Biz| Društvo| Ekonomija| Nauka| Tehnologija

Prime Time

Time Bandit RSS / 25.02.2009. u 19:21

 

1210a.jpg

Na slici su predstavljeni sinhronizovani Transmiterski Paneli korišćeni u eksperimentu koji je trebao da ispita uticaj atmosfere na transmisiju elektromagnetnih talasa i pomogne na prevazilaženju tih uticaja.

U tekstu Korak napred za space solar power Jeff Foust je je dao više detalja o samom eksperimentu kao i druge tehnološke okolnosti i razloge za ovaj eksperiment.

Dok čekamo da lepota spase svet (a što čini sve teže i teže zadnjih godina), ostaje nam da se okrenemo nekim drugim tehnologijama koje u tome mogu pomoći. Električna energija, dobijena od solarnih panela sa platformi-satelita iz zemljine orbite, ima danas svoj Prime Time kao alternativa korišćenju fosilnih goriva.

Solarna energija van atmosfere, u ovom slučaju na 22000 milja od zemlje je oko osam puta veća od one koja bi se dobila na solarnom panelu istih  dimenzija na zemlji. Osnova koncepta je geostacionarna orbitna platforma, koja bi kolektovala sunčevu energiju i konvertovala je u fokusirani elektromagnetni snop koji bi se primao odgovarajućim antenama na zemlji.

Prednosti Koriščenja Solarne Energije

Pored smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva, smanjenje CO2 emisije i usporavanje globalnih klimatskih promena, nekoliko drugih trendova vezanih za rast potrosnje električne energije bitno će uticati na dalji napredak u istraživanjima solarnih mogućnosti:

# Globalna potrošnja električne energije raste sa uvećanjem svetske populacije i ekonomskog razvoja

# Potražnja za električnom enerijom  je najbrži rastući segment kod krajnje korisničkih energija

# OECD nacije su najveći potrošači električne energije, ali se očekuje prvenstveno rast potrošnje električne energije od strane ne-OECD nacija, koji bi prema procenama bio veći od 50% do 2015 godine

Solarna Platforma u Svemiru

Ideja korišćenja sunčevih zraka za pokretanje svemirskih brodova, koristeći photovoltaic (PV) arrays, datira pre prvih dana space age (otprilike od pre pedeset godina). Koncept većeg solarnog satelita (solar power satellite - SPS), koji bi bio u geostacionarnoj orbiti zemlje, i kolektovao energiju sunčevih zraka i pretvarao je u jedan elektromagnetički snop koji bi bio priman na zemlji je postavio P. Glaser.

Od te početne ideje došlo se do referentne geostacionarne platforme - solarne stranice, dimenzija  5km x 10km i dubine 0.5 kilometara, koja bi se sklapala u svemiru od velikih i pritiskom stabiliziranih blokova. Predviđa se da bi ovakav ogromni panel, koji bi sadržavao diskretne sistemske elemente, davao 5GW i obavljao tri glavne funkcije:

# Primanje sunčeve enrgije (uključuju photovoltaic - PV, termal management, itd.)

# Podrška za stabilnost platforme, kroz kontrolni sistem koji bi stabilizovao istu u tri ravni

# RF generator snage i transmisiju usmerenog elektromagnetnog snopa ka zemlji

a_fresh_look_at_space_solar_power_new_architectures_concepts_and_technologies.1.gif

Ovakva platforma bi se dopremila u geostacionarnu orbitu zemlje putem dvostepene Zemlja-do-Orbite (Two Stage To Orbit - TSTO) transportnim sredstvima (ili Earth to Orbit - ETO). Za samo sastavljanje i ostale mehaničke poslove oko SPS-a planira se masivna konstruktivna stanica koja bi se nalazila u niskoj zemljinoj orbiti (low Earth Orbit - LEO) i omogućavala rad stotine astronauta tokom nekoliko decenija. Prvi proračuni govore da bi ovakav projekat koštao oko 260 Milijardi USD.

Sunčana Kula

Sun Tower je koncept koji ima nekoliko inovativnih rešenja koji bi značajno umanjili troškove razvoja Space Solar Power (SSP) i u isto vreme omogućili veću komercijalnost ovog tehničkog rešenja.

a_fresh_look_at_space_solar_power_new_architectures_concepts_and_technologies.3.gif

John Mankins - Solarni Guru

je dao nemerljiv doprinos razvoju solarnih tehnologija (a čini to i danas kroz svoju kompaniju) kao dugogodišnji NASA istraživački guru čije su ideje ugrađene u metodologije istraživanja i dugoročne planove agencije, povukao se iz te priče 2005 godine jer nije uspeo da uskladi svoje vjeruju sa predhodnom administracijom (ostaje da se nadamo da će biti bolje kroz novu broBaminu):

Mi ne želimo da dođemo u situaciju u kojoj smo bili pre jednu deceniju sa mantrom Bolje- Brže - Jevtinije, kada nam mnogi govore da je moguće imati bilo koja dva od tog trojstva, a nikako sva tri.



Komentari (19)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

taube taube 20:27 25.02.2009

,

Sunčeva energija je jedna nepresušna, divna tema. Alternativni izvori energije kao pogonsko gorivo u automobilima već se koriste, a energetski potencijal Sunca je u SRBIJI na primer za 40% veći nego u južnoj Nemačkoj što znači da je prema nekim istraživanjima centralna Srbija- Kragujevac osunčanija od južne Nemačke i trebalo bi to iskoristitii.
S druge strane, dosadašnja teorija i praksa konverzije sunčeve energije u toplu vodu, električnu energiju, bio-dizel i dr, pokazuje da će, u relativno bliskoj budućnosti ( 50 do 100 godina ) čovek uspeti da svoje energetske potrebe zadovolji energijom Sunca.
Time Bandit Time Bandit 20:34 25.02.2009

Kiša oko Kragujevca

izgleda da je ta izreka zbog ove osunčanosti o kojoj govoriš. Drago mi je da imamo nekih potencijala više od drugih zemalja jer ko zna kada će nam zatrebati...
U osnovi ove solarne tehnologije, ukratko objašnjene u tekstu gore , je činjenica da je korisnost iste površine solarnog panela osam puta veća u geostacionarnoj orbiti nego na zemlji.
Ideja je da se sa ovakvih par solarnih platformi snabdeva električnom energijom jedan veći grad ili regija. Ako bi nemci mogli da finansiraju neku od ovih tehnologija, koja bi im davala 8x više energije, onda bi ta početna prednost od 40% koju mi imamo na zemlji bila simbolična...
drug.clan drug.clan 23:10 25.02.2009

Re: ,

taube

S druge strane, dosadašnja teorija i praksa konverzije sunčeve energije u toplu vodu, električnu energiju, bio-dizel i dr, pokazuje da će, u relativno bliskoj budućnosti ( 50 do 100 godina ) čovek uspeti da svoje energetske potrebe zadovolji energijom Sunca.


Uz izgradnju reverzibilnih elektrana i drugih trenutno dostupnih skladista energije svet bi mogao zadovoljiti svoje energetske sa danasnjom PV tehnologijom pri tome ne pokrivajuci ni polovinu krovova koji sada postoje.

Nije u pitanju mogucnost vec je upitanju volja!
Blade Runner Blade Runner 20:36 25.02.2009

Jel to ta

alternativna energija o kojoj je sinoc pricao Obama?
Time Bandit Time Bandit 20:50 25.02.2009

Re: Jel to ta

to je ono što bi on voleo da vidi, ali je još uvek udaljeno jednu do dve dekade u smislu komercijalnih efekata.
Ono čemu se nadaju je da će dobar trend u poboljšanju solarnih komponenti i unapređenje opštih tehnoloških mogućnosti ubrzati taj proces, i skratiti ga na svega 10 godina. Ako to postignu onda bi bili svetski lideri u domenu korišćenja solarne energije iz svemira i izradi & instaliranju istih.
Za sada najverovatnije će se raditi više na konsolidaciji potrošnje (prvenstveno u državnim ustanovama i školama) i efikasnosti grida u celini.

Evo šta Mark Hopkins iz Nacional Space Society kaže o tome:
"Some of that rhetoric being used to win over members of Congress was trotted out at the press conference as well. “The potential of space solar power is so large that, if it works out, it would transform the American economy to a much greater extent than the auto industry did in the early part of the 20th century,” said Hopkins, who added that SSP could allow the US to stop spending hundreds of billions of dollars a year to import energy, some of it from countries unfriendly to the US."
gordanac gordanac 22:30 25.02.2009

e,..

..podseti me jednog sjajnog profesora
Živojin Ćulum (1911-1991),



Uz predavački rad i popularizaciju astronomije, jedan od pionira (ako ne i prvi pravi pionir) istraživanja i primene solarne nergije kod nas (čuvena "kuća u Kaću" - nisam sigurna za godinu, mislim 1976-77)
Time Bandit Time Bandit 22:56 25.02.2009

Re: e,..

svakako čovek i edukator za poštovanje

Iako se prevashodno bavio profesorskim radom i pedagogijom, napisao je oko 50 naučnih radova, 18 udžbenika i priručnika i 6 naučno-popularnih knjiga. Čuveni su njegovi udžbenici iz fizike (koautor Branko Đurić), u 5 knjiga na ukupno 2622 strane.


hvala za linkove, ovaj graditelj iz Kaća - Mile Plavšić je genije

– Ljudi me pitaju šta da rade kad nije sunčano. Pa isto ono što uradiš kad ti nestane goriva – prebaciš na gas. Slabo je razvijena svest o solarnoj snazi, a ljudi ne shvataju da će za nekoliko godina struja imati bežični epilog, kao danas mobilni telefoni, recimo. U Srbiji su o tome najviše znali Živojin Ćulum i profesor Branko Lalović, nažalost obojica pokojni, koji je na pola kvadratna metra sunčeve površine napravio snagu od čak 80 vati struje. Međutim, o tome se malo zna, pre svega stoga što je Lalović, kao redovni saradnik u "Vinči", bio ućutkivan zbog žestokog protivljenja nuklearnom naoružanju – zaključuje Mile Plavšić dok zakuvava kafu u pocinkovanom fildžanu na solarni rešo.


drug.clan drug.clan 22:56 25.02.2009

i ovo sunca sto imamo na zemlji....

I ovo sunca sto imamo na zemlji je vise nego dovoljno da se oslobodimo svih drugih izvora energije. Sakupljanje sunceve energije u orbiti solarnu energiju cini samo skupljom i manje dostupnom a ne donosi nikakvu prednost.

Cena solarnih panela (zemaljskih) opada svakim danom dok cene izgradnje svih drugih izvora energije rastu. Danas je cena jednog kilovata solarnog panela skoro duplo manja nego cena nuklearnog ili izvora iz vetra. Cak je i cena elektrana na ugalj po kw veca od cene solarnih panela. Posto solarni paneli ne mogu da rade uvek i u punoj snazi cena po proizvedenom kwh, sto je mnogo bolja mera sada ozbiljno ugrozava cene drugih izvora. Solarni paneli u nekim krajevima sa mnogo suncanih sati vec jesu najjeftiniji izvor energije po kwh.

Cena proizvodnje jednog kw solarnog panela je znatno manja od cene koju svet danas placa, naime cena proizvodnje danas iznosi oko 1000 dolara za kw dok je recimo cena nuklearne elektrane oko 6000. U osnovi solarni paneli su pesak koji se uz malo energije starom i vec dobro poznatom tehnologijom pretvori u izvor energije - nema tu nikakve tajne. Cena solarnih panela trenutnom tehnologijom moze da padne na polovinu sadasnje cene sto ce ih uciniti najjeftinijim izvorima energije i u krajevima gde ima cak manje od 2000 suncanih sati godisnje.

Ne smemo zaboraviti ni cinjenicu da solarni paneli ne zahtevaju gorivo i da je njihovo odrzavanje znatno jednostavnije i jeftinije od odrzavanja nuklearne ili elektrane na ugalj.

Solarni paneli omogucuju ljudima nezavisnost i slobodu, ljudi koji instaliraju panele na kuci ne placaju struju niti porez na energiju, ne placaju TV pretplatu, ne zavise od drzave niti velikih kompanija.

Trenutni "problem" predstavlja nemogucnost skladistenja, tj. postoje mnoge mogucnosti ali niko nije spreman da investira u jeftina skladista energije.

Postavlja se logicno pitanje zasto onda ovaj svet ne ide na sunce umesto na naftu! Pa bas zato jer je jeftin i ne zahteva gorivo tj niko ne moze da se bogati na solarnim panelima na duze vreme. Ovako vam prodaju elektranu i zarade na njoj pa vam potom do kraja veka prodaju i gorivo na kome zaradjuju jos vise!
Time Bandit Time Bandit 23:20 25.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Ako pogledaš ovaj koncept Sunčane kule, od gore, videćeš da je predviđeno - proračunato oko 250 MW snage za tu solarnu skalameriju. Naš Đerdap u punom kapacitetu daje 270MW pri protoku vode od 422 m3 u sekundi (10 agregata po 27MW).
Zatim, samo jedna komponenta Sunčane kule - disk prečnika 60m daje 1MW (radi se o trenutno vrlo skupim solarnim panelima sa velikim iskoriščenjem), na zemlji bi trebalo osam puta veća površina da proizvede tu snagu pa puta 250 da bi se dobilo 250MW.
Dimenzije ekvivalentnih panela na zemlji bile bi enormno velike u poređenju sa onima u orbiti (osam puta). Zatim tu su vremenske prilike i mali broj sunčanih dana u pojedinim regijama, itd.

Prednost orbitalnih solarnih platformi bi se ogledala i u njihovom sinhronom radu i bimovanju elektromagnetnog usmerenog talasa prema potrošaču kome je energija neophodna u tom trenutku. Takvim pristupom bi se ostvario neophodni solarni grid i balansirala potreba za električnom energijom sa mogućnošću maksimalne iskorišćenosti solarnih platformi.
drug.clan drug.clan 23:35 25.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Time Bandit
Ako pogledaš ovaj koncept Sunčane kule, od gore, videćeš da je predviđeno - proračunato oko 250 MW snage za tu solarnu skalameriju. Naš Đerdap u punom kapacitetu daje 270MW pri protoku vode od 422 m3 u sekundi (10 agregata po 27MW).
Zatim, samo jedna komponenta Sunčane kule - disk prečnika 60m daje 1MW (radi se o trenutno vrlo skupim solarnim panelima sa velikim iskoriščenjem), na zemlji bi trebalo osam puta veća površina da proizvede tu snagu pa puta 250 da bi se dobilo 250MW.
Dimenzije ekvivalentnih panela na zemlji bile enormno velike u poređenju sa onima u orbiti (osam puta). Zatim tu su vremenske prilike i mali broj sunčanih dana u pojedinim regijama, itd.

Prednost orbitalnih solarnih platformi bi se ogledala i u njihovom sinhronom radu i bimovanju elektromagnetnog usmerenog talasa prema potrošaču kome je energija neophodna u tom trenutku. Takvim pristupom bi se ostvario neophodni solarni grid i balansirala potreba za električnom energijom sa mogućnošću maksimalne iskorišćenosti solarnih platformi.


Sve je to OK ali zasto raditi to sve kada vec postoji jeftino i lako ostvarivo resenje. Solarni paneli kakvi su sada zadovoljavaju sve nase potrebe i jedino cena odlaze njihovu masovnu primenu. Efikasnost od 20-25% koliko je sada je sasvim dovoljna da obezbedi sve potrebe za energijom (postoji i teorija da bi efikasniji paneli zagrevali planetu jer ne bi odbijali dovoljno energije natrag u svemir).

Divno je sve to sa orbitalnim solarnim koletorima ali ne treba zaboraviti da je lansiranje u orbitu najneefikasniji proces koji su ljudi izmislili i da je energija potrebna za lansiranje ogromna a samo lansiranje uzasno skupo. Osim toga zbog nemogucnosti odrzavanja panela u orbiti tehnologija mora biti vrlo pouzdana sto cenu uvecava na nivo koji je potpuno neprihvatljiv.

S druge strane sa panelima koji danas postoje sa efikasnoscu od 25% u Srbiji koja nije cuvena po osuncanosti potrebno je oko 150km2 solarnih panela sto je znatno manje od krovne povrsine u Srbiji. Znaci prostom zamenom krovnog pokrivaca sa solarnim panelima uz izgradnju nekoliko reverzibilnih elektrana i drugih skladista energije Srbija bi mogla biti potpuno energetski nezavisna a cena bi bila bar nekoliko puta manja od one potrebne za orbitalne kolektore.

Resenje je tu te nema razloga traziti novo, skuplje i komplikovanije.

PS. Snaga djerdapa je oko 2GW a ne 270MW (nasa polovina malo vise od 1GW), verovatno si mislio na djerdap II
Time Bandit Time Bandit 00:51 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Da, radi se o Đerdapu II radi lakšeg poređenja reda veličina sa modelom Sunčane Kule.

Smart move

Velike nacije imaju i velike ciljeve, kao i odgovarajuće strategije kako doći do njih. Jedan od njih je i korišćenje resursa Severnog Pola koji Rusija namerava da postigne (bila tema prošlog bloga).
Na drugoj strani, u USA, je izračunato da ako bi danas svim mogućnostima kojima raspolažu krenuli ka ostvarivanju potpune iskorišćenosti resursa Aljaske, odnosi se na sirovu naftu i gas, trebalo bi im 12 do 15 godina da to postignu, a i to bi bilo svega 15% njihovih potreba.

Realizacija koncepta orbitalnih solarnih platformi zahteva nekoliko dekada, i to je najbolje izložio John Mankins pred subkomitetom za Space & Aeronautics 2000 godine

Tokom perioda između 1995 i 2000 godine, NASA je ispitivala isplativost i komercijalnu realnost većih solarnih sistema u svemiru (space solar power – SSP) kroz seriju studija i preliminarnih tehnoloških istraživačkih aktivnosti.

Ukratko rezultati tih istraživanja su bili sledeći

# Veliki SSP su vrlo kompleksno integirisani sistemi od drugih manjih, a koji zahtevaju veliki broj značajnih napredaka u dostignutoj tehnologiji i njenim mogućnostima

# Tehnološki planovi koji su razvijeni omogućiće potencijalne načine u postizanju svih neophodnih napredka kroz nekoliko dekada

# Novija i tekuća istraživanja su suzila tehnološki jaz, ali glavni tehnički, zakonski i konceptualni problemi još uvek postoje

# Jedan postepeni i evolutivni pristup u razvoju neoophodne tehnologije i sistema je definisan, sa značajnim i širokim korisnim napredcima tokom svakog koraka

# Tehnologije I sistemi neophodni za realizaciju SPS-a imaju veliku primenljivost za potrebe u space sience, robotičkim I drugim tehnološko srodnim istraživanjaima

# Vreme neophodno za razvoj SPS (nekoliko dekada) je u saglasnosti sa vremenskim periodom koji je neophodan za razvoj space transportnih sistema i komercijalnih space programa

# Power relay concept se čini tehnički izvodljivim koristeći space solar power technologije, i zavisi od visoko frekfentnog usmerenog snopa

# Pitanje ekonomske ispativosti većih solar power satelita I dalje ostaje otvoreno

Smart move made in Serbia
uz izgradnju nekoliko reverzibilnih elektrana


evo kako se reverzibilni proces, predviđan za Đerdap III kvalifikuje

je činjenica da reverzibilne hidroelektrane nemaju pogodnosti u vezi sa "zelenim" kilovatima, kao protočne hidroelektrane. RHE, zapravo, važe za zagađivače, jer za prepumpavanje uglavnom potroše oko 1,3 kilovat-časa da bi proizvele jedan kilovat-čas.
drug.clan drug.clan 01:16 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

je činjenica da reverzibilne hidroelektrane nemaju pogodnosti u vezi sa "zelenim" kilovatima, kao protočne hidroelektrane. RHE, zapravo, važe za zagađivače, jer za prepumpavanje uglavnom potroše oko 1,3 kilovat-časa da bi proizvele jedan kilovat-čas.


Efikasnost im je naravno manja od 100% kao i svakom drugom skladistu energije (reverzibilne elektrane imaju efikasnost oko 80% dok baterije imaju oko 85%).
Medjutim ukoliko se sva energija koja se skladisti proizvede iz solarnih izvora ovakva elektrana je potpuno "zelena". Mada ja mislim da je ovde pitanje "zelenosti" izvora drugorazredno.

Solarna energija je nepresusna, pouzdana i jeftina, i uz to zelena. Kao takva nema konkurenciju koja bi je sa inzenjerskog stanovistva mogla ugroziti u skorije vreme. Politicki i prljavi ekonomski razlozi su ti zbog kojih mi danas nemamo bar polovinu energije iz solarnih izvora.

Za aljasku i severni pol se potpuno slazem sa tobom. Ukoliko bi ta sredstva i ljudska energija ulozili u solarne tehnologije ostvario bi se dugorocni benefit.

Iz NASA-inog istrazivanja se idi da je orbitalna solarna energija trenutno prakticno neostvariva a razlog je prost: energija potrebna da se izbaci tolika kolicina opreme je enrormna te pre realizacije svemirskog lifta od svega toga nema nista.
Time Bandit Time Bandit 01:53 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

evo recimo teorijski - Reverzibilna Hidroelektrana sa Solarnim Sistemom Đerdap IV (nadam se da ovo neće videti Boriske, jer može da mu da pogrešne ideje)
planiranog kapaciteta od 250MW sa matching solarnom reverzibilnom stanicom iste snage, koja ima površinu solarnih panela od 125 km2 (0.5 km2 po 1MW).

Ima i solarnih sistema koji zahtevaju manju površinu, radi se o instalaciji od 1MW i idelno za ovaj slučaj napaja visoko efikasne turbine koje se mogu iskoristiti za reverzibilan proces na Đerdapu IV.

one-megawatt plant will be composed of four dishes with 25 hexagon-shaped lenses each, arrayed in three rows of eight that are staggered to accommodate the hexagon shape. To fill out the middle row, so that its ends are flush with the top and bottom rows, one lens will be split into two halves, which fit into those four-sided spaces. Each hexagon-shaped lens will be 22 feet in diameter, and will focus enough energy to generate around 10 kW. Overall height of the dish will be approximately 60 feet, and its length will be around 125 feet.


Koliko ovakva tehnološko - naučnofantastična postavka može da deluje realno u zemlji Srbiji?

Hvala Dr. Člane na zdravoj diskusiji i tehničkim i drugim predlozima koji su proizišli iz nje.

Bilo bi lepo kada bi se i u našoj vlasti setili da sem kratkoročnih ciljeva postoje i dugoročni (mada njih interesuje samo vreme u toku njihovog mandata), i da je potrebno mnoge stvari planirati decenijama unapred - neki to zovu strategijom.
drug.clan drug.clan 15:01 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Time Bandit
evo recimo teorijski - Reverzibilna Hidroelektrana sa Solarnim Sistemom Đerdap IV (nadam se da ovo neće videti Boriske, jer može da mu da pogrešne ideje)
planiranog kapaciteta od 250MW sa matching solarnom reverzibilnom stanicom iste snage, koja ima površinu solarnih panela od 125 km2 (0.5 km2 po 1MW).


Zasto ovolika povrsina za 250MW. Odakle vam to?
Sa danasnjim panelima koje mozete da kupite gde hocete na povrsini od 125km2 mozete imati instalisanu snagu vecu od 15GW.
Danasnji paneli koje mozete kupiti bilo gde daju 140-150W po m2 (link1, link2).

To znaci da bi za reverzibilnu elektranu od 250MW (250MW*1.3) u idelanim uslovima bilo potrebno oko 2.4. miliona m2 sto je 2.4 km2 ako uzmemo u obzir da u Srbiji osuncanost retko dostize 1000W/m2 povrsina od 5km2 bi bila sigurno dovoljna.
Ni elektrana na ugalj ne bi uzela znatno manju povrsinu.

Kada su dugorocni planovi u pitanju mislim da bi uz postojece i jos nekoliko hidro elektrana, solarne izvore od recimo 10GW i elektricne automobile Srbija mogla postati potpuno energetski nezavisna. Iako mozda ovo izgleda naucna fantastika sada cena svega ovoga ne bi prelazila 5% GDP-a Srbije u nardenih 10 godina. Mnogo vise para mi trosimo na druge manje vise zaludne stvari!
Milan Novković Milan Novković 21:37 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Fascinantna tema i diskusija. Pokazuje i kako blog kao medijum polako dobija kritičnu masu gde odjednom možemo više vremena da uštedimo na učenju onog što nas je interesovalo i pre bloga nego što gubimo na čitanju onog što pre bloga nismo pratili.
Time Bandit Time Bandit 21:44 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Evo malo egzaktnije, najveća svetska solarna instalacija, od 500MW, koja će koristiti Stirling engine tehnologiju
, imaće 20 000 panela i biće instalirana na 18.2km2. Ovde se radi o visoko efikasnoj konverziji solarne energije u električnu (do dva puta više nego sa konvencionalnim panelima).



Druga solarna visoko efikasna instalacija, sa turbine tehnologijom, od svega 1MW biće stacionirana na 16 800m2.

Ovo su do sada najtačnije projektovane površine sa najefikasnijim solarnim tehnologijama za koriščenje na zemljinoj površini. Iz toga proizilazi da bi za 1GW bilo neophodno oko 36km2.

Time Bandit Time Bandit 21:50 26.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Milan Novković
Fascinantna tema i diskusija. Pokazuje i kako blog kao medijum polako dobija kritičnu masu gde odjednom možemo više vremena da uštedimo na učenju onog što nas je interesovalo i pre bloga nego što gubimo na čitanju onog što pre bloga nismo pratili.


Sa osnovnim principima treba početi još u zabavištu - obdaništu.
Nadovezao bih se na ono iz Dobro jutro BG sa
omogućite vašjoj deci da nauče više od Vas, jer to će Vam omogućiti udobnu i sigurnu starost
drug.clan drug.clan 00:38 27.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....

Time Bandit
Evo malo egzaktnije, najveća svetska solarna instalacija, od 500MW, koja će koristiti Stirling engine tehnologiju
, imaće 20 000 panela i biće instalirana na 18.2km2. Ovde se radi o visoko efikasnoj konverziji solarne energije u električnu (do dva puta više nego sa konvencionalnim panelima).



Druga solarna visoko efikasna instalacija, sa turbine tehnologijom, od svega 1MW biće stacionirana na 16 800m2.

Ovo su do sada najtačnije projektovane površine sa najefikasnijim solarnim tehnologijama za koriščenje na zemljinoj površini. Iz toga proizilazi da bi za 1GW bilo neophodno oko 36km2.


Potpuno podrzavam svaki korak ka ostvarivanju energetske nevasinosti ljudskog roda. Sunce je nepresusan izvor koji od ovog sveta moze uciniti srecnije mesto.

Jedino sto mi smeta tokom ove solarne revolucije je insistiranje na uvecanju efikasnosti solarnih izvora energije a ne na snizavanju njihove cene. Neuporedivo je lakse i brze spustiti cenu za 50% nego udvostruciti efikasnost uz drzanje cene na istom nivou. Solarni paneli kakvi danas postoje mogu uz pokrivanje male povrsine koja je trenutno neiskoriscena (krovova koji su vec pokriveni drugim materijalima) obezbediti svu potrebnu energiju uz cenu koja je vec konkurentna drugim izvorima energije. Uz malo ulaganje u tehnologiju proizvodnje i mas produkciju solarni paneli mogu postati izvor energije koji nema konkurenciju.

Cena je kljuc uspeha solarnih panela i onog momenta kada cena padne ispod $1.5 po W solarni paneli se osvojiti svet. To moze da se desi vec danas jer je cena proizvodnje panela vec odavno ispod $1 po W samo se ceka masovnost u proizvodnji koja ce prisiliti proizvodjace da spuste cenu na realni nivo.
Time Bandit Time Bandit 14:54 27.02.2009

Re: i ovo sunca sto imamo na zemlji....


"Donedavno, to su bile nezamislive potrošnje a sada se EPS već 20 dana nosi sa njima. I to isključivo proizvodnjom iz svojih kapaciteta. EPS do sada nije uvezao nijedan kilovatčas, iako se u ovim ledenim januarskim danima gotovo cela država, suočena sa nedostatkom gasa, greje ili dogreva uz pomoć struje. Pritisak na elektroenergetski sistem je ogroman. Dnevna potrošnja je za gotovo 12 miliona kilovatsati, veća nego što je bila pre krize sa gasom. Rast potrošnje je čak 10 do 15 odsto", kaže Đorđević, komentarišući da je tome kumovalo to što je oko 100.000 novih uređaja za grejanje na struju priključeno na mrežu.


Srbija je na pragu energetske krize, i sa rešavanjem tog problema će se susresti onog trenutka kada potrošnja postane nepodnošljivo velika. U tom trenutku rešenje problema se uglavnom svodi na traženju urgentnih količina energije koje će stabilizovati potrošnju.
Svi ostali pristupi, kao što su programi za smanjenje potrošnje električne energije i uvodjenje postepeno alternativnih izvora (solarna energija, vetar, itd.) su stavljeni sa strane ili nedovoljno razmatrani. Energetska vizija i strategija u tom domenu se ne vezuje samo za mandat jedne vlade, to je višedecenijski posao.

Zato je i moguće da se glorifikuju termoelektrane, veliki zagađivači, jer drugih a trenutnih opcija nema mnogo...

"Prošlog leta u razne projekte investirali smo oko 400 miliona evra. Oni sada daju rezultate, pa termoelektrane 'Nikola Tesla' svakog dana obaraju rekorde u proizvodnji. Ali, njih ne bi bilo da u poslednjih nekoliko godina samo u te kapacitete nismo uložili pola milijarde evra. Zato je i moguće da blokovi stari 30 godina danas proizvode više nego kada su bili novi."

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana