Ministrove puškice

Milutin Milošević RSS / 26.02.2009. u 00:58

Da li su učenici dobro pripremljeni za izazove budućnosti? Mogu li delotvorno da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju? Da li mogu da nastave učenje tokom celog života? 

Program OECDa za medjunarodnu ocenu učenika (PISA) svake tri godine traga za odgovorima na ova pitanja, kroz testove koji obuhvataju petnaestogodišnjake - one koji su na kraju procesa obaveznoš obrazovanja. Istraživanje se sprovodi uglavnom u industrijalizovanim zemljama.  

Po istraživanju kvaliteta obrazovanja i učeničke pismenosti u jednoj zemlji, koju OECD sprovodi koristeći PISA testove, Srbija je 2006. godine zauzela 41. mesto u svetu od 57 zemalja u kojima je obavljeno tastiranje. Naš Ministar prosvete Žarko Obradović rešio je da ove godine Srbija znatno poboljša svoj rejting u svetu. Kako reče: "ko god to bio, nikome nije lako biti ministar u zemlji čije obrazovanje je ispod svetskog proseka". Međutim, Ministar namerava da do uspeha dodje na vrlo specifičan način. Umasto podizanja kvaliteta obrazovanja, rešio je da pomogne da učenici što bolje upoznaju tehnologiju polaganja.

Juče ujutro, Ministar je gostovao u Jutarnjem programu RTSa. Iznenadio me svojim pristupom ovom probleme (a tek onda sam uspeo da, čitajući Dalijev blog Vama je sve to smiješno gos'n ministre?, vidim da je već prosipao bisere po televiziji. Nije da se ovim tekstom priključujem hajci na Ministra Obradovića, ali ne mogu da propustim da prokomentarišem. 

Razlozima kojima je pravdan loš rezultat pre tri godine (najvažniji: neusklađenost našeg sa drugim sistemima obrazovanja), Ministar je dodao još jedan, izgleda presudan: učenici su se uplašili testa! Stoga je osnova strategije Ministra da se sa učenicima radi, da im se objasne testovi, da provežbaju što je moguće više testova, kako bi onda na testu pokazali što je moguće bolje rezultate. U tu svrhu su već odštampani zadaci u tri knjige koje obuhvataju matematičko i naučno znanje i čitalačku pismenost, koji će biti podeljeni nastavnicima već danas, na konferenciji posvećena ovoj vrsti testiranja, da bi ih razrađivali sa učenicima. Dakle, Ministar je odštampao pulšice za svoje đake, ne bi li im pomogao da za njega polože test sa što je moguće boljim rezultatom. Sledeća dva meseca, odabranih 6.000 đaka i njihovi profesori ima da se bave njima, verovatno kao svojim prioritetom. Kakva nastava, kakve pripreme za upis u srednje škole? 

Po mom skromnom mišljenju, odgovor ne ležu u gojenju praseta pred test, već u ozbiljnom radu na promeni sistema obrazovanja koji bi našim naslednicima omogućio da dobro i kvalitetno uče, da budu spremni i raspoloženi da uče, ne samo u školi i ne samo dok se školuju, da ne bubaju već saznaju, da budu spremni da ono što uče povežu sa stvarnošću i upotrebe u životu, da imaju priliku da uče zajedno sa celim svetom, da ih u život uvode kvalitetni, pripremljeni i motivisani učitelji, itd. itd. Takva reforma počela je pre nekoliko godina, ali je ubrzo obustavljena pod naletom promena vlasti. 

Nažalost, Ministar nema sluha ili vremena za to. To što nema sluha je za očekivanje: on je barem treći u nizu Ministara prosvete (ili kako već) koji su tu zato što je njihovoj stranci pripalo to mesto. Nije on kriv što druge stranke biraju bolja ministarstva, a onda i u njegovoj stranci ima nekih koji biraju pre njega. To što nema vremena takođe je za opravdanje: ko će da se upušta u posao koji će dati rezultate tek nakon desetak ili više godina. Ministar mora da uradi nešto što će mu pomoći da opravda rad pred naredne izbore i donese još glasova svojoj stranci, pa je stoga bolje uložiti pare u puškice pa zajedno sa đacima i učenicima povećati rejting nego osmisliti korenite i dugotrajne promene. 

Kako će se sve ovo odraziti na đake, kakav ćemo ljudski kapital imati u budućnosti - to baš i nije važno. Bolja vremena sačekaće neke druge generacije učenika.

Atačmenti



Komentari (135)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

teodorakaze teodorakaze 13:18 27.02.2009

Re: sunk cost

pa u nashem shkolstvu je sushtina uchenja jezika usmerana bash na "reshavanju problema", prevedesh, preprichash, reshish zadatke, gramatichka teorija,..i posle vishe godina uchenja, skroz si nesposoban da praktichno koristish taj jezik-shto je valjda i svrha uchenja istog, slobo u najosnovnijoj komunikaciji, a kamoli u upotrebnoj varijanti sa odgovarajucin frazama i idiomima

Upravo tako


Ne znam zashto to niko ne promeni, kada vec godinama svuda u svetu postoje odlichne koncepcije uchenja jezika-kao ne maternjeg,..tu kao i u svim ostalim univerzalnim predmetima-postoje mnogo bolji programi i metodologije uchenja, tako da samo iste treba primeniti, neophodno prilagoditi- bez izmishljanja tople vode, samo shto to odgovorne ne zanima.

To jeste promenjeno, ali je pojedinim nastavnicima lakse da se ne bave svojim poslom (tj. da ispredaju i traze reprodukciju), a i programe za strane jezike jezike je pravio neko ko ocigledno ne ume da podeli broj nastavnih jedinica sa godisnjim brojem casova
angie01 angie01 13:21 27.02.2009

Re: sunk cost

To jeste promenjeno


gde & kako je promenjeno?
Brooklyn Brooklyn 13:24 27.02.2009

Re: sunk cost

A ono sto ja govorim nije filozofiranje, vec stav zasnovan na praksi

ovde se govori o placanju za znanje. u novcu. kada budes dala pare angie zato sto ima dzakove opsteg obrazovanja i lepo govori engleski, onda ces stati iza svojih reci, pa mozemo da pricamo o principima. dotle, filozofiras, i to vrlo licimerno.
angie01 angie01 13:38 27.02.2009

Re: sunk cost

dala pare angie zato sto ima dzakove opsteg obrazovanja i lepo govori engleski,


shta god ovo bilo-moze ti dzakovi,..s parama, mislim!
Doctor Wu Doctor Wu 13:39 27.02.2009

Re: sunk cost

U svakom slucaju, mislim da je nas osnovni problem (indolentnost birokratije) resiv dugorocno samo kroz nepisane zakone, dakle neka vrsta promene mentaliteta, jer, ako se ne varam, najuspesniji na tom PISA testu, nisu oni tehnokratski ili zakonski najsofisticiraniji (recimo USA ili UK), vec oni sa najrigidnijim kucnim vaspitanjem: Azijati.

Koliko sam pratio, cini mi se da su najbolje prosli Skandinavci, konkretnije Finci, i Holandjani. Japan je negde pri sredini (15. ili tako negde).

UK nije ni tehnokratski ni zakonski sofisticirana: kod njih se stalno vrše neke reforme, čuda ali kvalitet škola se definitivno pogoršava i to rapidno. Plaćanje je upfront, a "dobre" (isključivo privatne) škole uglavnom služe za uspostavljanje novih i jačanje postojećih networka bogatih roditelja (koji se kasnije prenose na decu.

Ono na čemu se u engleskim školama jako insistira (i što ja mislim da je dobro) su drama classes gde sva deca uče glumu, kako da što bolje i veštije fingiraju osećanja, dramu, patos, šmiraju, blefiraju. Ja mislim da je to jako dobro i da je to jedan od jako bitnih elemenata engleskog uspeha u svetu. Po meni, Englezi su majstori prezentacije. To, naravno, zahteva permanentan rad i ne može se testirati SAT-ovima.
teodorakaze teodorakaze 13:47 27.02.2009

Re: sunk cost

gde & kako je promenjeno?


Metodologija i metodika rada koju svi nastavnici uce na fakultetu i kada polazu drzavni ispit je vrlo moderna. Programi stranih jezika su na papiru izmenjeni (i menjace se jos narednih sedam godina), ali su lose organizovani (bar po mom misljenju), tj. pazilo se na formu koja ce se pribliziti novim nastojanjima u metodici, ali ne i na sustinu
teodorakaze teodorakaze 13:57 27.02.2009

Re: sunk cost

ovde se govori o placanju za znanje. u novcu. kada budes dala pare angie zato sto ima dzakove opsteg obrazovanja i lepo govori engleski, onda ces stati iza svojih reci, pa mozemo da pricamo o principima. dotle, filozofiras, i to vrlo licimerno.


Ne znam gde se "ovde" govori o placanju za znanje. Poenta citave ove moje razmene sa tobom pociva na cinjenici da (iako naravno specijalizovana znanja, efikasno primenjena treba platiti) ja ne mislim da je svrha obrazovanja samo specijalizovano znanje, niti da je cilj obrazovanja novac. Tu se i razilazimo, jer ja dakle ne mislim da novac tu igra ulogu, te ja ne bih placala za opste obrazovanje, vec smatram da ga treba posedovati bez materijalne naknade.

Sto se tice licemerja, rec ocigledno koristis u pogresnom znacenju. A i zaista ne vidim zasto bi ti diskutovao o bilo cemu na ovom blogu, ako ti to nije posao i ako za to nisi placen, jer to je vec upotreba opsteg znanja na apsolutno neprofitabilan nacin. Toliko o licemerju.
teodorakaze teodorakaze 14:00 27.02.2009

Re: sunk cost

shta god ovo bilo-moze ti dzakovi,..s parama, mislim!

ne moze! opste obrazovanje se ne placa!
angie01 angie01 14:06 27.02.2009

shta bi bila

Poenta


reforme,

upotrbljivo, praktichno znanje, koje moze da se valorizuje na trzishtu rada!

Opshta znanja & kultura bi svakako trebalo da su zeljene kategorije, jer su one naprosto neohodni deo svega ostalog,(razumevanja, komunikacije, tolerancije,.....), narochito u sredinama, gde su potpuno izgubljene u skali vrednosti.

o znachaju znanja jezika u danashnjem poslovanju, je bespotrebno i govoriti,..opet uoptrebnog, a ne teoretskog, naravno.
Brooklyn Brooklyn 14:07 27.02.2009

Re: sunk cost

Ne znam gde se "ovde" govori o placanju za znanje

u ovom threadu, na kojem si. thread je poceo dr. wu da treba platiti uciteljima deo buducih prihoda njihovih ucenika.

Sto se tice licemerja, rec ocigledno koristis u pogresnom znacenju. A i zaista ne vidim zasto bi ti diskutovao o bilo cemu na ovom blogu, ako ti to nije posao i ako za to nisi placen, jer to je vec upotreba opsteg znanja na apsolutno neprofitabilan nacin. Toliko o licemerju. 

tebi nista nije jasno, ali ajde jos jednom. ja ne ocekujem da mi neko plati za to sto diskutujem na ovom blogu. ti se zalazes da se "opsta kultura" nagradjuje, ali ne tvojim, nego tudjim parama. zato si licemer.
teodorakaze teodorakaze 14:14 27.02.2009

Re: shta bi bila

reforme,

upotrbljivo, praktichno znanje, koje moze da se valorizuje na trzishtu rada!

Opshta znanja & kultura bi svakako trebalo da su zeljene kategorije, jer su one naprosto neohodni deo svega ostalog,(razumevanja, komunikacije, tolerancije,.....), narochito u sredinama, gde su potpuno izgubljene u skali vrednosti.

o znachaju znanja jezika u danashnjem poslovanju, je bespotrebno i govoriti,..opet uoptrebnog, a ne teoretskog, naravno.

Slazemo se
teodorakaze teodorakaze 14:23 27.02.2009

Re: sunk cost

tebi nista nije jasno, ali ajde jos jednom. ja ne ocekujem da mi neko plati za to sto diskutujem na ovom blogu. ti se zalazes da se "opsta kultura" nagradjuje, ali ne tvojim, nego tudjim parama. zato si licemer.


Ocigledno smo se pogresno razumeli - ja ne trazim da se opsta kultura nagradjuje, vec smatram da je ona neophodna i bez naknade.
Placati nastavnicima deo buducih prihoda njihovih ucenika je ne samo nemoguce za izvesti, vec i besmisleno, i time se upravo vracam na svoj pocetni stav da svrha obrazovanja nije novac.

Tesko ce mi sta u diskusiji biti jasno, ako se sagovornik trudi da samo dokaze tezu koju nema.

Mislim da olako koristis rec "licemer", jer pre svega ne mozes znati da li ja to jesam ili ne. Osim toga, obicno se za karakternim upadicama tog tipa poseze kada ne postoje argumenti. To je potpuno isto kao kada bih ti ja rekla da si glup. Uostalom, ja ne vidim zasto bi ti bio tako ljut na mene, zato sto ne mislim da je sve u novcu. Pre bih to trebalo da budem ja, koja se zapravo bavim poslom obrazovanja, ocigledno ne zarad finansijskog zadovoljstva.
Brooklyn Brooklyn 14:33 27.02.2009

Re: sunk cost

pa onda si uletela u skroz pogresnu diskusiju, posto se u ovoj govori o nagradjivanju novcem (koji neko mora da zaradi) za obrazovanje, i o tome koje je to znanje treba nagradjivati, opet novcem.
teodorakaze teodorakaze 14:40 27.02.2009

Re: sunk cost

pa onda si uletela u skroz pogresnu diskusiju, posto se u ovoj govori o nagradjivanju novcem (koji neko mora da zaradi) za obrazovanje, i o tome koje je to znanje treba nagradjivati, opet novcem.


Mozda je doslo do nesporazuma. Ja i dalje ne mislim da je novac narocit podstrekac u obrazovanju u bilo kom smislu. A u ovom duzem komentaru na kraju sam vec rekla sta mislim da bi trebalo da je cilj reforme.

Nadam se da smo se sad razjasnili.
angie01 angie01 15:14 27.02.2009

Re: sunk cost

ne moze! opste obrazovanje se ne placa!



pa imam ja neku kolichinu i praktichnog znanja- i u papiru & iskustvu:)))
angie01 angie01 15:17 27.02.2009

Re: sunk cost

Metodologija i metodika rada koju svi nastavnici uce na fakultetu i kada polazu drzavni ispit je vrlo moderna. Programi stranih jezika su na papiru izmenjeni (i menjace se jos narednih sedam godina), ali su lose organizovani (bar po mom misljenju), tj. pazilo se na formu koja ce se pribliziti novim nastojanjima u metodici, ali ne i na sustinu


ja prevashodno govorim o shkolama, pa kad neko jezik uchi kroz celu osnovnu i srednju, a praktichno ga ne zna, onda valjda neshto nije u redu,...za fakultet isto mislim da nije bash napravljen neki pomak, upravo imam neku kolichinu primera dece, koji se zale upravo na ovo o chemu govorimo.
teodorakaze teodorakaze 15:26 27.02.2009

Re: sunk cost

ja prevashodno govorim o shkolama, pa kad neko jezik uchi kroz celu osnovnu i srednju, a praktichno ga ne zna, onda valjda neshto nije u redu,...za fakultet isto mislim da nije bash napravljen neki pomak, upravo imam neku kolichinu primera dece, koji se zale upravo na ovo o chemu govorimo.

O osnovnim i srednjim skolama govorim i ja, i upravo zato sam dole ispod rekla sta ja mislim da nije u redu, u onom nadugackom komentaru. Ukratko, programi su perobimni, a pojedini nastavnici se radije prepustaju laksim metodama umesto da koriste ono sto im vec iz metodike poznato (dakle, imaju znanja, ali ih mrzi da se bakcu). Kombinacija ta dva daje rezultat koji si pomenula.
angie01 angie01 15:32 27.02.2009

Re: sunk cost

ali ih mrzi da se bakcu).


koliko ja znam, programi, knjige & radne sveske po njima napisane-uredno odobrene od minisarstva,, nisu reformu videli duze vreme i to neshto nema veze sa voljom nastavnika-on mora da ispredaje i ispita kako je predvidjeno.

nachi i dalje, chitanje, prevod, preprichavanje i popunjavanje zadataka sa pitanjima iz gramatike, shto smo vec reciklirali, koliko je efikasno.


teodorakaze teodorakaze 15:50 27.02.2009

Re: sunk cost

koliko ja znam, programi, knjige & radne sveske po njima napisane-uredno odobrene od minisarstva,, nisu reformu videli duze vreme i to neshto nema veze sa voljom nastavnika-on mora da ispredaje i ispita kako je predvidjeno.

nachi i dalje, chitanje, prevod, preprichavanje i popunjavanje zadataka sa pitanjima iz gramatike, shto smo vec reciklirali, koliko je efikasno.


Ne. Sve to je promenjeno jos od Gase Knezevica. Sto se konkretno udzbenika tice, biraju ih nastavnici, sa spiska koji je odobrilo Ministarstvo, i uglavnom su u nasim skolama zastupljeni Oxford i MacMillan. Programi su novi, i bice novi svake godine dok ovogodisnji petaci ne dodju do cetvrte godine srednje skole. Dakle prvi novi programi za strane jezike uradjeni su pre pet godina.

Ni Ministarstvo ne preporucuje zastarele metode, vec nove.
angie01 angie01 15:56 27.02.2009

Re: sunk cost

Ne.


e izvini josh jednom. al gde to??? u kojoj shkoli???

ja videla nove udzbenike, i nishta od toga shto govorish?


a to o ministarstvu,...pa programski savet se nije ni jednom sastao, a ne neshto drugo.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:03 27.02.2009

Re: sunk cost

koliko ja znam, programi, knjige & radne sveske po njima napisane-uredno odobrene od minisarstva,, nisu reformu videli duze vreme i to neshto nema veze sa voljom nastavnika-on mora da ispredaje i ispita kako je predvidjeno.

pa, andjo, što se jezika tiče, koriste se longman & oxford (uglavnom).
nijedna (podvukoh) knjiga ne nalaže da se prevodi na času. (upravo je suprotno)
sve imaju teacher's book, gde ti se ponovo žvaće nešto što si već učio na fakultetu, uz praktičnu primenu kroz lekcije koje knjiga obradjuje.

ono što jeste 'problem' je, da ukoliko ne koristiš prevod, moraš osmisliti načine za učenje novih reči, što zahteva dodatni angažman, bez obzira što svega toga već ima u knjigama.
ukoliko ne prevodiš, to onda znači i da ne koristiš maternji jezik u učionici, ili ga makar svodiš na neophodni minimum.
ako nastavim, pretim da udavim, zato
stajem odmaK.
teodorakaze teodorakaze 16:07 27.02.2009

Re: sunk cost

e izvini josh jednom. al gde to??? u kojoj shkoli???

ja videla nove udzbenike, i nishta od toga shto govorish?


Ne znam sta "gde to"? Ako mislis na programe - u svim skolama u Srbiji vec pet godina, ako mislis na metodiku - po preporuci Ministarstva vec pet godina, a po licnom afinitetu , od kad pocnes da radis u skoli. Ako mislis na praksu - te zastarele metode o kojima govoris na papiru nisu prisutne odavno, u praksi je dakle problem u: preobimnim programima, premalo casova, prevelikim grupama, suvise heterogenim grupama, volji nastavnika.

Odgovor na tvoje pitanje je dakle - u svim skolama u Srbiji.
angie01 angie01 16:13 27.02.2009

Re: sunk cost

koriste se longman & oxford


ja lepo pitam-gde? poshto sam videla knjige koje to nisu, a ti kazesh-uglavnom, ako je tako, to bi valjda znachilo u vecini sluchajeva, pa mi barem neki kazite, ako moze.

a onaj drugi deo- po najsvrsishodnijoj metodi, ti i ne koristish maternji jezik i to nije korishcenje dodatng aganzmana, samo je drugachija tehnologija-oxfor izdaje i takve rechnike. Tako se lakshe i efikasnije gurnesh u aktivno korishcenje jezika, jer si primoran da sve objasnish na istom, prvo nespretno, a posle sve technije-shto je i cilj.
angie01 angie01 16:16 27.02.2009

Re: sunk cost

u svim skolama u Srbiji.


u svim shkolama u srbiji se koriste udzbenici Oxforda ili sl i njihova metodologija uchenja jezika?

je l sam dobro shvatila tvoj odgovo

EDIT:


koliko kapiram, ispravna informacija bi bila- u Srbiji se uchi vecinom po starim programima, (jezik), izdavachi, zvod, eduka, klet, ali specijalnom odlukom je data mogucnost da se koriste i originalni udzbenici longmana/oxforda, shto mora da se prijavi, ako se nastavnik odluchi na tu varijantu.
teodorakaze teodorakaze 16:24 27.02.2009

Re: sunk cost

u svim shkolama u srbiji se koriste udzbenici Oxforda ili sl i njihova metodologija uchenja jezika?

je l sam dobro shvatila tvoj odgovor?


Udzbenici uglavnom da, metodika, kao sto vec pomenuh, zavisi od nastavnika.
angie01 angie01 16:29 27.02.2009

Re: sunk cost

Udzbenici uglavnom da, metodika, kao sto vec pomenuh, zavisi od nastavnika.



eno popravila sam prethodni odgovor, shto bi znachilo-u glavnom ne, samo je data mogucnost, da se po starim programima, koriste originalni udzbenici pomenutih izdavacha, sa obaveznim prijavljivanjem na takvu odluku.
teodorakaze teodorakaze 16:35 27.02.2009

Re: sunk cost

koliko kapiram, ispravna informacija bi bila- u Srbiji se uchi vecinom po starim programima, (jezik), izdavachi, zvod, eduka, klet, ali specijalnom odlukom je data mogucnost da se koriste i originalni udzbenici longmana/oxforda, shto mora da se prijavi, ako se nastavnik odluchi na tu varijantu.

Nisi dobro shvatila. U vecini skola se koriste strani udzbenici, po novim programima (koji su obavezni i propisuje ih Ministarstvo).

Evo linka, pa ce ti biti mozda jasnije: http://www.mps.sr.gov.yu/code/navigate.php?Id=512
angie01 angie01 16:44 27.02.2009

Re: sunk cost

Nisi dobro shvatila


kako nisam-pa moja info je iz ministarstva?!

U vecini se koriste domaci udzbenici, a nema nikakvih novih programa za uchanja jezika i naravno da ih propisuje i odobrava minisarstvo.
teodorakaze teodorakaze 16:59 27.02.2009

Re: sunk cost

kako nisam-pa moja info je iz ministarstva?!

U vecini se koriste domaci udzbenici, a nema nikakvih novih programa za uchanja jezika i naravno da ih propisuje i odobrava minisarstvo.


Ne znam iz kog ministarstva si dobila informacije, ali su obe pogresne.

Da bi skratili ovu besmislenu diskusiju - vec si dobila odgovore od dva profesora stranog jezika zaposlena u skolama u Srbiji, sa kolegama koji takodje rade u skolama u Srbiji, i sa kontaktima sa mnogim skolama u Srbiji, te je ta informacija validna, a i link je sa zvanicnog sajta Ministarstva.

Svrha pitanja je da se dobije odgovor. Odgovor si dobila. Sigurna sam da ako te zanima mozes produbiti znanja na sajtu Ministarstva i predstavnika stranih izdavaca u Srbiji.

Pozdrav
NNN NNN 18:02 27.02.2009

Re: sunk cost

kada budes dala pare .... zato sto ima dzakove opsteg obrazovanja i lepo govori engleski,

Meni daju...


BFN
angie01 angie01 18:38 27.02.2009

Re: sunk cost

Da bi skratili ovu besmislenu diskusiju


pa sad izvini, ako je tako delovalo,..ja nisam bash neozbiljna, a ovo mi je struka,..pa sam info dobila iz nasheg ministarstva, nastavnici jezika mogu da biraju po kojim od odobrenih udzbenika ce predavatai-a isti se vide na sajtu, sa linka koji si mi dala, znachi odobreni udzbenici za upotrebu, chak na tom sajtu i pishe da je dopunjena lista onim stranim-kako sam i ja informisana,...koliko nastavnika koji udzbenik koristi-moze se videti po broju prodatih udzbenika i taj broj je dramatichno na strani domacih izdavacha,...kako god, moj komentar je bio u smislu da je to lako promenljivo na vec provereno bolje-samo da od nadleznih postoji volja, nishta drugo.


teodorakaze teodorakaze 11:00 27.02.2009

srpsko obrazovanje

Nakon procitanog teksta i komentara, odlucih i ja da napisem nesto. Problem obrazovanja u Srbiji nije bas tako jednostavan kako na prvi pogled izgleda, i ljudi ga vrlo cesto posmatraju sa vrlo teoretskog nivoa, umesto prakticnog. A jos kad se tome doda da je svaki Srbin ekspert na svim poljima - kud ces lepse.

Elem, problemi u nasem obrazovanju su mnogostruki. Nazalost, njihovom resavanju se nikada ne pristupa temeljno, vec pausalno i po potrebi za promocijom necega ili nekoga.

Ministri prosvete, kao i vecina njihovih saradnika, otkad ih ja pamtim, su uvek bili ljudi koji nimalo znanja nemaju o obrazovanju pre fakulteta (osim licnog iskustva, sto ih ne cini kompetentnim). Da ne dodajem da su uvek birani po principu "dal' imamo nekog goreg od onog prethodnog". Vidim da neki posetioci ovde smatraju da je reforma Gase Knezevica bila pozitivna, te da je sasecena u korenu. Ni jedno ni drugo nije istina - ona se posle njegovog odlaska nastavila, a na zalost, od samog pocetka je bila postavljena po principu "kako mali Perica zamislja reformu obrazovanja". Drugim recima, dobili su novac iz inostranstva koji je bio uslovljen rokovima i sklepali su reformu na osnovu necega sto je neko tamo cuo da oni stranci rade. Naravno, po vrlo nekriticnom principu da je sve sto je strano automatski i bolje. Osnovna ideja nije bila losa, ali ljudi koji su je sprovodili potpuno neadekvatni, te stoga i egzekucija losa. Tako smo dobili formalnu reformu koja prakticno nije donela nista osim konfuzije. Nakon Gase, nanovo sve gore od goreg - ministarka koja se bavi Darvinom, jer smatra da joj je sveta duznost da samo negira svog prethodnika, ministar koga ne zanima sektor u kome se nalazi, zatim ministar koji menja obrazovanje za Kosovo.

Jednom recju, sve dosadasnje postavke bile su katastrofalne i zanimala ih je jedino promocija (a neke ni to), a ne sustina.

Obrazovanje nije isto sto i znanje. Ono sto nas sistem pruza je obrazovanje, ali gubi iz vida pojedinacna znanja. Ja mislim da je neophodno i jedno i drugo. Obrazovanje vam daje okvir u kome cete dalje razvijati i koristiti svoja pojedinacna znanja - reference, okvir, smernice. Pojedinacna znanja vam omogucavaju primenu. Na primer - ako ucite strani jezik obrazovanje vam pruza sistematske predstave o jeziku koji ucite, a pojedinacna znanja upotrebu tog jezika u svrhu komunikacije. Po mom misljenju, nas sistem daje solidno obrazovanje, ali posustaje kod pojedinacnih znanja. Razlozi za to su, opet mnogostruki - nevoljnost nastavnika da se bave svojim poslom (jer je predavanje - reprodukcija najlaksi metod), obimnost gradiva koje programi zahtevaju, te stoga nemogucnost nastavnika da ih obradi na pravi nacin, nesposobnost nadleznih da se programi sazmu na razuman nacin, a ne po principu "seci gde stignes, samo da stane na jednu kucanu stranu", odbijanje mnogih cinilaca (roditelja, dece, pa cak i nastavnika) da shvate da je ocena, kao sto joj ime kaze, procena nivo znanja pojedinca u datom trenutku, a ne nagrada ili kazna, te da stoga nije ona cilj, vec znanje koje do nje dovodi.

Samim tim se apsolutno ne slazem da su ranije generacije znale vise, jer se sistem nije mnogo promenio, a deca su deca na isti nacin na koji je bio svako od nas, bez obzira u kom periodu zivimo. Jedina promena koju ja uocavam je stav roditelja prema skoli, ali opet, ne u svim slucajevima. Pre svega, ne moze se ocekivati da deca aktivno vole da uce - to apsolutno nikada nije vazilo. Vama moze biti prijatno na casu, ali ljubav prema ucenju svih predmeta, posebno kada morate, pa cak i onih koji vas zanimaju, je samo po sebi nasilje (samo zamislite da sad morate da sednete da ucite za ispit koji je za nedelju dana). Ali, neophodno nasilje. To moraju prihvatiti svi ucesnici u obrazovanju.

Mislim stoga da pre svega treba dobro analizirati sve druge programe koji funkcionisu u drugim zemljama, analizirati postojeci, urediti programe tako da daju i obrazovanje i znanje, obuciti i stimulisati nastavnike da koriste adekvatne metode rada, edukovati roditelje i ucenike na temu "cemu sluzi skola i sta cu ja/moje dete ovde", jer se to ocigledno gubi iz vida, pa onda, sa najboljim namerama, a ne pro forma, sve to primeniti.

Ovo je opet veoma skraceno vidjenje svega, i izvinjavam se domacinu na duzini (mogla sam lepo i blog da napisem), ali cesto se srecem sa pausalnim i sustinski nezainteresovanim ocenama naseg obrazovanja.

Sto se testa tice, tu se upravo vidi sve ovo sto sam navela. Upoznavanje dece sa testom (t.j.njegovom formom), ako je to ono sto gospodin Obradovic planira, je sasvim u redu, jer forma jeste nasoj deci prilicno nepoznata (znacete ako ste ikada u zivotu radili kontrolni), ali je to resenje koje se uopste ne bavi sustinom.
Milutin Milošević Milutin Milošević 14:57 27.02.2009

Re: srpsko obrazovanje

Hvala za iscrpan komentar (i hvala svima za nastavak razgovora - iznenadih se brojem komentara u poslednje vreme)
NNN NNN 17:19 27.02.2009

Re: srpsko obrazovanje

Teodora, potpisujem sve!
teodorakaze teodorakaze 17:36 27.02.2009

Re: srpsko obrazovanje

Teodora, potpisujem sve!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana