Zašto?

Mića Marković RSS / 16.09.2007. u 19:10

Unazad dva tri dana na blogu su se pojavila dva posta sa temom bankarstvo.

Bilo je veoma mnogo zanimljivih komentara, uglavnom nezadovoljnih komintenata.

Bilo je i vrlo dobrih objašnjenja o tome, kako funcioniše bankarski sistem.

Zanimljivo da niko nije postavio, bar se meni tako čini, ključno pitanje :

Koji je osnovni razlog što se na našem finasijskom tržištu pojavilo toliko

"inostranih" banaka? 

Odgovor tipa " zbog profita" se podrazumeva, ali da li je to suštinski odgovor na postavljeno pitanje.

Izvolite.

 

 



Komentari (180)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Geronimo Geronimo 01:22 17.09.2007

Re: Jer ovaj narod dobro plaća !!

Rizikuju - ironično.

:)
zarkov zarkov 01:35 17.09.2007

to su turboinostrane banke

ne mozes, recimo, da unovcis strani cek ni u jednoj od tih banaka, tj. moze ali uz nekoliko nedelje cekanja i proviziju kao u WU, u "nasim" bankama je to cak i povoljnije.

a pojavile su se i zbog privida integracije sa svetom, mnogo znaci kad je direktor banke neki Hans Peter iz Munchena, nekako smo blizi Evropi.
vucko vucko 01:47 17.09.2007

Čekovi i Western Union

ne mozes, recimo, da unovcis strani cek ni u jednoj od tih banaka, tj. moze ali uz nekoliko nedelje cekanja i proviziju kao u WU, u "nasim" bankama je to cak i povoljnije.

Unovčavanje čekova je, operativno gledano, znatno skuplje od Western Union transakcije. Operacija unovčavanja čeka podrazumeva fizičko rukovanje čekovima, slanje bezbednom poštom, pa još kroz lanac korespondentskih banaka i propratne povratne transfere. Western Union je, za razliku od toga, elektronski transfer novca. Nikakav papir se ne šalje sa kraja na kraj. Čudo je da naplata čekova košta samo koliko WU, s obzirom šta podrazumeva. U stvari nije čudo, jer su WU bezobrazno skupi.
Lionsgate Lionsgate 11:21 17.09.2007

Re: to su turboinostrane banke

ne mozes, recimo, da unovcis strani cek ni u jednoj od tih banaka, tj. moze ali uz nekoliko nedelje cekanja i proviziju kao u WU, u "nasim" bankama je to cak i povoljnije.


Netacno. Prosle nedelje sam unovcio inostrani cek u Alfa banci, provizija 2%. Pre toga se prosetao centrom Zemuna kroz ostale banke (na laganih 200m setnje jedno 10-tak banaka) i proverio kako je u ostalim bankama. Neke krecu od fiksne nadoknade + % (Unicredit-30e+2%), neke uopste to ne rade (EFG, NLG...), neke rade uz proviziji od 1.5-2%(Vojvodjanska-2%, Reifeisen-2%...) ali svi odreda traze da se cek proveri i da imate devizni racun kod njih. Otvaranjem deviznog racuna (samim tim i dvanjem licnih podataka) i polaganjem ceka na njega novac mozete dici odmah (stvar poverenja ili to sto je moj cek izdala strana vlada tj poreska sluzba?) u shta sam se i sam uverio. Gornju banku sam odabrao samo iz razloga ekspeditivnosti i ljubaznosti.
bekrija bekrija 06:23 17.09.2007

valjda nas vole??

.. ma jok, zezam se... pa profit, normalno, a sve je inace vrlo jednostavno. strane banke (sa sumljivim ili ne kapitalom) znaju da po nekim procenama je ovde zakopano milijarde dolara (jorgani, frizideri, dvorista...) + svakodnevne devizne doznake iz inostranstva i eto... ideja je bila da se sto vise para skupi pa da se te iste pare daju gradjanima na osnovu kredita za neverovatnih 30%+ kamate, molim lepo, fer i posteno...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 08:24 17.09.2007

Preporuka za Vuckove komentare

Gospodine Markovicu,

molim vas da pažljivo pročitate Vuckove komentare. On jeste vrlo kompetentan da vam da prave informacije koje se tiču poslovanja banaka. Može da vam objasni i van ovog bloga u detalje kako banke funkcionišu i kako idu tokovi novca.
A što se Nacionalne stedionice tiče: osnovana je kao paradržavna banka uz mnogo prljavštine, korupcije, ...možda je opravdanje bilo velika žurba, nervoza, mlada vlast, ... Možete videti na sajtu Saveta za borbu protiv korupcije materijal o tome (i to samo deo prljavština!). http://www.antikorupcija-savet.sr.gov.yu/
Ona je DOBILA (pazite ovo-DOBILA, a tek osnovana banka!!!) od države posao da isplaćuje obveznice stare devizne štedenje. Naravno, ne od svojih para. Nego njoj država da pare (a to jesu pare iz budžeta!!) i onda ona to tehnički, uz zaradu, obavlja. Usput je kupovala od građana (uglavnom penzionera) po diskontnoj ceni obveznice a onda su te obveznice završavale kod ljudi (čuj, LJUDI) koji su vrlo povoljno za te obveznice (ali sad po nominalnoj ceni) kupovali preduzeća po Srbiji!
Sad je sve zabašureno prodajom te banke EFG banci. Ali ja vam mogu kompetentno reći da je to i sad loša banka. Što se grdo rodi niko ga ne popravi. Ako me zbog ovoga neko utepa-izvinite na svemu.
vucko vucko 10:06 17.09.2007

Re: Preporuka za Vuckove komentare

Vaše veličanstvo, zahvaljujem se na preporuci, ali moje znanje je malo bajato. Ja sam bio "vodoinstalater" u srpskim bankama u toku devedesetih, a sada sam u toj priči vrlo slabo. Naučio sam tada svašta o bankarskom poslovanju, bar za one poslove koji su bili relevantni devedesetih, ali sam slab sa teorijama zavere iz srpskog bankarstva 21 veka :)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:39 17.09.2007

Re: Bankarski vodoinstalater

vucko
Vaše veličanstvo, zahvaljujem se na preporuci, ali moje znanje je malo bajato. Ja sam bio "vodoinstalater" u srpskim bankama u toku devedesetih, a sada sam u toj priči vrlo slabo. Naučio sam tada svašta o bankarskom poslovanju, bar za one poslove koji su bili relevantni devedesetih, ali sam slab sa teorijama zavere iz srpskog bankarstva 21 veka :)


Nema ništa praktičnije od dobre teorije.
Sad, ako je sve što sam gledao uživo bila zavera-neka bude. Mislim na NAC Stedionicu. Mislim da tu nema zavere - ima grupnih i ličnih interesa koji su bili i ostali vrlo jak motivacioni faktor.
Gospodine Markoviću, ova tema je toliko škakljiva! Kako li tek ovo čitaju oni koji su u to involvirani i koje tako neoprezno pominjemo (a prvi ja). Idem da malo slušam vašu muziku. To bolje radim nego što pišem. )
Mića Marković Mića Marković 11:01 17.09.2007

Re: Bankarski vodoinstalater

KRALJMAJMUNA

vuckoVaše veličanstvo, zahvaljujem se na preporuci, ali moje znanje je malo bajato. Ja sam bio "vodoinstalater" u srpskim bankama u toku devedesetih, a sada sam u toj priči vrlo slabo. Naučio sam tada svašta o bankarskom poslovanju, bar za one poslove koji su bili relevantni devedesetih, ali sam slab sa teorijama zavere iz srpskog bankarstva 21 veka :)
Nema ništa praktičnije od dobre teorije. Sad, ako je sve što sam gledao uživo bila zavera-neka bude. Mislim na NAC Stedionicu. Mislim da tu nema zavere - ima grupnih i ličnih interesa koji su bili i ostali vrlo jak motivacioni faktor. Gospodine Markoviću, ova tema je toliko škakljiva! Kako li tek ovo čitaju oni koji su u to involvirani i koje tako neoprezno pominjemo (a prvi ja). Idem da malo slušam vašu muziku. To bolje radim nego što pišem. )

U pravu ste. Bolje je slusati muziku, pa cak i moju, nego lupati glavu onim, na sta ne mozemo ili mozemo vrlo malo da uticemo.
Ipak mislim da je bilo korisno malo o tim stvarima progovoriti.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:13 17.09.2007

Re: Majstor Mića i Majstor Vucko

U pravu ste. Bolje je slusati muziku, pa cak i moju, nego lupati glavu onim, na sta ne mozemo ili mozemo vrlo malo da uticemo.

Dobra vam je tema ali je vajda nikakva. Jedino su Blogeri posle ove diskusije malo informisaniji. Mislim da ste i vi.
Još malo šuma i smetnji i prekidam. Da ste samo uradili muziku za Otpisane - bilo bi dosta. Posle muzike odoh da zarađujem dinare, kakvi god da su -podcenjeni, precenjeni - dobro će mi doći.
Mića Marković Mića Marković 11:19 17.09.2007

Re: Majstor Mića i Majstor Vucko

KRALJMAJMUNA
Dobra vam je tema ali je vajda nikakva. Jedino su Blogeri posle ove diskusije malo informisaniji. Mislim da ste i vi.

Jesam. Hvala svima.
mariopan mariopan 13:58 19.09.2007

Re: Bankarski vodoinstalater

Citaju mrtvi ladni,njima niko nista ne moze. Onaj ko je sav posao oko te banke odradio i sad je u vrhu vlasti a VLAST moze sve. Evo juce nam Dinkic,mrtav ozbiljan i vrlo srecan saopstava da je donet zakon kojim ce da se ISPITA POREKLO NOVCA svakog ko kupuje neku firmu u Srbiji,i ako je taj novac 'prljav' nece moci nista da kupi tim novcem.

Nezapazeno je mozda prosla sledeca recenica istog tog Dinkica DA TO NE VAZI RETROAKTIVNO,dakle oni sto su pokrali deviznu stednju svih gradjana ove zemlje,kupujuci usred nezapamcene inflacije devize "po kursu " a to je samo njima bilo dozvoljeno pa su sad bogati i kupili sve sto je vredelo po Srbiji, e njima ce sve to i da ostane,. Pa ako ne znate zasto je nesto moralo tako a ne drugacije i bolje ,sad svi znamo.. I taj zakon je donela Skupstina a to bi trebalo da je organ koji brine o dobrobiti gradjana? Pa meni je jasno o cijoj dobrobiti je brinula i sto je Dinkic tako srecan. Pozlatilo mu se il ce tek? Videcemo.

Inace dan ranije,takodje na vestima,minisraka za privatizaciju kaze da ce deo firmi koje niko nece da kupi otici u stecaj,to je ostatak,sve drugo je prodato. Pa ,ako se pitamo zasto je ovaj zakon donet a da se ne moze primeniti retroaktivno,odgovor se sam namece,SVE JE PRODATO I KUPLJENO STO VREDI i ne treba im nista viseeee.
znikolic znikolic 08:36 17.09.2007

"inostrane"

Reč "inostrane" može da ide pod navodnike, radi se o bankama koje su registovane u Srbiji i rade u skladu sa lokalnim propisima. Međutim, tako je više manje svugde u svetu. Strana banka obično radi u nekoj zemlji tako što osnuje lokalnu banku koja radi po lokalnim propisima. Pri svemu tome, strana banka obično ne odgovara u slučaju da te njihova lokalna banka propadne (bankrotira).

Naravno, sve ovo nije poznato prosečnom stanovniku Srbije, koji je nakon lošeg iskustva i sa "društvenim" bankama(stara devizna štednja) i sa "privatnim" bankama (Jezda i Dafina) - potpuno izgubio poverenje u domaće bankarstvo. Strane banke koje su došle sa zapada su donele iluziju stabilnog i sigurnog bankarskog sistema, nešega čemu se može verovati. To što su te strane banke zvučnih imena veoma često nepoznate ili beznačajne u svojim matičnim zemljama uopšte ništa ne menja. Prosečni Srbin nije izlazio iz zemlje u poslednjih 15 godina i ne zna koje su velike i poznate banke u Zapadnoj Evropi.

Druga stvar je bila glad za kreditima. U zemlji u kojoj se kredit u banci mogao dobiti na dva načina, političkom linijom ili korupcijom, u kojoj je zelenašenje bio dobar posao, bilo je jako puno ljudi kojima su trebali krediti. Od onih potrošačkih, pa do poslovnih. Ne treba zanemariti činjenicu da su istorijska iskustva naše nacije sa kreditima (u poslednjih 100 godina) bila veoma pozitivna, radi inflacije i Nikole Pašića. U staroj Srbiji, Pašić je doneo zakon po kome seoska okućnica i kuća ne mogu da se prodaju radi naplate duga. Nakon drugog svetskog rata dugovi su postali socijalna kategorija, a inflacija bi obično obezvređivala iznose koji se vraćaju.

Bankama koje su došle na srpsko tržište sve ovo je odgovaralo. Oni koji se zadužuju obično imaju neko pokriće u nekretninama, kamate su poprilično visoke, sistemi zaštite potrošača još uvek ne funkcionišu.

Velikim i ozbiljnim bankama sve ovo ne odgovara, nedostaju ekonomska i politička stabilnost. Međutim bankama koje su došle u Srbiju sve to nije bila prepreka nego prednost.
d j o l e d j o l e 08:59 17.09.2007

Mozda deo odgovora

lezi u jednom nesvakidasnjem detalju (nesvakidasnjem u odnosu na slicna bankarska predstavnistva koja su se pojavila u susdednim zemljama). Naime, kod nas se vecina stranih banaka vode kao d.o.o. ili a.d, odnosno kao domace firme sa delom stranog vlasnickog kapitala (otuda, naprimer, problem da se podigne novac u istim bankama u inostranstvu ... posto za njih formalno ova predstavnistva u Srbiji i ne postoje). Razlika u odnosu na praksu istih banaka u susednim zemljama u odnosu na nasu je ta da su kod nas na menadzerska (od najnizih pa do mesta glavnog direktora banke) mesta u bankama data domacim ljudima. Objasnjenja ima vise, ali jedno od interesantnijih je to da su menadzerska mesta (a verovatno i znacajan udeo u vlasnistvu) kupljeni domacim kapitalom koji je devedesetih iznesen iz zemlje (odnosno, da strane banke do dan danas nisu u opticaj pustile ni jedan evro svojih para, vec da je gro novca koji se vrti kroz potrosacke kredite i kredite za stanove ... posto drugih nema ... ustvari novac koji je odavde ranije iznesen, pa sa vracen kao osnovni kapital domacih predstavnistava stranih banaka).
Bilo nekad Bilo nekad 13:16 18.09.2007

Re: Mozda deo odgovora

Koliko je tih banaka u kojima su direktori lokalci?
Magi Magi 10:14 17.09.2007

Stvarno nemam pojma

Ja ne znam zasto uopste neko ocekuje od banke da bude "humana" da ima "milosti" itd. Banke su ovde da bi napravile profit kao i svi mi. Ne radim ja svoj posao da bi bio milostiv prema klijentu ili sefu nego da bi imao lovu. Niko nas ne tera da uzimamo kredite. Ako je povoljnije kod zelenasa idi kod zelenasa. Ako je povoljnije kod rodbine uzmi kod rodbine. Drugo, svaka strana banka je u vezi sa maticnom bankom jer bi inace bile tuzene za uzimanje imena (zakon o zigu?), kao sto Nike tuzi Kineze kad krivotvore patike. Znaci kao i uvek nije sve crno belo nego ima velika siva zona. Trece zasto imate nesto protiv velikog broja banaka? One placaju porez, iznajmljuju neke lokale, zaposle neke ljude i na taj nacin upumpavaju kes u zemlju. Ako propadnu sta vas briga, njihova stvar, nadam se da niste partneri u nekoj od stranih banaka. Cetvrto neko je gore reko "zasto nije bar jedna od domacih banaka ostavljena da radi?", cini mi se da je Komercijalna banka jedna od njih. Peto postoji regulaciono telo koje je kao HANFA a to je valjda crhov za berzu a NBS kontrolise banke, ko je procitao makar i jednu vest o NBS znace ih svako malo ovi udaraju po usima. Sesto realan kurs evra, dolara, bilo cega odnosno realna cena bilo koje robe pa i novca je ona koju odredi trziste. Ako mislite da nije realna cena evra 80 din nego 100, dodjite kod mene, rado cu vam prodati kolko hocete evra po toj "realnoj" ceni.

Sedmo, drago mi je diskutovati sa vama :)

Pozdrav, Marko dig.
ivana23 ivana23 10:44 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi
Cetvrto, neko je gore reko "zasto nije bar jedna od domacih banaka ostavljena da radi?", cini mi se da je Komercijalna banka jedna od njih..

i Privredna banka Beograd
antioksidant antioksidant 10:58 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

ivana23

MagiCetvrto, neko je gore reko "zasto nije bar jedna od domacih banaka ostavljena da radi?", cini mi se da je Komercijalna banka jedna od njih..i Privredna banka Beograd

I Agrobanka i...

ali pitanje je bilo zasto ni jedna banka u domacem drzavnom vlasnistvu nije dobila posao servisiranja isplate stare devizne stednje?
A sto se tice MArka

PRVO Ja ne znam zasto uopste neko ocekuje od banke da bude "humana" da ima "milosti" itd. Banke su ovde da bi napravile profit kao i svi mi. tacno

Drugo, svaka strana banka je u vezi sa maticnom bankom jer bi inace bile tuzene za uzimanje imena (zakon o zigu?), u vezi je vlasnicki (tj centrala je vlasnik kapitala ali sve odgovornosti su vezane samo za kapital u banci koja je registrovana u Srbiji

Trece zasto imate nesto protiv velikog broja banaka? po mom misljenju postoji previse banaka koje se bave svim i svacim. Buducnost ce doneti specijalizovane banke i tada cemo imati jos kvalitetniju uslugu. Ali to treba trziste da regulise (kako za banke tako i za taksiste - naravno samo one koje ispunjavaju uslove jer moze biti jako opasno igrati se na finasijskom trzistu)

Cetvrto - komentarisano gore

Peto postoji regulaciono telo koje je kao HANFA a to je valjda crhov za berzu a NBS kontrolise banke, tacno - samo nije CRHOV vec KHOV a NBS kontrolise i osiguranja i penz fondove (ali ne investicione)

Sesto realan kurs evra, dolara, bilo cega odnosno realna cena bilo koje robe pa i novca je ona koju odredi trziste. - tacno, ali drzava je uvek najaci igrac na trzistu i oze uticati na mnogo nacina - sto i radi

Sedmo, drago mi je diskutovati sa vama :) takodje
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:02 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi
Ja ne znam zasto uopste neko ocekuje od banke da bude "humana" da ima "milosti" itd. Banke su ovde da bi napravile profit kao i svi mi. Ne radim ja svoj posao da bi bio milostiv prema klijentu ili sefu nego da bi imao lovu. Niko nas ne tera da uzimamo kredite. Ako je povoljnije kod zelenasa idi kod zelenasa. Ako je povoljnije kod rodbine uzmi kod rodbine. Drugo, svaka strana banka je u vezi sa maticnom bankom jer bi inace bile tuzene za uzimanje imena (zakon o zigu?), kao sto Nike tuzi Kineze kad krivotvore patike. Znaci kao i uvek nije sve crno belo nego ima velika siva zona. Trece zasto imate nesto protiv velikog broja banaka? One placaju porez, iznajmljuju neke lokale, zaposle neke ljude i na taj nacin upumpavaju kes u zemlju. Ako propadnu sta vas briga, njihova stvar, nadam se da niste partneri u nekoj od stranih banaka. Cetvrto neko je gore reko "zasto nije bar jedna od domacih banaka ostavljena da radi?", cini mi se da je Komercijalna banka jedna od njih. Peto postoji regulaciono telo koje je kao HANFA a to je valjda crhov za berzu a NBS kontrolise banke, ko je procitao makar i jednu vest o NBS znace ih svako malo ovi udaraju po usima. Sesto realan kurs evra, dolara, bilo cega odnosno realna cena bilo koje robe pa i novca je ona koju odredi trziste. Ako mislite da nije realna cena evra 80 din nego 100, dodjite kod mene, rado cu vam prodati kolko hocete evra po toj "realnoj" ceni.Sedmo, drago mi je diskutovati sa vama :)Pozdrav, Marko dig.


Ima još domaćih banaka osim Komercijalne i Privredne. Da ne zamaramo narod.
Vidi: http://www.nbs.yu/export/internet/latinica/50/50_5.html

A kurs ne određuje tržište, tačnije ne određuje ga samo tržište. Ima još faktora koji utiču na kurs. Da ga samo određuje tržište ko zna koliko bi EURO vredeo. Stvar nije sasvim analogna sa pijacom.
Magi Magi 11:17 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

OK slazem se sa svim osim onoga "postoji previse banaka koje se bave svim i svacim", mozda je to nesto neadekvatno u svetu bankarstva ali ja imam utisak kao da je to jedan stupanj u razvojnom putu trzista, znaci bolje je i to nego da im zabranimo da se bave svim i svacim tj. onim cime hoce i dozvolimo im da se bave samo necim tj. onim cime mi hocemo. Mozda je gradjanima jednostavnije da kod jedne banke uzmu kredit za stan, kola, letovanje, firmu, menjaju devize, primaju platu, posluju na berzi nego da to rade u 10 specijalizovanih banaka.
antioksidant antioksidant 11:23 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi
OK slazem se sa svim osim onoga "postoji previse banaka koje se bave svim i svacim", mozda je to nesto neadekvatno u svetu bankarstva ali ja imam utisak kao da je to jedan stupanj u razvojnom putu trzista, znaci bolje je i to nego da im zabranimo da se bave svim i svacim tj. onim cime hoce i dozvolimo im da se bave samo necim tj. onim cime mi hocemo. Mozda je gradjanima jednostavnije da kod jedne banke uzmu kredit za stan, kola, letovanje, firmu, menjaju devize, primaju platu, posluju na berzi nego da to rade u 10 specijalizovanih banaka.

nisam ni mislio da to bankama neko naredjuje cime ce se baviti. nikako. mislim i da sam napisao da ce to vremenom doci kao posledica razvoja trzista (jednostavno svuda se to desilo, desice se i kod nas - specijalizacija)

i to se desava jer je to u krajnjem saldu - jeftinije i kvalitetnije za klijenta(lakse je obezbediti znaje, strucnjake, resurse...)

ali to ce se desiti samo po sebi, ako se desi..
Magi Magi 11:24 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

KRALJMAJMUNA, zasto se onda ne pojavi crno trziste? Nije valjda da se svi boje policije? Slazem se da se moze uticati na kurs i na druge nacine ali ocu da kazem da je kurs u nekim realnim granicama, jer da je realni kurs 90 dinara, pojavili bi se po ulicama dileri koji bi davali toliko. za pola dinara gore dole nece niko da se smara.
antioksidant antioksidant 11:33 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi
KRALJMAJMUNA, zasto se onda ne pojavi crno trziste? Nije valjda da se svi boje policije? Slazem se da se moze uticati na kurs i na druge nacine ali ocu da kazem da je kurs u nekim realnim granicama, jer da je realni kurs 90 dinara, pojavili bi se po ulicama dileri koji bi davali toliko. za pola dinara gore dole nece niko da se smara.

ajd ovako - kurs ne odredjuje samo trziste i kurs je nerealan zato sto cemo sutra platiti ovako jeftin novac (euro)

deviza ima dovoljno (drzava je privatizovala i naplatila svasta, imamo gomilu nasih preko grane koji doznakama odrzavaju u zivotu rodbinu u zemlji..) i zato se ne pojavljuje crno trziste. ali to je trenutno stanje

problem je u tome sto nasa privreda ne pruza dovoljno cvrstu bazu tom kursu

jednog dana cemo potrositi sve sto smo stekli privatizacijama i sta onda?

problem je u tome sto danas pravimo probleme koje cemo kao drustvo platiti za neku godinu. kod nasih drzavnih ekonomista izgleda postoji nada da cemmo utrcati u eu, pre nego sto dodje vreme naplate, pa cemo tada sve platiti iz fondova eu.

ok je opklada ali da li neko ima pravo da se kladi sa ekonomskom sudbinom cele drzave?

i jos jedna stvar - ja ne krivim nbs. nbs, samo pokusava da ispravi ono to neko drugi brlja (konkretno drzava kroz javnu potrosnju). posao nbs je da drzi inflaciju pod kontrolom i ona to radi. kosta mnoggo ali da ne postoji toliko jakih generatora inflacije - ne bi toliko kostalo

pozdrav
Sepulturero Sepulturero 11:35 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Курс највећим делом одређује Народна Банка тиме што повлачи динаре са тржишта и тиме повећава тражњу за њим. Мислим да се повлачење динара са тржишта врши продајом тзв. банкарских записа. НБ има због тога огромне трошкове, у великом су минусу, што опет плаћају порески обвезници у Србији.

Један од главних разлога за је откуп девиза које шаље дијаспора по том ниском и нереалном курсу. Цене у Србији ипак стално расту и сваке године је потребно све више евра да би се издржавала породица. Ето једноставног начина да се повећа девизни прилив.

Наравно, висок курс динара је катастрофалан за наш извоз. Моја фирма је покушала да пласира неке производе из Србије на тржиште ЕУ али је све пропало јер смо били невероватно скупи.

Једино ми није сасвим јасно да ли оакав курс одговара страним банкама или је за њих то нула операција.
antioksidant antioksidant 11:38 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Једино ми није сасвим јасно да ли оакав курс одговара страним банкама или је за њих то нула операција.


njima je sve jedno. odgovara uvoznicima, a sto se tice izvoza, nece nas izvoz procvetati kada dinar pozne da pada. nedostaje tu malo i kvaliteta (ne znam za tvoju firmu i proizvod/uslugu koju ste pokusali da plasirate)
Magi Magi 11:52 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

antioksidant

ajd ovako - kurs ne odredjuje samo trziste i kurs je nerealan zato sto cemo sutra platiti ovako jeftin novac (euro)deviza ima dovoljno (drzava je privatizovala i naplatila svasta, imamo gomilu nasih preko grane koji doznakama odrzavaju u zivotu rodbinu u zemlji..) i zato se ne pojavljuje crno trziste. ali to je trenutno stanjeproblem je u tome sto nasa privreda ne pruza dovoljno cvrstu bazu tom kursujednog dana cemo potrositi sve sto smo stekli privatizacijama i sta onda?problem je u tome sto danas pravimo probleme koje cemo kao drustvo platiti za neku godinu. kod nasih drzavnih ekonomista izgleda postoji nada da cemmo utrcati u eu, pre nego sto dodje vreme naplate, pa cemo tada sve platiti iz fondova eu.ok je opklada ali da li neko ima pravo da se kladi sa ekonomskom sudbinom cele drzave?i jos jedna stvar - ja ne krivim nbs. nbs, samo pokusava da ispravi ono to neko drugi brlja (konkretno drzava kroz javnu potrosnju). posao nbs je da drzi inflaciju pod kontrolom i ona to radi. kosta mnoggo ali da ne postoji toliko jakih generatora inflacije - ne bi toliko kostalopozdrav


nemojte pogresno da me shvatite, ja ne pokusavam da branim vladu, ako ikoga branim to je NBS posto smatram da se ponasa mnogo odgovornije nego vlada, jes' da ne moze da ispravi sve njene greske ali se trudi. takodje, nisam ni tvrdio da je kurs apsolutna kategorija, znaci sve o cemu pricam pricam za sadasnji trenutak. u buducnosti ce kurs biti neki drugi i on ce biti realan, mozda nece bit lep ni koristan ziki ili miki ali ce biti realan bilo na medjubankarskom trzistu bilo na trzistu "tunel kod zelenog venca".

moja poenta je da je sve stvar trzista i da tako treba da bude. i ona (poenta) je namenjena likovima sa pocetka teksta koji se zale na strane banke a iz njihovih postova se prepoznaje osnovno nepoznavanje materije i neinformisanost tj ljudi jednostavno nemaju zelju da nauce. odu u banku i nemaju pojma koja je razlika izmedju NKS i EKS itd. a uzimaju necije pare i trose ih znaci hoce da naprave neku zaradu za sebe bez prethodne procene rizika i informisanosti. u americi postoji zargonski izraz za takve investitore.
Mića Marković Mića Marković 12:05 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi

ja ne pokusavam da branim vladu, ako ikoga branim to je NBS posto smatram da se ponasa mnogo odgovornije nego vlada.

Slažem se sa Vama. I ja imam isti uisak.
Bonner D Bonner D 12:40 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Sepulturero
... Наравно, висок курс динара је катастрофалан за наш извоз. Моја фирма је покушала да пласира неке производе из Србије на тржиште ЕУ али је све пропало јер смо били невероватно скупи.Једино ми није сасвим јасно да ли оакав курс одговара страним банкама или је за њих то нула операција.


Nadam se da su ta vremena prošlost, kada se kursom dinara "izvozilo" i pre svega lako zaradjivalo! Vaša firma, a i sve ostale mora da pronadje neki drugi način da poboljša produktivnost i konkurentnost na svetskom tržištu, a ne na osnovu kursa dinara. Pronadjite drugi način za smanjenje cene proizvodnog procesa, štedite, itd.


Sepulturero Sepulturero 16:46 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Квалитет производа је једнак са осталима у ЕУ и имамо све могуће сертификате. Значи да једино са ниском ценом можемо да се пробијемо. Поготово што Made in Serbia (још) увек не звучи онако громогласно како би требало.
Уосталом, зашто нема ама баш никаквих наших производа на тржиштима ЕУ? И што је још горе - нема их ни нашем сопственом тржишту. Све то због разних мућки око валуте и финансија оне странке која има неки код као име. И што ћемо врло ускоро да скупо платимо.
dragan7557 dragan7557 22:48 17.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Sesto realan kurs evra, dolara, bilo cega odnosno realna cena bilo koje robe pa i novca je ona koju odredi trziste.


Gde ste čuli da je NOVAC ROBA ???????
Magi Magi 07:57 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

dragan7557
Gde ste čuli da je NOVAC ROBA ???????


Ne mogu sad da se konkretno setim de sam prvi put cuo da je novac roba, a ne znam bas ni kad sam poslednji put to cuo - moguce je i da sam izmislio. Ali ako vas zanima dal je novac roba ili nije treba otici na google i ukcati "novac je roba", zatim izabrati neki od rezultata pretrage npr. http://magister2.org/hr/sto-je-novac/

Pozdrav!
Mića Marković Mića Marković 11:37 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

MagiCetvrto, neko je gore reko "zasto nije bar jedna od domacih banaka ostavljena da radi?", cini mi se da je Komercijalna banka jedna od njih..
i Privredna banka Beograd

I Jubmes.
dragan7557 dragan7557 12:20 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Magi
dragan7557
Gde ste čuli da je NOVAC ROBA ???????


Ne mogu sad da se konkretno setim de sam prvi put cuo da je novac roba, a ne znam bas ni kad sam poslednji put to cuo - moguce je i da sam izmislio. Ali ako vas zanima dal je novac roba ili nije treba otici na google i ukcati "novac je roba", zatim izabrati neki od rezultata pretrage npr. http://magister2.org/hr/sto-je-novac/

Pozdrav!


Poštovani,

link nije ispravan, a čak i da jeste autoritet je na ovom polju neko drugi,te se navedeni link bez obzira šta na njemu piše (kasnije ću ga pronaći) kao izvor informacija može smatrati neuptrebljivim.

Ako vas intersujuju prave informacije ( a ne naklapanja ) onda:

Web definitions for money
izvor Google

The most common medium of exchange.

www. the freedictionary. com/money

www. investor words.com

Money DEFINITION:
legal tender,cash

I na kraju WEBSTER- MIRRIAM ONLINE DICTIONARY:

money definition -36 deskripcija

1. somthing generally accepted as a MEDIUM OF EXCHANGE.

KAO ŠTO VIDITE NIŠTA ROBA I OSTALE TRICE I KUČINE te svaka opozitna tvrdnja ostaje ono što i jeste
glupost iz ovog ili onog razloga.

Pozdrav
7557
antioksidant antioksidant 12:49 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

dragan7557
Sesto realan kurs evra, dolara, bilo cega odnosno realna cena bilo koje robe pa i novca je ona koju odredi trziste. Gde ste čuli da je NOVAC ROBA ???????

a sto novac nije roba?

danas mi treba 50 000 eura. to moram da platim i platicu tako sto cu banci koja mi da danas tih 50 000 eura tokom 25 godina dati ukupno 96 000 eura.

e sad, ja sam nesto kupio, to sam platio - i to nije roba?
Magi Magi 13:15 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Gosn Dragane7557,

zar vam nije vec jasno da sam iz oblasti ekonomije jedini autoritet - ja? :)

salim se, naravno evo vidite gosn antioksidant vam je objasnio jednu odliku robe a to je njena cena pa tako i novac ima cenu tj roba je. novac se takodje moze zameniti za bilo sta pa je opet roba i to najlikvidnija roba. on se stampa i kuje te je i fizicki roba. menja mu se vrednost kroz vreme kao i drugim robama, itd.

ako smatrate da je wikipedia veci autoritet od mene (u sta sumnjam) mozete otici u nju i ukucati money i dobicete: Money is any good or token that functions as a medium of exchange

good=roba

ili nije?
Bilo nekad Bilo nekad 13:29 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

Drzava je stranim bankama koje su imale nameru da dodju na nase trziste postavila uslov da moraju da kupe neku domacu banku. Samo nekoliko banaka je dobilo greenfield dozvole. Razlog za to lezi u cinjenici da je drzava htela da se sto pre ratosilja vrlo komplikovanog i zamrsenog sistema funkcionisanja banaka koji je postojao u Srbiji. Takodje, drzavi je bio preko potreban novac, a prodaja banaka je bila logican nacin da se do novca dodje brzo.
Danas u Srbiji posluje tridesetak banaka. Taj broj ce se smanjivati tokom narednog perioda. Pored spajanja banaka na nekom globalnom ili regionalnom nivou, moguce je ocekivati i da ce neka bankarska grupa koja poseduje neku od banaka u Srbiji tu banku prodati nekoj drugoj grupi.

Otkuda toliki broj ekspozitura? Vise je razloga. Nasi sugradjani i dalje imaju naviku da stoje u redovima i odlaze do banaka umesto da koriste blagodeti placanja elektronskim putem. Cena odrzavanja filijala po unutrasnjosti Srbije i nije tako velika kao sto se misli. Izracunajte i sami koliko kosta zakup lokala u Gornjem Milanovcu ili Valjevu, pa cete doci do zapanjujuceg podatka da filijale mesecno moraju da zarade tek nekoliko hiljada evra kako bi otplatile svoje funkcionisanje. Filijale su takodje neka vrsta bilborda, reklame za banke. Secam se jednog razgovora sa ljudima iz Volksbanke na temu zasto im je potreban lokal u Knez Mihajlovoj kojeg placaju neverovatno mnogo. Njihov odgovor je bio da ta filijala ne donosi toliko novca ali je jako vazna zbog imidza banke.
dragan7557 dragan7557 15:50 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

ako smatrate da je wikipedia veci autoritet od mene (u sta sumnjam) mozete otici u nju i ukucati money i dobicete: Money is any good or token that functions as a medium of exchange

good=roba

ili nije?


evo ovako good = dobro any good (by contetext) = bilo koje dobro, na pojedinim ostrvima Malezije se kao
novac upotrebljavaju školjke itd.Ako u tekstu reč good zamenite sa sredstvom (jedna od aplikacija) dobijate odgovor isti kao moja tvrdnja.

that functions as medium of exchange = funkcioniše kao sredstvo razmene. Gde tu vidite robu osim ako ne poistovetite medijum sa robom??

Ja nigde nisam spomenuo Wikipediju jer sa očekivao komentar sličan vašem.Teško da iko može osporavati Webster jer je pored Oxford rečnika najveći autoritet na ovom polju.

U ostalom vama niko ne brani da novac smatrate robom i da se tako i ponašate.Što se tiče vašeg argumenta o likvidnosti (koja spada u računovodstvene kategorije) podsetiću vas na vreme SM kada je novac gubio vrednost
iz minuta u minut.

objasnio jednu odliku robe a to je njena cena pa tako i novac ima cenu tj roba je. novac se takodje moze zameniti za bilo sta


Ovde se brka pojam cene i vrednosti ali je to već van teme. Vrednost naime, je potpuno druga ekonomska kategorija koja se vrlo retko može poklopiti sa cenom koja je obračunska kategorija.
Ovo je klasična ekonomska teorija. U korporativnom društvu novac može da poprimi karakteristike robe ali ne i vrednosti jer je i u ovim društvima ova vrednost monopol države. Ono što se danas naziva tržištem novca nije ništa drugo do tžište tkzv. spekulativnog "kapitala" koji klasična ekonomska teorija teško može da definiše.
Pzdrav
7557
dragan7557 dragan7557 16:27 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

danas mi treba 50 000 eura. to moram da platim i platicu tako sto cu banci koja mi da danas tih 50 000 eura tokom 25 godina dati ukupno 96 000 eura.


Vi,poštovani NISTE KUPILI VEĆ STE POZAJMILI NOVAC KOJI NEMATE a za to plaćate naknadu u vidu interesta

Ako ste pak otišli i KUPILI NEKU VALUTU onda ste platili transakciju menjanja i proviziju koja je predviđena za to.

Pokušajte sledeće: odnesite u banku € 50.000 i recite doslovce da hočete da "kupite" € 50.000 ???
Onda kada vam kažu da to što vi hoćete nije uobičajeno fino se izderite na odgovornog koji vam za vaše rođene pare neće da proda pare.Još jedan bezobrazluk u birokratiji.

Može i ovako: oko cene se cenjka = pogađa. Otiđite u banku i pnudite € 25.000 za € 50.000 i ni paru više! Recite da ta njihova roba ne vredi više brat,bratu od € 25.000.

Zamislite prodavnicu u kojoj se prodaju pare! Stoje u rafovima Evri i svi imaju različitu cenu?????

Šta mislite o sledećem potezu: odete u banku i kažete za vaših € 10.000 na licu mesta ja nudim € 25.000 a kusur zadržite.

I još jedan primer......itd.
7557
antioksidant antioksidant 17:15 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

dragan7557
danas mi treba 50 000 eura. to moram da platim i platicu tako sto cu banci koja mi da danas tih 50 000 eura tokom 25 godina dati ukupno 96 000 eura.Vi,poštovani NISTE KUPILI VEĆ STE POZAJMILI NOVAC KOJI NEMATE a za to plaćate naknadu u vidu interestaAko ste pak otišli i KUPILI NEKU VALUTU onda ste platili transakciju menjanja i proviziju koja je predviđena za to.Pokušajte sledeće: odnesite u banku € 50.000 i recite doslovce da hočete da "kupite" € 50.000 ???Onda kada vam kažu da to što vi hoćete nije uobičajeno fino se izderite na odgovornog koji vam za vaše rođene pare neće da proda pare.Još jedan bezobrazluk u birokratiji.Može i ovako: oko cene se cenjka = pogađa. Otiđite u banku i pnudite € 25.000 za € 50.000 i ni paru više! Recite da ta njihova roba ne vredi više brat,bratu od € 25.000. Zamislite prodavnicu u kojoj se prodaju pare! Stoje u rafovima Evri i svi imaju različitu cenu?????Šta mislite o sledećem potezu: odete u banku i kažete za vaših € 10.000 na licu mesta ja nudim € 25.000 a kusur zadržite.I još jedan primer......itd.7557

Vi, izgleda imate problem sa konceptom usluga.

Uzmite primer putovanja avionom. Sta sam ja tu kupio kao putnik? Po Vama nista, samo sam pozaljmio sediste na nekoliko sati. Ili primer da Vi nesto prodajete (na primer intelektualne usluge kao konsultant). Sta Vi u stvari prodajete?

Novac jeste roba i ima svoju cenu koja se razlikuje od cene papira na kome je stampan (ili da budem precizniji - ima svoju cenu cak i kada nije stampan)

I za kraj
Ono što se danas naziva tržištem novca nije ništa drugo do tžište tkzv. spekulativnog "kapitala" koji klasična ekonomska teorija teško može da definiše.

Pa zasto onda pokusavate da ga definisete klasicnom ekonomskom teorijom?
Magi Magi 17:30 18.09.2007

Re: Stvarno nemam pojma

dragan7557

U ostalom vama niko ne brani da novac smatrate robom i da se tako i ponašate.Što se tiče vašeg argumenta o likvidnosti (koja spada u računovodstvene kategorije) podsetiću vas na vreme SM kada je novac gubio vrednost
iz minuta u minut.


dinar jeste gubio vrednost ali je opet imao neku vrednost ali marka nije gubila vrednost i bila je likvidna i ona se koristila kao novac sto marka i jeste bila - novac.

objasnio jednu odliku robe a to je njena cena pa tako i novac ima cenu tj roba je. novac se takodje moze zameniti za bilo sta


Ovde se brka pojam cene i vrednosti ali je to već van teme. Vrednost naime, je potpuno druga ekonomska kategorija koja se vrlo retko može poklopiti sa cenom koja je obračunska kategorija.
7557


vrednost je licna kategorija a cena - opsta.
Bonner D Bonner D 12:20 17.09.2007

Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Sve inostrane banke u Srbiji su banke ćerke banaka iz zemalja iz kojih potiču. Te banke su kupljene novcem i u vlasništvu su (delimičnom ili potpunom) banaka majki iz zemalja iz kojih ove potiču. One su što se tiče poslovanja zasebne, autonomne jedinice u smislu njihovog odnosa sa klijentima, jer su te stvari tako regulisane na državnim nivoima. Ekonomije i propisi o bankarskom poslovanju različitih država nisu zajednički, tako i banke majke i banke ćerke ne mogu u tom domenu da funkcionišu kao jedna.

Sa druge strane banke ćerke su u vlasništvu matičnih banaka i one i te kako utiču na položaj, poslovni ugled, poslovnu moć matične banke itd. što se pre svega ogleda na berzanskom poslovanju i rejtingu matičnih banaka. To je ono što ih povezuje i šta im je zajednički cilj, dakle pozitivno poslovanje.



Drugo pitanje je zašto su krediti u srpskim bankama tako visoki i kreditni i ostali rejting tako loš? I kakve veze politička stabilnost ima sa time?

To pitajte političare na vlasti i u opoziciji koji su, pre svih ostalih, odgovorni za stvaranje političke stabilnosti u zemlji. Ali ne zaboravite da upitate i brojne NVO (NGO, nevladine organizacije) na osnovu čijih se izveštaja prave rejtinzi ovakve vrste i čiji se glas u inostranstvu najviše čuje a i ceni. Ako hoćete da živite ekonomski dobro ne možete da kažete da vas se politika i političko stanje u zemlji ne tiče jer je sve to zajedno povezano jedno sa drugim na razne načine. Izmedju ostalog i na ovaj način koji sam ovde naveo o kome gotovo niko u zemlji i ne govori. A jako je važan.

Ako živite u zemlji u kojoj su na vlasti «fašisti i nacoši» onda morate da plaćate visoke kamate, za putovanje u inostranstvo tražite vize itd., i ili da smenite «fašiste i nacoše», ili da se zapitate da li je to zaista tako i upitate one koji takvo nešto tvrde na osnovu čega i zašto to tvrde, i ukoliko to nije tako pozovete ih da pišu drugačije i objektivnije izveštaje. Jer i od toga, kao što vidite, zavisi kvalitet vašeg života.





Magi Magi 12:39 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Bonner D
Drugo pitanje je zašto su krediti u srpskim bankama tako visoki i kreditni i ostali rejting tako loš? I kakve veze politička stabilnost ima sa time?To pitajte političare na vlasti i u opoziciji koji su, pre svih ostalih, odgovorni za stvaranje političke stabilnosti u zemlji. Ali ne zaboravite da upitate i brojne NVO (NGO, nevladine organizacije) na osnovu čijih se izveštaja prave rejtinzi ovakve vrste i čiji se glas u inostranstvu najviše čuje a i ceni.


evo instant primera.

Pera Peric ode u Stranu Banku u ponedeljak i uzme auto kredit na 7 godina, sa kamatom 10% godisnje. U utorak Izvesni Ministar izjavi da je Kosovo srce Srbije i da ce ga kao takvog braniti svim sredstvima. U sredu Zika Zikic ode u istu tu Stranu Banku i zamoli za auto kredit za ista kola kao Pera sa istim uslovima placanja. Upravni odbor banke u medjuvremenu razmislja "sta cemo bre mi ako ovaj Pera ode u rat, ko ce da nam placa kredit?" i zato odluce da u buduce povecaju kamatu na 11% i tako Zika mora da placa skuplju ratu i na tome da zahvali ne Stranoj Banci nego Izvesnom Ministru jer Banka nije luda da deli rizik sa klijentom Zikom nego se sa svoje strane osigura a Zika nek vidi za koga ce da glasa.

To je politicki rizik.
Bonner D Bonner D 12:43 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Magi

evo instant primera.Pera Peric ode u Stranu Banku u ponedeljak i uzme auto kredit na 7 godina, sa kamatom 10% godisnje. U utorak Izvesni Ministar izjavi da je Kosovo srce Srbije i da ce ga kao takvog braniti svim sredstvima. U sredu Zika Zikic ode u istu tu Stranu Banku i zamoli za auto kredit za ista kola kao Pera sa istim uslovima placanja. Upravni odbor banke u medjuvremenu razmislja "sta cemo bre mi ako ovaj Pera ode u rat, ko ce da nam placa kredit?" i zato odluce da u buduce povecaju kamatu na 11% i tako Zika mora da placa skuplju ratu i na tome da zahvali ne Stranoj Banci nego Izvesnom Ministru jer Banka nije luda da deli rizik sa klijentom Zikom nego se sa svoje strane osigura a Zika nek vidi za koga ce da glasa. To je politicki rizik.


Naravno, plastičnije ne može da se objasni! Jednostavno je tako.
Bonner D Bonner D 12:57 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Ja bi tu dodao i one analize sa početka 2004, raznih NVO i političkih analitičara, novinara itd., da će Srbija sa premijerom Koštunicom na čelu zaratiti sa celim svetom, neće isporučiti ratne zločince, najblaže rečeno smak sveta i opšta propast u Srbiji za godinu dana. Danas, 2007 još uvek čekamo na taj "kraj" i konačan "potop"! Možda se on i desi u budučnosti, ne bi da se zaklinjem, ali ni danas još nije tako akutan i aktuelan, pa ne bi bilo loše da su ovi povici izostali a bankarske kamate bile snižene. Ali u čekanju ovog najavljivanog "kraja" i konačnog "potopa" pravo je čudo da kamate nisu još više porasle.

I da podsetim, apropo Vašeg veoma plastičnog primera, premijer Koštunica je u Briselu, pre neki dan izjavio da Srbija ne preti i da neće pribegavati upotrebi sile. Nadam se da je i ova izjava doprla tamo gde bi trebalo da dopre, ali nadam se i do Vas!

Magi Magi 13:49 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Bonner D
Ja bi tu dodao i one analize sa početka 2004, raznih NVO i političkih analitičara, novinara itd., da će Srbija sa premijerom Koštunicom na čelu zaratiti sa celim svetom, [...] premijer Koštunica je u Briselu, pre neki dan izjavio da Srbija ne preti i da neće pribegavati upotrebi sile. Nadam se da je i ova izjava doprla tamo gde bi trebalo da dopre, ali nadam se i do Vas!


Evo upravo je doprla i do mene a ja kao investitor na trzistu HoV ipak malo veci znacaj pridajem izjavama premijera nego izjavama opozicije a NGO ni ne slusam. Tesko mi je da zamislim model u kom je vlada taoc NGO sektora ili opozicije, a ako strani ekonomski analiticari imaju drugaciju metodu procene rizika samo napred vise ce kesa otici na moju stranu. Najbolje bi bilo kad bi Voja bio moj ortak pa da se ja i on u poverenju dogovorimo kad ce koji dogadjaj da se desi pa ja da na adekvatan nacin reagujem. Cini mi se ipak da Voja ne razmislja u tim terminima i da se nekako ne bi bas najbolje razumeli. :)

Pozdrav, Marko dig!
Bonner D Bonner D 14:32 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija, NVO

Magi

Evo upravo je doprla i do mene a ja kao investitor na trzistu HoV...


Al' ste Vi "dobro" informisani! A investitor na tržištu HoV. *smeh*

Magi

Tesko mi je da zamislim model u kom je vlada taoc NGO sektora ili opozicije...


Nije Vlada taoc, al' jeste Vi i svi ostali gradjani Srbije!

Magi

Najbolje bi bilo kad bi Voja bio moj ortak pa da se ja i on u poverenju dogovorimo kad ce koji dogadjaj da se desi pa ja da na adekvatan nacin reagujem.


Hehe, ala Vi imate ideje?! Pa još i protivzakonite! I sigurno niste čuli za Voju legalistu?! *smeh*

Magi

Cini mi se ipak da Voja ne razmislja u tim terminima i da se nekako ne bi bas najbolje razumeli. :)Pozdrav, Marko dig!


Ne znam kako i da li razmišlja u ovim terminima. Trebalo bi da razmišlja. Nadam se da u Vladi makar neko razmišlja u tim terminima, mislim da postoje ljudi koji to čine.

Pozdrav


dragan7557 dragan7557 15:22 17.09.2007

Re: Inostrane banke, politika, ekonomija,



evo instant primera.

Pera Peric ode u Stranu Banku u ponedeljak i uzme auto kredit na 7 godina, sa kamatom 10% godisnje. U utorak Izvesni Ministar izjavi da je Kosovo srce Srbije i da ce ga kao takvog braniti svim sredstvima. U sredu Zika Zikic ode u istu tu Stranu Banku i zamoli za auto kredit za ista kola kao Pera sa istim uslovima placanja. Upravni odbor banke u medjuvremenu razmislja "sta cemo bre mi ako ovaj Pera ode u rat, ko ce da nam placa kredit?" i zato odluce da u buduce povecaju kamatu na 11% i tako Zika mora da placa skuplju ratu i na tome da zahvali ne Stranoj Banci nego Izvesnom Ministru jer Banka nije luda da deli rizik sa klijentom Zikom nego se sa svoje strane osigura a Zika nek vidi za koga ce da glasa.

To je politicki rizik.

Instan primer vam nije valjan!

U ovom slučaju važi sledeće: Ako je lupetanje ministra stvar koja se u datoj prilici može realno očekivati Bankar
će na osnovu iskustva svog i tuđeg ODMAH PONUDITI KREDIT ZA RAT I FINANSIRANJE ISTOG "kod nas su uslovi najpovoljniji".

Upravni odbor banke nije tu da razmišlja jer to nije njegov posao, on je tu da na papiru "nadgleda" poslovanje i naravno radi ono što mu naredi CEO iz centrale.

Što se Žike tiče ako je ministar u pravu, njemu nije potreban auto već oružje kako bi ratovao po nalogu.Ovo oružje spada u domen finansiranja itd.....

Što se glasanja tiče Žikin glas nije značajan.Jedna lasta ne čini proleće.
vucko vucko 16:05 17.09.2007

Glas i bager

Što se glasanja tiče Žikin glas nije značajan.Jedna lasta ne čini proleće.

Žikin glas je glavna stvar u toj priči. Sigurno ima mnogih koji bi mu rekli da taj glas ne čini proleće. Neki iz nemara, a neki iz lične koristi. Ali Žika ima u principu dve opcije:

1. Glas, dok još ima šta da izgubi
2. Bager, kad više nema šta da izgubi

U slučaju opcije 2, svašta na svetu može da mu posle "bude krivo" što nema više šta da izgubi. I u svašta može da izgubi poverenje. Tu spadaju i strane banke.
Bonner D Bonner D 16:53 17.09.2007

Re: Glas i bager

vucko

Ali Žika ima u principu dve opcije: 1. Glas, dok još ima šta da izgubi 2. Bager, kad više nema šta da izgubi...


Znaš šta Vučko, ja se nadam da je vreme promene vlasti uz pomoć bagera u ovoj zemlji prošlost, trenutno svakako nema potrebe za time, pa ne vidim potrebu da se pominju bageri.

A ovi što priželjkuju da gradjani opet istrče na ulice, sa sve bagerima, i njih preko noći uguraju u fotlje vlasti, jer će oni da se pojave na nekom podestu na nekom trgu i zaurlaju u mikrofon, neka zasuču rukave i neka se sami izbore za naklonost gradjana i njihove glasove, a pre svega neka im ponude konkretnu i racionalnu alternativu i konkretna rešenja, umesto ovog kolektivnog "naricanja" i kukanja kako im nije dobro i kako ništa ne valja!

Sve ostalo je prazna priča!

vucko vucko 17:08 17.09.2007

Re: Glas i bager



Znaš šta Vučko, ja se nadam da je vreme promene vlasti uz pomoć bagera u ovoj zemlji prošlost, trenutno svakako nema potrebe za time, pa ne vidim potrebu da se pominju bageri.

A ovi što priželjkuju da gradjani opet istrče na ulice, sa sve bagerima, i njih preko noći uguraju u fotlje vlasti, jer će oni da se pojave na nekom podestu na nekom trgu i zaurlaju u mikrofon, neka zasuču rukave i neka se sami izbore za naklonost gradjana i njihove glasove, a pre svega neka im ponude konkretnu i racionalnu alternativu i konkretna rešenja, umesto ovog kolektivnog "naricanja" i kukanja kako im nije dobro i kako ništa ne valja!

Sve ostalo je prazna priča!

Ja volim da kažem da bi Slobodanu Miloševiću trebalo napraviti spomenik na sred Terazija, a ispod njega ploču na kojoj piše: Slobodane, ne smemo te nikada zaboraviti.

Bager u mojoj priči je sinonim za to da nije svejedno kada se i kako rešavaju problemi. Taj bager 5. oktobra treba da pamtimo kao našu jako kasnu naknadnu pamet. Koja je došla kad smo totalno pukli, kad smo svojom kratkom pameću, strahom, mržnjom i zlobom mnoge živote upropastili.

Ko ne veruje u taj glas i mirno rešavanje stvari, a veruje u bager, po meni je i zaslužio ono što sam rekao da sa bagerom dolazi.
Bonner D Bonner D 17:37 17.09.2007

Re: Glas i bager

vucko
Ja volim da kažem da bi Slobodanu Miloševiću trebalo napraviti spomenik na sred Terazija, a ispod njega ploču na kojoj piše: Slobodane, ne smemo te nikada zaboraviti.


Al' ti Vučko imaš ideje?! Da ne kažem morbidne! Iako razumem šta si hteo da kažeš, nadam se bar da razumem, ali tvoje izjave, neretko, mogu i ovako i onako da se protumače. ;-)

Ali taj čovek je, na sreću svih nas, definitivno prošlost, i tako je zaista najbolje, i ne zaslužuje nikakve spomenike niti ploče, pa čak ni one koje bi podsećale na sve ono loše, zlo, negativno i ružno šta je učinio i čemu je doprineo njegov diktatorski režim 90.-ih godina prošlog veka, koji je na razne načine, nažalost, toliko dugo uspevao da se održi na vlasti. Ali to je bio njegov jedini cilj i problem kojim se bavio, tako da nije čudno da mu je makar to polazilo za rukom, za razliku od svega drugoga što mu je bilo u opisu posla a šta ga uopšte nije zanimalo niti primarno zaokupljalo.


Nevine žrtve njegove zločinačke vladavine su te koje zaslužuju spomenike, ploče i sećanja.


vucko

Taj bager 5. oktobra treba da pamtimo kao našu jako kasnu naknadnu pamet. Koja je došla kad smo totalno pukli, kad smo svojom kratkom pameću, strahom, mržnjom i zlobom mnoge živote upropastili. Ko ne veruje u taj glas i mirno rešavanje stvari, a veruje u bager, po meni je i zaslužio ono što sam rekao da sa bagerom dolazi.


Nije u pitanju bila nikakva kasna ili naknadna pamet i tsl.. Radilo se jednostavno o izbornoj kradji i vaninstitucionalnoj borbi da se ta izborna kradja onemogući. Ali ta naoko obična smena vlasti je naravno bila mnogo više od toga.

vucko vucko 18:43 17.09.2007

Re: Glas i bager

Nije u pitanju bila nikakva kasna ili naknadna pamet i tsl.. Radilo se jednostavno o izbornoj kradji i vaninstitucionalnoj borbi da se ta izborna kradja onemogući. Ali ta naoko obična smena vlasti je naravno bila mnogo više od toga.

Biće onda da nije ni naknadna pamet ni izborna krađa i vaninstitucionalna borba, nego - građevinska mehanizacija.
Bonner D Bonner D 21:45 17.09.2007

Re: Glas i bager

vucko

Biće onda da nije ni naknadna pamet ni izborna krađa i vaninstitucionalna borba, nego - građevinska mehanizacija.


I kako öovek sad sa tobom da se ne složi? Jednostavno sam paf! *smeh*


dragan7557 dragan7557 13:03 17.09.2007

Re: profit i Profit I.

Odgovor tipa " zbog profita" se podrazumeva, ali da li je to suštinski odgovor na postavljeno pitanje


Definition

The positieve gain from an investment or business operation after substracting for all axpences. Opposite of loss.

INVESTMENT
Definition 1

In finance,the purchase of a financial product or other item of value with an expectation of favorable future returns. In general terms, investment means the use money in the hope of making more maney.

Definition 2

In business, the purchase by producer of physical good, such as durable equipment or inventory, in the hope of improving future business.
Izvor: www.investorwords.com

Iz dosadašnjih diskusija se može na osnovu ovih definicija zaključiti da diskutanti ne razlikuju profit od investmenta koji je u ovom slučaju važniji za dalje razumevanje "bankarstva" = MAGLE u Srbiji i svetu.

Profit definisan od Adama Smitha je istorijska kategorija koja nema apsolutno nikakve veze sa modernim shvatanjem 'pravljenja para' i klasična ekonomija ovde potpuno zakazuje, što izaziva velike nesporazume kako kod običnih ljudi tako i kod "magistara" i ostalih mešetara "stručnom terminologijom" sa kojom isti obično imaju pojma, samo kada je to potrebno u svrhu politikanstva.

Bankarski sektor spada u tkzv. uslužne delatnosti (neproduktivan sektor) u kome su proizvod (po modernom se ne piše pod navodnicima) a jedino što je kod tog sektora physical good je magla koja se ovde nudi kao produkt.

U bivšoj ekonomiji SFRJ politička ekonomija se delila na njihovu = građansku kojoj je profit imanentan i našu = socijalističku kojoj je profit kao posledica ulaganja rada i kapitala bio višak vrednosti koji je bio u vlasništvu radnika
a sve to po liniji tadašnje ideologije.
Ovakav profit (klasična definicija) je profit koji sluzi svom vlasniku za dalje investiranje itd.Profit je vezan za vlasnike
proizvodnih sredstava i radne snage gde su "igrači" živi ljudi te se njihovom fizičkom smrću završava njihovo učešće u ovozemaljskoj "blagodeti".
Ovde je profit direkno vezan za prošli rad jer nema govora o profitu ako nije izvršeno spajanje radne snage i kapitala
= profit, što profit čini a posteriori kauzalnom posledicom prva dva elementa. Ovo uslovljava ponašanje po principu da se trošiti može samo ono što postoji u fizičkom smislu reči. Ono što ne postoji nemože biti potrošeno.

Svi naši ekonomisti bez izuzetka koji su školovani u zemlji su naučili ovaj klasični princip Definicija 2. investmet i sa malim izuzetcima čak i na zapadu običan svet se rukovodi ovim principom.
Napominjem da novac nije roba već spada u društvenu kategoriju univerzalnog sredstva za menjanje roba = goods i kao takav nema u klasičnoj teoriji karakter kapitala, već je deo drštvenog dogovora koji svojim aktima ozakonjava država koja je kod marksista osuđena na smrt odumiranjem. Novac je u stvari samo obračunska forma prilikom transakcije roba i usluga i sve više gubi karakter opipljivog keš novca. Plastične pare su žiralni novac koji postoji i u klasičnoj teoriji ali je njegova upotreba sada bitno drukčija zbog posedovanja investicionog karaktera i nvestment 2. postaje finansijski produkt. Investment means the use of money in the hope of making more money. Investment je kategorija koja se u ekonomici pojavljuje sa rađanjem korporativnog društva i nije bazirana na postojećem odnosu rad+ kapital + prirodni resursi već je ISKLJUČIVO NADA ,kule od karata,Potemkinova sela ili PRODAJA MAGLE kako to i sama definicija kaže. A NADA NIKADA NE UMIRE. Primetiće te da se kapital u ovim definicijama nigde ne spominje, što je vrlo važno jer se ovde kapital poistovećuje sa novcem.
7557
Markonio Markonio 13:25 17.09.2007

ZIvotno pitanje...

Po svemu ovde procitanom, sve sam dalje od ideje da uzmem kredit za resavanje stambenog pitanja. Kakvo je uopste vase misljenje o kreditima na 20-30 godina?
Taska Dana Taska Dana 15:30 17.09.2007

Banke su lesinari


Zato su se i pojavile u velikom broju i sa svih strana a pozvale ih nase banke na pir...:)

Jedna renomirana banka iz bilo koje zemlje ima mnogo interesa da bude kod nas u ovo pljackasko doba.

Te banke placaju svoje sluzbenike u Srbiji 4 do 5 puta manje nego sto ih placaju u svojoj zemlji a volume posla je veci i komplikovaniji ovde u Srbiji.
Kamate su naravno iste ili vece nego u stabilnim zemljama.

U bankama su zaposleni uglavnom rodjaci onih sa vlasti zato sto su plate ipak bolje nego bilo gde drugde.

Nasa banka ne moze da funkcionise bez stranih banka..to je jasno svakome...tako da kad vas boli sto vam ode cela plata na kredit s kojim nista niste mogli nista ni da uradite, jer nije dosta nego je bar nesto.....
Pitajte se zasto se u siromasnoj zemlji kao sto je Srbija krediti izdaju pod uslovima bogatih i normalnih drzava.

Ako malo dublje razmislite....krade nas nasa vlada , nasi biznismeni a dotucice nas nasa sopstvena glupost...:)))


Dragoberto Dragoberto 15:41 17.09.2007

milsim da je ovo razlog

Prisustvo stranih banaka je signal investitorima da je trziste stabilno. Pa kada se zemlja uz koliko-toliko uredi (pravno, politicki itd) bice vise stranih ulaganja. A sve u cilju "otvaranja" i uklapanja u svetske tokove...
Sepulturero Sepulturero 16:57 17.09.2007

Шта каже неко ко зна

http://www.nirapress.com/index.php?option=com_content&task=view&id=705&Itemid=2
Mića Marković Mića Marković 18:05 17.09.2007

Re: Шта каже неко ко зна

Sepulturero
http://www.nirapress.com/index.php?option=com_content&task=view&id=705&Itemid=2

Link kod mene ne funkcioniše.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:56 17.09.2007

Re: Kurs EURA ili ništa nije jednostavno

Mića Marković
Sepulturero
http://www.nirapress.com/index.php?option=com_content&task=view&id=705&Itemid=2

Link kod mene ne funkcioniše.


Probajte samo WWW,NIRAPREESS.COM

Izvinite sto se ponovo javljam. Nisam mogao da odolim.

U vezi sa kursom u Srbiji Evo odlomka sa tog linka, autor je Nebojša Katić.

Инфлација и курс

– Свака привреда је увозно зависна, али немају све привреде хроничне дефиците. Не верујем да постоји „метафизичка склоност“ Срба да увозе, а Кинеза да извозе. Токови увоза и извоза су рационални и базирају се на рачуницама. Крајем новембра 2000. године извршена је девалвација и добили смо данашњи „динар силни“. Кумулативна инфлација је од тада до данас већа за 10 до 20 пута од кумулативне инфлације у евро зони, у зависности од индекса цена на мало који се користи. У истом периоду, динар је према евру депресирао за око 37 одсто, а према долару чак апресирао за око седам одсто. Да ли је таква курсна политика нормална? Ако цене на домаћем тржишту расту много брже од цена на иностраном, ако при томе курс динара јача, тада се у извозу губи. На домаћем се тржишту може више зарадити, па нема мотивације ни за оне који би могли више да извозе. Нема ни инвестиција у производњу окренуту извозу или супституцији увоза. Све је јефтиније ако се увози и то привредна структура јасно показује – истиче Катић.
Mića Marković Mića Marković 19:13 17.09.2007

Re: Kurs EURA ili ništa nije jednostavno

Probajte samo WWW,NIRAPREESS.COM

Uspelo. Hvala.
dragan7557 dragan7557 19:18 17.09.2007

Re: Kurs EURA ili ništa nije jednostavno

Uspelo. Hvala.


I pročitajte članak Žrtve tranzicije.
Magi Magi 20:41 17.09.2007

Re: Kurs EURA ili ništa nije jednostavno

intervju experta Katica je objavljen i u Biz sekciji ovog sajta.

jos uvek mi nije jasno kakve veze ima nominalni kurs sa izvozom tj zar nije vaznije da je kurs stabilan od toga da li je evro 80 100 ili 15 dinara?

inflacija je rezultat povecane kolicine novca na trzistu a kurs je takav jer je na trzistu vise deviza od privatizacije, investicija, turizma, doznaka itd. Inflacija je tu jer su skocile plate mozda cak i 100% (ovo pricam na pamet), uzimaju se masovno krediti imasemozese, cene nekih proizvoda su bile komandne i sad se usaglasavaju sa trzisnim cenama...
sentinel26 sentinel26 19:29 17.09.2007

Nema više bato sumnjivo !

Večeras je bivši guverner, bivši ministar finansija, sadašnji šef G + -, ministar u Vladi, saopštio da će se menjati Zakon o privatizaciji i da ubuduće preduzeća neće moći da se kupuju sumnjivim novcem.

Reče i da se ovaj Zakon neće primjenjivati retroaktivno (na prethodne prodaje).
Ja mislio da se ni do sada zakoni nijesu primjenjivali retroaktivno i da novac nije bio sumnjiv.
Oni koji su hapšeni, krivično gonjeni ili su u zatvoru neće moći da učestvuju ni na tenderima ni aukcijama.

Čovjek je jednostavno lupio pesnicom o sto i rekao dosta više!

Gospodo bankari i biznismeni izvolite, spremte se, spremte.
Ko se plaši neka se skloni preko grane, pa neka šilje advokate da kupe štogodj od ostatka.

P.S. Čik da pogodite da li i kome je upućena poruka ovim saopćenjem dotičnog gospodina.


antioksidant antioksidant 19:38 17.09.2007

Re: Nema više bato sumnjivo !

P.S. Čik da pogodite da li i kome je upućena poruka ovim saopćenjem dotičnog gospodina.


potencijalnim glasacima.

to sto je doticni jednostavno lupio pesnicom o sto i rekao dosta više ne znaci bas nista jer nema definicije sta je to sumnjiv novac?

Da li je kapital Delte sumnjiv novac?

Ako jeste, zasto jeste, ako nije, zasto nije?

Ovo je samo predizborno zamazivanje ociju koje nema nikakvu sustinu u sebi (kao i vecina stvari koja dolazi od doticnog, smisljena je samo radi licne promocije)
dragan7557 dragan7557 23:19 17.09.2007

Re: Nema više bato sumnjivo !

Večeras je bivši guverner, bivši ministar finansija, sadašnji šef G + -, ministar u Vladi, saopštio da će se menjati Zakon o privatizaciji i da ubuduće preduzeća neće moći da se kupuju sumnjivim novcem.


Zako treba očekivati posle privatizacije NIS,EPS,Vodoprivrde, Srbija Šume,železnice i još oko 500 -600 javnih preduzeća koja nisu u vlasništvu partija i koje niko neće da kupi.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 21:58 17.09.2007

Engleska banka, sta se desava, Vucko

Vucko, javi se.

LONDON, England -- Savers at a leading UK mortgage bank lined up for a second day to empty their accounts Saturday, a day after the lender was bailed out by the Bank of England after heavily slashing profit forecasts.
art.rock.afp.gi.jpg

Fearful customers line up to withdraw cash from a Northern Rock branch in southeast London on Friday.

Long lines formed before counters opened at the Northern Rock building society, one of the UK's top five lenders, as worried customers ignored reassurances from the bank and the government.

Customers are believed to have already withdrawn about £1 billion ($2 billion) since the bank's woes were revealed, prompting speculation that the global credit crunch made raising funds through commercial borrowing difficult.

Shares in Northern Rock dropped up to 30 percent in Friday trading, with problems spilling over the European banking sector

The British Bankers' Association has urged customers to "calm down," according to the UK Press Association
vucko vucko 22:11 17.09.2007

Re: Engleska banka, sta se desava, Vucko

Ja video u novinama u subotu.

Banka nije imala raznovrsan portfolio izvora, koliko sam shvatio, nego su se zakačili bili na neke američke hartije koje su iz nekih šestih razloga sada malo presušile. Onda je banka, po proceduri, tražila kredit za likvidnost od centralne banke.

Štediše, kad se to saznalo, krenule su da opsedaju banku da podižu uloge - što je verovatno opasnije za banku nego te američke hartije. Pri tome i centralna banka, i evo BBA mole štediše da to ne rade - ali narod ne j. - hoće svoje pare. Da li će pri tome u stvari uspeti da potope banku - to ćemo još da vidimo. Kao zvanične informacije su da neće. Ali će sigurno da upropaste dobit.

Da se razumemo - bankari moraju sa tim da računaju. To nije prvi udar na šaltere tog tipa u istoriji čovečanstva. To je deo business-a. Strukturiranje portfolija, upravljanje rizikom - ništa nije izmišljeno juče - pitanje je samo koliko je ko drčan (da se otvori) ili baksuz.

dragan7557 dragan7557 23:08 17.09.2007

Re: Engleska banka, sta se desava, Vucko

Banka nije imala raznovrsan portfolio izvora, koliko sam shvatio, nego su se zakačili bili na neke američke hartije koje su iz nekih šestih razloga sada malo presušile. Onda je banka, po proceduri, tražila kredit za likvidnost od centralne banke.


Hard Rock je hipotekarna banka i zakonski joj je ograničen portfolio. Radi se o propasti američkog hipotekarnog tržišta na kojoj su mnoge banke žrtve vlastite pohlepnosti, a uvećan rizik su bankari prouzrokovali sami dajući pare
i pored toga što su znali da će tržište kolapsirati. U nemačkoj je prva žrtva bila Saksen Landes Bank koja je javna banka i služila je za rukovanje parama poreskih obveznika. Da bi se ovo razumelo treba znati da svi u lancu trgovine hipotekama profit knjiže kao aktivnu stavku prilikom nastanka ugovora jer u tom momentu klijent duguje i glavnicu i kamatu jer je kamata deo paketa hipoteke. Ovo pravilo ne važi kada je u pitanju hipoteka na osnovu životnog osiguranja.

Po izveštajima štampe(?) Centralna Evropska Banka je nesrećne kolege pomogla sa upumpavanjem € 150 Mrd
u sistem da bi sprečila potpuni kolaps i spasla tržište maglom. Suvišno je govoriti o tome šta sve može da se uradi za društvo sa sto pedeset milijardi Evra.
7557
dragan7557 dragan7557 23:14 17.09.2007

Re: Engleska banka, sta se desava, Vucko

Erata. u gornjem tekstu stoji Hard Rock umesto Northern Rock Banka
vucko vucko 23:28 17.09.2007

Re: Engleska banka, sta se desava, Vucko

Erata. u gornjem tekstu stoji Hard Rock umesto Northern Rock Banka

Dobro zvuči, svakako :)

Hvala na informacijama - ja sam čitao neke dnevne novine, koje nisu baš previše dale pozadinu događaja.

Da li biste mogli samo da objasnite ovo:

Da bi se ovo razumelo treba znati da svi u lancu trgovine hipotekama profit knjiže kao aktivnu stavku prilikom nastanka ugovora jer u tom momentu klijent duguje i glavnicu i kamatu jer je kamata deo paketa hipoteke.

Nije valjda da knjiže unapred prihode od kamata za N godina? Ili drže buduće prihode na vremenskim razgraničenjima, ili šta? Zar kamata ne može da se skreše prevremenim uplatama?
dragan7557 dragan7557 16:46 18.09.2007

Re: Engleska banka, sta se desava, Vucko

ije valjda da knjiže unapred prihode od kamata za N godina? Ili drže buduće prihode na vremenskim razgraničenjima, ili šta? Zar kamata ne može da se skreše prevremenim uplatama?


Tema koju potežete je van okvira i veoma opširna, a u mnogome zavisi od fiskalno pravnog sistema države u kojoj živite. Ukratko:

Prihodi od kamate za N godina se odmah knjiže jer u protivnom je teško obezbediti (skoro nemoguće) hipoteku
koju vi dajete na nekretninu (isto je i za brodove i avione) jer inače hipotekarni akt ne bi imao smisla,opteretio bi PREDMET hipoteke = založno pravo za sumu glavnice pa bi dug bio ravan glavnici a kamata ostala da visi jer ne spada u glavnicu. Kod delimične hipoteke je drugi slučaj i ovo spada u prvenstva hipotekarnih potražilaca.

Hipotekarni dugovi skoro UVEK nose KAZNENU KLAUZULU za potrebe prevremene isplate UKUPNOG DUGA
te je uz primenu iste razumno pogledati isplati li se PREVREMENA LIKVIDACIJA DUGA.
7557
vucko vucko 20:03 18.09.2007

Hipoteke i knjiženje

Pa dobro, nećemo da maltretiramo čitaoce ovde onda - meni je samo bilo neobično da se u bilans uspeha u tekućem periodu uknjižava praktično buduća dobit. Znam da je, po međunarodnim računovodstvenim pravilima (ili bar onome kako su ih meni interpretirali) za preduzeća i npr. ugovore koji se realizuju na duži rok neophodno knjižiti stvarnu realizaciju ugovora u svakom knjigovodstvenom periodu, a ne sav prihod odmah uz ugovor.

Jasno mi je npr. kod komercijalnih zapisa ili obveznica da kamata može da se efektivno uračuna u glavnicu tako što se prodaja radi na bazi diskonta konačne cene (a već na sekundardnom tržištu to jedino ima i smisla, pretpostavljam, tj. svođenje tekuće vrednosti i formiranje cene na bazi nje... i ostalih faktora).

Nije mi baš jasno kako može hipoteka, npr. ako su u pitanju "trackeri", da se izrazi sa uračunatom kamatom, kad kamata nije unapred ni poznata. Ja sam sad u procesu učenja osnovnih uslova pod kojima se daju hipoteke ovde - pošto planiram da kupujem stan - pa sam recimo video da moja banka nudi "mortgage offset" opciju, tj. da mi se sve pare na depozitnim računima (uključujući i tekući) odbijaju od tekućeg iznosa hipoteke pri obračunu kamate i takođe da (opet za tracker) mogu da uplatim koliko god hoću prevremeno, bez ikakvih troškova. Ne znam da li je to zato što je britansko tržište hipoteka veoma likvidno pa su napravili takve proizvode, ili ja nešto dobro ne razumem.

antioksidant antioksidant 20:31 18.09.2007

Re: Hipoteke i knjiženje

meni je samo bilo neobično da se u bilans uspeha u tekućem periodu uknjižava praktično buduća dobit. Znam da je, po međunarodnim računovodstvenim pravilima (ili bar onome kako su ih meni interpretirali) za preduzeća i npr. ugovore koji se realizuju na duži rok neophodno knjižiti stvarnu realizaciju ugovora u svakom knjigovodstvenom periodu, a ne sav prihod odmah uz ugovor.


tako je (sto se tice IASa). a to kljizenje buduce dobiti u istom q kada je sklopljen ugovor, koliko je meni poznato ,toje bila fora na koju je enormno porastao enron, pa posle pukao (kada je par velikih poslova propalo a vec je knjizena dobit po njima, pa je nastao skandal....)

a slobodno nastavite, zanimljivo je
Alek212 Alek212 06:21 18.09.2007

Banke na svakom cosku

Ja sam se pitao isto pitanje pre jedno 3-4 godine kada se na Manhattanu u roku od godinu dana otvorilo bukvalno na stotine bankarskih filijala. Desava se da ista banka ima filiujale jednu preko puta druge a cinjenica da na 4 coska jedne raskrsnice ima 4 banke je potpuno normalna stvar. Po mom misljenju razlog je u plasmanu tzv. potrsackih ili komercijalnih kredita, naplacivanju usluga koriscenja bankomata + cinjenica da se kes gotovo i ne koristi u transakcijama sto daje bankama mogucnost da izdaju kredite cistim ukucavanjem brojki u kompjuter i da naplacuju kamate i provizije na to. Dakle masovno koriscenje tzv elektronskog novca omogucava bankama da plasiraju daleko vise novca nego sto ga realno imaju na svojim racunima te zato i otvaraju filijale gde stignu.
Atomski mrav Atomski mrav 10:49 18.09.2007

Kredit za svadbe!

Juče sam čuo na radiju reklamu neke banke koja nudi kredite za svdabe!
Vrh, brate!!! :(
dragan7557 dragan7557 12:30 18.09.2007

Re: Kredit za svadbe!

Atomski mrav
Juče sam čuo na radiju reklamu neke banke koja nudi kredite za svdabe!
Vrh, brate!!! :(


Nije još. Vrh će biti kada pokojniku budu davali kredite za buduću sahranu. Nije smešno ovo se u nekim zemljama zbilja dešava.
antioksidant antioksidant 12:43 18.09.2007

Re: Kredit za svadbe!

dragan7557

Atomski mravJuče sam čuo na radiju reklamu neke banke koja nudi kredite za svdabe!Vrh, brate!!! :(Nije još. Vrh će biti kada pokojniku budu davali kredite za buduću sahranu. Nije smešno ovo se u nekim zemljama zbilja dešava.

ima i kod nas. bilo je i pre 30 godina a bice i za 30. to se zove osiguranje zivota. unapred uplacujes rate a kad jednog dana shvatis da kamion nije stao na crvenom pa je pregazio tebe i tvog spaceka, bice ti veoma drago sto ce tvoja baba imati 1000 eura da te sa'rani kako red nalaze
antioksidant antioksidant 12:43 18.09.2007

Re: Kredit za svadbe!

dragan7557

Atomski mravJuče sam čuo na radiju reklamu neke banke koja nudi kredite za svdabe!Vrh, brate!!! :(Nije još. Vrh će biti kada pokojniku budu davali kredite za buduću sahranu. Nije smešno ovo se u nekim zemljama zbilja dešava.

ima i kod nas. bilo je i pre 30 godina a bice i za 30. to se zove osiguranje zivota. unapred uplacujes rate a kad jednog dana shvatis da kamion nije stao na crvenom pa je pregazio tebe i tvog spaceka, bice ti veoma drago sto ce tvoja baba imati 1000 eura da te sa'rani kako red nalaze
Atomski mrav Atomski mrav 12:44 18.09.2007

Re: Kredit za svadbe!

Pogrebna preduzeća već "kreditiraju pokojnike" tako što se njihove usluge mogu platiti u ratama.
Ako ništa drugo, otkako je Đelić postao potpredsednik Vlade, prestale su one idiotske reklame Meridian banke...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana