Klara Cetkin je bila zagovarac i pozivala sve zene sveta na :
1. "Slobodnu ljubav- So znaci da svaka devojka ili udata zena ima pravo na svoju slobodnu ljubav , to jest da ako u drugog muskarca osim onog zakonskog svog vidi cesticu neke vrste ljubavi ona mu se slobodno moze posvetiti, osetiti njegovu ljubav, dati mu svoju, a da u isto vreme zadrzi vec postojeci brak. Ista stvar vazi i za devojku, ona nemora cuvati svoju nevinost za svog prvog muza i coveka zivota, nevinost je vlastita imovina devojke i zene pa se moze dati svakome za koga se oseti potreba, mlada devojka posvecuje ljubav svom supruzniku ali to ne znaci da mu mora dati i nevinost."
2. "Pravo na razvod braka" - Brak kod doticne Klare ne predstavlja nikakvu svetost, brak je proba za pronalazenje srece, pa ako ta proba ne uspe onda bez ikakvog pokusaja ili truda za bolji zivot trebe se razvesti. Pa da praksom razvod braka postane svakodnevica i sasvim normalna stvar."
3. "Abortus je prava stvar"-Pobacaj kod Klare predstavlja popravljanje nacinjene greske tokom braka ili tokom vanbracnog odnosa. Bez obzira u kom periodu je taj abortus ucunjen, bez obzira na pravo deteta na normalan razvoj i zivot u majcinoj utrubi, bez obzira na sve."
4."Zene treba da slave 8.Mart" Zenama Sveta, pripada jedna rumena, zarka ruza.
Jos bih nesto skroz kratko prepisala iz njene biografije...
"Klara Cetkin je rođena 5. jula 1857. kao Klara Ajzner u selu Viderau. Zahvaljujući vezama njene majke, bila je jedna od prvih žena u Nemačkoj kojoj je bilo dozvoljeno da se vaspitava za učiteljicu. U Lajpcigu, gde se školovala, upoznala se sa krugom ruskih studenata, i tu je srela i ljubav svog života, socijalistu Osipa Cetkina. Da bi se izdržavala, Klara je radila kao kućna učiteljica, međutim zbog svog beskompromisnog stava veoma brzo je dolazila u sukobe i davala otkaze. Osip Cetkin je uhapšen nakon policijske racije na jednom tajnom Kongresu socijaldemokrata i proteran iz zemlje. Otišao je u Francusku. Klara se 1883. godine preselila u Pariz kako bi opet bila sa njim. Uzela je njegovo prezime, ali se nikada nije udala za njega da ne bi izgubila nemačko državljanstvo. U Parizu je na svet došlo i njihovo dvoje dece - Maksim i Kostja. Porodica je živela na rubu egzistencije, a preživeli su samo zahvaljujući solidarnosti ruskih prijatelja. U godinama njenog boravka u Parizu Klara se izučila za posao novinarke i prevodioca. Na Drugoj internacionali održanoj u Parizu 1889. godine, u čijoj je organizaciji pomagala i Klara, čitala je referat o pravima žena koji je doprineo tome da se žene još više angažuju u socijaldemokratskom pokretu. U knjizi Pitanje prava žena i radnica današnjice, koja se pojavila iste godine, postavila je osnove za socijalističku teoriju emancipacije žene, zastupajući tezu da su socijalizam i feminizam veoma usko vezani. Kada se Osip teško razboleo, bilo je to za Klaru najteže doba. Pored brige za decu i egzistencijalno održanje porodice, Klara je negovala svog gotovo nepokretnog supruga, koji je umro 1889. godine.
Udala se 1900. godine za 18 godina mlađeg pesnika i slikara Fridriha Cundela i živela je zajedno sa njim i svoja dva sina u Štutgartu. Od 1920. do 1933. godine bila je poslanica Komunističke partije Nemačke. U jesen 1920. Klara Cetkin je otišla u Kremlj. Prvi put Lenjin je odvojio dovoljno vremena da sa njom popriča o ženskom pitanju jer, kako je Klara Cetkin zapisala o ovom razgovoru, to je tema o kojoj „pravi" komunisti ne diskutuju jer smatraju da se socijalna ravnopravnost žena podrazumeva. Ova tema uključivala je i pitanja o ravnopravnosti žena u seksu (pravo na izbor partnera, pravo na slobodnu ljubav i brak). Lenjin je otvoreno priznao da je neprijatno iznenađen velikim interesovanjem među ženama i mladima, naročito u vezi s pomenutim razgovorima...
Kada su Adolf Hitler i njegova Nacional-socijalistička nemačka radnička partija preuzeli vlast, Komunistička partija Nemačke je izbačena iz Rajhstaga, Klara Cetkin poslednji put odlazi u egzil, ovoga puta u Sovjetski Savez. Od 1924. njeno stalno mesto boravka bila je Moskva. Tamo je vodila sekretarijat žena Treće internacionale. Rusi su je obožavali, u radničkom pokretu je bila već tada legenda i jedna od retkih koja je imala smelosti da kritikuje Staljina. Nju nije smeo da likvidira. Ipak, kao protivnica Staljina, trpela je političku izolaciju.
Čak i u poodmaklim godinama, skrhana od bolesti, ostala je aktivna u politici. Umrla je 20. juna 1933, u 76. godini života. Sahranjena je kod zidina Kremlja u Moskvi."
OSMI MART
8 marta 1857-e godine u New Yorku su u strajk stupile radnice fabrike tekstila, zahtevajuci bolje uslove rada za zene. Na isti dan, na istom mestu samo 51-godinu kasnije, ponovo je doslo do strajka zena. Radnice su bile zatvorene u fabrici, iz koje nisu mogle izaci, a potom je izbio pozar.
Pozar u kome su izgorele 129 zena. U secanje na ovaj dogadjaj , godinu dana kasnije u New Yorku je po prvi put obelezen 8.mart, Dan zena.
1910-te u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji zena dogovoreno je da se jedan dan u martu proglasi Danom borbe zena za njihova prava. Tako je za prvi medjunarodni Dan zena prvo proglasen 19-ti a ne 8-i mart. Naime, tada su zene Nemacke, Danske, Austrije, Svajcarske i Amerike zatrazile pravo glasa.
U Nemackoj je tako, Klara Cetkin izvela milion ljudi na ulice. 1912-e su i zene u Francuskoj zatrazile da dobiju pravo glasa, u koje spada i pravo da budu izabrane, a potom i zene u Holandiji, Svedskoj i godinu dana kasnije, dakle 1913-e i u Rusiji.
1918-te je u Nemackoj po prvi put uvedeno pravo zena da glasaju ali i da budu izabrane. To je bio prvi veliki uspeh pokreta zena u ovoj zemlji. Prvi zenski poslanik u nemackoj Nacionalnoj Skupstini u Weimar-u bila je clanica socijaldemokratske partije Marie Juchacz:
"Moje dame i gospodo, zena je od sada punopravna gradjanka ove zemlje. Razmislite dobro sta to znaci. To znaci da je puno vise zena u starosnoj izbornoj dobi, nego muskaraca. Zena je sada, s obzirom da ima pravo glasa, u stanju da utice na politicki zivot u zemlji. Svakog prijatelja socijaldemokratije to bi trebalo prisliliti da se zalozi za pravo zena na glas."
Dve godine ranije, 8, marta u Petersburgu, zene,Ruskinje zaposlene u tekstilnoj industriji stupile su, po ugledu na Amerikanke u strajk. Ovaj strajk doveo je kasnije do izbijanja februarske revolucije u Rusiji. Na Drugoj medjunarodnoj konferenciji zena u Moskvi, 1921-e odluceno je da se 8 mart, u celom svetu proglasi Medjunarodnim Danom zena. Ovaj dan podseca na njihovu dugogodisnju borbu, u kojoj su najveci uspesi bili uvodjenje 8-casovnog radnog vremena, ujednacavanje plata za muskarce i zene, ali i zastita majki, i uvodjenje porodiljskog odmora.
U vreme ekonomske krize izmedju dva svetska rata, povecao se broj abortusa u Nemackoj. Samo je 1931-e u ovoj zemlji od posledica ilegalno uradjenog abortusa umrlo 44.000 zena. Kada su Hitlerovi nacisti dosli na vlast zabranili su Dan zena i uveli Dan majki. Zena je od tada u Nemackoj bila svedena na suprugu i majku . Posle Drugog svetskog rata, Dan zena 8 mart ponovo je uveden u delu Njemacke pod sovjetskom okupacijom. Emancipacija zena u socijalistickim zemljama politicki je forsirana. Tek kasnih 60-tih godina zene u tada Zapadnoj Nemackoj, ponovo su otkrile 8. Mart, medjunarodni Dan zena.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
I gde smo mi danas drage moje i dragi moji ? Malo sam poranila sa Klarom i martom ,ali me je vise ova svetska kriza inspirisala za pisanje ovoga teksta , nego sam 8. mart i njegova simbolika ..Sta je se dogodilo sa tim osmocasovnim radnim vremenom ? A sa porodiljskim odsustvom ? ide li se napred po pitanju zenskih prava ili se vracamo u Klarinu epohu ?
U Islamskom svetu se ovaj praznik ne akceptira. Po islamskim vrednostima se istice da na svaki dan bi se trebalo gledati kao da je 8. mart i sve njegove vrednosti primenjivati svakodnevno .Slazem se ,samo da li je to tako ? Nezavisno od vere , nacije i boje koze mislim da zena jos uvek nije stekla potpunu ravnopravnost ,a i tamo gde na "papirima" stoji da jeste , ustvari samo tako izgleda , cak bih se drznula da "modernu zenu danas" nazovem "modernim robom danasnjice"
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Maksim Gorki
" Nauci se da sam radis .
Nikad ne savijaj glavu pred drugim .
Vodi miran zivot i gledaj pravo.
Slusaj sta ti drugi govore ,
a cini ono sto ti hoces ."