Ako želimo da se bolje razumemo, vodimo kvalitetnu raspravu i dolazimo do istine, onda nije na odmet znati neke logičke greške sa kojima se možemo sresti u svakodnevnoj komunikaciji. U ovom slučaju zadržaću se na greške koje se javljaju prilikom dokazivanja neke tvrdnje.
Osnovni elementi dokaza:
· tvrdnja ili teza
· razlozi ili argumenti
Greške karakteristične za dokaz:
§ greške irelevantnosti
§ greške neosnovanog razloga
§ greške redosleda
Greške irelevantnosti
Ne dokazuje se (odnosno pobija) sporna teza, nego neka druga, često takva koja je samo naizgled identična sa spornom.
Primer: Neko tvrdi da bi treći svetski rat doneo strašne žrtve i razaranja, a oponent ga pobija dokazujući da bi čovečanstvo moglo da nadživi i nuklearni rat.
Greška irelevantnosti se javlja u mnogo različitih oblika a evo i najčešćih:
1. Argumentum ad hominem (argument protiv čoveka) - Umesto da se napada argument, napada se osoba koja stoji iza tog argumenta. Na primer: Može on da tvrdi koliko hoće da sam ja ukrao novac, nećemo valjda verovati sinu jednog ludaka.
2. Argumentum ad populum (argument za narod) – Karakterističan za mitinge.Sastoji se u tome da se slušaoci pridobiju tako što se demagog usmerava na slušaočeva osećanja, predrasude, patnje. Tvrdnje ne potkrepljuje ničim, samo im daje privid uverljivosti zvučnim frazama. Primeri: Duboka je istina da...... Ko bolje od vas shvata kako..... Samo pokvarenjak može sumnjati u to....... Zna narod....
3. Argumentum ad misericordiam (argument za milosrđe) – Izbegava se rasprava o suštini sporne stvari i nastoji se da se probudi saosećanje kod sagovornika. Na primer: Vi lupate i dižete i ruke i noge! -Kako možete to da kažete, pa ja sam udovica i samohrana majka.
4. Argumentum ex consensu gentium ( argument od sveopšte saglasnosti) – Pozivanje na to da se svi ljudi slažu sa spornom tvrdnjom. Često se koristi u marketinške svrhe. Na primer: Svi se slažu da je naš sapun najkvalitetniji.
5. Argumentum ad verecundiam (argument strahopoštovanja prema autoritetu) – Pozivanje na mišljenje istaknutih pojedinaca. Ima donekle smisla ukoliko se nestručnjaci prepiru o nekom stručnom pitanju, ali nije dokaz u sporovima među samim stručnjacima. Posebno ne ako se autoritet u jednoj oblasti poziva i kao autoritet u nekoj drugoj. Primer: Kada se crkvena lica citiraju kao autoritet u nauci i obrnuto.
................
Greške neosnovanog razloga
Dokazi koji su usmereni na određenu tezu, nemaju dokaznu snagu- ili su neistiniti ili su sporni iz nekog drugog tazloga.
· Error fundamentalis (osnovna zabluda) – Dokazivanje se vrši polaskom od neistinitog razloga. Primer: S obzirom na to da je bela rasa prirodno talentovanija od crne, nije ni čudo što u Evropi ima manje siromašnih i gladnih.
· Idem per idem (isto istim) – Teza se samo zamenjuje drugim rečima. Primer: Opijum uspavljuje jer ima moć uspavljivanja.
· Petitio principi (anticipiranje principa) – Dokazivanje teze nekom drugom tezom koja je takođe sporna. Primer: Moj sin nije nikada razbio ničiji prozor. Prema tome nije razbio ni vaš prozor.
· Circulus in demonstrando (krug u dokazu) – Korišćenje argumenata koji su naizgled dokazani ali zapravo nisu. Primer: Ja sam pošten čovek. Ako mi ne verujete, pitajte mog prijatelja Lazu. Možete potuno verovati u ono što vam on kaže. Ja vam garantujem da on ne laže.
Greške redosleda (non sequitur)
U dokazivanju se služimo istinitim argumentima i dokazujemo baš onu tezu koju treba dokazati, ali dokaz ipak nije ispravan. To se događa onda kada teza koju želimo da dokažemo nije zasnovana argumentima kojima se služimo, tj. kada se ona nikakvim ispravnim zaključkom ne može izvesti iz njih. Postoji mnogo različitih varijanti ove greške i događa se uvek kad izvodeći tezu iz argumenta pogrešno zaključujemo. Primer: Kupite ovaj auto jer će budućnost vaše dece na taj način biti mnogo izvesnija.
.......
Logičke greške se javljaju i prilikom zaključivanja a one koje se namerno čine, zovu se sofizmi. Njihov cilj je da sagovornika zbunimo ili prevarimo. Evo par najpoznatijih.
Šta nisi izgubio, imaš?
-Da.
Rogove nisi izgubio?
-Ne.
Dakle, imaš rogove.
.........
Da li možeš da prepoznaš ovog prekrivenog čoveka?
-Ne.
To je tvoj brat. Dakle, ne možeš prepoznati svog brata.
.........
Logički paradoks-
Kad neko kaže Ja lažem, govori li on istinu ili laže? Ako pretpostavimo da govori istinu, to znači da laže, a ako pretpostavimo da laže, znači da govori istinu (jer ako laže da laže znači da ne laže). Iz toga sledi da on laže ako govori istinu, a govori istinu ako laže.
........
Literatura: Logika, Gajo Petrović
Ukoliko vam se desi da vaš sagovornik uporno i nepopravljivo upada iz greške u grešku, i polako počinje da vam planinari po živcima, evo predloga za relaksaciju http://l.yimg.com/lb/ne/fu/attachments/bubblewrap.swf i http://www.heftalica.com/