Ministrove puškice

Milutin Milošević RSS / 26.02.2009. u 00:58

Da li su učenici dobro pripremljeni za izazove budućnosti? Mogu li delotvorno da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju? Da li mogu da nastave učenje tokom celog života? 

Program OECDa za medjunarodnu ocenu učenika (PISA) svake tri godine traga za odgovorima na ova pitanja, kroz testove koji obuhvataju petnaestogodišnjake - one koji su na kraju procesa obaveznoš obrazovanja. Istraživanje se sprovodi uglavnom u industrijalizovanim zemljama.  

Po istraživanju kvaliteta obrazovanja i učeničke pismenosti u jednoj zemlji, koju OECD sprovodi koristeći PISA testove, Srbija je 2006. godine zauzela 41. mesto u svetu od 57 zemalja u kojima je obavljeno tastiranje. Naš Ministar prosvete Žarko Obradović rešio je da ove godine Srbija znatno poboljša svoj rejting u svetu. Kako reče: "ko god to bio, nikome nije lako biti ministar u zemlji čije obrazovanje je ispod svetskog proseka". Međutim, Ministar namerava da do uspeha dodje na vrlo specifičan način. Umasto podizanja kvaliteta obrazovanja, rešio je da pomogne da učenici što bolje upoznaju tehnologiju polaganja.

Juče ujutro, Ministar je gostovao u Jutarnjem programu RTSa. Iznenadio me svojim pristupom ovom probleme (a tek onda sam uspeo da, čitajući Dalijev blog Vama je sve to smiješno gos'n ministre?, vidim da je već prosipao bisere po televiziji. Nije da se ovim tekstom priključujem hajci na Ministra Obradovića, ali ne mogu da propustim da prokomentarišem. 

Razlozima kojima je pravdan loš rezultat pre tri godine (najvažniji: neusklađenost našeg sa drugim sistemima obrazovanja), Ministar je dodao još jedan, izgleda presudan: učenici su se uplašili testa! Stoga je osnova strategije Ministra da se sa učenicima radi, da im se objasne testovi, da provežbaju što je moguće više testova, kako bi onda na testu pokazali što je moguće bolje rezultate. U tu svrhu su već odštampani zadaci u tri knjige koje obuhvataju matematičko i naučno znanje i čitalačku pismenost, koji će biti podeljeni nastavnicima već danas, na konferenciji posvećena ovoj vrsti testiranja, da bi ih razrađivali sa učenicima. Dakle, Ministar je odštampao pulšice za svoje đake, ne bi li im pomogao da za njega polože test sa što je moguće boljim rezultatom. Sledeća dva meseca, odabranih 6.000 đaka i njihovi profesori ima da se bave njima, verovatno kao svojim prioritetom. Kakva nastava, kakve pripreme za upis u srednje škole? 

Po mom skromnom mišljenju, odgovor ne ležu u gojenju praseta pred test, već u ozbiljnom radu na promeni sistema obrazovanja koji bi našim naslednicima omogućio da dobro i kvalitetno uče, da budu spremni i raspoloženi da uče, ne samo u školi i ne samo dok se školuju, da ne bubaju već saznaju, da budu spremni da ono što uče povežu sa stvarnošću i upotrebe u životu, da imaju priliku da uče zajedno sa celim svetom, da ih u život uvode kvalitetni, pripremljeni i motivisani učitelji, itd. itd. Takva reforma počela je pre nekoliko godina, ali je ubrzo obustavljena pod naletom promena vlasti. 

Nažalost, Ministar nema sluha ili vremena za to. To što nema sluha je za očekivanje: on je barem treći u nizu Ministara prosvete (ili kako već) koji su tu zato što je njihovoj stranci pripalo to mesto. Nije on kriv što druge stranke biraju bolja ministarstva, a onda i u njegovoj stranci ima nekih koji biraju pre njega. To što nema vremena takođe je za opravdanje: ko će da se upušta u posao koji će dati rezultate tek nakon desetak ili više godina. Ministar mora da uradi nešto što će mu pomoći da opravda rad pred naredne izbore i donese još glasova svojoj stranci, pa je stoga bolje uložiti pare u puškice pa zajedno sa đacima i učenicima povećati rejting nego osmisliti korenite i dugotrajne promene. 

Kako će se sve ovo odraziti na đake, kakav ćemo ljudski kapital imati u budućnosti - to baš i nije važno. Bolja vremena sačekaće neke druge generacije učenika.

Atačmenti



Komentari (135)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 01:03 26.02.2009

ja lepo rekla,

da je on lik godine,..kakav dachamarkovic, todorovic, ljiljadarvincholic.
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:06 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Vidi, jutros mi se učinio običan, pristojan čovek. Sve je OK, lepo mu je i trudi se. Samo, da li oseća taj posao...
angie01 angie01 01:10 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Samo, da li oseća taj posao...


pa oseca, oseca,...kao i svaki drugi, koji bi dobio po istom kljuchu,...oseco bi i da je izabran za gradonachelnika ili za direktora televizije, elektrodistribucije,...aerodroma...
ecce-florian ecce-florian 01:20 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Vidi, jutros mi se učinio običan, pristojan čovek.

Šta ćeš Gazda, paket aranžman.Kuj te pituva.

Pomirenje.
Svi smo mi pomalo ......
angie01 angie01 01:21 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

obrisana pushkica!
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:25 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

El si ti normalna? Saće te banuju.
angie01 angie01 01:30 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Milutin Milošević
El si ti normalna? Saće te banuju.



shto?, zbog fazona?

pa nikog nisam vredjala!

ako mislish da smeta-a ti obrishi!
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:35 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

ako mislish da smeta-a ti obrishi!

Hvala na pitanju: ne pušim, idem u banju
angie01 angie01 01:37 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Milutin Milošević
ako mislish da smeta-a ti obrishi!Hvala na pitanju: ne pušim, idem u banju



ma shta ondaK reagirash?:))
ecce-florian ecce-florian 01:45 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

ti će mi brišeš
Jel ti higijenskije kad si obrisala?
A vi , kako te?
ti znaš da kuj briše ,taj nemož više da piše?
angie01 angie01 01:48 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Jel ti higijenskije kad si obrisala?


pa kad gazda oce da je korektan, kao reko mi je, da se vidi, al nema nish sa higijenu.

pa znash kad cu da mu napishem fazon na blogu?!

a josh mi duguje i pice kod Boze.
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:52 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Hajde, bre Andžo, ne zajebaj. Ja sam samo lepo nagovestio da će te banuju. Što se mene smatra, nek piše kuj šta oće.

A imao bih i ja dva sjajna na tu temu...

Piće kad se snadjemo kod Bože. Ja bio početkom siječnja
angie01 angie01 01:54 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Ja sam samo


pa samo si!
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:59 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

samo si

Sama si
ecce-florian ecce-florian 02:08 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

Piće kad se snadjemo kod Bože.
Lagano, samo lagano i pazte na konobara
angie01 angie01 02:10 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

kad se snadjemo kod Bože


pa ja se snashla!
angie01 angie01 02:12 26.02.2009

Re: ja lepo rekla,

kako te?


pa, manje se osecamo!
niccolo niccolo 01:14 26.02.2009

Тест и систем

Ministar je dodao još jedan, izgleda presudan: učenici su se uplašili testa!

Ма да, ученици се уплаше теста, фудблери кад изгубе нису се адаптирали на услове игре (лош терен) итд. итд.

već u ozbiljnom radu na promeni sistema obrazovanja koji bi našim naslednicima omogućio da dobro i kvalitetno uče, da budu spremni i raspoloženi da uče, ne samo u školi i ne samo dok se školuju, da ne bubaju već saznaju, da budu spremni da ono što uče povežu sa stvarnošću i upotrebe u životu, da imaju priliku da uče zajedno sa celim svetom, da ih u život uvode kvalitetni, pripremljeni i motivisani učitelji, itd


NNN NNN 02:09 26.02.2009

Re: Тест и систем

ученици се уплаше теста
Mrze ih profesori!
drug.clan drug.clan 01:25 26.02.2009

kakav test

Ti testovi koje rade su vise nego sumnjivi i gotovo sigurno ne mere nista. Osim toga nasa srednja skola je najbolji deo naseg obrazovnog sistema a ona nije obuhvacena istrazivanjem. Slazem se da nasa skola propada ali ne zato sto je sistem los vec zato sto se lose sprovodi. Ipak je taj sistem stvorio gotovo ni iz cega jako dobro obrazovanu klasu

PS. O ministru sve najgore ali ga molim da ne zapocinje nikakvu reformu skolstva jer u poslednjih 50 godina skoro nigde u svetu nije napravljena reforma koja je unapredila obrazovanje. Pogledajte samo u sta su se pretvorile skole u Americi i zapadnoj Evropi. Danasnja deca posle isto vremena provedenih u skoli znaju mnogo manje od njihovih roditelja u njihovim godinama sto je blago receno strasno!


Milutin Milošević Milutin Milošević 01:29 26.02.2009

Re: kakav test

Ništa nije sveto da ne bi moglo biti promenjeno!


Jel to ono beše V Kongres KPJ zaključio?

To što deca danas manje znaju od nas je dodatni razlog da se izvrši temeljna analiza obrazovnog sistema i predlože načini da se on unapredi
mateja_boskovic mateja_boskovic 01:44 26.02.2009

Re: kakav test

Osim toga nasa srednja skola je najbolji deo naseg obrazovnog sistema a ona nije obuhvacena istrazivanjem


ovaj... a jel ste vi svesni sta pricate?
dunja73 dunja73 10:04 26.02.2009

Re: kakav test

O ministru sve najgore ali ga molim da ne zapocinje nikakvu reformu skolstva jer u poslednjih 50 godina skoro nigde u svetu nije napravljena reforma koja je unapredila obrazovanje. Pogledajte samo u sta su se pretvorile skole u Americi i zapadnoj Evropi. Danasnja deca posle isto vremena provedenih u skoli znaju mnogo manje od njihovih roditelja u njihovim godinama sto je blago receno strasno!




Ovo nije tacno .
Danas deca mnogo vise znaju nego roditelji .
Ovde gde sam ja , vec od obdanista se pocinje kroz igru sa radom.
Tako da naprimer ,dete izmedju 3-4 god vec zna slova , pocinje se sa ucenjem engleskog ,
ucenjem pravilnog govora(kome je potrebno) kroz logo i ergo terapije koje su besplatne(u sklopu osiguranja).
Kroz igru se sabira , oduzima , upoznaje racunar
Kroz kontakte direktne sa prirodom , nauce vec sa 5 godina sve ono sto sam ja ucila iz "poznavanja prirode i drustva " do 4. razreda osnovne.
Oko 5-6 godina uglavnom sva deca znaju da plivaju i poznaju bar jedan sport.
Kasnije kroz skolstvo "koje je precizno usmereno" se nastavlja dalje .

A ako je igde postojalo lose skolstvo , to je "Suvar sistem"
Tako da smo imali po zavrsenom Agronomskom fakultetu - dipl.ing-a koji u zimskom periodu nije mogao razaznati krusku od jabuke , ali je doduse znao sve ostalo sto mu je nebitno za struku .
Svaka usporedba danasnje dece i roditelja njihovih je nerelevantna ,
A osim organizovanog skolstva , za uspeh deteta mora malo i roditelj da se "angazuje"
Milutin Milošević Milutin Milošević 10:16 26.02.2009

Re: kakav test

Tako da smo imali po zavrsenom Agronomskom fakultetu - dipl.ing-a koji u zimskom periodu nije mogao razaznazi krusku od jabuke , ali je doduse znao sve ostalo sto mu je nebitno za struku

Ja sam inžinjer informatike koji tokom studija nijednom nije seo za računar, osim lični (doduše, osamdesetih)
antioksidant antioksidant 10:29 26.02.2009

Re: kakav test

Ja sam inžinjer informatike koji tokom studija nijednom nije seo za računar, osim lični (doduše, osamdesetih)

nije to greska naseg obrazovnog sistema.


nisi seo jer se za racunarima radilo stojeci kad si studirao, milutine.
Milutin Milošević Milutin Milošević 10:38 26.02.2009

Re: kakav test

Možda zato imam proširene vene
dunja73 dunja73 10:41 26.02.2009

Re: kakav test

Jedino mogu da akceptiram da su deca danas" razmazenija"
nego roditelji u njihovim godinama.
A to je vec nesto drugo.
A inace da znaju manje , i da je pre bilo kvalitetnije
nikad se necu sloziti .
antioksidant antioksidant 10:42 26.02.2009

Re: kakav test

Jedino mogu da akceptiram da su deca danas" razmazenija"
nego roditelji u njihovim godinama.

sta tacno znaci razmazenija? vise ocekuju a manje su spremni da daju ili nesto drugo?
antioksidant antioksidant 10:43 26.02.2009

Re: kakav test

Možda zato imam proširene vene

moguce

a i sad mi je jasno zasto osu prvi informaticari bili visoki ljudi. kako bi inace videli najvise fioke kucista?
dunja73 dunja73 10:49 26.02.2009

Re: kakav test

sta tacno znaci razmazenija? vise ocekuju a manje su spremni da daju ili nesto drugo?


Ne , nego mislim da danas deca mnogo udobnije zive
od roditelja u njihovim godinama,
a ta udobnost vrlo lako moza da se pretvori u "lenjost i nezainteresovanost"

A ocekívanja dece , mislim da su kod svih generacija ista.
Sto opet nema veze sa skolskim sistemom .
Milutin Milošević Milutin Milošević 10:49 26.02.2009

Re: kakav test

a i sad mi je jasno zasto osu prvi informaticari bili visoki ljudi. kako bi inace videli najvise fioke kucista?

A bili su i jaki - od bušenja kartica


antioksidant antioksidant 11:09 26.02.2009

Re: kakav test

A bili su i jaki - od bušenja kartica


kakvo zanimanje : )

mora da si bio na meti devojaka!


informaticar prve generacije (sa obozavateljkama)



posle se to pretvorilu u nesto drugo

antioksidant antioksidant 11:10 26.02.2009

Re: kakav test

Ne , nego mislim da danas deca mnogo udobnije zive
od roditelja u njihovim godinama,

znaci biti razmazeniji znaci ziveti udobnije?
ne slazem se
dunja73 dunja73 11:14 26.02.2009

Re: kakav test

znaci biti razmazeniji znaci ziveti udobnije?
ne slazem se


Cuj, ne slazem se ni ja
al` to ti je tako ..
angie01 angie01 13:31 26.02.2009

Re: kakav test

A osim organizovanog skolstva


nashe shkolstvo je katastrofalno,..preobimno, puno nepotrebnih podataka, izbor autora i njihova razrada gradiva u rukopisu, u glavnom su nefunkcionalna varijata za uzrast kome se obracaju-sem par izuzetaka, koji ne znam ni kako su se pojavili, jer se urednici za predmete u izdavashtvu, u glavnom oslanjaju na stare tel imenike, davno potroshenih autora, neapdejtovanog znanja, ali politichke podobnosti i veza, nekreativno, sve se svodi na bubanje i odgovaranje i bez praktichne primene kasnije, shto mu je valjda i osnovni cilj.

to je utvrdjeno vishe puta, stalno se preti sa reformom i jedna jedina koja je zapocjeta pod knezevicem, surovo je sasechena sigurnom rukom ljiljedarvin i toliko o tome- niko nije zainteresovan da se to popravi i da uskladi sa programima koji su se pokazali efikasnijim- barem da potrebne kompatabilnosti.

mislim, ako vam je dobro-onda nishta!
drug.clan drug.clan 14:21 26.02.2009

Re: kakav test

dunja73
O ministru sve najgore ali ga molim da ne zapocinje nikakvu reformu skolstva jer u poslednjih 50 godina skoro nigde u svetu nije napravljena reforma koja je unapredila obrazovanje. Pogledajte samo u sta su se pretvorile skole u Americi i zapadnoj Evropi. Danasnja deca posle isto vremena provedenih u skoli znaju mnogo manje od njihovih roditelja u njihovim godinama sto je blago receno strasno!




Ovo nije tacno .
Danas deca mnogo vise znaju nego roditelji .
Ovde gde sam ja , vec od obdanista se pocinje kroz igru sa radom.
Tako da naprimer ,dete izmedju 3-4 god vec zna slova , pocinje se sa ucenjem engleskog ,
ucenjem pravilnog govora(kome je potrebno) kroz logo i ergo terapije koje su besplatne(u sklopu osiguranja).
Kroz igru se sabira , oduzima , upoznaje racunar
Kroz kontakte direktne sa prirodom , nauce vec sa 5 godina sve ono sto sam ja ucila iz "poznavanja prirode i drustva " do 4. razreda osnovne.
Oko 5-6 godina uglavnom sva deca znaju da plivaju i poznaju bar jedan sport.
Kasnije kroz skolstvo "koje je precizno usmereno" se nastavlja dalje .

A ako je igde postojalo lose skolstvo , to je "Suvar sistem"
Tako da smo imali po zavrsenom Agronomskom fakultetu - dipl.ing-a koji u zimskom periodu nije mogao razaznati krusku od jabuke , ali je doduse znao sve ostalo sto mu je nebitno za struku .
Svaka usporedba danasnje dece i roditelja njihovih je nerelevantna ,
A osim organizovanog skolstva , za uspeh deteta mora malo i roditelj da se "angazuje"


Slazem se da deca predskolskog uzrasta sada vise znaju njego njihovi roditelji u tom dobu ali danasnji osamnaestogodisnjaci znaju mnogo manje nego njihovi roditelji u tim godinama. Ovo vazi za skoro sve zemlje zapadnog sveta.

Opet ponavljam problem nase skole nije bio los sistem (sve do suvara - on je uveo anglosaksonski sistem gde svi uce isto tj. nista do kraja srednje skole) jer su se u tom sistemu odskolovali i najbolji strucnjaci vec je problem sto se sistem primenjivao po volji pojedinaca!

U poslednjih 50 godina reforme skolstva se vrse na nacin "ne trebaju deca nista da znaju vec samo da primenjuju znanje" a ja pitam sta da primenjuju? Gradivo je u poslednjih 20 godina smanjeno za skoro 40%, tako deca danas znaju da koriste racunar ali ne znaju nista korisno da rade sa njim. Matematiku i prirodne nauke vise niko i ne uci, lektiru niko ne cita...

Danas na prijemnim ispistima iz opste informisanosti za fakultete u Srbiji imate pitanj a tipa ko je napisao knjigu "Na Drini cupija" a pre 30 godina onaj ko nije procitao knjigu nije mogao zavrsiti srednju skolu!
Da ne pricam o matematici ili fizici. Danas mnoga deca ne znaju tablicu mnozenja ni kada zavrse srednju skolu. Na zapadu mnogi ne znaju ni sta je to! Izracunavanje cene posle popusta od 30% je postalo ljuta muka. Posle veka dramaticnog razvoja nauke i tehnike svet skracuje obrazovanje inzenjera. Tako obrazovani ljudi znaju da rade samo ono cemu su nauceni i u momentu kada se tehnologija promeni oni postaju neobrazovana masa koju svako moze da ucenjuje jer nemaju osnovna znanja koja bi im omogucila lak prelazak ili sposobnost razvoja novih tehnologija.

Unistavanje klasicnog obrazovanja ima jasan cilj, stvaranje klase ljudi koja zna jako malo te joj se svaka informacija moze poturati kao tacna. Svi "znaju kriticki da misle" ali ne znaju o cemu da misle jer ne znaju skoro nista. Za razmisljanje i kriticku misao covek mora da poseduje mnogo znanja u protivnom dobijete gomilu djubreta zasnovanog na pogresnim premisama. Danasnja deca ne umeju da nadju informaciju na netu jer o stvari koju traze ne znaju bas nista.

Student i svaki drugi covek koji puno zna predstavlja opasnost po vlast i drustveni sistem te se deci daje lazno obrazovanje, lazne devalvirane titule (nezenje i gospodari), ispira im se mozak reality show-ovima da bi bili zadovljni i poslusni i da bi drustveni sistem od koga nekolicina ima ogromnu korist preziveo. Ljudi se zastrasuju lazima, svakim danom gube prava ali nisu svesni toga jer ne mogu da razmisljaju jer kao jedinu informaciju imaju lazi koje im se poturaju te moraju da prihvate. Informacije nisu nikada bile dostupnije a ljudi nisu nikada bili nesposobniji da ih nadju.

Studenti u zemljama sa reformisanim obrazovanjem vise ne protestvuju, ne bune se i placaju svake godine sve vecu cenu za lazno obrazovanje koje dobijaju!

Nase obrazovanje nije dobro ali molim ministra da ga ne dira jer ga moze napraviti samo gorim.

Da citiram jednog velikog coveka Franka Zapu i njegov stav o onome cemu mi tezimo:
“If you want to get laid, go to college. If you want an education, go to the library.”
"Drop out of school before your mind rots from exposure to our mediocre educational system."
"Some of you like pep rallies and plastic robots who tell you what to read."

Knjiga koja propagira obrazovanje bez znanja John-a Dewey-a : Democracy and Education na kojoj se zasnivaju skoro sve reforme obrazovanja u poslednjih 50 godina je vise unazadila i upropastila svet od Mein Kamp-a.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 14:36 26.02.2009

Re: kakav test

Democracy and Education

dole u dnu strane
može da se 'skine' ako nekog zanima:)

"In historic practice the error has cut two ways. On one hand, it has screened and protected traditional studies and methods of teaching from intelligent criticism and needed revisions. To say that they are "disciplinary" has safeguarded them from all inquiry. It has not been enough to show that they were of no use in life or that they did not really contribute to the cultivation of the self. That they were "disciplinary" stifled every question, subdued every doubt, and removed the subject from the realm of rational discussion. By its nature, the allegation could not be checked up. Even when discipline did not accrue as matter of fact, when the pupil even grew in laxity of application and lost power of intelligent self-direction, the fault lay with him, not with the study or the methods of teaching. His failure was but proof that he needed more discipline, and thus afforded a reason for retaining the old methods. The responsibility was transferred from the educator to the pupil because the material did not have to meet specific tests; it did not have to be shown that it fulfilled any particular need or served any specific end. It was designed to discipline in general, and if it failed, it was because the individual was unwilling to be disciplined. "
Doctor Wu Doctor Wu 14:54 26.02.2009

Re: kakav test

Da ne pricam o matematici ili fizici. Danas mnoga deca ne znaju tablicu mnozenja ni kada zavrse srednju skolu.

Nisam znao ovo za tablicu množenja ali pouzdano znam da klinci u 1. razredu Matematičke gimnazije u Beogradu rade elemente teorije brojeva koji su pre oko 20 godina bili na programu samo PMF-a (bar u Beogradu). Kombinatorika, koja se ranije radila u 4. razredu se sada radi u 1. i to na višem nivou a na Međunarodnoj Science (fizika, biologija i hemija) olimpijadi u Seulu bilo je jedno desetak naših klinaca koji su osvojili srebrne i bronzane medalje. Slično se dešava i na IMO olimpijadama.

dunja73 dunja73 15:07 26.02.2009

Re: kakav test

Student i svaki drugi covek koji puno zna predstavlja opasnost po vlast i drustveni sistem te se deci daje lazno obrazovanje, lazne devalvirane titule (nezenje i gospodari), ispira im se mozak reality show-ovima da bi bili zadovljni i poslusni i da bi drustveni sistem od koga nekolicina ima ogromnu korist preziveo. Ljudi se zastrasuju lazima, svakim danom gube prava ali nisu svesni toga jer ne mogu da razmisljaju jer kao jedinu informaciju imaju lazi koje im se poturaju te moraju da prihvate. Informacije nisu nikada bile dostupnije a ljudi nisu nikada bili nesposobniji da ih nadju.


Hvala na ovako razloznom objasnjenju
Slazem se sa vama sve do ovoga sto sam citirala
Ja se ne bih sa ovim slozila,ovakav pristup
(teorije zavere , paranoje , borci protiv globalizacije,zastrasivanje ljudi ,kolektivna zavera..)
ipak mislim da i " ne trebamo svi da budemo mnOOOgo pametni"
Znate li koliko u Evropi ima nasih genijalnih ljudi
koji su zakacili Suvarov sistem
a opet odlicni u svom poslu?
A ima i onih sto ne razlikuju stablo kruske i jabuke , a isto visoko obrazovani,iz Suvarovog sistema
Hocu reci , da ovo sve , o cemu mi pricamo , pored skolskog sistema , je i individualno ..
I jos nesto , ne da branim ja mlade sto ne znaju autora "na Drini cuprija"
a da li po vama covek od 50 godina takodje ne treba da zna "da otkuca nesto u Word-u," ili taj covek misli da je sve sto je naucio nekad kod Tita u srednjoj skoli dovoljno ..I jednostavno , sa 50
godina penzioner , pojma nemam u kom vremenu zivim ,
ali ova omladina danas nije "ko u moje vreme" ..
deselby deselby 00:00 27.02.2009

Re: kakav test

antioksidant
Jedino mogu da akceptiram da su deca danas" razmazenija"
nego roditelji u njihovim godinama.


sta tacno znaci razmazenija? vise ocekuju a manje su spremni da daju ili nesto drugo?



ne slažem se sa tvrdnjom, ali verovatno bi trebalo da znaci da smo mi danasnji roditelji vise razmazili svoju decu nego sto su nas razmazivali nasi roditelji. tj da su nasi roditelji bili bolji roditelji od nas.




milojko92 milojko92 00:40 27.02.2009

Re: kakav test

Doctor Wu
i pouzdano znam da klinci u 1. razredu Matematičke gimnazije u Beogradu rade elemente teorije brojeva koji su pre oko 20 godina bili na programu samo PMF-a (bar u Beogradu). Kombinatorika, koja se ranije radila u 4. razredu se sada radi u 1. i to na višem nivou a na Međunarodnoj Science (fizika, biologija i hemija) olimpijadi u Seulu bilo je jedno desetak naših klinaca koji su osvojili srebrne i bronzane medalje. Slično se dešava i na IMO olimpijadama.
Wu to je 0.1% dece, nego sta cemo mi sa 99.9%?
milojko92 milojko92 00:42 27.02.2009

Re: kakav test

drug.clan
Slazem se da deca predskolskog uzrasta sada vise znaju njego njihovi roditelji u tom dobu ali danasnji osamnaestogodisnjaci znaju mnogo manje nego njihovi roditelji u tim godinama. Ovo vazi za skoro sve zemlje zapadnog sveta.
Prosecan student tehnickog fakulteta danas ima mnogo vece i sistematicnije znanje nego Isak Njutn...
dali76 dali76 02:11 26.02.2009

.....

Joj gazda Milutine pa ne vjerujes valda gglasinama da bih ja organizirrao hajku na ministra (il jos bolje da mogu). Samo sam se usudio osvrnuti na ponasanje doticnog ministra. Vidim nisam jedini koji je to primjetio I odlucio posvetiti vreme tome I drago mi je.
Iu mome blogu I ovdje cu reci da ovo I ovakvo ponasanje smatram nedopustivim , ali ovdje kod tebe se jos bolje vide razlozi ovakvog ponasanja I sto je vaznije ko su oni koji placaju ceh , al eto knjige su “free” sad jesu li one pravljene za pozajmicu e pa previse pitam !!
PS
Svidelo mi seono sto je Budimac primjetio kod mene na blogu a to da je ovo mnogo siri sistemski problem a slucaj Obradovic samo njegova manifestacija.
Sreca sto smo ja I ti samo blogeri ; gos’n Obradovic se nece morati latiti pritiska I bolnice.
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:27 26.02.2009

Re: .....

dali76
Joj gazda Milutine pa ne vjerujes valda glasinama da bih ja organizirrao hajku na ministra (il jos bolje da mogu). Samo sam se usudio osvrnuti na ponasanje doticnog ministra. Vidim nisam jedini koji je to primjetio I odlucio posvetiti vreme tome I drago mi je.
U mome blogu I ovdje cu reci da ovo I ovakvo ponasanje smatram nedopustivim , ali ovdje kod tebe se jos bolje vide razlozi ovakvog ponasanja I sto je vaznije ko su oni koji placaju ceh , al eto knjige su “free” sad jesu li one pravljene za pozajmicu e pa previse pitam !!
PS
Svidelo mi seono sto je Budimac primjetio kod mene na blogu a to da je ovo mnogo siri sistemski problem a slucaj Obradovic samo njegova manifestacija.
Sreca sto smo ja I ti samo blogeri ; gos’n Obradovic se nece morati latiti pritiska I bolnice.

Crni Dali, metuće nas u čitanke kao primer, uz inkviziciju.

Bez šale, pred kraj jučerašnjeg intervjua čuo sam i za inicijativu o besplatnim knjigama, a tek kasnije sam video tvoj tekst (radi se ovih dana, evo i sad kradem vreme od posla) koji podržavam, kao i najveći broj komentara.
NNN NNN 02:23 26.02.2009

Po meni

veći problem od našeg lošeg plasmana, je to što nam je rezultat gori od prethodnog (dakle ne to što su deca u Srbiji gluplja u odnosu na Evropu, nego što su najgluplja u našoj istoriji, dakle vreme, a ne prostor).
Jedan od razloga našeg lošeg školstva su loši prijemni ispiti za srednje škole (a i fakultete). Tu se uvek gleda da se "narodu" ide niz dlaku. Npr. testovi su smešni. Nije cilj da se nešto nauči i da se zna za prijemni, nego da se kupe neke zbirke zadataka i da se nabubaju napamet (iz tih zbirki sigurno padaju zadaci). Tako su i vuci siti (država masno prodaje te zbirke i obavezne su) i ovce na broju (netalentovana deca mogu da upišu šta 'oće).
Izvinjavam se zbog toga što sam koristio izraz glup (samo sam stvari nazvao pravim imenom).
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:24 26.02.2009

Re: Po meni

Izvinjavam se zbog toga što sam koristio izraz glup (samo sam stvari nazvao pravim imenom)

Da, malo je nezgrapno ovako ih nazvati. Medjutim, iz naposrednog iskustva u porodici, sasvim sam ubedjen da se visprenost, zdrav razum, mogućnost rešavanja problema i volja za učenjem i radom mogu odučiti, tj. ne naučiti. Ako nema sistema koji će ove osobine razvijati kod čoveka, sve ostaje na njemu'njoj samoj. Zato i postoji obrazovni sistem (ovde moram da naglasim: ne samo formalno obrazovanje, nego i neformalno i životno) koji treba da pomognu detetu da izraste u čoveka.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 07:59 26.02.2009

...

pročitala juče tu vest, pa se malo podsećala i čituckala pitanja iz testa.
evo, koga ne mrzi da čita:

“Ako bi neko za prikaz rezultata ove studije iskoristio kakav grafikon, to bi bilo pravo iznenađenje. O pominjanju standardne ili bilo kakve druge greške pri navođenju rezultata nema smisla ni maštati. Ubeđen sam, takođe, da u novinama nigde nećemo moći da nađemo primere tih problematičnih zadataka iako će i oni sutra biti objavljeni zajedno sa rezultatima testa. Zašto? Možda i zato što publika najvećim delom ne bi razumela zadatke, isto kao što ne bi znala ni da pročita grafikon, ali to svakako nije glavni razlog. Glavni razlog je to što nam istraživanje koje je trajalo četiri godine i kom je učestvovalo preko pola miliona učenika vraća izveštaj na nekoliko stotina stranica kao odgovor, a da niko ne zna šta je uopšte bilo pitanje.”

Neka od pitanja, pa koga ne mrzi nek pročita:

1 (math)
The diagram below illustrates a staircase with 14 steps and a total height of 252 cm:
*nacrtano i stepenište

Q:
What is the height of each of the 14 steps?

Height: ....................................................cm.

2 (science)
Semmelweis succeeded in his attempts to reduce the number of deaths due to puerperal fever. But puerperal fever even today remains a disease that is difficult to eliminate.
Fevers that are difficult to cure are still a problem in hospitals. Many routine measures serve to control this problem. Among those measures are washing sheets at high temperatures.
Q:
Explain why high temperature (while washing sheets) helps to reduce the risk that patients will contract a fever.

************

Many diseases may be cured by using antibiotics. However, the success of some antibiotics against puerperal fever has diminished in recent years.

Q:
What is the reason for this?

A Once produced, antibiotics gradually lose their activity.
B Bacteria become resistant to antibiotics.
C These antibiotics only help against puerperal fever, but not against other diseases.
D The need for these antibiotics has been reduced because public health conditions
have improved considerably in recent years.

3 (math)
The following table shows the recommended Zedland shoe sizes corresponding to various foot lengths.
*u tabeli date dimenzije u cm (od /do) + odgovarajući br. Cipela.
Npr: 107 cm – 115 cm / veličina 18
.....
160 cm – 166 cm / veličina 26
Q:
Marina’s feet are 163 mm long. Use the table to determine which Zedland shoe size Marina should try on.

4. (math)
Teun, Riek, Bep and Dirk have formed a practice group in a table tennis club. Each player wishes to play against each other player once. They have reserved two practice tables for these matches.

Complete the following match schedule; by writing the names of the players playing
in each match.
Pa ide tabela:
Practice table 1 practice table 2
Round 1 Teun – Riek Bep – Dirk
Round 2 _____________ _____________
Round 3 _____________ _____________

5. (math)
Space station Mir remained in orbit for 15 years and circled Earth some 86 500 times during its time in space. The longest stay of one cosmonaut in the Mir was around 680 days.

Q:
Approximately how many times did this cosmonaut fly around Earth?
A 110
B 1 100
C 11 000
D 110 000

6. (math)
For a rock concert a rectangular field of size 100 m by 50 m was reserved for the audience. The concert was completely sold out and the field was full with all the fans standing.
Q:
Which one of the following is likely to be the best estimate of the total number of
people attending the concert?
A 2 000
B 5 000
C 20 000
D 50 000
E 100 000

pa onda, isto iz matematike, zadatak o kockicama, gde se kaže da je: The total number of dots on two opposite faces is always seven, dato 4 primera razvijene površine kocke (sa brojevima, naravno). zadatak je reći da li su primeri mogući ili ne...
lush92 lush92 09:20 26.02.2009

Re: ...

Svojevremeno sam radila sa decom iz International School of Belgrade - zadaci dosta podsecaju na one koje oni rade u 4, 5 i 6 razredu. Moguce je da prosecni djaci iz domacih skola nisu navikli na ovakav tip pitanja, bar kada je matematika u pitanju. Nama starijima je sve vrlo logicno, ali su oni "istrenirani" na drugom tipu vezbanja i onda prave greske. Medjutim dok oni koje to interesuje i koji zele u slucaju matematike lako mogu da se prebace na drugi nacin razmisljanja, nema te zbirke koja ce im pomoci kada je opsta kultura u pitanju. Neki od bisera koje sam ja imala prilike da cujem ukljucuju cudjenje nad cinjenicom da Indijanci ne zive u Indiji, potpuno neznanje kada je u pitanju geografija (Bec je glavni grad?), zapanjujuce siromasan recnik i sto je najgore deca sa kojom sa ja radila uopste nisu bili losi djaci vec vukovci, koji na primer petice iz engleskog dobijaju nakon sto odrecituju ono sto su napamet naucili kod kuce, a samostalno imaju problema da navedu omiljeno voce. Cast izuzecima, ali situacija u skolama nam je katastrofa.
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:34 26.02.2009

Re: ...

Moguce je da prosecni djaci iz domacih skola nisu navikli na ovakav tip pitanja, bar kada je matematika u pitanju. Nama starijima je sve vrlo logicno, ali su oni "istrenirani" na drugom tipu vezbanja i onda prave greske.

Juče baš pričam sa kolegom ovde, Rumunom. Nekada sam bio sjajan matematičar, išao na gradska takmičenja, čak strudirao matematiku! Danas mislim da bih mogao da podelim brojeve, ali da me neko pita da smisleno objasnim šta je sinus, kosinu, tangens, kotangens (setio sam se svih naziva jer mi je kćerka pomogla), faktorijel, itd... silno bi me obrukao. Medjutim, ono što mi je ostalo od matematike je logika, način razmišljanja, sposobnost da sagledam problem i želja da se upustim u njegovo rešavanje. Mislim da mi je tu škola najviše donela.

Kao što ti reče, danas se školovanje uglavnom svodi ouko bubanje, bez ulaženja u suštinu. Profesori predaju, predaju, a onda pred tromesečje opale seriju kontrolnih zadataka i testova i tako ocene djake.

Ima i pozitivnih primera. Razredna starešina moje kćerke je u svojih negde trideset i par godina zaljubljenik u svoj posao i iz sve snage se trudi da im pojasnim i objasni njihov maternji jezik i nauči ih kako da ga pravilno koriste.
vracarac92 vracarac92 09:42 26.02.2009

Re: ...

ali da me neko pita da smisleno objasnim šta je sinus, kosinu, tangens, kotangens (setio sam se svih naziva jer mi je kćerka pomogla), faktorijel, itd... silno bi me obrukao. Medjutim, ono što mi je ostalo od matematike je logika, način razmišljanja, sposobnost da sagledam problem i želja da se upustim u njegovo rešavanje. Mislim da mi je tu škola najviše donela.

ista stvar i kod mene...stara skola, sta ces!
sutko sutko 13:10 26.02.2009

Re: ...

[. Profesori predaju, predaju, a onda pred tromesečje opale seriju kontrolnih zadataka i testova i tako ocene djake.


[b][/b]Gradivo nam je zastarelo, i dan danas ucimo istorijske zablude koje smo i mi ucili pre 30 godina.Kao da nauka i tehnika nisu nista napredovale, a vreme u kome zivimo je ostalo isto. Jos nijednom nastavnici i profesori nisu strajkovali zbog zastarelog gradiva, vec uvek zbog plata i samo zbog plata. Dece je u skolama sve manje a gradivo sve obimnije. Da ne pricamo o rancima koji su tezi od njih samih.
Dokle cu ja , svom detetu,da prevodim pesmice koje su na srpskom jeziku. Neke od reci iz tih pesama vise niko ne upotrebljava.Zar je moguce da za ove godine nisu napisane savremenije i deci prilagodjenije knjige, nego uce iste price i pesme , kao i ja pre 30-tak godina. Onda dzabe silne knjizevne nagrade!
Majka koja izigrava nastavnicu
drug.clan drug.clan 15:40 26.02.2009

Re: ...

lush92
Svojevremeno sam radila sa decom iz International School of Belgrade - zadaci dosta podsecaju na one koje oni rade u 4, 5 i 6 razredu. Moguce je da prosecni djaci iz domacih skola nisu navikli na ovakav tip pitanja, bar kada je matematika u pitanju. Nama starijima je sve vrlo logicno, ali su oni "istrenirani" na drugom tipu vezbanja i onda prave greske. Medjutim dok oni koje to interesuje i koji zele u slucaju matematike lako mogu da se prebace na drugi nacin razmisljanja, nema te zbirke koja ce im pomoci kada je opsta kultura u pitanju. Neki od bisera koje sam ja imala prilike da cujem ukljucuju cudjenje nad cinjenicom da Indijanci ne zive u Indiji, potpuno neznanje kada je u pitanju geografija (Bec je glavni grad?), zapanjujuce siromasan recnik i sto je najgore deca sa kojom sa ja radila uopste nisu bili losi djaci vec vukovci, koji na primer petice iz engleskog dobijaju nakon sto odrecituju ono sto su napamet naucili kod kuce, a samostalno imaju problema da navedu omiljeno voce. Cast izuzecima, ali situacija u skolama nam je katastrofa.

Pa to i nije matematika!
U gore navedenom primeru testa skoro da nema nema ni jednog problema iz matematike. Naravno da se matematika korsiti u resenju ali to nisu pitanja iz matematike vec iz raznih drugih oblasti. Nasa deca nisu navikla na ovakva pitanja sto ne znaci da nisu u stanju da rese ovakve probleme vec samo da im treba vise vremena da se adaptiraju na tip problema. Ovi testovi imaju vrlo ograniceno vreme za resavanje problema.

Pitanje iz science-a je potpuno neodgovarajuce jer podrzaumeva znanje iz zdravstva sto se kod nas uopste ne uci. Zamislite da neko deci u engleskoj postavi pitanje iz hemije koju oni i ne uce u osnovnoj skoli


A opste neznanje o kome pricate je posledica ideje u obrazovanju koje se primenjuje na zapadu, u International School of Belgrade i kod nas sve vise "da nista ne treba znati vec samo kriticki misliti". Tesko je logicki ili bilo kako drugacije povezati dve cinjenice ukoliko ne znate ni jednu!
dunja73 dunja73 15:59 26.02.2009

Re: ...

A opste neznanje o kome pricate je posledica ideje u obrazovanju koje se primenjuje na zapadu, u International School of Belgrade i kod nas sve vise "da nista ne treba znati vec samo kriticki misliti". Tesko je logicki ili bilo kako drugacije povezati dve cinjenice ukoliko ne znate ni jednu!



Kako vi mislite na Zapadu? To je "sirok pojam"
U Nemackoj svaka bundesland ima svoj sistem skolstva,
ali evo da objasnim prosto -prostije ne umem..
Djubretarac onaj (bez znaci uvrede) sto stoji na kamionu
u Nem ima neku zavrsenu skolu
Pored te skole ( nebitno da li je samo osnovna , ili je on iz inostranstva dosao)
on mora imati jos zavrsenih par kurseva..(o reciklazi , o zastiti na radu , o statijaznam jos...
I to sve mora svake dve godine da na posebnim ispitima potvrdjuje
i tako do penzije ..
Za to vreme on radi , prima platu , ako je sam od sebe "obdaren"
mozda stigne da zavrsi fakultet i dobije dr. titulu ...
Sta mislite , na "Zapadu" kako vi to kazete,
ko su ti ljudi i otkud te firme i sva moguca otkrica i proizvodi
i kako to uspeva iz tako "zaglupljujuceg" sistema skolstva?
drug.clan drug.clan 18:48 26.02.2009

Re: ...

dunja73

Kako vi mislite na Zapadu? To je "sirok pojam"
U Nemackoj svaka bundesland ima svoj sistem skolstva,
ali evo da objasnim prosto -prostije ne umem..
Djubretarac onaj (bez znaci uvrede) sto stoji na kamionu
u Nem ima neku zavrsenu skolu
Pored te skole ( nebitno da li je samo osnovna , ili je on iz inostranstva dosao)
on mora imati jos zavrsenih par kurseva..(o reciklazi , o zastiti na radu , o statijaznam jos...
I to sve mora svake dve godine da na posebnim ispitima potvrdjuje
i tako do penzije ..
Za to vreme on radi , prima platu , ako je sam od sebe "obdaren"
mozda stigne da zavrsi fakultet i dobije dr. titulu ...
Sta mislite , na "Zapadu" kako vi to kazete,
ko su ti ljudi i otkud te firme i sva moguca otkrica i proizvodi
i kako to uspeva iz tako "zaglupljujuceg" sistema skolstva?


Pod zapad pre svega podrazumevam anglosaksonski sistem (mada se i ostali sistemi sirom evrope prilagodjavaju tom modelu - bolonja). Nas stari (posleratni) sistem pre Suvara bio je zasnovan na kombinaciji svajcarskog i nemackog sistema a posto je uzimao najbolje iz oba bio je jedan od najboljih u Evropi tog doba.

Opet kazem nije vazno koliko ste skole zavrsili i kakve titule imate (dal ste nezenja ili gospodar) vec koliko ste naucili. Ogroma kolicina danasnjeg obrazovanja je u stvari lazno obrazovanje.

A sto se otkrica tice samo da pomenem da se najveci broj otkrica desio u periodu pre velikih reformi obrazovanja ili su u njima ucestvovali ljudi koji su obrazovani pre reformi tj. otkrica su napravili oni koji su po danasnjim standardima bili "lose obrazovani".
Osim toga zapad a pre svega Amerika godisnje uvozi ogroman broj obrazovanih ljudi pre svega iz azije, bliskog istoka i istocne evrope koji imaju (ili su imali drugacije obrazovne sisteme).
angie01 angie01 19:09 26.02.2009

Re: ...

azije, bliskog istoka i istocne evrope koji imaju


pa zato shto su jeftina radna snaga, s tom razlikom shto su ti sistemi obrazovanja neuporedivi jedan s drugim,..zavisi koja azijska zemlja,...pa onda zavisi i koja istochno evropska i o kojoj struci govorimo, a svi oni kad stignu, tamo zavrshe obuku i tening, koji je potreban da bi radili na odgovarajucim poslovima.
drug.clan drug.clan 20:13 26.02.2009

Re: ...

angie01
azije, bliskog istoka i istocne evrope koji imaju


pa zato shto su jeftina radna snaga, s tom razlikom shto su ti sistemi obrazovanja neuporedivi jedan s drugim,..zavisi koja azijska zemlja,...pa onda zavisi i koja istochno evropska i o kojoj struci govorimo, a svi oni kad stignu, tamo zavrshe obuku i tening, koji je potreban da bi radili na odgovarajucim poslovima.


Nisu jeftina radna snaga kada dodju u zapadne zemlje (jeftino je kada izvezete posao ali nije kada uvezete radnika jer ga morate platiti bar priblizno domacem radniku).
Govorim o strukama koje su nezavisne od drustvenog sistema - pre svega o inzenjerstvu, medicini i prirodnim naukama.
Ostale struke se teze uvoze jer se znanje u tim oblastima i njegova primena razlikuju od zemlje do zemlje. A trening koji spominjete je smesan i uglavnom se sastoji od radne etike, upoznavanja pravila i zakona, organizacije posla i ostalih birokratskih detalja. Vrlo retko se uvozi neko kome treba trening u struci.
angie01 angie01 20:51 26.02.2009

Re: ...

Nisu jeftina radna snaga


pa vidi, nivo radnih mesta koji oni popunjavaju, je neki nizi levl, pa tako i plate, oni tamo palcaju kako se dogovore sa zaposlenim, a to je uvek vishe nego shto je u njihovim zemljama.

pa njih ne zanima diploma i drushtveni sistem, nego konkretno i adekvatno upotrebljivo znanje potkrepljeno referencama.( medicina, npr, u kanadi je skroz neupotrebljiva diploma, bez obzira i na reference i radno iskustvo- skoro da mora sve ispochetka, jer shtite svoje trzishte shkolstva u toj oblasti)

trening nema veze sa radnom etikom, samo je sveden na najkonkretnije praktichne zadatke.

( ja zivim na tom kontinentu)


dunja73 dunja73 21:22 26.02.2009

Re: ...

Ja se isto ne slazem sa drugclan "jevtina radna snaga"
samo ako se gleda da zemlja -primalac nije ulozila u njihovo skolstvo-tada da
a bez treninga i jos kojeceGa ( cije troskove snosi firma ) nema rada.
Ni plate tih ljudi "nisu jevtine"
pocevsi od fizickih poslova - do visoko obrazovnih
nema tu nista jevtino , niti sme da se po zakonima EU isplacuje radnik manje od propisanog ..
U Nemackoj , cesto stranac ima vecu privilegiju od domacih
bas zato sto je stranac - primer godisnjih odmora..
Ja stvarno ne znam kako je u USA
ali bar u ovom delu evrope nem govornog podrucja ,skandinavije
znam da nije to tako bas kao sto se najcesce prezentira..
A kriticki osvrt skolstva je isto je jako dobar
mada se cesto nailazi na pogresnu interpretaciju istog
i na nerazumevanje biti ..
ps
e sto se slatko ispricasmo
pozz svima
milojko92 milojko92 00:36 27.02.2009

Re: ...

snezana mihajlovic
pročitala juče tu vest, pa se malo podsećala i čituckala pitanja iz testa.
evo, koga ne mrzi da čita:
Sa matematikom je jos i najmanji problem. Koliko me secanje sluzi, nasa deca su bila najgora iz science dela.
E sad, pored toga kako je osmisljen test i pitanja ono sto je mene debelo razocaralo je recimo sto je prevod na srpski pitanja bio blago receno katastrofalan (poput Windows-a na srpskom...). Verujem da je nekvalitetan prevod mogao i te kako da umanji rezulatate koje su deca postigla. O tim stvarima se naravno u zvanicnom izvestaju na 300 strana uopste ne govori. Izvestaj na prvi pogled deluje strucno, ali ima gomila manjkavosti cak i u statistickoj obradi podataka, a o odabiru pitanja, uticaju prevoda, opste kulture itd. da i ne govorimo...
U svakom slucaju, kad pripremanje za Mensa test moze da poboljsa rezultate za 20-30%, ne vidim zasto pripremanje za Pisa test u roku od 2 meseca ne bi moglo da poboljsa rezultate i za mnogo vise.
Uostalom objektivno znanje i logicko razmisljanje ne postoji, postoji samo manje ili vise pristrasna ocena istog. Bolje je i pripremati decu 2 meseca za test, nego menjati skolski sistem samo da bi se na testu postigli bolji rezultati (kako rade u pojedinim zapadno evropskim zemljama), jer nije skolski sistem tu zbog testa vec obrnuto.
mile.drapsin mile.drapsin 09:23 26.02.2009

Ne mogu da budem objektivan

Kasna jesen, 29. novembar 2008. godine. Popodnevne vesti, Žarko Obradović pominje neke slavne dane borbe za slobodu. Kratak prilog, nisam ništa uspeo da povatam. Gledam kalendar, 29. novembar. Šta bi ovo moglo da bude, nije valjda. Ma jok, nema šanse.

Jedva sačekam 18,30 evo ga opet. Dosta naroda, ima i dece, zastave, čini mi se da sam video i jednu sa petokrakom, Kadinjača. Ministar srpske vlade prisustvuje obeležavanju poznate nam bitke srpske istorije koju nije vodio ni Lazar ni Karadjordje ni Stepa ni Draža, nego srpski antifašisti sa nešto srpskih komunista. Potapšem se levom rukom i po levom i po desnom obrazu, napravim pokret glavom iz vrata, ono, levo desno nekoliko puta, prilog još uvek traje i to isti, Žarko na Kadinjači medju nekim čičicama koje novinar predstavlja kao borce NOB.

Srbin, srpski ministar iz srpske vlade kaže da su ti novembarski dani kada se branila Užička republika slavni dani srpske istorije. Možda se još ove godine pojavimo kao evropska država na nekoj evropskoj proslavi nekog značajnog dana, npr. 9. maja.

Posle posete druga Žarka Kadinjači ne bih mogao da komentarišem ovaj članak jer bih morao sa gospodiniom Milutinom Miloševićem da se složim, a to u ovom trenutku ne bi bilo u skladu sa mojim mentalnim stanjem.

Ili, da otvorim dušu do kraja, slažem se sa gospodinom Milutinom, al nek to ostane ovde, medju nama, u poverenju.
vracarac92 vracarac92 09:27 26.02.2009

I posle Dace Z Markovica...

...Daca Z Markovic!
g.radicevic g.radicevic 10:27 26.02.2009

ponavljach(i)..

ma nash sistem shkolstva je sjajan
a klinci katastrofa
ili obrnuto.....
ili..................................... neshto trece

jbga nisam siguran
zaboravio pushkice


P.S. naslov komenta je sasvim sluchajan
Doctor Wu Doctor Wu 10:54 26.02.2009

Mene se cini, :),

da uopste nije problem u znanju, nego u razmisljanju. Kod nas se slabo podstice logicko razmisljanje, formalna logika je, prakticno, izbacena iz skole (to je, ujedno, pored onih proverbijalnih 5000 neprocitanih strana i osnovna razlika izmedju gimnazijalaca i onih koji pohadjaju strucne skole). Nasim klincima na kraju godine treba uvesti GMAT-ove, koje koriste za testiranje sposobnosti logickog rasudjivanja kandidata za prestizne law skole u USA. Za njih nije potrebno nikakvo knjisko znanje nego samo zdravo rasudjivanje. Kod nas se (pogresno) smatra da je to "zdrava, seljacka" pamet, ali, nije. To se uci (po mogucstvu od malih nogu) i vezba i zove se logika.

Po meni, u Srbiji je zapanjujuci broj funkcionalno nepismenih ljudi, koji, od buke u glavi, ne umeju da odvoje bitno od nebitnog (das coveku vest, on je procita i jednostavno ne razume njeno znacenje). To ja vidim kao osnovni problem srpske skole a, Boga mi, i srpskog drustva u celini.
dunja73 dunja73 11:07 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Za njih nije potrebno nikakvo knjisko znanje nego samo zdravo rasudjivanje. Kod nas se (pogresno) smatra da je to "zdrava, seljacka" pamet, ali, nije. To se uci (po mogucstvu od malih nogu) i vezba i zove se logika.


Ne nego ko poseduje " zdravu seljacku pamet" ( da se ne lazemo , mali je procenat takvih,ostali se kriju pod tom krilaticom) ima vec jedan plus za logicko razmisljanje .

Apsolutno , to se vezba od malih nogu ..
Ali se logika dopunjuje znanjem
"dzaba " je logika bez znanja i obrnuto
I nije samo kod nas to problem , vec svuda..
Ja kad bih moje dozivljaje pisala , po tom pitanju ,
trebalo bi mi vise blog strana

Doctor Wu Doctor Wu 11:33 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Ali se logika dopunjuje znanjem
"dzaba " je logika bez znanja i obrnuto
I nije samo kod nas to problem , vec svuda..
Ja kad bih moje dozivljaje pisala , po tom pitanju ,
trebalo bi mi vise blog strana

'Znanje' je danas jeftino. Ono se, danas, moze naci svuda. U sve jeftinijim knjigama, na internetu, na dobrim televizijskim programima, u casopisima. Ono sto se ne moze naci i sto je skupo je povezivanje cinjenica i sta sa tim znanjem raditi. Nema tog fakulteta koji svaka vredna budala ne bi mogla zavrsiti, tako sto ce nabiflati, poloziti ispite i dobiti diplomu. S druge strane, retki su oni koji dolaze do dobro placenih pozicija u kompanijama i na univerzitetima. Dobre skole treba da teze da proizvedu sto vise ovakvih jedinki. S trece strane, mnoge od ovih stvari se uce i po kuci, tako da se ne moze sve ostaviti skoli.
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:37 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

S trece strane, mnoge od ovih stvari se uce i po kuci, tako da se ne moze sve ostaviti skoli.

Kao što gore napomenuh: i neformalno i životno obrazovanje. To su danas u modernom svetu obvezni stubovi obrazovnog sistema
ines08 ines08 14:40 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Doctor Wu
'Znanje' je danas jeftino. Ono se, danas, moze naci svuda. U sve jeftinijim knjigama, na internetu, na dobrim televizijskim programima, u casopisima. Ono sto se ne moze naci i sto je skupo je povezivanje cinjenica i sta sa tim znanjem raditi. Nema tog fakulteta koji svaka vredna budala ne bi mogla zavrsiti, tako sto ce nabiflati, poloziti ispite i dobiti diplomu. S druge strane, retki su oni koji dolaze do dobro placenih pozicija u kompanijama i na univerzitetima. Dobre skole treba da teze da proizvedu sto vise ovakvih jedinki. S trece strane, mnoge od ovih stvari se uce i po kuci, tako da se ne moze sve ostaviti skoli.



Potpisujem, sve gore rečeno.
Primena stečenog znanja moguća je uz ovladavnje veštinama, što se dodatno uči, uglavnom kroz neformalne vidove obrazovanja. Dobro plaćene pozicije dobijaju baš oni koji su to shvatili i pored formalnog obrazovanja i stečenih diploma radili na sebi, usavršavali svoje personal skills.

drug.clan drug.clan 15:19 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Doctor Wu

'Znanje' je danas jeftino. Ono se, danas, moze naci svuda. U sve jeftinijim knjigama, na internetu, na dobrim televizijskim programima, u casopisima. Ono sto se ne moze naci i sto je skupo je povezivanje cinjenica i sta sa tim znanjem raditi. Nema tog fakulteta koji svaka vredna budala ne bi mogla zavrsiti, tako sto ce nabiflati, poloziti ispite i dobiti diplomu. S druge strane, retki su oni koji dolaze do dobro placenih pozicija u kompanijama i na univerzitetima. Dobre skole treba da teze da proizvedu sto vise ovakvih jedinki. S trece strane, mnoge od ovih stvari se uce i po kuci, tako da se ne moze sve ostaviti skoli.


Obicna informacija je danas jeftina a znanje jako skupo i skoro nemoguce dobiti!
Prave informacije su sa druge strane jako skupe. Ljudi koje vi spominjete kao sposobne ljude na celu velikih kompanija uglavnom nemaju znanje (ne vece od drugih) vec imaju informacije koje kruze samo u uskim krugovima ljudi koji danas upravljaju svetskom ekonomijom i politikom. Ma kako neko bio pametan i ma koliko imao znanja vrlo tesko moze uci u ekipu o kojoj vi pricate.

Krvna i prijateljska veza je uslov ulaska u to drustvo a ljudi koji znaju i pametni su stvaraju nove tehnologije, nove lekove itd. na kojima oni iz ekipe zaradjuju jos vise i postaju jos mocniji.

Prica da su bogati toliko bogati zato sto su pametni je prevazidjena odmah negde posle price da su bogati zato sto su u milosti bozjoj. Cast malobrojnim izuzecima ali u danasnjem drustvu bogatstvo se ne zaradjuje radom i znanjem vec nasledjivanjem pozicija moci i porodicnim i licnim prijateljstvima.
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:28 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Prica da su bogati toliko bogati zato sto su pametni je prevazidjena odmah negde posle price da su bogati zato sto su u milosti bozjoj. Cast malobrojnim izuzecima ali u danasnjem drustvu bogatstvo se ne zaradjuje radom i znanjem vec nasledjivanjem pozicija moci i porodicnim i licnim prijateljstvima.

Ovo je surovo tačno
Doctor Wu Doctor Wu 15:29 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Prica da su bogati toliko bogati zato sto su pametni je prevazidjena odmah negde posle price da su bogati zato sto su u milosti bozjoj. Cast malobrojnim izuzecima ali u danasnjem drustvu bogatstvo se ne zaradjuje radom i znanjem vec nasledjivanjem pozicija moci i porodicnim i licnim prijateljstvima.

Izgovor neprilagođenih i pogrešno usmerenih.
Ma kako neko bio pametan i ma koliko imao znanja vrlo tesko moze uci u ekipu o kojoj vi pricate.

Ne treba posustajati. Držimo palčeve.
drug.clan drug.clan 18:33 26.02.2009

Re: Mene se cini, :),

Doctor Wu
Prica da su bogati toliko bogati zato sto su pametni je prevazidjena odmah negde posle price da su bogati zato sto su u milosti bozjoj. Cast malobrojnim izuzecima ali u danasnjem drustvu bogatstvo se ne zaradjuje radom i znanjem vec nasledjivanjem pozicija moci i porodicnim i licnim prijateljstvima.

Izgovor neprilagođenih i pogrešno usmerenih.


Ako mislite da svi ljudi imaju i pribliznu sansu u zivotu onda sa vama ne treba uopste raspravljati!

Izadjite iz vaseg sveta na wall street-u i pogledajte malo oko sebe!
aramon aramon 11:40 26.02.2009

OSNOVNI PROGLEM...

... (po meni, a valjda mogu suditi, tek izadjoh iz srednje) je nezainteresovanost ucenika. Velika vecina ucenika prosto nece nista da radi, niti da ucestvuju u vannastavnim skolskim aktivnostima, niti da uce redovno gradivo, a postoji mali broj, recimo desetina, koja je angazovana u svemu. Ostali idu na minimum truda i uce za ocenu jer, boze moj, od proseka im zavisi broj bodova za upis na fakultet (prosek ne sme da igra nikakavu ulogu, vec prijemni na fakultetu da bude jedini parametar za upis).

Najvece krivce za ovakav odnos vidim pre svega u roditeljima. Oni moraju uticati na decu da se pravilno razviju. Nazalost nije potrebna nikakva kompetencija, sem polno-ejakulatorno-telesnoprostorne kompetencije, da bi se postalo roditelj. Kako imamo problema sa belom kugom (ne vidim u cemu je problem kad ionako nema dovoljno posla za sve) ne mozemo priustiti da samo savesni ljudi radjaju. Resenje moramo traziti na drugom mestu.

Drugi problem su profesori. I to ogroman problem. Trenutno na svom fakultetu ne vidim problem sa profesorima, svako radi svoj posao relativno dobro, ali u srednjoj i osnovnoj skoli situacija je daleko od dobre. Profesori dozvoljavaju prepisivanje, kasne na casove i rade razne stvari koje nisu nastava, veliki broj profesora ne organizuje nikakve vannastavne aktivnosti. IZOSTANCI, LENJOST I VARANJE SE NE SANKCIONISU! Jednom recenicom, profesori se ne trude da zainteresuju ucenike za svoj predmet, a to je kljucno. Ja sam svoj faks odabrao jer mi je profesorica srpskog priblizila materiju i ucinila je zanimljivom - nije ni ona osoba koja se moze pohvaliti za rad na casu, ali se zato istakla u vannastavnom delu - preuzela je uredjivanje godisnjeg skolskog lista i pokrenula novi list koji izlazi cetiri puta godisnje i uredjuje bilten pozorisnog festivala koji organizuje skola. Ona nije cekala da ucenici daju inicijativu, niti je zakazala neki sastanak pa cekala da vidi ko ce se pojaviti, vec je dosla do ucenika kod kojih je prepoznala interesovanje i rekla "Ej, trebas mi za jedan zadatak". To profesori trebaju raditi, prepoznati interesovanje i uposliti ucenika.

Kljuc je u VANNASTAVNIM SKOLSKIM AKTIVNOSTIMA, jer samo gradivo nije dovoljno interesantno. Potreban je, nazovimo ga tako, praktican deo. Ucenje istorije nije samo sedenje i citanje knjiga, profesor treba da vodi ucenike u obilaske lokalnih istorijskih mesta, upoznavanje sa gradskim arhivom, posete muzejima... Velika je uloga i psihologa i pedagoga (takozvane PEPSI sluzbe). Oni radionicama mogu "stvoriti" ucenike zainteresovane za vannastavne aktivnosti koje ce profesori sprovoditi.

To je ukratko plan. Za ostvarenje je potrebno pre svega poboljsanje polozaja profesora, odnosno PARE. Ne mora se bas dati za Miladina, moze se recimo ista suma dati za srednjoskolski list koji bi na nivou grada mogao izlaziti 6 puta godisnje, narednih 15 godina. Ali nije samo do para, dovoljno je i da profesori malo revnosnije pristupe poslu, nece ih ubiti.

Hehe hvala svima koji zapravo procitaju post
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:00 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Hvala tebi za sadržajan komentar
audrey92 audrey92 12:12 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Super post!
Sve roditelje koje sam kao ucenik, student i odrasla osoba u Srbiji upoznala, bili su jedino zainteresovani za ocene svoje dece. Ako ima cetvroke i petice, onda su ga ostavljali na miru, a kod dvojki su ga grdili sto ima lose ocene. Cuvena replika: Koju ces srednju/koji fakultet sa tim prosekom upisati, nesreco! Kvalitet nastave ih ni najmanje nije zanimao. Dete je spontano prihvatalo taj sistem prioriteta i "nezgodne" nastavnike ocenjivalo kao ludace, idiote itd., pravdajuci svoje lose ocene, a pouka roditelja je uvek bila: Ma izmuvaj nesto, samo mi donesi peticu! Dakle, odnos prema nastavi i nastavniku deca uce od roditelja. Roditeljima je na kraju bilo jedino vazno da se dete "dogura" do upisa na neki "bolji" fakultet (medicina, pravo...), dakle cisto formalna strana obrazovanja. Da li je taj fakultet kvalitetan, kakva je nastava, da li to lezi detetu, to je nebitno. Dakle, guras dete kroz skolstvo kao neki teret i pritom ga ucis da je sadrzina nebitna, bitne su ocene i diploma. I naravno da ce deca na nastavi biti nezainteresovana, kad su izdresirana da jure na ocene. Ono: cekam pismeni/kontrolni, spremam se za odgovaranje, a u medjuvremenu, dok nastavnik predaje, gledam u plafon. Sve vrste prepisivanja moralno dozvoljene.
Uzroci ovakvog shvatanja obrazovanja u Srbiji poticu sigurno iz kasnokomunistickog sistema, gde je sama diploma bila jedini i dovoljan uslov da se postane direktor, a privreda pocivala na dotacijama drzave a ne na znanju, inovacijama i uspesnosti zaposlenih. Posto ni danas nije tako, a uspesnost zavisi od clanstva u partiji, nacin razmisljanja se ne menja.

I na kraju, nadje se uvek jedan procenat ucenika i nastavnika koji se iskreno interesuju za samo gradivo, pa prave sekcije, horove, listove, idu na takmicenja... Vecina se samo formalno obrazuje, na veselje svojih roditelja.
Doctor Wu Doctor Wu 12:14 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Hehe hvala svima koji zapravo procitaju post

Pridružujem se Milutinovom zahvaljivanju. Fantastičan i zreo komentar, javljaj se i diskutuj još više. Ubeđen sam da ovde na blogu sede dokoni gimnazijski profesori koji prosto ne znaju šta će sa vremenom i bistre svetsku politiku i to da li Kosovo treba priznati ili ne, morališu i pljuckaju levo i desno, a ne bi umeli ni delić ovako artikulisanog posta da napišu (a kamoli da malo kreativnije organizuju svoju nastavu).
Milutin Milošević Milutin Milošević 12:51 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

odnos prema nastavi i nastavniku deca uce od roditelja. Roditeljima je na kraju bilo jedino vazno da se dete "dogura" do upisa na neki "bolji" fakultet (medicina, pravo...), dakle cisto formalna strana obrazovanja.

Moram da se pohvalim da sam sa kćerkom imao dug razgovor prilikom upisa u srednju školu. Predlagao sam joj da upiše moju bivšu gimnaziju, koja je izgleda i dalje najozbiljnija u gradu. Ona je u početku nastupila sa stavom "ja i u slabijoj gimnaziji mogu da uz manje rada imam iste ocene koje će mi doneti upis na žekjeni fakultet". Srećom, uspeo sam da je ubedim da joj je važnije dobro učenje nego lak prolaz. Već posle prve godine, na iskustvima svojih drugova iz škole koji su otišli u druge gimazije, sama je shvatila da je napravila dobar izbor.
audrey92 audrey92 13:19 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Moram da se pohvalim da sam sa kćerkom imao dug razgovor prilikom upisa u srednju školu. Predlagao sam joj da upiše moju bivšu gimnaziju, koja je izgleda i dalje najozbiljnija u gradu. Ona je u početku nastupila sa stavom "ja i u slabijoj gimnaziji mogu da uz manje rada imam iste ocene koje će mi doneti upis na žekjeni fakultet". Srećom, uspeo sam da je ubedim da joj je važnije dobro učenje nego lak prolaz. Već posle prve godine, na iskustvima svojih drugova iz škole koji su otišli u druge gimazije, sama je shvatila da je napravila dobar izbor.


Svaka cast, Milutine! Dokaz da se detetu vrlo lako moze objasniti da je kvalitet nastave vazan, i da oni to vrlo brzo i sami prihvate. Samo, mora roditelj to prvo sam da misli pa da im onda objasni, a to cine samo retki.

Nisu deca sama od sebe nezainteresovana ili antiskolski raspolozena, to zelim da kazem. A onda se roditelji brane: "Ne mogu nikako da ga NATERAM da uci, a bas ga grdim! Eto kako je bezobrazan!" Mislim, koja je to motivacija da mlad covek prihvati nastavno gradivo kao smisleno i zanimljivo, ako je odnos roditelja prema tom gradivu sadrzan u reci "naterati"?
sutko sutko 13:35 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Fantastičan i zreo komentar, javljaj se i diskutuj još više. Ubeđen sam da ovde na blogu sede dokoni gimnazijski profesori koji prosto ne znaju šta će sa vremenom i bistre svetsku politiku i to da li Kosovo treba priznati ili ne, morališu i pljuckaju levo i desno, a ne bi umeli ni delić ovako artikulisanog posta da napišu (a kamoli da malo kreativnije organizuju svoju nastavu.

Zarinjo

Mnogi od ovih profesora su i nama prodavali maglu,a ne secam se da nam se barem jedan izvinuo!Bilo im je lepo,sigurno radno mesto.redovna plata i dugacak letnji raspust. E sad,kad ih je vreme pregazilo ,kao i sve nas,pokusavaju da sacuvaju svoje pozicije po svaku cenu.A to znaci da je njihov predmet najvazniji ,da deca moraju da ga savladaju kao da brane doktorsku disertaciju, ne zeleci da priznaju da su mnogi profesori tu samo zbog teske socijalne situacije u zemlji, a da je njihovo gradivo zastarelo kao i lanjski sneg.Sada bi oni malo i o KOSOVU, i o EVROPI ,a samo slede svoje stranke i po tome drze svoja predavanja o tome.Jadno i bedno!Zato vecina i odlazi iz ove zemlje, ne zeleci da zaglibi kao i mi ,koji smo propustili sansu i poslednji voz za bekstvo iz ludnice.
aramon aramon 13:43 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

"Ne mogu da ga nateram da uci", (zanemarimo rec nateram), to kaze roditelj koji kod kuce jedino TV gleda. Dete ga nije videlo da cita knjigu, zato je i shvati kao obavezu i posao. Bitno je u kakvoj sredini ce dete odrasti. Da li roditelj vodi ikakve diskusije sa detetom (koje nisu vezane za to sta ce se uvece gledati na TV-u) koje ce podstaci dete na razmisljanje o odredjenom pitanju ili problemu?

Kad je dete malo uvek se vodi racuna da dete ide na neki sport, zbog zdravlja i pravilnog razvoja... fizickog razvoja. A nesto sto ce omoguciti pravilan psihicki razvoj? U toj sveri se bas ne vodi racuna. U najboljem slucaju dete je dato na ucenje stranog jezika (ucenje nekog instrumenta je relativno psihicka stvar). O veronauci ne bih da sudim. Ne mislim da su roditelji u ovom slucaju krivi (nije da je bitno ko je kriv, vec je bitno da se stanje popravi), jer ne znam da postoji neka velika ponuda za psihicko razvijanje dece, da postoje udruzenja za male matematicare, male istoricare ili sta vec. Potrebne interaktivne radionice, ne samo u zabavistu, vec i dalje kroz celo skolovanje, s tim da sadrzaj bude prilagodjen uzrastu i da podstice razvoj licnosti.
mamarjan mamarjan 14:26 26.02.2009

Re: OSNOVNI PROGLEM...

Hmmm... A kako bi bilo da se na tom TV-u reklamiralo znanje, čitanje knjiga, diskusije na neke društveno korisne teme...? Možda neka reklamna kampanja za promovisanje znanja? Nešto što bi navelo decu da viču roditeljima "Mama, mama, tata, ajde me vodite u biblioteku!" :) Funkcioniše za druge stvari, koje su retko od koristi za razvoj deteta i mladih... Zašto ne bi za nešto korisno?
Željka Buturović Željka Buturović 16:04 26.02.2009

sunk cost

Po mom skromnom mišljenju, odgovor ne ležu u gojenju praseta pred test, već u ozbiljnom radu na promeni sistema obrazovanja...

ako je prase mrsavo a bozic za dva meseca, onda nema druge nego da se sto pre krene na tovljenje. koliko vidim, pisa test je vec u aprilu, tako da u osnovi podrzavam ministrovu odluku da decu treba sto bolje pripremiti za test. iz mog iskustva, oni koji su bubali pred ispit su po pravilu bili bolji studenti od onih koji su propustali rok za rokom da bi se "sledeci put spremili kako treba".

mislim da nema osobe koja ne prizeljkuje da obrazovanje u srbiji bude bolje. ali, reforme obrazovanja mogu da budu i stetne, a ne samo korisne, pogotovo kad su vodjene nerealnim idealima. u osnovi, ljudski mozak nije evoluirao niti da voli skolsko gradivo, niti da spontano primenjuje nauceno s jednog domena na drugi. zbog toga uspesno ucenje, osim kod retkih pojedinaca, po pravilu podrazumeva ogromnu kolicinu rada i napora na necemu sto je, u osnovi, tesko i dosadno. reforma obrazovanja treba da stvori motiv kod nastavnika, roditelja, ucenika i skolske administracije da taj napor uloze, a ne na razvodnjavanje gradiva do tacke gde nikakav napor nece biti potreban.


Doctor Wu Doctor Wu 16:13 26.02.2009

Re: sunk cost

reforma obrazovanja treba da stvori motiv kod nastavnika, roditelja, ucenika i skolske administracije da taj napor uloze, a ne na razvodnjavanje gradiva do tacke gde nikakav napor nece biti potreban.

Znači, lova. Ako se plaćanje škola i bogatstvo profesora i nekim mehanizmom veže za buduće uspehe deteta, onda će i profani biti motivisani. Roditeljima ne treba materijalna motivacija, oni su srećni ako im je dete "dobro prošlo u životu", a klinci bi trebalo da imaju ekonomiju i pravne uslove u kojima će moći dobro da žive od pameti.

Lupam sada, ali možda bi profanima trebalo davati neke deonice na ime dece, koje bi bile vezane za buduće prihode učenika. Ideja samo. Ne znam kako bi se ostvarila kad dete ode u Englesku ili USA, ali možda bi mogli da se uspostave mehanizmi.
Milutin Milošević Milutin Milošević 16:23 26.02.2009

Re: sunk cost

Lupam sada, ali možda bi profanima trebalo davati neke deonice na ime dece, koje bi bile vezane za buduće prihode učenika. Ideja samo. Ne znam kako bi se ostvarila kad dete ode u Englesku ili USA, ali možda bi mogli da se uspostave mehanizmi.

Misliš: kao što od naših fuZbalera imaju zaradu klubovi koji su ih napravili igračima?
Željka Buturović Željka Buturović 16:26 26.02.2009

Re: sunk cost

Lupam sada, ali možda bi profanima trebalo davati neke deonice na ime dece, koje bi bile vezane za buduće prihode učenika

ne znam kako sad stoje stvari u osnovnim skolama, ali kad sam ja isla u osnovnu skolu roditelji su znali ko su "dobre" i "lose" uciteljice i pokusavali su preko veze da uguraju decu kod "dobrih" buduci da su se prvaci rasporedjivali u odeljenja slucajnim metodom. rezultat su ponekad bile prave navale na odredjene uciteljice, i ocajnicki pokusaji da se druge zaobidju. u visoj nastavi, razredne staresine su se takodje grabile da "dobiju odeljenje" od odredjene uciteljice.

znaci, informacija o kvalitetu je postojala u sistemu i roditeljima je bila poznata, ali ni na koji nacin nije bila povezana sa platom i statusom. ne znam da li se to promenilo u medjuvremenu, ali recimo, upostavljanje veze izmedju kvaliteta i nagrade (unutar drzavnih skola), a ne reforma gradiva, je nesto cemu bih se ja posvetila.
Doctor Wu Doctor Wu 16:36 26.02.2009

Re: sunk cost

Misliš: kao što od naših fuZbalera imaju zaradu klubovi koji su ih napravili igračima?

Pa, ne baš. Tu lovu uzimaju Zeka i Bjeka a ne trener koji je te fuZbalere naučio "najlepšoj sporednoj stvari na svetu". U ovom sistemu se đaci sami prodaju na tržištu (tako da bi finansijski uspeh profana zavisio od uspeha na tržištu), a profani bi bili motivisani da decu osposobe da tržišno razmišljaju, da ne vrludaju i zaluđuju se glupostima. Naravno, potrebna je i interakcija sa roditeljima kao i među samim profanima (kapiram da oni koji podučavaju talentovane matematičare ne bi bili isti oni koji podučavaju mlade slikare, na primer). Ne znam, kažem, pišem dok razmišljam, tako da je moguće da je ideja u osnovi totano glupa, ali za sada mi se sviđa iako, kažem, nemam ideju kako bi se konkretno sprovela.
drug.clan drug.clan 16:40 26.02.2009

Re: sunk cost

Željka Buturović

mislim da nema osobe koja ne prizeljkuje da obrazovanje u srbiji bude bolje. ali, reforme obrazovanja mogu da budu i stetne, a ne samo korisne, pogotovo kad su vodjene nerealnim idealima. u osnovi, ljudski mozak nije evoluirao niti da voli skolsko gradivo, niti da spontano primenjuje nauceno s jednog domena na drugi. zbog toga uspesno ucenje, osim kod retkih pojedinaca, po pravilu podrazumeva ogromnu kolicinu rada i napora na necemu sto je, u osnovi, tesko i dosadno. reforma obrazovanja treba da stvori motiv kod nastavnika, roditelja, ucenika i skolske administracije da taj napor uloze, a ne na razvodnjavanje gradiva do tacke gde nikakav napor nece biti potreban.


Najveci broj reformi nije uspeo da stvori bolje obrazovanje i u nemogucnosti menjanja motivacije kod dece zbog propalog drustvenog sistema i sistema vrednosti u Srbiji jedino sto nam trenutno ostaje je primena sile (naravno ne fizicke) vec prisiljavanje ucenika da rade.

Doctor Wu
reforma obrazovanja treba da stvori motiv kod nastavnika, roditelja, ucenika i skolske administracije da taj napor uloze, a ne na razvodnjavanje gradiva do tacke gde nikakav napor nece biti potreban.

Znači, lova. Ako se plaćanje škola i bogatstvo profesora i nekim mehanizmom veže za buduće uspehe deteta, onda će i profani biti motivisani. Roditeljima ne treba materijalna motivacija, oni su srećni ako im je dete "dobro prošlo u životu", a klinci bi trebalo da imaju ekonomiju i pravne uslove u kojima će moći dobro da žive od pameti.

Lupam sada, ali možda bi profanima trebalo davati neke deonice na ime dece, koje bi bile vezane za buduće prihode učenika. Ideja samo. Ne znam kako bi se ostvarila kad dete ode u Englesku ili USA, ali možda bi mogli da se uspostave mehanizmi.


Na primerima sirom sveta mozemo videti da novac nije jedini (cak ni dominantan) motiv, mada treba da bude jedan od motiva. Mislim da bi podizanje drustvenog statusa ucitelja i njegove moci u ucionici trebali odigrati vecu ulogu u motivaciji.

nas najveci problem trenutno je cinjenica sto deca ne vide svrhu ucenja u zemlji u kojoj se obrazovanje ne ceni. U zemlji gde obrazovan covek zaradjuje manje od velikog broja neobrazovanih i gde se ugled vezuje za novcanu i fizicku moc pojedinca deca tesko da mogu da nadju motiv. Ovaj problem pak ne moze da se resi reformom obrazovanja!

Sila (ne fizicka) je jedino sto mozemo upotrebiti da bi rezultate videli u skorije vreme.
saphiria saphiria 17:53 26.02.2009

Nemamo sistem vrednosti

drug.clan

Najveci broj reformi nije uspeo da stvori bolje obrazovanje i u nemogucnosti menjanja motivacije kod dece zbog propalog drustvenog sistema i sistema vrednosti u Srbiji jedino sto nam trenutno ostaje je primena sile (naravno ne fizicke) vec prisiljavanje ucenika da rade.


nas najveci problem trenutno je cinjenica sto deca ne vide svrhu ucenja u zemlji u kojoj se obrazovanje ne ceni. U zemlji gde obrazovan covek zaradjuje manje od velikog broja neobrazovanih i gde se ugled vezuje za novcanu i fizicku moc pojedinca deca tesko da mogu da nadju motiv. Ovaj problem pak ne moze da se resi reformom obrazovanja!

Sila (ne fizicka) je jedino sto mozemo upotrebiti da bi rezultate videli u skorije vreme.


Pozdravljam razmišljanje i mislim da pogadja srž samog problema obrazovanja. Bitno je pronaći mehanizme i stručne ljude koji će aktivno učestvovati u rešavanju ovog društvenog problema i to što je moguće pre, jer nagomilavanje i nerešavanje problema u obrazovanju imaće dugoročne, nesagledive i štetne posledice na društvo u celini.

Mi, nažalost, nemamo sistem vrednosti koji bi naše društvo razvijalo i vodilo napred već živimo u vrednosnom sistemu koji će nas vremenom uništiti, i iz tog razloga neophodno je što pre definisati ciljeve reforme i krenuti u realizaciju. A primarni cilj svih reformi trebao bi biti formiranje normalnijeg vrednosnog i društvenog sistema

Ovi naši sadašnji učenici sa nejasnim sistemom vrednosti, nikakvom motivacijom, oskudnim znanjem i radnim navikama, su budućnost naše zemlje. Mislite o tome.

sala-zbilja sala-zbilja 11:46 27.02.2009

Re: sunk cost

Butu

Doctor Wu
reforma obrazovanja treba da stvori motiv kod nastavnika, roditelja, ucenika i skolske administracije da taj napor uloze, a ne na razvodnjavanje gradiva do tacke gde nikakav napor nece biti potreban.

Znači, lova. Ako se plaćanje škola i bogatstvo profesora i nekim mehanizmom veže za buduće uspehe deteta, onda će i profani biti motivisani. Roditeljima ne treba materijalna motivacija, oni su srećni ako im je dete "dobro prošlo u životu", a klinci bi trebalo da imaju ekonomiju i pravne uslove u kojima će moći dobro da žive od pameti.

Lupam sada, ali možda bi profanima trebalo davati neke deonice na ime dece, koje bi bile vezane za buduće prihode učenika. Ideja samo. Ne znam kako bi se ostvarila kad dete ode u Englesku ili USA, ali možda bi mogli da se uspostave mehanizmi.



Problem novcanih nagrada - recimo vezivanje plate profesora za prihode bivsih ucenika - je alokacija: trziste kaze da finansijski menadzer treba da ima vecu platu od, recimo, lekara, a to preslikano na profesore znaci da ce profesori koji predaju ekonomiju u gimnaziji ili osnovnoj imati daleko vise para od, recimo, profesora matematika. Taj bi sistem stvorio ogromno nezadovoljstvo, kao sada prema bankarima i spekulantima, a i bio bi dugorocno neefikasan, jer bi nagradjivao zanimanja koja stvaraju fiktivnu i kratkorocnu vrednost.

U Americi se plata profesora vezuje za uspeh ucenika na SAT-u (opsti test matematike i engleskog, ustvari kombinacija testa IQ-a i steknutog metodicnog razmisljanja), s tim sto se gleda rate of change. Dakle, razlicite skole imaju razlicite uspehe na SAT-u, ali se u okviru svake skole insistira da profesor postojeci nivo prosecne uspesnosti poboljsa.

Problem ovog pristupa je, koliko vidim, sto on uzima u obzir samo profesore matematike i engleskog. Ovo bi se mozda moglo resiti tako, sto bi se cela skola nagradjivala ili kaznjavala u odnosu na testove: drugi profesori bi bili pod pritiskom direktora i ostalih profesora da rade svoj posao kako treba.

Drugo resenje bi bilo da se za prijemni ispit uvedu testovi za sve predmete, sa akcentom na logicko razmisljanje. Dakle, 60% testa na matematiku i engleski u stilu SAT-a, a ostatak ravnopravno podeljen na ostale predmete. Tako bi svaki profesor mogao da bude ocenjen pojedinacno u zavisnosti od toga kako su njegovi ucenici prosli na ispitu (opet bi se uzimala samo rate of change). Ovaj bi pristup bio i bolji od SAT-a, jer bi ocenjivao i motivisanost buducih studenata, sto je vazna komonentna uspesnost i tog pojedinca, ali i, posredno, drzave.
teodorakaze teodorakaze 12:13 27.02.2009

Re: sunk cost

Problem ovog pristupa je, koliko vidim, sto on uzima u obzir samo profesore matematike i engleskog. Ovo bi se mozda moglo resiti tako, sto bi se cela skola nagradjivala ili kaznjavala u odnosu na testove: drugi profesori bi bili pod pritiskom direktora i ostalih profesora da rade svoj posao kako treba.


Tada bi obrazovanje bilo okrenuto samo ka uspesnosti na testovima (sto je isto sto i gospodin Obradovic predlaze), a nacini procene postignuca ucenika nisu samo testovi, vec ih ima daleko vise.

Takodje, kada su razredi podeljeni po starosnom merilu, a ne po nivou znanja, vrlo je tesko procenjivati rad nastavnika na osnovu standardizovanih testova.
Brooklyn Brooklyn 12:27 27.02.2009

Re: sunk cost

Tada bi obrazovanje bilo okrenuto samo ka uspesnosti na testovima (sto je isto sto i gospodin Obradovic predlaze), a nacini procene postignuca ucenika nisu samo testovi, vec ih ima daleko vise.

jedino relevantno "postignuce" ucenika, je kako uspesno resava probleme, a testovi su problemi za resavanje, po definiciji. mislim lepo je kada ucenik ima znanje sa kojim recimo, impresionira kolege na koktel partiju, ali niko nema razloga da placa za to znanje.

u stvari, zarada je jedino merilo uspesnosti. mozda nema testa kojim se meri koliko je neko uspesan u customer service, ali ce ti njegova zarada to reci.
Doctor Wu Doctor Wu 12:27 27.02.2009

Re: sunk cost

Problem novcanih nagrada - recimo vezivanje plate profesora za prihode bivsih ucenika - je alokacija: trziste kaze da finansijski menadzer treba da ima vecu platu od, recimo, lekara, a to preslikano na profesore znaci da ce profesori koji predaju ekonomiju u gimnaziji ili osnovnoj imati daleko vise para od, recimo, profesora matematika. Taj bi sistem stvorio ogromno nezadovoljstvo, kao sada prema bankarima i spekulantima, a i bio bi dugorocno neefikasan, jer bi nagradjivao zanimanja koja stvaraju fiktivnu i kratkorocnu vrednost.

U Americi se plata profesora vezuje za uspeh ucenika na SAT-u (opsti test matematike i engleskog, ustvari kombinacija testa IQ-a i steknutog metodicnog razmisljanja), s tim sto se gleda rate of change. Dakle, razlicite skole imaju razlicite uspehe na SAT-u, ali se u okviru svake skole insistira da profesor postojeci nivo prosecne uspesnosti poboljsa.

Problem ovog pristupa je, koliko vidim, sto on uzima u obzir samo profesore matematike i engleskog. Ovo bi se mozda moglo resiti tako, sto bi se cela skola nagradjivala ili kaznjavala u odnosu na testove: drugi profesori bi bili pod pritiskom direktora i ostalih profesora da rade svoj posao kako treba.

Drugo resenje bi bilo da se za prijemni ispit uvedu testovi za sve predmete, sa akcentom na logicko razmisljanje. Dakle, 60% testa na matematiku i engleski u stilu SAT-a, a ostatak ravnopravno podeljen na ostale predmete. Tako bi svaki profesor mogao da bude ocenjen pojedinacno u zavisnosti od toga kako su njegovi ucenici prosli na ispitu (opet bi se uzimala samo rate of change). Ovaj bi pristup bio i bolji od SAT-a, jer bi ocenjivao i motivisanost buducih studenata, sto je vazna komonentna uspesnost i tog pojedinca, ali i, posredno, drzave.

Da, ovo nije loše rešenje, sviđa mi se. Znači, neka državna komisija, ili neko u ime nje bi raspisao ispite koji bi se polagali na kraju godine, a profanima bi se na osnovu rezultata na tim ispitima isplaćivali bonusi. To je sistem koji postoji u Engleskoj i mislim da je u osnovi dobar, samo što ovi ovde stalno moanuju kako su testovi mnogo teški za učenike (iako se % onih koji dobijaju straight A, mislim, negde oko 90%).

Takav sistem je dobar za fiziku, biologiju, matematiku, logiku, ali je što se tako ne može testirati pisanje eseja i verbalna komunikacija.Što je, po meni, jako bitno.
Brooklyn Brooklyn 12:29 27.02.2009

Re: sunk cost

Takav sistem je dobar za fiziku, biologiju, matematiku, logiku, ali je što se tako ne može testirati pisanje eseja i verbalna komunikacija.Što je, po meni, jako bitno.

sto ne bi moglo. ako se dogovorimo oko kriterijuma, ocenjivace se na osnovu tih kriterijuma.
teodorakaze teodorakaze 12:49 27.02.2009

Re: sunk cost

edino relevantno "postignuce" ucenika, je kako uspesno resava probleme, a testovi su problemi za resavanje, po definiciji. mislim lepo je kada ucenik ima znanje sa kojim recimo, impresionira kolege na koktel partiju, ali niko nema razloga da placa za to znanje.

u stvari, zarada je jedino merilo uspesnosti. mozda nema testa kojim se meri koliko je neko uspesan u customer service, ali ce ti njegova zarada to reci.


Uopste se ne slazem. Pre svega, postoje predmeti (kao sto su jezici) koji se ne mogu ocenjivati samo na osnovu testova, a i poenta znanja nije resavanje problema, vec upotreba znanja, koja nije nuzno uvek usmerena ka resavanju problema.

Uopste ne mislim da je cilj sticanja znanja zarada! To bi znacilo da je opsta kultura na primer potpuno nevazna, ako umes da obavljas posao u svojoj uskoj specijalizaciji. Principijelno se ne slazemo po tom pitanju.
sala-zbilja sala-zbilja 12:51 27.02.2009

Re: sunk cost



Doctor Wu
Takav sistem je dobar za fiziku, biologiju, matematiku, logiku, ali je što se tako ne može testirati pisanje eseja i verbalna komunikacija.Što je, po meni, jako bitno.


I esejska forma se moze standardizovati. Na primer u ekonomiji dobijes pitanje navesti i obrazloziti moguce posledice naglog budzetskog deficita ili neki konkretan primer, pa onda ucenik na parcetu papira pokaze da ume da pise, razmislja i da je naucio osnovne ekonomske zakonitosti (moze i pitanje kao neki konkretan primer); u knjizevnosti dobijas pitanje da analiziras stilski i tematski aspekt jednog knjizevnog paragrafa, pa onda ucenik moze da pokaze da zna i sta je hiperbola ili nuznost dramske radnje i da zna da je konkretno uoci. Koliko vidim, nema tu nicega subjektivnog.

U svakom slucaju, mislim da je nas osnovni problem (indolentnost birokratije) resiv dugorocno samo kroz nepisane zakone, dakle neka vrsta promene mentaliteta, jer, ako se ne varam, najuspesniji na tom PISA testu, nisu oni tehnokratski ili zakonski najsofisticiraniji (recimo USA ili UK), vec oni sa najrigidnijim kucnim vaspitanjem: Azijati.
To kucno vaspitanje gde ti kao klinac naucis da sedis u skoli bez da ti pade na pamet da bezis sa casova, smo mi izgubili i cini mi se da je to jedan od glavnih razloga nasih tako slabih rezultata sada (mislim tacno je da je socijalisticki aparta tome doprineo ucmaloscu i negativnom selekcijom, ali je on ipak kako-tako funkcionisao za vreme SFRJ-a)
teodorakaze teodorakaze 12:51 27.02.2009

Re: sunk cost

sto ne bi moglo. ako se dogovorimo oko kriterijuma, ocenjivace se na osnovu tih kriterijuma

Zato sto nisu podlozni testovnim kriterijumima
Brooklyn Brooklyn 13:03 27.02.2009

Re: sunk cost

To bi znacilo da je opsta kultura na primer potpuno nevazna, ako umes da obavljas posao u svojoj uskoj specijalizaciji

tacno tako. kada ti kupujes nesto na trzistu jel placas za to sto kupujes ili dajes pare nekome zato sto ima opstu kulturu?

kada sledeci put odes kod zubara i platis mu za uslugu, i onda jos dodatak za opstu kulturu, jer ti je recitovao na francuskom dok ti je radio, onda se javi sa tvojim filozofiranjem. i ako neko plati vise, platice zbog dobre usluge (to je onaj customer service koji sam pominjala).

kada budes nekom placala samo za opstu kulturu, onda se javi. do tada si licemer, koji hoce da drugi placaju za opstu kulturu, a ne ti sama.
angie01 angie01 13:04 27.02.2009

Re: sunk cost

Pre svega, postoje predmeti (kao sto su jezici) koji se ne mogu ocenjivati samo na osnovu testova, a i poenta znanja nije resavanje problema, vec upotreba znanja, koja nije nuzno uvek usmerena ka resavanju problema.


ovo je moj omiljeni primer:)

pa u nashem shkolstvu je sushtina uchenja jezika usmerana bash na "reshavanju problema", prevedesh, preprichash, reshish zadatke, gramatichka teorija,..i posle vishe godina uchenja, skroz si nesposoban da praktichno koristish taj jezik-shto je valjda i svrha uchenja istog, slobo u najosnovnijoj komunikaciji, a kamoli u upotrebnoj varijanti sa odgovarajucin frazama i idiomima,...pa se onda kod nas pojavljuju oni nesrecni prevodi filmova, od ljudi koji su fakat zavrshili fakultet.

Skroz prevazidjen socijalistichki metod-teorija, bez prakse, shto je katasrofa, kada je jezik u pitanju.

Ne znam zashto to niko ne promeni, kada vec godinama svuda u svetu postoje odlichne koncepcije uchenja jezika-kao ne maternjeg,..tu kao i u svim ostalim univerzalnim predmetima-postoje mnogo bolji programi i metodologije uchenja, tako da samo iste treba primeniti, neophodno prilagoditi- bez izmishljanja tople vode, samo shto to odgovorne ne zanima.
Brooklyn Brooklyn 13:05 27.02.2009

Re: sunk cost

Zato sto nisu podlozni testovnim kriterijumima

o cemu ti pricas? "testovni kriterijumi" nisu pali s marsa, nego se ljudi oko njih dogovore, pa bilo sta moze da podlegne bilo kom kriterijumu ako se tako dogovorimo.
teodorakaze teodorakaze 13:13 27.02.2009

Re: sunk cost

tacno tako. kada ti kupujes nesto na trzistu jel placas za to sto kupujes ili dajes pare nekome zato sto ima opstu kulturu?

kada sledeci put odes kod zubara i platis mu za uslugu, i onda jos dodatak za opstu kulturu, jer ti je recitovao na francuskom dok ti je radio, onda se javi sa tvojim filozofiranjem. i ako neko plati vise, platice zbog dobre usluge (to je onaj customer service koji sam pominjala).

kada budes nekom placala samo za opstu kulturu, onda se javi. do tada si licemer, koji hoce da drugi placaju za opstu kulturu, a ne ti sama.

Kao sto rekoh, principijelno se ne slazemo, pa je diskusija nemoguca.

Medjutim postoji i deo koji nije principijelan - a to je - buduci zubar prvo nauci da govori, pa da cita i da pise, pa uci recimo latinski, pa biologiju, pa hemiju, i jos mnogo stosta da bi bio zubar koji ce ti popravljati zube. Da ne pominjem da obrazovanje nije samo sticanje specijalizovanih znanja, i da ne pominjem da zubar treba nekako da dodje do toga da bas zeli da bude zubar.

A ono sto ja govorim nije filozofiranje, vec stav zasnovan na praksi. Ocekujem isto i od sagovornika koji na ovaj nacin reaguje.
teodorakaze teodorakaze 13:15 27.02.2009

Re: sunk cost

o cemu ti pricas? "testovni kriterijumi" nisu pali s marsa, nego se ljudi oko njih dogovore, pa bilo sta moze da podlegne bilo kom kriterijumu ako se tako dogovorimo.


Esej po svojoj prirodi nije test. "Svi kriterijumi" nisu isto sto i "kriterijumi testa"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana