2007

Dade mi ideju za bizMisa!

font kao iz kaubojskih filmova, o Teksasu je rec uostalom, ali nekako lezi I uz onaj zvuk

Yeah, the guslar's font! Npr. "Guslier"... Pa Bold, pa Italic, pa Balcanic... Joooj, bre, kak'e zarade!:)


Tesko sam kontrolisala neodoljiv smeh obojen malo oporo zbog tog cestitog guslara I tih sezdesetih kad se ozbiljno brinulo o nekom tamo daleko I zbog tog mraka u kome samo ja razumem bas sve I mraka balkanskog koji me uvek negde stigne sa nekim guslarom….

Kada se upalilo svetlo, krenulo streljanje prekornim pogledima….misle smejem se njihovom JFK


BTW, Ocigledno da je pomenuti narodni pesnik bio od onih "vidovitih". Cim je toliko zalio zrtvu zavere najgorih ludaka...Naime, JFK je bio poslednji normalni US president, sa cime se slazu mnogi moji domacini.

Mungos, The Guslar

"Boze mili, Booza velikoga!" (Narod, CG-Vlada & Ja)

gordanac gordanac 08:57 08.09.2007

nađeno u prevodu

No.1
prevod "Hamleta" i čuvenog "biti ili ne biti...." u prvoj verziji glasilo je "trt mrt, život ili smrt!" (prvi prevod - Laza Kostić) što se kasnije koristili (i koristi) u mnogim, ne samo šekspirovsko-pozorišnim i umetničkim situacijama, ali nesporno daje sasvim drugačiji ton od kasnijeg (sada široko prihvaćenog "odgovarajućeg" prevoda)

No.2.
prevod naslova intervjua Petera Handkea "Srbi su moja dijagnoza" - (Frankfurter Rundschau Es muss weh tun - André Müller) - ima u intervjuu (naravno!) neverovatnih stavova Handkea, ali - naslov (!), pa još i na naslovnoj strani novina. On je bolestan od Srba? Srbi su kao bakterije, virusi? Srbi su, kao ljudi, dijagnoza po sebi, za nešto?Stanje? Svašta! Znajući Handkea, za pretpostaviti je šta je prevodioc hteo. Ali nije uspelo, naprotiv. Pogotovo što ima ljudi koji znaju nemački, a ima i interneta.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:07 08.09.2007

Re: nađeno u prevodu

"trt mrt, život ili smrt!"


hahaha, ovo je bre dooobro!:)
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:38 08.09.2007

Re: nađeno u prevodu

hahaha, ovo je bre dooobro!:)

pa
shvatio čovek suštinu problema - thus conscience makes cowards of us all...i preveo
Malisa Malisa 09:56 08.09.2007

Re: nađeno u prevodu

gordanac
No.1prevod "Hamleta" i čuvenog "biti ili ne biti...." u prvoj verziji glasilo je "trt mrt, život ili smrt!" (prvi prevod - Laza Kostić) što se kasnije koristili (i koristi) u mnogim, ne samo šekspirovsko-pozorišnim i umetničkim situacijama, ali nesporno daje sasvim drugačiji ton od kasnijeg (sada široko prihvaćenog "odgovarajućeg" prevoda)No.2.prevod naslova intervjua Petera Handkea "Srbi su moja dijagnoza" - (Frankfurter Rundschau Es muss weh tun - André Müller) - ima u intervjuu (naravno!) neverovatnih stavova Handkea, ali - naslov (!), pa još i na naslovnoj strani novina. On je bolestan od Srba? Srbi su kao bakterije, virusi? Srbi su, kao ljudi, dijagnoza po sebi, za nešto?Stanje? Svašta! Znajući Handkea, za pretpostaviti je šta je prevodioc hteo. Ali nije uspelo, naprotiv. Pogotovo što ima ljudi koji znaju nemački, a ima i interneta.

E da juce preminuh, danas mi ovo ne bi bilo poznato.:))))))
Ahahahahaha.....ahahahahaha........:)))))))
Spiridon Spiridon 14:31 08.09.2007

trt, mrt ...

"trt mrt, život ili smrt!"


ja citao Alan Ford sa istoimenim naslovom


Mrs Who Mrs Who 20:19 08.09.2007

Re: nađeno u prevodu

Ja sam mislila da je to 'trt mrt, zivot ili smrt' u stvari nasa 'urban legend'.

Laza Kostic je valjda 'to be or not to be' preveo kao: "Il′ bit, il′ ne bit, to se pita sad", a sa "Sad nema tu trt – mrt! Kazuj mu smrt!" jedan drugi stih: 'How came he dead? I’ll not be juggl’d with.' (Laert, u IV cinu)

Ili ne?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:30 09.09.2007

Re: nađeno u prevodu

Budući da Laza Kostić nikada nije tako preveo Hamleta, trebalo bi prestati živopisnosti njegovog lika nepotrebno dodavati i "trt-mrt" galimatijas. Mrs Who je u pravu.
Za detalje ostavljam link: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=338157
ivana23 ivana23 00:42 09.09.2007

Re: nađeno u prevodu

Predrag Brajovic
Budući da Laza Kostić nikada nije tako preveo Hamleta, trebalo bi prestati živopisnosti njegovog lika nepotrebno dodavati i "trt-mrt" galimatijas. Za detelje ostavljam link: http://www.vreme.com/cms/view.php?id=338157

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=338157]
gordanac gordanac 06:32 09.09.2007

nađeno u prevodu 2

...zagubljeno u prepričavanju
...ispravljeno na blogu...
hvala Mrs Who!
bauer bauer 06:45 09.09.2007

Re: nađeno u prevodu

Mrs Who, Predraze, Ivana, gordanac, zbog ovoga sto ste rekli volim blog...((:

I, sada, slusam na televizoru, tell them that astronaut John Glen sad that...(:
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:02 08.09.2007

zikino kolo

osamdeset i neke bila sam u kampusu MIT, vece, idem u glavnu zgradu, trebalo je neko japansko vece da bude sa sve pravljenjem klope, ulazim, pojma nemam gde je, a nisam bila ni sigurna dal cu da se prikljucim tu, il da odem na noc stounsa, neko isto pravio, kad, lepo cujem, srpsko kolo. onako, ori se:) krenem za zvukom, levo, desno, sve je jaci i tap, u jednoj sali, na uglancanom parketu tridesetak amerikanki i par muskih uhvatili se u strujno kolo i pletu nogicama, poskakuju, totalno ludilo. u uglu gramofon, na njemu ploca, pored neki tip. kaze, to je etno iz rumunije. a nije, majke mi, zikino kolo bilo.

:)

Dejan Stanković Dejan Stanković 09:45 08.09.2007

A da Žika

nije bio Rumun?
Gordana Vasić Gordana Vasić 17:40 08.09.2007

Re: zikino kolo

Vesna Knežević Ćosić
osamdeset i neke bila sam u kampusu MIT, vece, idem u glavnu zgradu, trebalo je neko japansko vece da bude sa sve pravljenjem klope, ulazim, pojma nemam gde je, a nisam bila ni sigurna dal cu da se prikljucim tu, il da odem na noc stounsa, neko isto pravio, kad, lepo cujem, srpsko kolo. onako, ori se:) krenem za zvukom, levo, desno, sve je jaci i tap, u jednoj sali, na uglancanom parketu tridesetak amerikanki i par muskih uhvatili se u strujno kolo i pletu nogicama, poskakuju, totalno ludilo. u uglu gramofon, na njemu ploca, pored neki tip. kaze, to je etno iz rumunije. a nije, majke mi, zikino kolo bilo.:)


Hahahaha!
Aaaaaaaaaa!!!
Ijao, zabole me stomak od smeha!
Vesna!
Dejan K. Dejan K. 20:03 09.09.2007

Re: zikino kolo

U Njujorku je osamdesetih godina bila "folklorna grupa", kako sam prvo mislio, sastavljena od Amerikanaca i redovno su odrzavali probe u nekoj prostoriji na Osmoj Aveniji i dvadeset i nekoj ulici... to sam otkrio prolazeci jednom pored ove sale i cuo kako tresti neko kolo. Popeo sam se za zvukom na sprat i zatekao nadrealnu scenu kola na Menhetnu koje igraju sve Ameri. Naravno ucitelj igranja je bio Srbin koji je kolo prodavao kao vrstu fitnessa... tada je Jane Fonda zarila i palila Amerikom...

Jos jedan nadrealan muzicki dogadjaj sa Menhetna... tek sto sam se doselio u Njujork, pocetkom osamdesetih, rentirao sam stan u nekom od oblakodera na Upper East Side-u. Vracam se kuci sa posla i ulazim u lift ove tridesetospratnice sa gomilom ljudi... Vozimo se i ja cujem muziku, prigusenu, kao sto se u liftu pusta... DRUZE TITO MI TI SE KUNEMO.... peva Zdravko Colic... ja prosto ne mogu da verujem, drogu ne upotrebljavam a ni alkohol... ipak, cini se da je halucinacija... Istrcim iz lifta na mom spratu i u stanu se bacim na radio da nadjem stanicu koja emituje ovu muziku... podje mi za rukom... Srpski Radio Cas... svakog dana od 7-7:30, uvece ... i Zdravko peva svoj HIT! Posle sam otkrio razlog zasto su pustali ovu radio stanicu u liftu... ista muzika se cula i u lobiju kuce gde su dormeni bili (ne Albanci, kao sto bi se moglo ocekivati) Portorikanci... sledeci program od 7:30 je bio na Spanskom... neki njihov muzicki show...
v.stojkovic v.stojkovic 10:11 08.09.2007

O Srbima, šljivovici...

Kuća u predgrađu Milvojija, pred kojom se taksi zaustavio, imala je visoke bedeme i ogroman voćnjak.
"Koje su ti to voćke?" pitam.
"O njima i hoću da ti pričam" odgovara moj prijatelj iz studentskih dana i odmah nastavlja. "Moj deda Vukobrat je sa svojom ženom Milosavom iz Srbije došao u Ameriku 1913.godine. Taman što su se skućili, on se ka dobrovoljac, sa prvim formiranim dobrovoljačkim pukom, vratio u Srbiju da ratuje. Iz američkog puka prešao je u francusku diviziju, koja je bila stacionirana kod Soluna i u sastavu srpskih snaga učestvovala u proboju Solunskog fronta. U svetoj srpskoj zemlji, kako je Vukobrat uvek govorio, ostavio je svoju levu nogu, ali je onako ranjen, u Ameriku je doneo
naramak sadnica svete srpske voćke, pazeći ih na brodu više nego svoju ranu. To što gledaš su svete srpske voćke, a zovu se šljive. Kad je počela prohibicija Vukobrat je imao čitavu šumu šljiva. Počeo je da peče rakiju šljivovicu, koja je bila ukusnija i jača od svakohg viskija. Vukobrat je tajno pekao rakiju od svojih svetih šljiva, a njegov sin Radovan, moj otac, tu svetu rakiju tajno prodavao. Za dolare od rakije Vukobrat je kupovao zemlju i na njoj sadio šljive, ali ne u Srbiji, već u okolini Milvokija. Kad je kriza prošla, a prohibicija ukinuta, vrednost kupljenog zemljišta je je višestruko porasla, umesto šljiva nikli su novi kvartovi, a Vukobrat je bio vlasnik i rentjer trećine izgrađenog na njegovim bivšim šljivicima. Posle toga nikad i niko nije smeo Vukobratu da protivreči kad on izjavi da je srpska zemlja sveta zemlja, da je srpska šljiva sveta voćka, a da je srpska šljivovica sveto piće.
Vukobrat je pred smrt svu svoju imovinu i ušteđevinu, a bilo je podosta i jedne i druge, zaveštao svom sinu Radovanu, uz jedan uslov: Radovan mora da održava voćnjak sa svetom šljivom, svake jeseni da ispeče bar jedan kazan svete rakije, a novopečenom rakijom na Zadušnice mora zaliti Vukobratov grob. U testamentu je Vukobrat srspskim jezikom i svojom rukom dopisao doslovce:

"primetim li ja vukobrat da me moj sin radovan na zadušnice drugom rakijom poji a ne šljivovicom iz mog šljivika i od moje svete šljive donete sa svete srpske zemlje a dok ja blažen ovde počivam ustaću iz groba i napiću mu se krvi a ako ne ustanem ovlašćujem advokata stanivukovića a koji je ovo moje zaveštanje i sastavio da mom sinu radovanu oduzme svu imovinu i ušteđevinu i u moje ime pokloni srpskoj crkvi u milvokiju."

Moj otac je ispoštovao zaveštanje i zbog straha od povampirenog Vukobrata, ali i zbog advokata Stanivukovića, koji je bio opak Srbin, taman koliko i Vukobrat. Kad je osetio da mu se bliži kraj, Radovan je skoro doslovce prepisao Vukobratov testament, samo što je zamenio imena - umessto Radovan napisao je moje ime, a Radovan stavi pored Vukobrat. Doduše ubacio je i znakove interpunkcije i velika slova. Ja sad na Zadušnice zalivam oba groba svetom šljivovicom."
"Plašiš se da će neki od njih dvojice da ustane?" pitam.
"Plašim se advokata Pitera, unuka onog prvog Stanivukovića, luđi je Srbin i od oca i od dede. Svake jeseni kontroliše rod u mom voćnjaku, procenjuje ima li za jedan kazan, a kad se peče rakija, sedi kraj kazana i degustira. Ne bih da mi se po kući muvaju popovi, pa gledam da održavam šljivik i pečem dobru rakiju."
Djole Djole 14:24 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Ovo je skoro pa poseban post. Ako imate jos takvih prica, voleo bih da ih podelite ovde na Blogu
Pozdrav
v.stojkovic v.stojkovic 16:29 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Može, ukoliko se Dejan ne ljuti, ali izgledada su mu stigli instalateri, pa evo još malo, dok se Dejan ne vrati:

Taj moj prijatelj,a Vukobratov unuk, zove se Majk, rođen je i živi u SAD, predaje istoriju evropske književnosti na Univerzitetu Viskonsin , nikad nije bio u Srbiji, ne govori srpski jezik, ali psuje isključivo na srpskom. Majk srpske psovke, vešto i na pravom mestu, ubacuje u čist gotovo Oksfordski engleski, a kojim se isključivo izražava i u običnoj konverzaciji. Družeći se sa njim naučio sam sve psovke tog naroda, čak i one koje nisu imale svoj pandam u engleskom jeziku, kao npr: "Jebem ti oca kroz oca". Kad sam ga jednom pitao, kako to da je od svih reči materinjeg jezika, naučio samo psovke i ni jednu drugu reč, objasnio je da srpski nije jezik njegove majke, koja je bila Nemica, već njegovog pokojnog oca i dede. Ta dvojica, dok je on bio dete, retko su međusobno razgovarali, a kad jesu, sem pokojeg veznika, izgovarali su samo psovke i to uvek vrlo glasno - svađali su se.
Majk ima još jednu neobičnu osobinu, čudniju od prve - prekida svoje sagovornike sa "Znam šta si hteo da kažeš!" i pogađa, najčešće potpuno tačno misao koju je sagovornik upravo hteo da izgovori, zatim sipa svoje argumente, kao odgovor na sagovornikove. Oni koji ga nisu dobro poznavali, ostajali su bez teksta. Razgovor sa Majkom uvek je bio samo monolog.
Sećam se kad je Majk na drugoj godini studija, na početku predavanja poznate profesorke sa Hajdelberga, koja je kao gost predavač govorila o romantizmu u nemačkoj književnosti, prvi put javno i pred punim amfiteatrom demonstrirao tu svoju neobičnu veštinu. Nemica strogog lica je počela:
"Dok Engleska gomila zlato i začine iz svojih kolonija, a u Francuskoj bukti revolucija..." Majk je iz predposlednjeg reda amfiteatra ustao i rekao:
"Profesorka, znam šta ste hteli da kažete." Profesorka sa Hajdelberga je prvi put gostovala u Americi i verovatno je slušala o opuštenoj atmosferi na američkim fakultetima, pa je ljubazno odgovovorila studentu:
"Samo izvolite kolega, recite.
"Hteli ste da kažete da dok Engleska gomila zlato, a u Francuskoj bukti rvolucija, Nemačka spava." Izgleda da je Majk izgovorio baš ono što je profesorka mislila da kaže, jer je iznenađena na trnutak zastala, a to je bilo dovoljno Majku da nastavi:
"Ali u uspavanoj Nemačkoj svoje najlepše romantične snove sanjaju Gete, Šiler i Hajne. I ne samo njih trojica već i danas manje poznati Hofman, Rihter, Brentano, Klajst".
Sigurno i uverljivo Majk je nastavio sa tezama i antitezama, prešao na analizu pojedinih dela, ukazivao na sličnosti i razlike u stilu i tematici. Profesorka sa Hajdelberga je uspevala samo da izgovori: "Naturlich, aber.." ili "Ja, ja .. aber..." toliko zbunjena da nije ni primetila da govori svojim nemačkim jezikom.
U amfiteatru je vladala potpuna tišina, svi studenti su se okrenuli suprotno od profesorke i zadivljeno gledali svog kolegu. Kad je Majk izneo tezu, da je bajkovitost i mističnost u delima nemačkih romantičara bio svojevrstan beg ili otpor hladnoj, ozbiljnoj i odgovornoj filozofskoj misli intelektualnih očeva nemačke nacije Kanta, Fihtea i Hegela, prema Majku su okrenuli i prisutni profesori iz prvog reda. Iz poštovanja prma njima, a da bi im olakšao, Majk je sišao sa svog mesta, stao pored profesorkei na čistom nemačkom, kao da smo u Hjdelbergu, odrecitovao Brentanovu pesmu "Lorelaj". Ipak, vrhunac je bio kad se Majk pri kraju časa obratio Nemici sa čuvenog Hajdelberga rečima:
"Ili ste vi možda mislili nešto drugo da kažete, gospođo profesorka?"
Tada sam i upoznao Majka.
Jelica Greganović Jelica Greganović 16:46 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Stojkoviću, što se mene tiče, pišem ti 10 za tako lepe dve priče. Hvala.
v.stojkovic v.stojkovic 16:52 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Molim i drugi put.
Moj rukoljub, ustvari dva, i od mene i od Majka.
Jelica Greganović Jelica Greganović 17:48 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Ooo, HVALA! Inače, kad smo već kod šljivovice (izviniće domaćin, iskoristiću naklonost njegovu, da malo trolnem), eno mi ga pun podrum. Letos smo češće, no inače, išli u Šumadiju...gde su nam svi, uz osmeh i poljupce, davali šljivovicu. Daklem, da su nas 'vatili na granici, imali bi šta da nađu u gepeku, više puta...ranku, ljutu, brlju (za šumadijski čaj, moj stric je Žmuu održao kratak, pokazni kurs kuvanja, a onda i probavanja istog), madžarku, meku...a mi nismo lepili etiketice koja je koja...prošlog vikenda siđemo da odnesemo morske kofere u podrum, kad ono, ne može da se uđe, prilaz zakrčen rakijom...da bi to složili, morali smo da sortiramo. Da bi sortirali, morali smo da probamo...sve smo provalili, šta je šta, ali etikete nismo poneli...tako da idući put, ako zaboravimo raspored flaša, moraćemo opet da probamo...Inače, poklonio mi stric (onaj sa kursa odozgo) plac. Na placu, naravno, šuma šljiva...nedavno me zove teča moj i kaže: "Rodile ti šljive ko lude, pozvao sam rođake, pokupili i odneli 3/4..."
Pitam:"Što 3/4, gde je ona 1/4, što nisu i to?" A veseli teča saopštava:" Kako sve?! Pa, to je tvoje, bar jedan kazan moraš da imaš..." KAZAN!?! Sad imam svoj kazan šljivovice, blago meni. Kud ću i s' tom rakijom, još nisam smislila.
Mića Marković Mića Marković 18:01 08.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Au, Jelice. Sad tek vidim kakavu grešku sam napravio.
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:17 08.09.2007

Ej, Mićo, nemoj

tako...tvoja je etiketirana odmah, zapisani svi podaci, koje si mi dao i počasno stavljena, pored Knjaz Coletove (opletene), na vrh moje kujne, tako da se vidi, em dekoriše i dopunjava opštu atmosferu, em polako dostareva. Nju i Coletovu, smo se dogovorili da čuvamo za vrlo posebnu priliku. HVALA TI!
Dejan Stanković Dejan Stanković 00:06 09.09.2007

Stojkovicu

alal vera, što kaže Jelica, sedi 10.
Dejan Stanković Dejan Stanković 00:06 09.09.2007

Mićo, komšija,

nemoj šljivku leba ti.
Mića Marković Mića Marković 00:23 09.09.2007

Re: Mićo, komšija,

Mićo, komšija,
neću, don’t worry.
Ovakve greške pravim samo jednom.
v.stojkovic v.stojkovic 06:42 09.09.2007

Re: Stojkovicu

Hvlala profesore, sedim i čekam sledeću priliku.

PS
U vezi alala, samo kratko: Kad se ZuKo Džumhur razboleo, posećuju ga mnogi prijatelji u Herceg Novom, gde je pod starost živeo i pitaju:
"Šta ti je bolan Zuko, kakv je dijagnoza, šta kažu lekari?"
"Alali" odgovara im Zuko. Gledaju ga u čudu, a on im pojašnjava:
"Nekad dok sam bio mlađi i zdrav, kad sam jeo, a naročito kad sam pio, svi su govorili -alal ti vera, Zuko. E pa evo, sad su me stigli ti alali."
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:02 09.09.2007

Re: Mićo,

kad ti kažem, nije greška, nemoj tako...a Dejanu ponesi burence, z' inat.
Cakisa63 Cakisa63 21:00 09.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

Jelice, nije meni problem da skočim iz Mb da oprobamo blago i da se ponese nešto šta je viška :)
Pozdrav
Jelica Greganović Jelica Greganović 09:14 10.09.2007

Re: O Srbima, šljivovici...

može...idemo u podrum da probavamo.
nsarski nsarski 10:22 08.09.2007

Diplomatija

Prevodioci u diplomatskim situacijama mogu da naprave grdan belaj ako pogrese. Pre mnogo godina, u Stejt Dipartmentu je izbio veliki skandal kad je jedan od US predsednika isao u Poljsku (bilo vreme Solidarnosti - mislim da je bio Karter u pitanju). I dosli oni tamo, ceremonija, drze se govori.
Pa Karter kaze: "Jutros kad sam posao iz USA nisam ocekivao ovakav docek...", a prevodilac prevede: "This morning when I abandoned USA...itd" - otprilike: "Jutros kad sam napustio (emigrirao) USA...".
Onda kaze: "Imam posebnu naklonost ka poljskom narodu...", a prevodilac: "I lust for Polish people" - "Uzbudjuje me poljski narod...".
Dobio je otkaz na licu mesta, i ustanovilo se da je u pitanjju neki amater koga je Stejt Dipartment zaposlio preko veze.

Slicno se desilo kad je opet neki predsednik isao u Kinu. Pa kaze kako je Kina daleko i da je zato van fokusa paznje Amera. Tu upotrebi izreku "Daleko od ociju, daleko od srca" - Prevodilac prevede: "Ko je slep, taj je i lud". Taj je bio Kinez. Ne znam sta su njemu radili - prinudni rad, verovatno.
jaksa scekic jaksa scekic 10:32 08.09.2007

Re: Diplomatija


Kad je isla Dinastija prevodioci na RTB su bili sjajni,predvodjeni Kostom i Nadom Carinom,i bila je to bas jaka ekipa.

Inace cudi me da jos niko nije spomenuo diplomatski biser "Don't mix grandmothers and frogs"...znate svi ko je autor
dunjica dunjica 12:13 08.09.2007

Re: Diplomatija

Ista stvar i sa sudskim tumačima. Može čovjeku zapečatiti grdnu sudbinu, ni krivom ni dužnom.

Prije par godina jedna medjunarodna organizacija dala ovlaštenom tumaču na prijevod svoj program i statut, za potrebe sudske registracije i dozvole za rad u Srbiji. Jedna točka programa kaže da im je namjera organiziranje aktivnosti (seminare, susrete, joint ventures, ...) na KiM s ciljem uspostavljanja dijaloga između različitih etničkih grupa. Prevoditeljica, ovlaštena!, prevela to kao: namjera organizacije je organiziranje različitih aktivnosti s namjerom da različite etničke grupe ostanu odvojene, unutar svojih granica. Sva sreća pa su prije slanja na registraciju pregledali ljudi koji govore srpski i uočili grešku (ili "grešku"?).

Pitam se, pitam se...
tom tom 11:16 10.09.2007

Re: Diplomatija

Ko je ovde pričao, šta, i na kom jeziku???
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:44 08.09.2007

Dragi komšija,

samo da postignem subotnji lov na hranu i ostale potrepštine, koje je pleme, što izjelo, što potrošilo, eto me nazad, da ti napišem delić slovenačkog prevoda Gorskog vijenca...normalno, legendarni deo o Vuku Mandušiću...pa, da vidiš šta je izgubljeno u prevodu :)
dunjica dunjica 12:14 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

Profesionalci, da pitam:
Kako prevodite "ubiti u pojam" na stranjske jezike?
Djole Djole 14:26 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

Goog point dunjice. Teska recenica, nema sta.
dracena dracena 14:49 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

Nisam imala nameru da se javljam, ali si mi pokrenula sujetu, pa moram da probam, makar me ubila u pojam. :)))
Evo, prihvataš li: alle Lust niederschlagen (Das schlägt mir alle Lust nieder), mada zavisi od i konteksta.

Imam i ja slične sisteme, ali za rečnike. Rečnik koji ne sadrži reč zumute(tun) je po meni loš i njega ne konstatujem. Pojma nemam da li sam u pravu.
dunjica dunjica 18:15 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

E, Dracena, eto nas opet oko njemačkog jezika! Sigurna sam da bismo imale još puno za razmijeniti na tu temu...

Nego, ja osobno ni sa jednim njemačko-srpskim/hrvatskim/bosanskim rječnikom nisam baš, baš zadovoljna. Svakom nešto fali.

"Alle Lust niederschlagen" ponekad se može prevesti "ubiti u pojam", mada nije dovoljno tvrdo, ne udara na samopouzdanje, na ego, kao ovo naše, rekla bih. To valjda nešto govori i o nama ;-)

Inače, eto još par riječi za zabavu: kako bi prevela Muße (dokolica? hm), müssig ili Trittbrettfahrer (u prenesenom smislu, ne one što vise sa tramvaja)?

I da znaš: moj rječnik ima "zumute", iako mu drugo što-šta fali, npr. "Hirse" (proso).
dracena dracena 20:21 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

Svi rečnici imaju samo one reči koje mi i sami znamo, a one koje ne znamo nema ni jedan, je l'da?:))) Grozni su. :))))
Musse jeste dokolica, nego meni u našoj "dokolici" fali nekog rada da bi bilo ekvivalent sa Musse. Ili se možda varam? Ali mislim da može da prodje glat ako ne nadješ ništa bolje.

Za ovo Trittbrettfahrer ima žargonska reč "kešer" ili "švercer", ali obe su suviše vezane za prevoz. Folirant je previše blago, prevarant je nešto drugo, džabalebaroš je neradnik, danguba. Ne znam, Dunjice, stvarno. Možda da upotrebiš "muvator", pa u sledećoj rečenici da nekako ubaciš objašnjenje da je smuvao da ne plati.

A šta kažeš na prosto "entmutigen" za ubiti u pojam.

Prevodiš nešto? Jel'da?
dunjica dunjica 21:37 08.09.2007

Re: Dragi komšija,

Ne prevodim, pravim listu neprevodivih / teško prevodivih. Ono što trenutno prevodim, nema takvih riječi, nego kopam po nekim debelim knjigama...

Entmutigen mi nikako ne paše uz ubiti u pojam, jer mislim da ovo naše ima jedan mnogo kompleksniji koncept iza sebe (vidi gornji komentar). Obično prevedem ljudima opisno. Sva sreća pa nisam morala do sada nikada uglavljivati u neki tekst.

Trittbrettfahrer ne bih prevela ni s jednom od navedenih riječi. Trittbrettfahrer je meni neka vrst hard core oportuniste. Onakav kakvih su današnja post-yu društva puna. Zato me i čudi što još nisam čula za neku novu riječ koja bi kod nas značila to što je na njem. Trittbrettfahrer.

Što se tiče Muße, hm. Ja to prevodim, kao što i ti reče, kao dokolicu. Moj problem je što sam, kao i za različita druga područja života, razvila intimniji jezički odnos s njemačkim izrazom Muße nego s dokolicom. Hoću reći, nisam sigurna šta dokolica u sebi sve sadržava? Ima li dovoljno sadržaja da bude Muße? Sjećam se da je jednom na starom Blogu bilo pisanja o dokolici, i to baš onako kao Muße. I znam da na engleskom ne postoji potpuno odgovarajući prijevod Muße, a ni dokolice. Znači ipak je Muße = dokolica! Ipak baci pogled u Wiki: Muße

Rado bih nastavila ovu diskusiju, ali se bojim da ne uzurpiramo domaćinu blog. Javiti ću ti se na privatne poruke.
kenozoik kenozoik 02:41 09.09.2007

Re: Dragi komšija,

pa recimo ovako:
ubiti u pojam = fertig machen
bauer bauer 05:58 09.09.2007

Re: Dragi komšija,

Dunjice, ubila si me u pojam, vec pola sata razmisljam, da nije 'ubio/la si me u pojam' na engleskom I have/had no clue ili I have/had no idea, u zavisnosti od okolnosti? Doduse, to vise zvuci kao nemam pojma, sto je isto, samo nema bas tezinu slenga. Ajde reci nam kako bi ti prevela, nemoj da nas drzis u neizvesnosti :)

Dok sam razmisljao o ovome, pade mi i ovo na pamet: kako prevesti ubi me prejaka rec?

EDIT: sad sam se setio nekih sleng varijanti za 'ubiti u pojam': mozda Idunno, ili dude, this rocks ili if I've lived 100 years...? Sve u zavisnosti od konteksta?
dunjica dunjica 09:52 09.09.2007

Re: Bauer,

Na engleskom ne mogu ništa ponuditi, ali ima ovdje autoriteta. Inače, mene je to zanimalo i na drugim jezicima, npr. kako bi se prevelo na portugalski, francuski, španjolski,... te jezike što dobro poznaje raja ovdje na blogu?
dunjica dunjica 09:59 09.09.2007

Re: Kenozoik,

na prvo slušanje rekoh: da, da. No, nešto mi fali, ne znam, moguće da imam neki poseban odnos prema "ubiti u pojam"? Valjda zato što mi nedostaje taj žalac koji "ubiti u pojam" ima, a "fertig machen" mi više zvuči na neko mrcvarenje dok ne krepa.

Ma, jezik, kako ga govorimo i razumijevamo, ima više veze s našom percepcijom, ličnošću i kontekstom, nego s nekim zgotovljenim, nepromjenjivim monolitom.
audrey audrey 15:22 09.09.2007

Re: Dragi komšija,

Draga Dunja, kako prevodiš Leistung? Ja redovno lupam glavu oko te reči.
dracena dracena 15:37 09.09.2007

Re: Dragi komšija,

Ja sam specijalista za reč Leistung. :))) Evo:

u elektrotehnici: snaga (Stromleistung)
u školi: uspeh (rezultati)
u platnom prometu: isplata (npr. Zahlungsleistung, Rentenleistung)
kod motora/mašina: snaga/rad
u gradjevinarstvu: radovi (uglavnom se upotrebljava u množini)
u trgovini: usluga (ponekad i "činidba"
ima još, ali sad ne mogu da se setim.
Daj 'vamo rečenicu, svaku sa Leistung prevodim automatski ko kompjutator. :))))
dunjica dunjica 16:34 09.09.2007

Re: Dragi komšija,

Audrey,

eto nas podsjeti na još jednu od "tih" riječi. Ja je prevodim, kad i ako baš moram, kao ostvarenje, učinak, doseg, kapacitet, ali i podvig. Ostalo napisala Dracena.
Duška
Caca Caca 21:09 09.09.2007

delić slovenačkog prevoda Gorskog vijenca

Jelice jedva čekam...

kuki kuki 17:19 10.09.2007

Re: Dragi komšija,

Najpriblizniji izraz (koji mogu da se setim) sa slicnim znacenjem a da se pri tome upotrebi rec slicna "ubiti" (asocijacija) bi bio: a dead duck - i koristi se da ozanci plan/ideju koja je izgubila na znacaju, vaznosti ili vrednosti.
Naravno, za "ubio ga u pojam" (eat dirt ?) ili za "ubijen u pojam" (downer ?) trebalo bi pronaci neki drugi kolokvijalizam.
dunjica dunjica 18:14 10.09.2007

Re: Dragi komšija,

Hvala Kuki, to je vec nesto! (lose stojim s engl. kolokvijalizmima).
Sestre Bogavac Sestre Bogavac 14:03 08.09.2007

Translating 2 the other page of the street

Evo, na primer... Englezi.
Kad prevode neki strani komad, oni rade citavu adaptaciju. Naprave radionicu.
Dovedu autora, prevodioca i jos jednog dramskog pisca, koji bi po senzibilitetu trebalo da odgovara autoru.
I onda tako, za sve traze neke ekvivalente. Ako lik vozi "yuga" , naprimer... U prevodu će vozice tri puta bolja kola, ali izabrana tako da su po tamosnjim standardima ekvivalentna "yugu".
Kako naci takav ekvivalent? Ako kazes da je "yugo" najcesci auto na beogradskim ulicama... ili najprodavanije vozilo za nizu srednju klasu... vozilo domace proizvodnje (kupujmo domace!) koje se svojevremeno moglo kupiti na milion rata... Za koju god od ovih informacija da se uhvate, prevodilac i dramski pisac dodelice junaku neko vozilo za koje ne vazi izreka: "Ko vozi yugo, nece dugo". Problem nastaje ako u trecem cinu junak pogine u saobracajki. S yugicem to izgleda sto puta uverljivije.

Kada sam videla prvi draft engleskog prevoda tj adaptacije jedne svoje drame, šokirala sam se.
Sve ono vickasto u jeziku, zabavne i neobične replike, kolega iz Britanije je shvatio kao uobičajene srpske izreke za neka stanja. Tako je prevod potpuno osušio... Došla mi moja drama kao sugarfree cola, kafa bez kofeina... tako nešto. Ista radnja, isti likovi... sve isto, ali sto puta dosadnije.
Recimo, replika: "Kosa ti je kao metla od tifusa" ... u verziji britanskog dramaturga postala je: "Your hair is a mess."
Zamislite kakvu predstavu čovek ima o Srbima, kad mu je palo napamet kako mi jedni drugima, ovom replikom uobičajeno skrećemo pažnju na frizuru.


Ne, ne.
Jezik nije alatka nego odraz čitave jedne kulture, nasledja, kulturoloske matrice, istorije, estetike, vaspitanja....

A što se deseterca tiče... DESETERAC JE VRH!
Otmen i patetičan, kao šljivovica, totalno ludilo i halucinacija... Kao antičke tragedije.
To te radi na arhe nivou.
Ne znam naprimer, da li ste pokušavali da naučite napamet "Gorski vijenac" , ima poludelih profana koji to traže...
Stvar je da se "Gorski vijenac" uči tri put brže od jednake količine teksta u drugom ritmu, i druge sadržine.
Šta ti je genetika!

...to mi je postalo jasno kada sam provalio da je i klincima zanimljivo .....ako im spakuješ na njima prihvatljiv način, sleng, šta god ...pa im tek onda daš izvornu verziju..i dopustiš da "nakite" likove kako hoće...



Ja kapiram da se ovde slem poezija nastavlja direktno na guslarsku tradiciju. :)

E, Dejane super ti je post...
Pozdrav,
Minja B.
dunjica dunjica 14:50 08.09.2007

Re: Translating 2 the other page of the st

Ovo me sada podsjeti na prvi susret s mojim draganom (mužem). Da bi me impresionirao znanjem mog jezika, koji je tada bio počeo učiti, reče mi o jednom našem zajedničkom poznaniku: "Buni se ko Grk u apsu!"

Ja uopće nisam razumjela šta kaže, zamislite! Nikad čula da se netko buni ko Grk u apsu. rekoh mu da ne razumijem, i to ga potpuno zbunilo. "Pa to je TVOJ jezik!"

Radilo se o tome da je on učio Jezik za svoju dušu, ali je išao na predavanja srpskog jezika i kulture ne sveučilištu gdje je studirao. Tamo su studenti baš bili proučavali srpsku literaturu XIX stoljeća, pa je tako naučio dosta toga što mu u svakodnevnoj komunikaciji nije naročito koristilo Da ne govorim koliko nespretno "buni se ko Grk u apsu" zvuči pri doslovnom prijevodu na njemački!?
Sestre Bogavac Sestre Bogavac 21:23 08.09.2007

Re: Translating 2 the other page of the st

Dunjice,
da li si čitala roman Zorana Stanojevića "KUĆA KOJA JE PUSTILA KORENJE" ?
Tamo ima lik koji je stranac, ali ne samo iz jedne zemlje nego iz CELOG INOSTRANSTVA.
Zove se Žil, Žile... tako nekako... i on je srpski učio iz poezije.
Kad izlazi na ulicu kaže: IDEM DA VRVIM!
U rastoranu poručuje ĐAKONIJE.
A kad konobar ne zna šta da mu donese, Žile se buni KAO GRK U APSU, pretpostavljam.

Pozdrav, osmeh.
m.
dunjica dunjica 21:44 08.09.2007

Re: Translating 2 the other page of the st

Hvala za preporuku! (Pošto vam je nik parni, ne znam kako da vas / te oslovljavam.)

Može li se ta knjiga nabaviti po beogradskim knjižarama? Poklonila bih je rado mom Strancu. Inače, ima on još slatkih izjava, skoro pa kao Žile, pa bi ga ova knjiga sigurno osokolila da nastavi tako ;-)

PS Shvatila, pisala Minja, sorry na površnom čitanju.
Sestre Bogavac Sestre Bogavac 01:09 09.09.2007

Re: Translating 2 the other page of the st

Ne verujem da knjige ima u knjizarama... Izasla je osamdesetih, čini mi se. Ja je negde imam... negde, znači u haosu od nekoliko hiljada naslova u kućnoj biblioteci.
Ako je nadjem, smislićemo način za doturanje. :)
Dejan Stanković Dejan Stanković 01:25 09.09.2007

Minja

ja svojim studentićima i stažistima kažem da je umeće kod prevođenja znati koliko ne znaš.

Treba, na primer, znati šta je duhovitost piščeva a šta ustaljeni idiom: kada je piščeva stilska figura, onda prevodilac ima slobodu da izmišlja i prilagođava. Kada je idiom - koji često ume da bude duhovit nevezano za značenje - trebalo bi naći odgovarajući.
Poneki idiom se može i prevesti. Kažu portugalci npr. "Ljuta paprika u tuđe dupe je osveženjce." I kada se prevede bukvalno lako se shvati šta su hteli da kažu. Ali kada kažu "Doteraj konja sa kiše" kako stranac da zna da to znači "Taj film nećeš gledati!"

Ja najbolje volem one bezobrazne, a njih je uglavnom nemoguće prevesti. Recimo, kako preneti svu mudrost sadržanu u poslovicama: "Gladnom čoveku i komarac u dupe vajdica." ili "Svakom svoje govno gurabija" ili "Daj mi Bože usku kuću i dugačku kuću da mogu sve sedeći da dohvatim".
dunjica dunjica 10:02 09.09.2007

Re: Translating 2 the other page of the st

Hvala Minja već na ideji doturanja!
Vlasta Vlasta 16:12 08.09.2007

Izgubljena gospoja..

Da nije ona gospoja što su je tražili neka Tara, što je muž i švalerka baciše krokodilima, koji su joj pojeli po lica, pa ju je našao neki domoradac, izlečio, dao je neke vraški vredne dijamante, pa se onda operisala, vratila kao nova persona, ne gracija, pa se svetila i na kraju udala za nekog finog čiku, bradonju...?
Vlasta Vlasta 16:25 08.09.2007

Ijui!

Tolko sam se zamislila nad hudom sudbinom te mlade žene, potpuno zaboravih što sam došla. Lelem, čula sam da je nakon rata u Bosni, klada se sve iznova dizalo i gradilo pod budnim okom međunarodne zajednice, da je neki čovek na izgradnji pruge digao sam onu jednu veliku gredu, prag, i stavio je na rame. Neki umproforac kada ga je video, zgrozio se što čovek podiže tako teško, pa mu, pokazujući dva prsta, reče: "No, no, take two more..", misleći na ljude. A ovaj se besan vratio i uzo još jednu gredu...
jaksa scekic jaksa scekic 17:27 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..



Jeste,a covek u smoking bese njen sin...Elem nego ja imam pitanje..Kako na engleski prevesti ili objasniti pojam "srpski inat"?
Vlasta Vlasta 17:36 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Šta? A da nije despite ili malice?
Gordana Vasić Gordana Vasić 17:53 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Vlasta
Da nije ona gospoja što su je tražili neka Tara, što je muž i švalerka baciše krokodilima, koji su joj pojeli po lica, pa ju je našao neki domoradac, izlečio, dao je neke vraški vredne dijamante, pa se onda operisala, vratila kao nova persona, ne gracija, pa se svetila i na kraju udala za nekog finog čiku, bradonju...?


O, pre nekoliko dana sam se setila te serije!
:)
Vlasta Vlasta 20:07 08.09.2007

Setila sam se!!

"Povratak u Idn" !!!!

Kakva je to grozota bila....Čuj, preživela krokodila i još se naprasno obogatila, prolepšala i postala samouvrena. E, mladosti, kako sam samo neopterećena gledala svašta. Sada i da gledam, ne bih smela da priznam.
oldtajmer oldtajmer 21:07 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Vlasta
Šta? A da nije despite ili malice?


Pa nije bas ni spite ni malice. spite je vise kao prkos, a malice je zloba.
oldtajmer oldtajmer 21:09 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

A kako na engleski prevesti "Translate me to the second page of the road" ?
Vlasta Vlasta 21:34 08.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

malice je i inat
Dejan Stanković Dejan Stanković 00:01 09.09.2007

Inat je rađav zanat

A inatiti se ne znači samo činiti nešto samo da bi nekom drugom išli uz nos,, dakle, in spite - (Portugalci bi rekli só para contrariar ) Inat je specifican po tome sto u sebi ima dozu autodstruktivnosti i koja donosi dodatnu dozu iracionalnosti u odnosu na prkos.
Tako bar ja shvatam. Reč je navodno turska a ima je i u grckom, tako da pojam nije 100% nas specijalitet.
Sestre Bogavac Sestre Bogavac 01:03 09.09.2007

Re: Inat je rađav zanat

Ima lepša reč. INAČICA. Skovao je Branko V. Radičević.
LEPI SRPSKI INAT!
Fine serbian spite, dakle.
dunjica dunjica 10:09 09.09.2007

Re: Inat je rađav zanat

Inačica znači i varijanta, barem u hrvatskom jeziku. Zanimljivo bi bilo proučiti vezu između ova dva homonima.
gordanac gordanac 10:20 09.09.2007

pitanja...

...ko god da ima odgovore
1. Ima li veze između "spit" i "spite"?
2. Da li "inačica" može biti u samo dve različite varijante?
3. Da li je "inačica" i kad je "tuđica"?
4. Da li neko zna jednorečni prevod za "accountability" ili odgovarajući dvorečni za "policy making"?

p.s. I, naravno, kako se "šćaše" kaže na engleskom? :))
Mića Marković Mića Marković 10:52 09.09.2007

Re: pitanja...

Mnoge dileme kod prevodjenja sa srpskog na engleski i obrnuto sjajno je obradio Živorad Kovacević u svom
Frazeološkom recniku.
Tamo izmedju ostalog postoje prevodi i za ove izraze:
"Za čije babe zdravlje", "Pričam ti priču", "Biće čupavo", "Alal ti vera", "Voli da cugne", "Nije bas cvećka", "Otići Bogu na istinu", "Hladan kao špricer", "Glup k’o cepanica", "Gluv k’o top", "Laže da ne trepne"...
dunjica dunjica 10:56 09.09.2007

Re: pitanja...

Gordana, znam samo:
2. inačica može biti koliko i varijanti
3. u hrvatskom je svaka varijanta inačica, pa i tuđica (ako si to mislila, nisam sigurna da razumijem pitanje)
4. accountability - može biti jamstvo, jamčenje
vucko vucko 13:17 09.09.2007

Re: pitanja...

4. Da li neko zna jednorečni prevod za "accountability" ili odgovarajući dvorečni za "policy making"?

Accountability (ako se radi o društvenom kontekstu) bih ja preveo u jednoj reči kao odgovornost. Znam da nije 100% isto, ali se, čini mi se, svodi na to.

Policy making... planiranje odnosa ili planiranje akcija, u zavisnosti od konteksta?
oldtajmer oldtajmer 14:58 10.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Vlasta
malice je i inat


Vlasto, ne znam zasto tako autoritativno tvrdis? Ako pogledas definiticju u Merriam Webste, prilicno je jasno da je mnogo blizi prevod "zloba", naneti zlo, naneti stetu (u pravnom smislu), to definitivno nije inat. Ima neke komponente, ali nije to to.

Ne bih ulazio u Englesko-Srpske/Hrvatske recnike, jer to je stvar prevodioca, odnosno autora, koju ce rec izabrati, a u ovom slucaju to moze biti dosta subjektivno. Zato treba gledati engleski recnik, kao i kontekst i upotrebu...
kuki kuki 17:25 10.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Cini mi se da bi najpriblizniji prevod po smislu bio Serbian grudge
kuki kuki 18:50 10.09.2007

Re: Izgubljena gospoja..

Vrlo interesantno!!!
U engleskom postoji rec innate koja vodi poreklo od latinske reci innat i oznacava da je nesto zasnovano vise na intelektu nego na iskustvu.
U turskom postoji rec inat (isto se pise i izgovara) i oznacava: jogunstvo, svojeglavost, nepopustljivost, tvrdoglavost.
S obzirom da se mi ponosimo nasim inatom, izgleda da srpska rec potice iz latinskog.
fixer fixer 18:06 08.09.2007

F2F: facom u lice

:/8 neuspela operacija za povećanje grudi
:-Q cigareta posle sajberseksa
/.#( adolf hitler
>X#-[ marinci nikad ne umiru, samo se pregrupišu na nebu
>[:^) čini se da i suviše gledaš televiziju

što se mene ti4e, kada se putevi književnosti i jezika pogube, @ razdvoje, na gubitku su i jezik i književnost



neeegooo, nadam se da neće kiša sutra: još uvek na kališu nedeljom popodne: kolce, gusle itajrad.. vido skoro svojim očima i crko da izblefiram neko učestvovanje.. onako iz fazona.. ili pogubljenosti - vragbigaznaoo
Kazezoze Kazezoze 18:38 08.09.2007

Re: F2F: facom u lice

/>[:^_)-chini se da mnogo blogujesh>x#-[
Doctor Wu Doctor Wu 20:04 08.09.2007

Šaco, nisam čitao,

ali znam da je fantastično. Pozz.
oldtajmer oldtajmer 21:05 08.09.2007

Citanje u originalu

Apsolutno se slazem. Treba citati u originalu svo je vise moguce. Ja to primenjujem kad god mogu, a kad citam prevod, gledam da izaberem onaj "blizi", kako jezicki, tako i kulturoloski. Tako, recimo, Ruse uvek citam prevedene na srpski, a Nemce na engleski.

Poz!
blue blue 22:29 08.09.2007

-_-

Dejan Stanković Dejan Stanković 00:02 09.09.2007

Ovo Turn Around

je koa skrivena kamera!
Sestre Bogavac Sestre Bogavac 01:07 09.09.2007

Re: Ovo Turn Around

Steta sto se ne vidi kako je preveden KARADJORDJE!
Dejan Stanković Dejan Stanković 01:10 09.09.2007

Minja, odgovaram ti na onaj dugi

komentar. Do sutra cu valjda sve zapisati.
Mesečar Mesečar 15:17 09.09.2007

Re: Minja, odgovaram ti na onaj dugi

Aaaaaaaa, znaci na pihtiju je mislio

Sad se verovatno pitate: O cemu ovaj?

Odoh u sirinu, ali nadjoh objasnjenje za jednu dogodovstinu od juce. Nakon Milicicevog prezentovanja naseg "jezika" celom svetu, odlucih da prosvrljam po USA sajtovima i vidim kako oni komentarisu. Zavrsih tako ma nekim on-line vestima grada Detrioita (gde je do skoro doticni igrao).

Odem i na forum pa vidim kako svi kukaju sto ne znaju sta je ustvari rekao. Jedino su shvatili da je nesto besneo. Ja se dohvatim nezahvalnog zadatka pa im sve prevedem (u cilju ukazivanja na njegovu kulturu, nikako sto sam ponosan na njegovo "delo". Onda se javi neko mudar, kaze "Ja sam takodje Srbin, i ja cu tacnije prevesti". Elem, covek je sve preveo kao jednu dobru humoresku na racun njegovih igara u Pistonsima, ali me je iziritiralo sto je u centar price, iz samo njemu znanih razloga, stavio picu kao nase nacionalno jelo.

Ukazah mu na mali propust a sve u cilju originalnosti humoreske. Onda covek napisa za sarmu, podvarak i jello. Jello??? Gleda, ne verujem, a covek iskoristi situaciju (valjda uvredjen mojim ukazivanjem na "propust" sa picom) pa me isproziva za par gramatickih gresaka. Odmah sam shvatio da nije nas, a kao izvor informacija o "prehrani" mu je najverovatnije posluzila Wikipedia ili nesto slicno.

I tako, kazem mu sta sam imao i zamolim da mi objasni sta je to jello sto mi toliko volimo a ja nit' cuh za to nit' u zivotu stavih u usta. On se vec dva dana ne oglasava al' ja razresih svoju dilemu ovde. ))
antioksidant antioksidant 11:08 11.09.2007

Re: Ovo Turn Around

Steta sto se ne vidi kako je preveden KARADJORDJE!

devojacki san
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:23 09.09.2007

SILOVANJE!!

UPOMOĆ,
Može li Blog komuna da pomogne da se spreči silovanje jezika? B92 sistematski daje krupan ili glavni doprinos ovom jezičkom zločinu.
Skoro svakoga dana B92 piše npr. sociologinja, psihološkinja, ...
Pasivno znanje srpskog i aktivno znanje stranih jezika?! Ili je to glupa kampanja koja ima za uzrok nešto sasvim drugo?
E, ti koji tako poznaju maternji i strani jezik daju najveći doprinos ovoj duhovitoj zbirci zvanoj IZGUBLJENO U PREVODU. Zahvaljujem J.Šćekiću na dobroj temi.


Dejan Stanković Dejan Stanković 10:41 09.09.2007

To sa uvodjenjem

zneskih oblika profesija je, ja mislim, pozitivan trend jer reci nikada dosta, a ima i politicku osnovu.
Pa zasto sudija da nema zenski rod? Zasto se sudiji obracati muskim oblikom ko da je transeksualac?
Mali problem je tu tome sto su u srpskom jeziku reci ionako predugacke i sto su ti zenski oblici ponekad skroz rogobatni.
Uvodjenje zenskih oblika kad tad ce postati norma, i zato bi bolje bilo normativizovati ih.

Ja bih recimo vise voleo da je zenski psiholog Psihologa nego Psiholoskinja

Bolje mi zvuci:
Bio sam kod Psihologe. Odoh psiholozi. Idem sa psihologom. Zovi psihologu.
Nego:
Bio sam kod Psiholoskinje. Odoh psiholosinjii. Idem sa psiholoskinhom. Zovi psiholoskinju.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:53 09.09.2007

Re: To sa uvodjenjem

Ako mislite da je jezik matematika i da važi matematička logika onda se grdno varate.
Ja odoh kod psihijatrikinje/psihijatrice/ da se lečim. Egon Fekete je o ovome napisao dobar članak nedavno u POLITICI (ako je čitate).
SILOVANJE JEZIKA I TAČKA!!!
v.stojkovic v.stojkovic 11:49 09.09.2007

Re: To sa uvodjenjem

Na jednom beogradskom fakultetu, na čijem je čelu žena, već duže se razmatra pitanje kako oslovljavati dekana, ako je dekan ONA, a ne ON. Žestoke i dugotrajne lingvističke rasprave su u toku. Bura se ne smiruje, ali čini se da će pobediti predlog dotične čelne gospođe da je oslovlavaju sa DEKANIJA.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana