Govori BCMS da te ceo svet razume

Lektorka RSS / 10.03.2009. u 20:42

Kopiram vam svoj tekst koji je objavila današnja Borba, a preneo i Peščanikov sajt - ne zato što vas Borba nervira a Peščanik ne podnosite ;), nego zato što pretpostavljam da jezik naš svagdanji zanima i blogere koji ne prate ova dva medija.

___________________

Pre dve godine, kada smo na Slavističkom seminaru u Cirihu radili na novom nastavnom programu, jedan kolega me je iznebuha upitao: „Zar ti zaista pristaješ da govoriš jezik-skraćenicu?". Reč je o nemačkoj skraćenici BKS, koja je ekvivalent engleskog BCS, a na našem jeziku glasi BHS - bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Haški tribunal je skraćenicom BCS prvi stavio tačku na prepucavanja o imenu, tj. imenima ovih jezika, ali nije to uradio iz političkih razloga, kao što se ponekad čuje, nego iz pragmatičnih. U Tribunalu se vrlo brzo shvatilo da nema potrebe angažovati prevodioce za svaki jezik posebno, što je značilo smanjenje troškova, ali i dovelo do kovanja objedinjujuće skraćenice za jezike koji su nasledili srpskohrvatski, odnosno hrvatskosrpski jezik. Redosled slova ne predstavlja opadajuću snagu emocija prema pojedinim jezicima, što neznalice takođe umeju da tvrde, nego jednostavno sledi abecedni red. A čim bude objavljen i novi pravopis crnogorskog jezika, zvaničnog jezika Crne Gore, u skraćenicu će uskočiti i M (odnosno CG), i to tamo gde mu je mesto po abecednom redu.

Haški tribunal i moj kolega pogodili su dvojaku srž problema s kojima se i danas suočava i koje generiše jezička politika u četiri nekadašnje jugoslovenske republike. Naime, čim pređete granice kritičnog područja, vas više ne zanima da li se u Bosni, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori jedan ili 25 jezika, nego vas zanima kako sve te različite jezike da stavite pod jednu praktičnu kapu, a da pri tom poštujete lingviste i zvanične dokumente poput ustava u matičnim zemljama koji insistiraju na razlikama.

Ima nečeg ponižavajućeg u skraćenici koja u najboljem slučaju može biti oznaka, ali ne i ime jezika. Upravo na to je kolega hteo da mi skrene pažnju. Mi smo ipak jedan filološki seminar, rekao je, i ako svi ostali slovenski jezici koji se kod nas uče i izučavaju imaju svoja imena, onda ih u našem programu moraju imati i ovi južnoslovenski jezici. Na mnogim slavističkim katedrama širom sveta očito se razgovaralo o ovom problemu jer je malo seminara koji u nastavnom programu nude kurseve BCS ili BKS jezika. Skraćenice se koriste uglavnom tamo gde je tehnički zgodnije prištedeti nešto prostora. Istovremeno, nepristajanje na skraćenicu rezultiralo je veoma indikativnim šarenilom - malo je seminara u čijim programima ćete naići samo na bosanski, hrvatski ili srpski. Najčešće se u programima nudi kombinacija srpskog i hrvatskog, a koji jezik će stajati na prvom, a koji na drugom mestu u dvojcu razdvojenom kosom crtom ili crticom, ponovo je rezultat logičnosti: na prvo mesto po pravilu dolazi maternji jezik lektora.

Otkud uopšte ova potreba za mešanjem, ponovnim spajanjem nečega što je, po lingvistima, konačno i za sva vremena razdvojeno? Pa, i nije uopšte reč o mešanju ili o spajanju. Ono što se u matičnim zemljama ili ne vidi ili se prezentuje kao večiti konflikt splašnjava u inostranstvu (ne samo u Hagu) kao izduvani balon: 50 odsto i više studenata južne slavistike na bilo kojem univerzitetu na Zapadu čine „naša deca", deca nekadašnjih gastarbajtera, izbeglice i emigranti iz bivše Jugoslavije. Ta deca se sita napričaju i pre nego što dođu na časove jezika-skraćenice. A kada se oni pojave na časovima, onda ovoj drugoj deci koja skraćenicu uče kao strani jezik ništa više ne treba crtati, a pogotovo im je nemoguće prodati priču o nepremostivim razlikama pojedinih slova skraćenice.

Sklonost lingvista da se ponašaju kao čuvari nacionalnog jezičkog blaga razumljiva je, baš kao što se poštuje i naučna preciznost kojom se beleži svaka razlika ili sličnost bilo koja dva jezika. Ipak, kao što je odluka o usvajanju imena srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski bila politička, tako je i čin mrvljenja gorostasnog konstrukta na četiri standardna jezika tek razumljiva posledica političkih zbivanja. Samo zamislite to Sarajevo gde bi se danas govorio srpskohrvatski jezik! I što smo dalje od ratnog vihora devedesetih godina, to je na Zapadu zamornija i dosadnija svaka usijana rasprava o tome. Daleko je zanimljivije porediti ove bivše varijante jednog standarda i proveriti da li neko ko, na primer, uči srpski može danas da pročita hrvatske novine, hrvatski roman, ili da se snađe u Zagrebu.

Treba dodati da ovo zapadnjačko insistiranje na sličnostima nema veze s loše prikrivenim srpskim hegemonizmom pod plaštom nekakvog „jugoslovenskog i srpskohrvatskog nasleđa". Sve sličnosti i razlike vidljive su kako u praksi tako i na papiru, s tim što najkasnije kada pređete granicu svoje Bosne, Crne Gore, Hrvatske ili Srbije samo uz tešku muku možete ignorisati zdravorazumski zaključak da dokle god se držite standarnih jezika i ne govorite ili ne slušate dijalekt sličnosti odnose ubedljivu pobedu nad razlikama. Upravo zato je u inostranstvu moguće ove jezike gurnuti u jednu skraćenicu i jedan nastavni predmet.

Smešna strana naših jezičkih politika pokazuje se najjasnije kod prevoda. Činjenica da je skraćenica BCS rođena baš zbog prevođenja i baš u Hagu baca tragikomično svetlo na sve nas. Ima li nekoga da se ne seća Jergovićevog teksta o zagrebačkoj premijeri srpskog filma „Rane" 1999. godine? Podsetiću vas: „Vežite se, polećemo", kaže lik s filmskog platna, a ispod piše: „Vežite se, polijećemo". Baš tako. Onda se na platnu pojavi latinični natpis „Beograd, jesen 1991", a ispod njega nam latinični titl objašnjava: „Beograd, jesen 1991". U kinu ludilo. Smijeh, suze radosnice i oduševljeno pljeskanje po koljenima, a još nije prošla ni prva minuta filma. Nema zbora, ovo je valjda najluđe filmsko ostvarenje u povijesti filma, usporedivo možda tek s otvaranjima filmova iz američke nijeme komedije.

Samo pripazite, ako ste se upravo nasmejali ludim Hrvatima, grešite. U pisanim medijima na celom području famoznog BCS uvrežilo se prevođenje s jezika na jezik, pa tako i kod nas, recimo, hrvatski predsednik Mesić ne govori hrvatski nego srpski. Evo nasumično odabrane prošlogodišnje vesti na B92, u kojoj Mesić na čistom srpskom kaže: „Zna se ko je bio agresor i ko je počinio najveće zločine, a zna se da je Miloševićev režim imao ratni plan za uzimanje tuđih teritorija i proterivanje nesrpskog stanovništva s njega kako bi bio etnički čist".

Čekajući četvrto slovo skraćenice kao kofu vode koja će najzad ugasiti vatru rasprava o nazivima ovih „naših" jezika, posmatrajući to jezikoslovno zamešateljstvo sa izvesne distance, ceri nam se u lice BCMS kao logična posledica cepanja. Ona je pravi odraz realnosti: bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski nisu i jesu jedan jezik, sve zavisi od aršina kojima merimo. Kako u nauci, politici i prevodilaštvu, tako i u životu.

 



Komentari (71)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

antonacci antonacci 21:03 10.03.2009

BC-M-S

Sjajan tekst! Preporuka se podrazumeva.

Planirao sam da napisem blog o jezicima - doduse, o akadskom i aramejskom, ali svejedno - i sad si mi postavila visok nivo koji treba da dostignem. :)

Ona je pravi odraz realnosti: bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski nisu i jesu jedan jezik, sve zavisi od aršina kojima merimo. Kako u nauci, politici i prevodilaštvu, tako i u životu.


Odrastajuci na Balkanu, uvek se u meni tu i tamo skrivala sumnja da su jezici zapravo politicke izmisljotine. Svestan sam dobro da je to uproscavanje, ali se meni to uproscavanje svidja. Neka svako svoj jezik zove kako zeli. Vazno je da ih ja sve razumem.
antonacci antonacci 21:04 10.03.2009

Re: BC-M-S

Jos jedno pitanje:

Kako ce u zajednicko izucavanje jezika da se uklopi crnogorski? Pitam to jer su oni, koliko shvatam, uveli i dva nova slova, pa na osnovu toga pretpostavljam da su se potrudili da naprave i neke druge, malo bitnije, izmene.
Lektorka Lektorka 23:39 10.03.2009

Re: BC-M-S

antonacci
Jos jedno pitanje:

Kako ce u zajednicko izucavanje jezika da se uklopi crnogorski? Pitam to jer su oni, koliko shvatam, uveli i dva nova slova, pa na osnovu toga pretpostavljam da su se potrudili da naprave i neke druge, malo bitnije, izmene.

izučavanje će verovatno biti manji problem od podučavanja, pogotovo što podučavanje ipak treba da bude praćeno i nekim udžbenikom (udžbenikom xy-jezika za strance) :)
prvo ćemo videti kako će zaista izgledati novi pravopis i gramatika, a onda ćemo za minut-dva objasniti kakva su to dva čudna slova. pa ćemo pogledati da li još nešto bitno, u strukturnom pogledu, treba naglasiti. a onda ćemo čitati, čitati, čitati, pa slušati, gledati... i tako će se istopiti strah od navodno nepoznatog, odnosno potpuno drugačijeg jezika.
drug.clan drug.clan 21:24 10.03.2009

mislim da...

Ona je pravi odraz realnosti: bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski nisu i jesu jedan jezik, sve zavisi od aršina kojima merimo. Kako u nauci, politici i prevodilaštvu, tako i u životu.


ako je lingvistika prava nauka i ako se politika tu ne mesa onda ovo ne bi trebalo da se desava
Lektorka Lektorka 23:40 10.03.2009

Re: mislim da...

meša se, meša. svaki standardni jezik je rezultat jezičke politike. samo su rešenja nekad srećna a nekad ne.
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 04:43 11.03.2009

Re: mislim da...

svaki standardni jezik je rezultat jezičke politike


jeste, samo kako cemo odvajanje B od C od S od M opravdati pred razumom?
Lektorka Lektorka 12:50 11.03.2009

Re: mislim da...

jeste, samo kako cemo odvajanje B od C od S od M opravdati pred razumom?

na dva načina:
1) lingvistički - reći ćemo da u jezicima ima dovoljno pojava koje opravdavaju "odvajanje"; naći ćemo, istina, manje morfoloških i ostalih strukturnih razlika, ali ćemo se pozvati na leksiku. nije slučajno što su prvi lingvistički korak u deljenju jezika odradili oni čuveni razlikovni rečnici.
2) politički, a vrlo logično - nemamo više zajedničku državu, pa se ime jezika neće svesti na dva naroda (dve države), nego će svaki narod, svaka država imati svoj.

u svemu ovome bi bilo daleko manje problema, da nam se jezik nije ZVAO kako se zvao. da smo imali neki "južnoslovenski", ili što reče doktor ovde, "zapadnobalkanski" :), bilo bi možda drugačije. ali, pošto nije bilo kako se babi snilo...
dunjica dunjica 13:00 11.03.2009

Re: mislim da...

2) politički, a vrlo logično - nemamo više zajedničku državu, pa se ime jezika neće svesti na dva naroda (dve države), nego će svaki narod, svaka država imati svoj.


To je njihovo legitimno pravo, koje podržavam. A sad, hoće li se oni koji se služe tim sve različitijim jezicima dogovoriti da se razumiju i poštuju specifičnosti Drugoga, ne ovisi o imenu jezika, nego leži u srcima istih.
Lektorka Lektorka 13:45 11.03.2009

Re: mislim da...

nego leži u srcima istih

što samo dokazuje da političari i lingvisti nemaju srca! :)
bolje rečeno, nije im u srcu jezik - pardon, Jezik - nego nacija & država, odnosno lični profit
dunjica dunjica 17:53 11.03.2009

Re: mislim da...

Izazva me da te podsjetim da "Kroatisti ne govore kao lingvisti" ;-)
Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 07:52 12.03.2009

Re: mislim da...

jeste, samo kako cemo odvajanje B od C od S od M opravdati pred razumom?

na dva načina:
1) lingvistički - reći ćemo da u jezicima ima dovoljno pojava koje opravdavaju "odvajanje"; naći ćemo, istina, manje morfoloških i ostalih strukturnih razlika, ali ćemo se pozvati na leksiku. nije slučajno što su prvi lingvistički korak u deljenju jezika odradili oni čuveni razlikovni rečnici.
2) politički, a vrlo logično - nemamo više zajedničku državu, pa se ime jezika neće svesti na dva naroda (dve države), nego će svaki narod, svaka država imati svoj.

u svemu ovome bi bilo daleko manje problema, da nam se jezik nije ZVAO kako se zvao. da smo imali neki "južnoslovenski", ili što reče doktor ovde, "zapadnobalkanski" :), bilo bi možda drugačije. ali, pošto nije bilo kako se babi snilo...
*novo


O tome bas i pricam, radi se o cisto politickoj konstrukciji koja se protivu zdravom razumu. Ja upravo citam knjigu hrvatskog pisca i nemam ama bas nikakve poteskoce da je razumem, niti da uzivam u njoj. Ako postoje leksicke razlike one su zanemarljive u odnosu na slicnosti i pretpostavljam da bi bilo logicno da se vode kao lokalne varijante a ne kao odrednice za nov jezik.

Svejedno, jasno mi je da se u slucaju jezika uvek radi o nametnutim i relativno proizvoljnim standardima. Kako god, mislim da bi trebalo slusati zdrav razum a za dobar primer sluze nemacki, engleski, spanski... jezici koji se govore u vise drzava i medju razlicitim etnickim grupama pa nisu postali nesto drugo nego sto jesu.

Sto se tice naroda, to je izuzetno klimava teza jer su neki narodi na Balkanu rezultat istorijsko-politickih procesa drugacijih od etnicke ili jezicke razlicitosti. Bosnjaci su nacija zasnovana na religioznom kljucu (koja, u balkanskoj tragikomediji, zivi u sekularnoj drzavi). Znaci Bosnjaci nisu izgradili svoj identitet zahvaljuju jezickoj posebnosti niti kakvom asimilacijom drugih etnickih grupa. Crnogorci isto, izgradjujuci svoj identitet na prevashodno samostalnoj drzavi/administraciji i politickom neslaganju sa Beogradom a ne na drugacijem rodoslovu i jeziku. Tako nema smisla ni razloga da po defaultu nove drzave i nove nacije imaju nove jezike. Ako se sutra Vojvodina ili Sumadija otcepi od Srbije usled neslaganja sa Beogradom ili neceg drugog, 'oce li onda vojvodjansko-sumadijski dijalekat srpskohrvatskog jezika automatski biti upgradovan :) u zasebni jezik? Vojvodjanski? Sumadijski? Ili Vojvodjansko-Sumadijski?


Kao sto reko', treba se ponasati u skladu sa ZDRAVim RAZUMom a ne povladjivati politici trenutka.

Lektorka Lektorka 12:28 12.03.2009

Re: mislim da...

dunjice, hvala za link, preporučujem!

dragane, slažem se. ali - potpuno bez obzira na to po kom osnovu su nacije nastajale, a pogotovo na koji način je nastajao tj. razvijao se jezik (i kako je taj razvoj pratila standardizacija jezika), rezultat je takav da je u sintagmi "jezička politika" u našem slučaju prevagnula reč "politika". lično nimalo ne marim za imena jezika, ne lepi se na mene potreba za jednonacionalnim jezikom, uvek ću pozdraviti upravo zdravorazumske korake. samo, i na polju jezika postoji u određenim uslovima svojevrsno "pravo na samoopredeljenje i otcepljenje". to smo na svojoj koži, tj. svom jeziku osetili.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:10 10.03.2009

Lep tekst

Preporuka iz okruženja u kome se govori BFKLŠ (belgijsko - francusko - kvebečko - luksemburško - švajcarski) i ALN (austrijsko - lihtenštajnsko - nemački), mada je i dalje govorim samo AAEINZ (američko - australijsko - englesko - irsko - novozelandski).

Videla žaba da se konji potkivaju pa digla nogu
Lektorka Lektorka 23:42 10.03.2009

Re: Lep tekst

fala, gazda milutine, ti mi dođeš nešto kao komšija, je l'? :)
moj sin govori standardni nemački, švajcarski nemački, srpski - a otkad je bio u hrvatskoj voli da se hvali da zna i hrvatski. pa ti sad napravi skraćenicu
Milutin Milošević Milutin Milošević 01:04 11.03.2009

Re: Lep tekst

fala, gazda milutine, ti mi dođeš nešto kao komšija, je l'? :)

CH-1205

A ti?
Lektorka Lektorka 12:50 11.03.2009

Re: Lep tekst

8050 :)
Milutin Milošević Milutin Milošević 14:33 11.03.2009

Re: Lep tekst

8050 :)

S druge strane

Ako navraćaš, najavi se. Ima nas dosta ovde
Covek u belom Covek u belom 14:52 11.03.2009

Re: Lep tekst

Lektorka
fala, gazda milutine, ti mi dođeš nešto kao komšija, je l'? :)
moj sin govori standardni nemački, švajcarski nemački, srpski - a otkad je bio u hrvatskoj voli da se hvali da zna i hrvatski. pa ti sad napravi skraćenicu
Ako nista drugo BCMS dobro deluje u CV-u, bolje nego svajcarski nemacki, nemacki...
Dr M Dr M 23:19 10.03.2009

Skratimo skracenicu

Mozda ce, jednom, ovaj jezik stranci da prepoznaju kao Zapadnobalkanski,

skraceno WB.
antonacci antonacci 23:27 10.03.2009

Re: Skratimo skracenicu


Dr M
Mozda ce, jednom, ovaj jezik stranci da prepoznaju kao Zapadnobalkanski,

skraceno WB.


Ovo je bas dobar predlog. :)
Lektorka Lektorka 23:43 10.03.2009

Re: Skratimo skracenicu

ma lako ćemo sa strancima, dottore, nego kako ćemo s nama samima?
antonacci antonacci 23:51 10.03.2009

Re: Skratimo skracenicu

Lektorka
ma lako ćemo sa strancima, dottore, nego kako ćemo s nama samima?


To je vec ponajmanje lingvisticko pitanje. :)
Dr M Dr M 00:03 11.03.2009

Re: Skratimo skracenicu

ma lako ćemo sa strancima, dottore, nego kako ćemo s nama samima?


Kad svi uvidimo da nije vazno kako se maca zove, nego je vazno da lovi miseve, dotle ce misevi da vode kolo.

I da prave nesporazume...
benevolent benevolent 10:38 11.03.2009

Re: Skratimo skracenicu

skraceno WB.


Wild Balkans (Balkanians)
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 00:16 11.03.2009

jadhdwurcbmncabkjhansa

50 odsto i više studenata južne slavistike na bilo kojem univerzitetu na Zapadu čine „naša deca", deca nekadašnjih gastarbajtera, izbeglice i emigranti iz bivše Jugoslavije. Ta deca se sita napričaju i pre nego što dođu na časove jezika-skraćenice. A kada se oni pojave na časovima, onda ovoj drugoj deci koja skraćenicu uče kao strani jezik ništa više ne treba crtati, a pogotovo im je nemoguće prodati priču o nepremostivim razlikama pojedinih slova skraćenice.

volim ovakve tekstove...
inace, ja sam u CV napisao da mi je maternji jezik srpski ( hrvatski, bosanski, crnogorski) - naravno na engleskom. Mislio sam da zna svet da je to u sustini jedan jezik. Medjutim, vec dvoje Iraca koji su gledali moj CV primetili su da znam bas puno jezika, pored pomenutih tu su jos eng i poljski...NIsu imali pojma da srpski, hrvtaski, bosanski i maternji (cg - tako se sada zove) nisu jedno te isto...
btw
Lektorka Lektorka 00:55 11.03.2009

Re: jadhdwurcbmncabkjhansa

maternji (cg - tako se sada zove)

i zove se - i ne zove se, zavisi, ali to sigurno znaš. :)
a svet, ako nisu stručnjaci u pitanju, uglavnom zna ono što čuje naokolo. ja objašnjavam još jedino studentima, na sve ostalo samo odmahujem rukom ili klimam glavom.
ipsi ipsi 02:37 11.03.2009

....

Iz Republike Srpske sam i sve manje razumijem ljude u federaciji, a skoro svaki dan sam tamo...o Hrvatskoj da ne govorim, njima sam na potjernicí pa i ne idem, ali kada slucajno prebacim na neki njihov TV program treba mi prevod....ucio sam u skoli SH, bosanski nikada, sada jedino jos razumijem S i to je sasvim ok. Sta o tome misli Hag, zapadne zemlje ili bilo koje druge ne zanima me uopste. Ni ja njih ne pokusavam ubjdediti, recimo, da je Esperanto trebao da ima buducnost, a na kraju krajeva...bas me i briga sta oni misle.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 10:56 11.03.2009

Re: ....

sada jedino jos razumijem S i to je sasvim ok.

ti si onda jedan jako nesrecan covek...
nimrod88 nimrod88 21:06 11.03.2009

Re: ....

"zapadne zemlje" (a ni istocne) ne pokusavaju nikoga da ubede ni u sta, nego ljudi lepo pitaju sta se to desilo sa jezikom (i ubedjeni su da smo mi svi pomalo ludi). A to da neko iz RS ne razume ljude u Federaciji..........sve je pitanje volje - ja zivim nekih 6000km daleko, ali kad sam u Sarajevu ili u Zvorniku isti jezik pricam i savrseno razumem kad mi odgovore. Istina, imam problema sa Vranjem, ali ne tolikih da ih ne razumem.
dunjica dunjica 21:10 11.03.2009

Re: ....

"zapadne zemlje" (a ni istocne) ne pokusavaju nikoga da ubede ni u sta, nego ljudi lepo pitaju sta se to desilo sa jezikom


I onda kada me pitaju razumijemo li jedni druge, ja im velim: "Razumije tko želi razumjeti."
benevolent benevolent 09:00 11.03.2009

Ма, зови ме и крчаг, али немој ме разбити!

Ма, зови ме и крчаг, али немој ме разбити!
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:54 11.03.2009

Jezici - to smo mi sami!

Zanimljiva tema. Ovo je dokaz kako ne-lingvističke institucije utiču na rešavanje sudbine jezika:
Lektorka
Haški tribunal je skraćenicom BCS prvi stavio tačku na prepucavanja o imenu, tj. imenima ovih jezika, ali nije to uradio iz političkih razloga, kao što se ponekad čuje, nego iz pragmatičnih


Vreme će pokazati koliko je neracionalno i nelogično ovo deljenje, u smislu "svaka vaška obaška".

Ja sam primećivao da se u Austriji govori nemački, i nisam video neku knjigu bečkog autora prevedenu sa "austrijskog jezika". Tako i sa engleskim u SAD. A onda sam se začudio kada kulturni Francuzi izvoljevaju da, prevodeći Foknera ili Tenesija, napišu: "traduit de l'americain" (prevedeno sa američkog). Čudio sam se, pa sam shvatio da kod upotrebe jezika najčešće nema logičnosti. Ljudi rade kako im padne na pamet, bilo da to čine iz političkih (što je uglavnom slučaj sada kod nas, na Balkanu) ili iz pragmatičnih ili nekih drugih razloga.

Preporuka.

N. B. Primetno je da su Hrvati, posle osamostaljenja, mnogo jahali na različitosti hrvatskog od srpskog, pa su vršili pritiske na strane radiostanice da daju posebne emisije isključivo na hrvatskom. To su mnogi prihvatili (Glas Amerike, Dojče vele i još neki), ali, recimo, Francuzi nisu hteli, pa je famozni RFI napravio "emisiju na južnoslovenskim jezicima", gde ima mešavine ijekavštine i ekavštine, pa neka svako uzme ono što mu odgovara. Ali nemaju posebne emisije na - hrvatskom, a još manje na bosanskom.
Lektorka Lektorka 13:06 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Ja sam primećivao da se u Austriji govori nemački, i nisam video neku knjigu bečkog autora prevedenu sa "austrijskog jezika". Tako i sa engleskim u SAD.

na ovo postoji veoma jednostavan odgovor: oni nisu ratovali jedni s drugima.
Covek u belom Covek u belom 14:57 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Lektorka
na ovo postoji veoma jednostavan odgovor: oni nisu ratovali jedni s drugima.
Kako nisu, jesu samo davnije, jedni 1780-ih. a drugi '38. i '45.
Lektorka Lektorka 15:14 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Covek u belom
Lektorka
na ovo postoji veoma jednostavan odgovor: oni nisu ratovali jedni s drugima.
Kako nisu, jesu samo davnije, jedni 1780-ih. a drugi '38. i '45.

1780. je bila predavno da bi bila relevantna za ova pitanja o imenu jezika. a ovo drugo ne razumem - englezi i ameri bili u ratu, jedni protiv drugih, 38. i 45?

kako god, rat devedesetih je napravio ova naša četiri jezika.

primeri koji se navode - nemački u nemačkoj, austriji, švajcarskoj, engleski na tri kontinenta itd. jesu predmet rasprava, ali očigledno (zasad) nema dovoljno dobrog konteksta da bi došlo do eksplozivnog raspada standardnog nemačkog ili engleskog.

kada pogledam našu noviju jezičku istoriju i uporedim sa, recimo, švajcarskom, nekada ne mogu dovoljno da se načudim - taj švajcarski nemački se zaista toliko bitno razlikuje od standardnog nemačkog, daleko više nego sva naša četiri jezika međusobno, a ipak mu je institucionalno podređen. a to ukazuje upravo na vanjezičke faktore koji o ovim stvarima odlučuju, kako kod nas, tako i na pomenutim primerima drugih jezika.
Covek u belom Covek u belom 15:26 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Lektorka
1780. je bila predavno da bi bila relevantna za ova pitanja o imenu jezika.
I 1780 je bilo slicnih rasprava (za detalje videti "A companion to the American Revolution" od Jack P. Greene, Jack Richon Pole)
a ovo drugo ne razumem - englezi i ameri bili u ratu, jedni protiv drugih, 38. i 45?
Ne, no Nemci i Austrijanci, ne u otvorenom ratu, ali jasno je na sta mislim.

primeri koji se navode - nemački u nemačkoj, austriji, švajcarskoj, engleski na tri kontinenta itd. jesu predmet rasprava, ali očigledno (zasad) nema dovoljno dobrog konteksta da bi došlo do eksplozivnog raspada standardnog nemačkog ili engleskog.
Odgovor zasto krajnje je jednostavan i u skladuje sa onim sto navodis dole
a to ukazuje upravo na vanjezičke faktore koji o ovim stvarima odlučuju, kako kod nas, tako i na pomenutim primerima drugih jezika.
Nemacka i Engleska (i Francuska i Portugal i Spanija) su u vreme kad su se ovi jezici sirili (a i dan danas) bile dominantne sile koje su imale odgovarajucu moc da jezik nametnu (kulturno, ekonomski, politicki, vojno).
Srbija to nikad nije bila sem eventualno u vreme cara Dusana. To je iskljucivi razlog sto danas imamo BCMS.
antonacci antonacci 15:42 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Nemacka i Engleska (i Francuska i Portugal i Spanija) su u vreme kad su se ovi jezici sirili (a i dan danas) bile dominantne sile koje su imale odgovarajucu moc da jezik nametnu (kulturno, ekonomski, politicki, vojno).
Srbija to nikad nije bila sem eventualno u vreme cara Dusana. To je iskljucivi razlog sto danas imamo BCMS.


Mislim da to nije sasvim tacno. Ili je bar dosta uprosceno.

Ne sporim te primere, ali kontraprimera ima mnogo u istoriji lingvistike.

Kako to, na primer, da egipatski ili kineski nikada nisu uspeli da se nametnu na osvojenim teritorijama, a ove drzave su i kulturno i vojno i ekonomski bile strahovito jake, jako dugo vremena? Ili kako to da latinski nikada nije zaziveo u istocnim delovima Rimskog carstva, uprkos velikoj moci da svoj jezik nametnu?

Mislim da razlozi postojanja BC(M)S-a leze i u politici i u istoriji, ali da su malo suptilniji od pukog i banalnog nametanja.

Lektorka Lektorka 16:36 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

ja sam pod 1) govorila o nemcima i austrijancima, a pod 2) o amerima i englezima, otud nesporazum.

nemam nameru da nastavljam ovaj rukavac. primeri su zanimljivi, ali mislim da nisu dobra nateguta poređenja. i naravno, ne smatram se dovoljno kompetentnom na polju svetske istorije, čak ni kad su jezici u pitanju

nego, koliko god se mi u okviru BCMS dobro ili odlično razumeli, ne vidim da ima posebnih izgleda da maknemo iz nacionalnih matrica (narod, nacionalna država, nacionalna istorija, nacionalni jezik itditd) i sumnjam da ćemo biti svedoci nekog novog nadnacionalnog jezičkog ujedinjenja. što znači da smo zaista osuđeni na paradoks, bar na neko dugo (za mene nesagledivo) vreme.
Covek u belom Covek u belom 16:55 11.03.2009

Re: Jezici - to smo mi sami!

Lektorka
nego, koliko god se mi u okviru BCMS dobro ili odlično razumeli, ne vidim da ima posebnih izgleda da maknemo iz nacionalnih matrica (narod, nacionalna država, nacionalna istorija, nacionalni jezik itditd) i sumnjam da ćemo biti svedoci nekog novog nadnacionalnog jezičkog ujedinjenja. što znači da smo zaista osuđeni na paradoks, bar na neko dugo (za mene nesagledivo) vreme.
Slazem se, nazalost je tako, a tako ce biti i sa nasima u inostranstvu (vidi komentar dole). Jedina svetla stvar je da se jezici fizicki nece moci odvojiti tako brzo, tj. jos dugo vremena cemo jedni druge vrlo dobro razumeti.
bocvena bocvena 10:46 11.03.2009

Odlično rečeno

Nemam ništa ni da oduzmem ni da dodam. Preporuka!
Lektorka Lektorka 13:07 11.03.2009

Re: Odlično rečeno

hvala!
jasnaz jasnaz 10:51 11.03.2009

iz оффa




Daleko je zanimljivije porediti ove bivše varijante jednog standarda i proveriti da li neko ko, na primer, uči srpski može danas da pročita hrvatske novine, hrvatski roman, ili da se snađe u Zagrebu.

____________
Izdržaće On sve naše olovke i gumice. Ko će izdržati nas.....
Lektorka Lektorka 13:13 11.03.2009

Re: iz оффa

e, sviđa mi se fotka из оффа :)

moj prvi čas sa početnicima uvek izgleda tako: donesem gomilu nekih sličnih fotki (nemam ih nažalost skenirane), uglavnom iz novog sada i beograda. recimo, ulaz u neku zgradu načičkan tablama sa imenima advokata, pola tabli na ćirilici a pola na latinici. omiljena mi je i prodavnica suvenira, na kojoj iznad vrata piše SUVENIRI, a na poprečno okačenoj tabli СУВЕНИРИ.
naravno, istog dana dobiju abecedu i azbuku, da se malo igraju, kao i skenirane početne stranice iz pet udžbenika srpskog & hrvatskog jezika za strance.
a pošto smo u švajcarskoj, obično ih najviše obraduju slike onih beogradskih zelenih tramvaja na kojima piše "grad bazel pozdravlja beograd".
jasnaz jasnaz 14:54 11.03.2009

Re: iz оффa



! prenumerant na nastavke
adam weisphaut adam weisphaut 11:56 11.03.2009

Eh

ceri nam se u lice BCMS kao logična posledica cepanja.

Logičnije zvuči BC-SM
Lektorka Lektorka 13:14 11.03.2009

Re: Eh

BC? nisam prokljuvila, priznajem :(
antonacci antonacci 13:19 11.03.2009

Re: Eh

Lektorka
BC? nisam prokljuvila, priznajem :(


Meni je palo na pamet da C zamenim sa D.

BD-SM.

Ali mozda sam ja i suvise perverzan. :)
adam weisphaut adam weisphaut 13:59 11.03.2009

Re: Eh

Lektorka
BC? nisam prokljuvila, priznajem :(

C naravno čitamo kao k i onda:
Balkan sadism & masochism.
adam weisphaut adam weisphaut 14:01 11.03.2009

Re: Eh

Meni je palo na pamet da C zamenim sa D.

Nikad kraja originalnim idejama
antonacci antonacci 14:05 11.03.2009

Re: Eh

adam weisphaut
Meni je palo na pamet da C zamenim sa D.

Nikad kraja originalnim idejama


:)))))

d_sandic d_sandic 12:30 11.03.2009

O sudu i jezicima

Haški tribunal je skraćenicom BCS prvi stavio tačku na prepucavanja o imenu, tj. imenima ovih jezika, ali nije to uradio iz političkih razloga, kao što se ponekad čuje, nego iz pragmatičnih. U Tribunalu se vrlo brzo shvatilo da nema potrebe angažovati prevodioce za svaki jezik posebno, što je značilo smanjenje troškova, ali i dovelo do kovanja objedinjujuće skraćenice za jezike koji su nasledili srpskohrvatski, odnosno hrvatskosrpski jezik.



Mislim da je ovo primer nipodaštavanja svega što dolazi sa ovih prostora. Ko će još pamtiti kako se vaši plemenski dijalekti zovu? Oda danas je to BCS i tačka!

Drugo, svi mi razumemo srpskohrvatski. Malo nas razume novorijek. Kovanice koje obilato koriste prevodioci iz Hrvatske nisu poznate optuženom iz Srbije. Mislim da bi zbog razumevanja optuženog i sudskog veća bilo pošteno da optuženi čuje prevodioca sa svog govornog područja.

Treće, rođen sam i živeo dobar deo života u BiH. Pojma nemam šta je to bošnjački , a sada su pretenzije da to bude i bosanski jezik? Koji narod ga govori? Onaj jezik koji se u BiH govorio pre rata ( srpskohrvatski) i ovaj koji deo ruralnog stanovništva Bosne govori danas se razlikuje u dve stvari. Obiljem turcizama i trpanjem slova h i gde treba i gde mu nije mesto. U svakom slučaju nedovoljno da se ta bruka proglasi jezikom.
Lektorka Lektorka 13:39 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

NE, na sve.

ko ne zna za šta se ova skraćenica koristi, a upotrebi je, taj je neinformisan, neobrazovan. no, i nema potrebe za strogoćom,jer se skraćenica koristi zapravo samo u dve - odnosno, danas me podsetio prijatelj, u tri institucije: u hagu, UN i na univerzitetima. dakle, koriste je upravo oni koji znaju, ili moraju da znaju, šta se njome označava. pomenula sam i u tekstu: BCS nije ime, nego oznaka. i nismo, ipak, stigli dotle da se pretvorila u ime.

ko razume srpskohrvatski, taj razume i standardni srpski, hrvatski, bosanski ili bošnjački, crnogorski. novor(ij)ek najčešče ne razumeju ni njegovi tvorci. :) srećom te je jezik prilično žilava i svojeglava pojava, pa obično ne mari za reči i izraze koje mu propišu tuđmani i ostali dušmani. dokaz je današnji hrvatski jezik u većini hrvatskih medija. a kada se ipak koriste neke samo npr. hrvatske ili samo srpske reči (što je bilo i u vreme srpskohrvatskog i hrvatskosrpskog), onda su jezici dovoljno slični da je u tren oka moguće objasniti o čemu se govori (dakle, "prevesti" ).

oko termina "bošnjački" i "bosanski" ima nesporazuma, da. kada je u pitanju standardni jezik u BiH, prevagu je odneo pridev "bosanski". "bošnjački" se koristi mnogo ređe, pogotovo ne u ovom jezičkom kontekstu, i vezan je za bosanske muslimane.

bosanski jezik ne govori JEDAN NAROD, nego ga govori većinsko stanovništvo bosne i hercegovine, u onoj meri u kojoj se služi standardnim jezikom. ponoviću: bosanski jezik nije NACIONALNO OBELEŽJE nego je IME STANDARDNOG JEZIKA.
da biste me bolje razumeli: moji šokci na severu vojvodine govore svoj nemogući ikavski dijalekt u kojem je smešano sve i svašta, ali kad progovore standardnim jezikom, onda je to srpski, a ne hrvatski ili šokački.

evo par priloga bruci od bosanskog jezika:

* Halilović, Senad. Pravopis bosanskog jezika, Sarajevo 1996
* Jahić, Dž. Halilović, S. Palić, I. Gramatika bosanskoga jezika. Dom štampe, Zenica, 2000
* Isaković, A. Rječnik bosanskoga jezika (karakteristična leksika), Sarajevo 1995.
* Muratagić-Tuna, H.Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi. Sličnosti i razlike, bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2005
d_sandic d_sandic 14:00 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

bosanski jezik ne govori JEDAN NAROD, nego ga govori većinsko stanovništvo bosne i hercegovine, u onoj meri u kojoj se služi standardnim jezikom. ponoviću: bosanski jezik nije NACIONALNO OBELEŽJE nego je IME STANDARDNOG JEZIKA.


Hoćete reći da ja, Srbin iz Bosne, ne govorim srpskim jezikom? Ili je za vas srpski jezik ograničen na ekavicu?
Lektorka Lektorka 14:24 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

Hoćete reći da ja, Srbin iz Bosne, ne govorim srpskim jezikom. Ili je za vas srpski jezik ograničen na ekavicu?

vi očigledno potežete nacionalni adut, a mene to, iskreno rečeno, ne zanima. jednostavno, ja sam već bezmalo dve decenije u vodama ovih rasprava (ne kao akter, hvala bogu, nego kao profesionalni posmatrač) i oguglala sam.
dakle - koji ste jezik učili u školi, kako se zvao? srpskohrvatski, pretpostavljam, pošto ga pominjete. (i ja isto.) još to ime nije "izumrlo", niko vas neće pogrešno shvatiti ako ga upotrebite. ono što će shvatiti je da ne prihvatate nazive koji važe danas, ili samo uslovno (kad je reč o srpskom, recimo).
drugo - kako se zove jezik koji danas uče srbi u bosanskim školama? odgovoriću umesto vas: zove se najverovatnije srpski (recimo da je škola u banjaluci). a van RS se uglavnom zove drugačije. vi pogodite kako, s tim što vam sad ne vredi da pominjete srpskohrvatski.
dakle, nije sporno, ama ni najmanje, to što vi kao bosanski srbin govorite srpski. ne znam kako stojite (emocionalno i stručno) s hrvatskim, ali sporno je što osporavate bosanski - na osnovu čega? na osnovu turcizama, glasa "h" i govora ruralnih sredina! a šta je, recimo, sa sarajevom? mostarom?

EDIT (iz Ustava):
(1) Službeni jezici Federacije Bosne i Hercegovine su: bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.

(2) Ostali jezici mogu se koristiti kao sredstvo komunikacije i nastave.

ako ste razumeli da hoću da kažem da je bosanski jezik JEDINI standardni jezik koji se koristi u BiH, onda je bio nesporazum. naravno da nije jedini. ali jeste standardni, that's the point.

a povodom rasprave o nazivu jezika, evo jedne zanimljive gramatike iz 1890. godine,možda ste već videli:

d_sandic d_sandic 14:34 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

ne znam kako stojite (emocionalno i stručno) s hrvatskim, ali sporno je što osporavate bosanski - na osnovu čega? na osnovu turcizama, glasa "h" i govora ruralnih sredina! a šta je, recimo, sa sarajevom? mostarom?


U Sarajevu sam bio juče. Da ne poželiš da ikad više odeš. Mostar ? Pa, mišljenja su podeljena. Ubedite Hrvate da govore ''bosanski'' i ja vam skidam kapu. Da, u RS se uči srpski jezik. Tako će i ostati. Pijemo kafu, ne kahvu. Glas nam je glas a ne avaz, prijatelji su nam prijatelji, nisu jarani... Hvala što pitate.
adam weisphaut adam weisphaut 14:42 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima


U Sarajevu sam bio juče. Da ne poželiš da ikad više odeš...
Pijemo kafu, ne kahvu. Glas nam je glas a ne avaz, prijatelji su nam prijatelji, nisu jarani...

...i na ovo samo može doći tišina ...
Covek u belom Covek u belom 15:12 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

Lektorka
bosanski jezik ne govori JEDAN NAROD, nego ga govori većinsko stanovništvo bosne i hercegovine, u onoj meri u kojoj se služi standardnim jezikom.
Ovo direktno implicira da su muslimani vecinsko stanovnistvo u BiH, sto je tacno u smislu pluralizma (plurality), ali ne i vecine (majority).

ponoviću: bosanski jezik nije NACIONALNO OBELEŽJE nego je IME STANDARDNOG JEZIKA.
Kojim govore muslimani iz BiH.
Lektorka Lektorka 15:38 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

ma, ovo je zamorno.

da, naravno, bosanski muslimani tako svoj jezik nazivaju, i to je standardni jezik u sredinama gde su oni većinsko stanovništvo.

s tim što ima još jedna sitna caka: odlazak u inostranstvo. odande se perspektiva menja, pa se bosanskim jezikom logično smatra jezik koji se govori u bih, bez obzira na nacionalno poreklo i versko opredeljenje.

onda ima još jedna sitnija caka, koja se ne tiče države kao takve niti nacije kao bilo kakve, ali se tiče osobenosti jezika u pojedinim područjima - srpski i hrvatski jezik koji se govore u bosni su u mnogo čemu sličniji tom "muslimanskom" bosanskom nego srpskom u srbiji i hrvatskom u hrvatskom.

i ima ono najvažnije i najbolje, najvedrije: tokom poslednjih desetak godina sticajem okolnosti sam upoznala mnogo raznolikog sveta iz bosne i hercegovine - i srba, i hrvata, i bosanaca, sveta koji pet para ne daje na nacionalizam bilo koje vrste. za njih nikakav problem nije bilo da svoj jezik nazivaju bosanskim. jer dolaze iz bosne. s njima je pravo uživanje razgovarati o jeziku, jer ne sužavaju sopstvene horizonte svađama o nazivu jezika.

i da ne dubimo ovo dalje, jer iz iskustva odlično znam da nikuda nećemo stići.
Covek u belom Covek u belom 15:54 11.03.2009

Re: O sudu i jezicima

Lektorka
i ima ono najvažnije i najbolje, najvedrije: tokom poslednjih desetak godina sticajem okolnosti sam upoznala mnogo raznolikog sveta iz bosne i hercegovine - i srba, i hrvata, i bosanaca, sveta koji pet para ne daje na nacionalizam bilo koje vrste. za njih nikakav problem nije bilo da svoj jezik nazivaju bosanskim. jer dolaze iz bosne. s njima je pravo uživanje razgovarati o jeziku, jer ne sužavaju sopstvene horizonte svađama o nazivu jezika.
Slazem se ja da je to lepo, ali mislim da je to nesto cemu preti izumiranje. Jer ti ljudi o kojima pricas su rodjeni u nekadasnjoj Bosni i u sustini su Jugo/Bosno nostalgicari. Vec sledeca generacija rodjena u posleratnoj Bosni ili u inostranstvu apsolutno vise nece imati to razmisljanje. Nazalost to je istina, sve ostalo je wishful thinking.
mikimedic mikimedic 00:06 12.03.2009

Re: O sudu i jezicima

s tim što ima još jedna sitna caka: odlazak u inostranstvo. odande se perspektiva menja, pa se bosanskim jezikom logično smatra jezik koji se govori u bih, bez obzira na nacionalno poreklo i versko opredeljenje.


i srba, i hrvata, i bosanaca, sveta koji pet para ne daje na nacionalizam bilo koje vrste. za njih nikakav problem nije bilo da svoj jezik nazivaju bosanskim. jer dolaze iz bosne. s


ne razumem zasto bi neko ko zivi u bosni i hercegovini pre odlaska u inostranstvo govorio standardnim srpskim jezikom, a nakon odlaska progovorio standardnim bosanskim jezikom?
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 13:13 11.03.2009

...

razmišljam već neko vreme šta da ti napišem sem onog: svidjami
i setih se sledećeg:
kako se to zove kada prvo što umeš da izartikulišeš je - iznimak + imaš problem da se setiš i kažeš to u drugačijoj, tj. onoj svojoj varijanti (svojoj = nikad nisi živeo u H, tj. C)?

&
je l' može još ovih tema...lingvističNih?
Lektorka Lektorka 13:43 11.03.2009

Re: ...

opet ja tebe ne razumem, draga snežo!

zaista misliš na reč iznimka? razveži mi tu rečenicu, molim te.

biće još. imaš želju/predlog?

veliki poz
antonacci antonacci 14:14 11.03.2009

Re: ...

je l' može još ovih tema...lingvističNih?


E priduzujem se ovome.

Ova tema je stvarno zanimljiva.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 09:35 12.03.2009

Re: ...

ma da, iznimka...:)

razvez: kad pričam o nekom gram. pravilu, po pravilu na kraju balade dolaze *notes, iliti ono što meni prvo padne na pamet na Jeziku. I uvek imam problem da se setim reči na S. - kao da je reč izuzetak volšebno zbrisala iz mog mozga.

hoću da kažem, jezik se razume čak i onda kada to neko ne bi tako baš želeo...

a teme na L?
meni je jezik (baš čudno :)) jako zanimljivo polje za razmišljanja o koječemu...npr. objasni ti meni kako u eng. jez. postoji onako fina vremenska gradacija, nek bude to futur, gde:
I'll meet him
I'm going to meet him
I'm meeting him
I'll be meeting him
ima posve različita značenja, a kod nas je to manje-više jedno te isto...da ne tupim sad dalje, a tek da ne pominjem zvirkanje u semantičku dimenziju...i to.

što se predloga tiče, nemam ih...
zanimljive su mi te teme iz L, pa rekoh, ko će, ako neće lektorka. :)
bookbinder bookbinder 02:13 12.03.2009

Standardni jezik

Mislim da bi bilo dobro da nama laicima autor bloga bolje pojasni znacenje pojma "standardni jezik".

Cini mi se da se ovde nalazi veliki deo odgovora na brojne "nesuglasice" u komentarima. Na primer, na primedbe da se u Bosni govori srpski/hrvatski jezik (dakle, pojmovi utemeljeni na naciji), Lektorka opravdavajuci koriscenje termina bosanski/bosnjacki koristi argument "standardnog jezika" (koji "druga strana" u dijalogu uporno izbegava).

Mislim da bi pojasnjavanje koncepta standardnog jezika umnogome razresilo barem neka od neslaganja...

Malo pojasnjenje pitanja. Naravno da je standardni jezik onaj koji je odredjen nekim zvanicnim pravilima (od strane nekog autoriteta), kao sto je i nacionalni jezik jezik neke nacije. Pitanje je u kojim sve situacijama, i iz kojih razloga ima smisla pricati o standardizaciji jezika koji se govori medju odredjenom grupom ljudi. Ovo stoga sto mi se cini da mnogi implicitno pretpostavljaju da se jezik ima poistovetiti sa nacionalnim jedino, a s druge strane, cini mi se da Lektorka upotrebljava termin standardnog jezika koji se ne bazira na ovom (nacionalnom) nacelu.
Covek u belom Covek u belom 11:29 12.03.2009

Re: Standardni jezik

bookbinder
cini mi se da Lektorka upotrebljava termin standardnog jezika koji se ne bazira na ovom (nacionalnom) nacelu.
Jes vala, eto toliki Srbi i Hrvati iz Bosne kad ih pitas svi odreda kazu da govore bosanskim...
Lektorka bazira svoj uzorak na nekoliko desetina (nek bude i stotina) jugonostalgicara sa kojima se srece u Cirihu. To su sve ljudi koji su Bosnu napustili pre rata ili neposredno posle njega. Cak i ovde je u pitanju projektovani uzorak, a ne reprezentativni, jer naseg sveta ima raznog po belom svetu (citaj Svajcarska u ovom slucaju) i Lektorka projektuje svoje stavove kroz ljude sa kojima je u kontaktu, a koji ni u kom slucaju ne predstavljaju vecinu. Da je i jednom bila u RS, Mostaru ili bilo kom nemuslimanskom delu BiH posle rata znala bi koliko ta njena prica (o nenacionalnom bosanskom) nema veze sa realnoscu, da ne kazem zivotom.

Zalosno je se sto ona takvim svojim stavom nesvesno stavlja u sluzbu vlasti u Sarajevu gde je uvodjenje jedinstvenog bosanskog jezika u BiH upravo deo projekta gasenja RS i rusenja Dejtona u ovom slucaju vestackim pokusajima da se izbrisu kulturne/jezicke razlike koje postoje.
Lektorka Lektorka 12:47 12.03.2009

Re: Standardni jezik

Mislim da bi pojasnjavanje koncepta standardnog jezika umnogome razresilo barem neka od neslaganja...

jedno od dostupnih pojašnjenja:
standardni jezik

o bosanskom jeziku, npr.
ovde

Ovo stoga sto mi se cini da mnogi implicitno pretpostavljaju da se jezik ima poistovetiti sa nacionalnim jedino, a s druge strane, cini mi se da Lektorka upotrebljava termin standardnog jezika koji se ne bazira na ovom (nacionalnom) nacelu.

srpskohrvatski/hrvatskosrpski nije bio baziran na nacionalnom načelu, ali jeste nosio takvu "klicu" jer je, s obzirom na razlike u dotadašnjem razvoju, prihvatio razlikovanje dve "varijante" - ne mislim na ekavski i ijekavski, nego upravo na srpski i hrvatski.
nacionalno načelo nema i ne može ni na koji način imati veze sa jezikom - izuzev kod imenovanja jezika, a to je uvek na neki način politički čin, ili je čak maksimalno ispolitizovani čin (kao u našem slučaju).
ostatak u odgovoru čoveku u belom.
Lektorka Lektorka 13:06 12.03.2009

Re: Standardni jezik

Jes vala, eto toliki Srbi i Hrvati iz Bosne kad ih pitas svi odreda kazu da govore bosanskim...
Lektorka bazira svoj uzorak na nekoliko desetina (nek bude i stotina) jugonostalgicara sa kojima se srece u Cirihu. To su sve ljudi koji su Bosnu napustili pre rata ili neposredno posle njega. Cak i ovde je u pitanju projektovani uzorak, a ne reprezentativni, jer naseg sveta ima raznog po belom svetu (citaj Svajcarska u ovom slucaju) i Lektorka projektuje svoje stavove kroz ljude sa kojima je u kontaktu, a koji ni u kom slucaju ne predstavljaju vecinu. Da je i jednom bila u RS, Mostaru ili bilo kom nemuslimanskom delu BiH posle rata znala bi koliko ta njena prica (o nenacionalnom bosanskom) nema veze sa realnoscu, da ne kazem zivotom.

Zalosno je se sto ona takvim svojim stavom nesvesno stavlja u sluzbu vlasti u Sarajevu gde je uvodjenje jedinstvenog bosanskog jezika u BiH upravo deo projekta gasenja RS i rusenja Dejtona u ovom slucaju vestackim pokusajima da se izbrisu kulturne/jezicke razlike koje postoje.

upitala sam se juče u jednom trenutku koliko dugo će se držati ovo naše zamalo pa slaganje.

molba: nemoj me tumačiti drugim blogerima. insinuiranja da ti razumeš šta ja mislim (i posebno gde grešim), na osnovu čega govorim to što govorim, imputiranja da ti znaš kuda se ja krećem (da li samo po švajcarskoj, kad i da li sam bila bilo gde u bosni ili negde u belom svetu...) više govore o tebi nego o meni. nadam se toplo da je ovo i drugim blogerima jasno.

povodom bosanskog jezika htela sam samo da vam dočaram različite perspektive, ni manje ni više od toga. vidim da je to trn u oku. meni nije. baš kao ni crnogorski koji nam stiže. bili pametni pa ne ratovali, bili pametni pa za taj naš bivši zajednički jezik smislili ime koje ni nadvoje, ni natroje, ni načetvoro nije nacionalno.

ali nismo bili pametni, i sad nam je to što nam je. a ko voli da se svađa, može i doveka, pa i oko BCMS-a, umesto da uradi nešto konstruktivno.
Vladimir B. Vladimir B. 03:33 12.03.2009

Standardno preporuka

Mislim da je represivna priroda jezickog standarda u novonastalim republikama odgovorna za bizarnu situaciju u kojoj se, u pogledu imena, taj jezik nalazi. Kao sto nemacki normiraju medjunarodne komisije germanofonih zemalja, isto tako se moglo naci neko resenje za ex-srpskohrvatski. Ali to pre svega Tudjmanova Hrvatska ne bi prihvatila ni pod razno, a po ugledu na njih ni Bosnjaci, i evo sad i Crnogorci. Tome je uzrok, pretpostavljam, nesigurnost u nacionalni identitet i/ili prejaka zelja za emancipacijom od srpske politicke hegemonije, pa se sa prljavom vodom izbacilo i dete.

To se najvise vidi kod prevodjenja, gde nastaju sve vrste apsurdnih situacija: prvo, sve knjige iz bivsih jugoslovenskih republika se tretiraju kao inostrane, pa tako ako se knjiga objavi u Sarajevu morate da je uvozite u Srbiju; zatim, ako objavljujete prevod, niko vas ne pita da li je knjiga vec objavljena u nekoj drugoj bivsoj republici, pa tako mozete prosto da posrbite hrvatski prevod i da ga objavite pod svojim imenom; trece, zbog zatvorenosti tih jezickih standarda i manjka komunikacije, vec moja generacija ima problema sa nekim obicnim izrazima 'zapadne varijante' jer su hrvatske knjige retke u Srbiji. Pogledajte samo Wikipediju u kojoj se prevodi na srpski, hrvatski, bosanski i srpskohrvatski jezik, kao kad bi neko prevodio na australijski, engleski i americki. Apsurd situacije u Bosni necu ni da pominjem, jer sada ispada da ti ljudi tamo govore tri-cetiri jezika sa tri-cetiri razlicita standarda, i sto rece neko gore, piju iskljucivo kafu i ni slucajno kavu, a kamoli kahvu.

Resenje bi bilo da se ostvari neka vrsta zajednickog jezickog prostora u kome bi knjige i medijski materijal slobodno cirkulisali i tako ustedeli vreme, trud i administriranje, a svi bi bili na dobitku od vece kolicine informacija u opticaju. Ali posto je to jedno racionalno, dobronamerno i prakticno resenje, ne gajim nikakvu iluziju da ga niko na zapadnom Balkanu ne bi ni u ludilu prihvatio.
dali76 dali76 06:01 12.03.2009

u raljama politike

Prije desetak godina po dolasku u SAD upisao sam kurs engleskog. Ljubazna gospodja mi je isto tako ljubazno skrenula paznju da na mesto odredjeno za maternji jezik stavim bosanski jer “eto taj je jezik najpoznatiji u SAD”.
Koliko god bilo ljubazno ovakvo ponasanje smatrao sam drskim politikanstvom I upitao je jeli to jezik kojeg je ona ucila u skoli?
Nekad smo se smijali skecevima iz “ top liste nadrealista” a sad vidim postade nadrealno I realno.
Na Teksaskom univerzitetu ( University of Texas) u Austinu postoji katedra za slavenske jezike I oni valda imaju vise pameti ili manje politike pa nisu ubacili niti B, a jos manje M u skracenicu “Serbian/Croatian”….
Da, I Amerikanci su htjeli politike radi stvoriti americki kako bi se I na taj nacin razdvojili od mrske im tad Engleske , al eto I kod njih je bilo vise lingvisticke logike nego politicke pragmatike.
Doduse savezna drzava Illinois je I uvela americki jezik kao sluzbeni jezik 1923 godine, ali ova lingvisticka glupost I politicka pamet nije dugo trajala.
Kako se moze zamisliti srpsko hrvatski u Saarajevu ?
Kako se moze zamisliti spanski u Guatemala city ?
Kako se moze zamisliti bosanski u Mostaru srcu Hercegovine?
U drzavi gdje je bitno kojoj stranci pripadate ako trazite I posao domara u skoli ne treba se cuditi lingvistima koji su pragmaticni, politicki naravno.
Lektorka Lektorka 13:13 12.03.2009

zaključavanje

vidim potrebu za posebnom temom, ili temama. čim uzmognem, napisaću blog o bosanskom jeziku, koji kao jedan od standardnih jezika nastalih raspradanjem SH/HS nije ni bio tema ovog bloga.
zaključavam, da ne bismo ovde po komentarima kljuckali tamo-amo i besmisleno se nervirali ili pričali u krug. a nemam baš ni vremena za to :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana