Planeta| Tehnologija| Zdravlje

Šta je za (genetski modifikovanu) večeru?

marco_de.manccini RSS / 20.03.2009. u 10:42

 "Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте."

(писано заједно са Њањом де Манчини)

Вечера је спремна. Породица је на окупу. Шта је то у тањиру? То зависи од тога где живите. Ако живите у Европи, постоје релативно мале шансе да једете генетски модификовану храну. С друге стране, ако живите у САД или Канади, практично је немогуће избећи састојке базиране на генетски модификованим организмима (ГМО). Стање у осталим деловима света је негде између ове две крајности.

ГМО и храна базирана на ГМО су још увек релативно нова појава. Верзије генетски модификованих биљака које су комерцијално успешне на тржишту се појављују деведесетих. Њихова појава је пропраћена изјавама и предвиђањима да ће биотехнологија отворити потпуно нове видике и могућности у науци и привреди, да ће спасити свет од глади, немаштине, друштвених немира и страдања, као и изјавама и предвиђањима у потпуно супротном правцу.

Око ГМО хране се неминовно отварају многа питања, укључујући и религиозна. Овим текстом нећемо покушати да отварамо таква сложена питања или покушавамо да одговарамо на иста. Задржаћемо се на само на неким приземнијим и практичнијим питањима и представићемо вам главног покретача текуће "биотехнолошке револуције у исхрани". Реч је о компанији Монсанто, са седиштем у Сент Луису (Мисури, САД).

Ко?

Компанија Монсанто је основана почетком двадесетог века и њена почетна делатност је била производња вештачког заслађивача. Интересантно је да је извесну кризу у том почетном периоду пребродила скоро искључиво захваљујући поузданом купцу званом Кока-Кола.

У 1929. је почела производња синтетичког материјала ПХБ (PCB, Polychlorinated Biphenyl), који има широку практичну примену. Овај материјал је веома стабилан (читај, контаминација овим материјалом је практично трајна) и отрован. Доказано је карциноген и има друге негативне ефекте код животиња, док је код људи, вероватно због немогућности потпуног истраживања, утврђена само висока вероватноћа карциногеног и другог штетног деловања по здравље (укључујући репродуктивне поремећаје). Производња је забрањена крајем осамдесетих.

У 1948 почела је производња хербицида 2,4,5-Т који, због процеса производње, садржи примесе диоксина (ПХБ је један тип диоксина). Исти је коришћен у изради препарата Agent Orange употребљаваног од стране војске САД за дефолијацију (уништавање лишћа) по шумама у Виетнаму са надом да ће ово ускратити природна скровишта војсци Виет Конга. Препарат се показао као релативно успешан, стратегија не тако успешна, а крајњи резултат, поред стотина хиљада усмрћених Вијетнамаца, стотине хиљада беба рођених са аномалијама, као и дуготрајног загађења шума по Вијетнаму које и даље утиче на тамошње насељенике, њихову децу, и животиње, је и тужба aмеричких ветерана по којој је компанија у 1984 платила око 80 милиона долара на име одштете за нарушено здравље америчких војника који су били изложени препарату.

У раним 1970 хербицид 2,4,5-Т је забрањен, а отприлике у исто време је Монсанто патентирао и почео производњу хербицида RoundUp. Овај хербицид широког спектра (читај убија све биљке без разлике) убрзо постаје најважнија ставка у годишњем профиту компаније. На неки начин, који ће бити очигледан касније, ово је још увек тачно.

Од 1940 Монсанто је конзистентно у највећих 10 хемијских команија у САД. Као потенцијални или доказани узрочник повезан је са педесетак такозваних Суперфонд Локација у САД (Superfund Sites). То су изражено контаминиране локације које федерална влада, кроз специјални програм, систематски чисти годинама (плаћају кривци када су познати и када су у могућности, иначе се плаћа из буџета).

А ево, са сајта саме компаније, шта Монсанто каже о себи:

Monsanto is an agricultural company. We apply innovation and technology to help farmers around the world produce more while conserving more. We help farmers grow yield sustainably so they can be successful, produce healthier foods, better animal feeds and more fiber, while also reducing agriculture's impact on our environment.

Ово се баш и не слаже са нашим претходним описом, зар не? На неки начин, тачно је да је компанија прошла кроз несвакидашњу промену и решила да од хемијског гиганта постане агроиндустријски гигант. С друге стране, ипак је и тачно да су хемијски производи, пре свега хербициди и пестициди, и даље јако важни, управо суштински, стратешки ослонци за будућност компаније, само што то Монсанто не помиње тако отворено.

Монсанто је компанија са подужом листом пуноважних пресуда које је налазе одговорном за многобројне преступе, и у САД и широм света, као што су заташкивања и манипулације истраживања о безбедности својих производа, лажи у рекламама, подмићивања државних службеника, неблаговремено обезбеђивање података федералним агенцијама, контаминација околине (понекад и неслучајна), итд. Само за одштету становницима Анистона, Алабама, за дуготрајно загађивање на подручју општине и за прикривање истине, компанија је 2002 била осуђена да плати 700 милиона долара.

Шта, где, колико, како?

Свакако се мора додати да је, поред свих својих мана, Монсанто изузетно покретљива, продорна, и надасве инвентивна компанија. Треба одати признање људима на брилијантној идеји да је најбољи развојни пут за масовног произвођача хербицида ништа друго до производња биљака отпорних на хербициде, а затим и на ништа мање брилијантној техничкој реализацији ове идеје. Апсолутно је сигурно да компанија запошљава велик број изузетно надарених и способних људи.

Дакле, Монсанто је током деведесетих патентирао и 1996 пустио у комерцијалну употребу семе генетски модификованих (ГМ) биљака отпорних на свој главни производ, хербицид RoundUp. Типичан пример је такозвана RoundUp Ready соја. Патентиране су и пуштене у употребу и ГМ биљке отпорне на неке инсекте, као што је Бт памук.

Практично, и даље су само ова два типа ГМ биљака заступљена у комерцијалној употреби. Око 80% свих посађених ГМ биљака је отопрно на хербициде (и то већином поменута Roundup Ready соја) и преостале су отпорне на неке инсекте (углавном поменути Бт памук). Покрај ГМ соје и памука, који чине готово 100% ГМО усева једино су још ГМ кукуруз и уљана репица заступљени у обиму вредном помена.

Око половине свих светских усева под ГМО се налази у САД, око 30% у Аргентини и Бразилу и још око 10% у осталим земљама Северне и Јужне Америке. Кина и Индија имају мање од 3% својих усева под ГМО, у оба случаја скоро искључиво Бт памук. Мање од 0,3% усева у Европској Унији је под ГМО. ГМ биљке су заступљене на мање од 3% светских усева.  

Начин на који се биљке модификују је заснован на трансгенским променама. Ово значи да се на вештачки нашин комбинује ДНК материјал од два поттпуно различита организма да би се добио организам са жељеним (а понекад и нежељеним) особинама. На пример, увођењем гена рибе са Арктика у парадајз, добија се парадајз који се може гајити на нижим температурама. Управо ова трансгенска природа добијених организама је извор свих недоумица и страхова, због које људи зову храну произведену ГМ технологијом Frankenfood.

У случају Монсанта, на пример, Бт памук се добија тако што се уносе гени бактерије Bacillus thuringiensis у памук. Ова бактерија се природно налази у земљи и делује као природан инсектицид против неких врста инсеката који нападају памук. Резултат је памук који истовремено постаје и инсектицид.

Важан моменат у целој причи је да се фармери обавезују, када склопе уговор са Монсантом о куповини ГМ семена (и пропратних хербицида и пестицида), да добијени принос неће користити за семе за следећу годину. Семе за следећу годину мора или бити конвенционално или се мора поново купити од Монсанта. Дакле, иако је, на пример, RoundUp Ready соја сасвим способна за природно размножавање, кроз које најнормалније наслеђује отпорност на RoundUp хербицид, семе RoundUp Ready соје које фармер добије на својој њиви се не сме садити, због патента који Монсанто има на ову врсту соје.

Чему?

Ово је вероватно најинтересантније питање и разгледаћемо га из више углова.

Из угла саме компаније Монсанто, нема се шта много додати изјави њеног Директора за Корпорацијску Комуникацију, Фила Еинџела (Phil Angell), "Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте." Ово је, на први поглед, веома олак однос према својим муштеријама, али не и посебно неуобичајен у свету профита и капитала.

Али ако се са становишта профита и капитала компанији не може много пребацити за нехај према здрављу својих муштерија, шта је са регулацијом? По речима већ поменутог Фила Еинџела "гарантовање сигурности је посао за ФДА". Дакле шта је ФДА (FDA, Food and Drug Administration) учинила да гарантује ту сигурност? Чини се, не много тога. Генетски модификовани организми се одобравају за широку употребу у прехрани веома брзо и практично без правог тестирања њихове безбедности, а на бази принципа приличне еквивалентности (substantial equivalence). По овом принципу, све док се модификовани и природни организми не рaзликују превише у биохемијском профилу (беланчевине, шећери, масноће, хранљиви састојци, токсини) модификовани организам се за све потребе третира као и природни. Проблем са овим принципом (осим контрадикције у имену) је што не постоје прецизне одреднице о томе колико се организми смеју разликовати да би се још увек сматрали прилично еквивалентним.

Када коначно дођемо до питања зашто је ФДА тако заинтересована за брзо одобравање и увођење генетски модификованих организама и производа који се на њима базирају без довољних истраживања и информација о могућим опасностима по здравље и околину, долази се до бар два (могуће повезана) одговора. Један је да је Монсанто успео да успостави веома јак утицај на ФДА и друге федералне институције (као што је ЕПА, Enviromental Protection Agency) кроз запошљавање људи из ФДА који су учествовали у доношењу закона и одлука од интереса за Монсанто, као и убацивање људи који су некад радили за Монсанто у ФДА. Ово је такозвани revolving door принцип. Други је да је администрација оценила, уз дискретну помоћ прилога и лобирања, да је у стратешком интересу САД остварити што је могуће већу предност у биотехнологији и повезаним индустријама, нудећи потенцијално несагледиву политичку и војну корист коју би трајна предност у овим областима омогућила.

Колико одлучно влада САД стаје иза Монсанта у својој посвећености генетски модификованој храни и биотехнологији уопште се не види само из релативно нехајног односа према сигурности својих грађана већ и према агресивности са којом се ова индустрија промовише ван граница САД. Постоје многи примери од којих наводимо само два. Једна од одлука Бремерове администрације у Ираку је била да уведе закон којим је земљорадницима забрањено да употребљавају семе добијено од биљака које су заштићене патентима. Монсанто и његова технологија нису присутни у Ираку, али је закон већ ту за будућу употребу. Ближе Србији, по изворима Зелене Акције, америчка амбасада у Загребу је вршила притисак у 2001 на Хрватску да не забрањује или уводи рестрикције увоза ГМО, уколико не жели да сноси последице кроз WTO. Наиме, било је тражено да Хрватска понуди научни доказ да ГМО храна није безбедна да би имала право да је забрани.

По овом питању, чини се, став САД произилази из очигледне чињенице да контрола над светском производњом семена кроз широку употребу генетски модификованих биљака које се не смеју (а већ су произведене и модификације које се и не могу!!!) садити у следећој генерацији, даје неслућену моћ земљи која развије ову технологију, приграби тржиште за исту, и прошири је до светских размера.

С друге стране, постоје тврдње да, глобално гледано, увођење ГМО биљака наноси непроцењиву штету чак и ако конзумирање хране базиране на ГМО није штетно.

Један од проблема је, што је ГМО технологија потпуно неадекватна за употребу од стане малих фармера. Мали фармери у сиромашним земљама и њихове породице које директно живе од земљорадње су преживели хиљадама година због високог степена самодовољности. Производе, мање више, све што им је потребно, и имају веома мало потреба које не могу да задовоље директно кроз плодове земље коју обрађују и животиње које чувају. Главни стуб ове самодовољности је чињеница да се семе чува из једне године у другу (семе је светиња, живот, ко поједе семе преко зиме, тај је посејао своју смрт). Овакви фармери тешко себи могу да дозволе скупо Монсантово семе (бар два до три пута скупље од конвенционалног), а затим и хербициде који уз то иду, па да онда следеће године поново морају да купују скупо семе (као што смо већ поменули, и да су сачували семе од претходне бербе не би смели да га саде - заштићен патент). Талас самоубистава међу фармерима је захватио Индију кад су неки од њих, заварани причама о благостању које их очекује, прешли на Бт памук и нашли себе у безизлазном дужничком односу.

Други проблем је уништавање разноликости биљног, а тиме и животињског, света. На огромним фармама под сојом која је добро третирана хербицидом осим те соје нема ни једне једине биљчице хектарима унаоколо. Непрегледна поља са једном једином биљком.

Трећи проблем је повећање употребе хербицида. Ако имате конвенционалан насад, морате бити веома пажљиви са употребом хербицида. Ако имате насад отпоран на хербициде наједноставније је не обазирати се нинашта и са што мање људске снаге сипати количину која засигурно убија све биљке осим вашег насада. Ово неумитно полако доводи до појаве корова који су мало отпорнији на хербициде, а ово до употребе још већих количина хербицида. Оваква спирала (трка у наоружању) је одлична за бизнис Монсанто компаније, али, иако RoundUp није толико отрован као његови претходници који су садржали диоксинe, ипак дефинитивно јесте отрован и штетан по околину.

Феномен о употреби пестицида у случају Бт памука је забележен у Кини. Студије Корнел Универзитета показују да после неколико година у којима се количина пестицида смањи, број штеточина других врста, врста на које Бт памук није отпоран, а које се под нормалним околностима држе под контролом уобичајеним пестицидима и присуством "конкуренције" са штеточинама на које је Бт памук отпоран, експлозивно расте, тако да се по истеку тих неколико година морају поново почети употребљавати пестициди и то у количинама које су бар једнаке онима које су претходно биле довољне за контролу. Поново, продаја пестицида, уз продају ГМ семена сваке године, је одличан бизнис за Монсанто, али не и за фармере и околину.

Четврти проблем је нарушавање природне равнотеже. Неки организми ће постати толерантнији на хербициде и инсектициде, а неки неће и могу потпуно нестати, повлачећи за собом могућу ланчану реакцију. Једном пуштене на поља, ГМ биљке лако напуштају границе фарми на којима су оригинално биле посађене и селе се у природу, размножавајући се, укрштајући се, обогаћујући или осиромашујући постојеће природне врсте. Последице дефинтивно нису сагледиве, бар не у овом тренутку.

Да поменемо експлицитно да сама безбедност ГМ хране за људску употребу никада није у потпуности ни доказана ни оповргнута. Углавном, остављени смо да верујемо Монсанту на реч. На жалост, то је она иста компанија која је већ много пута доказано манипулисала истраживањима, подацима, и истином.

И за крај, из нашег личног угла, још нешто што се чини веома забрињавајуће. Монсанто је као део своје стратегије за развој кренуо у потпуно освајање светског тржишта у производњи семена, како модификованог тако и конвенционалног, укључујући и компаније у Европскј Унији. У многим земљама, Монсанто већ има пуну доминацију на овом плану. Ми не видимо шта би спречило Монсанто да се у повољном тренутку "сети" да му се даља производња конвенционалног семена не исплати (уосталом да подсетимо још једном да је ГМ семе скупље и да мора да се купује сваке године) и да тиме наметне глобалну употребу ГМ семена и оствари контролу и доминацију која то са собом повлачи.

Пријатељи, пријатна вам вечера!

==== белешке ====

Нисмо ни дотакли ангажовање компаније Монсанто у другим сферама производње хране као што је, на пример, синтетички хормон раста који се даје кравама за повећање производње млека (што узрокује маститис код крава и практично непрекидну терапију антибиотицима). Једини разлог је што је прича око овог хормона и сама за себе сувише велика, комплексна и важна, па смо је оставили за неки други пут, ако буде интереса и ако смогнемо снаге.

====

Промет комапније Монсанто у 2008 је око 11 милијарди долара.

====

Ако имате сат и педесет на располагању погледајте филм Controlling our Food, приказан на Француској телевизији. Није савршен (онo гуглање је мало комично) и није коришћен као извор за овај текст, али имају интересантне и релевантне саговорнике.

====

Има милион извора из којих можете даље читати на тему. Препоручујемо Friends of the Earth International.

веб страна организације

и њихове публикације на ову тему 



Komentari (451)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 10:42 20.03.2009

За разведравање

Ово ми је један од најбољих момената у историји комедије (мислим на "it may be the deadliest thing", око 1:35)

DeGeneres
constrictoria92 constrictoria92 10:47 20.03.2009

Profit...

"Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте."

Profit opravdava stav, ali se moja malenkost i dalje ne slaže sa istim.
To je kao da narko diler kaže da opravdava prodaju narkotika profitom... Isto tako možemo opravdati i prodaju nuklearnog naoružanja...
Jednostavno je pravdati se profitom, ali, da li je etički? I da li je ikome danas više stalo do etičkih normi?
marco_de.manccini marco_de.manccini 10:51 20.03.2009

Re: Profit...

Прочитај кад будеш имала времена. Има свачега ту.

Него, док ви прочитате, идемо ја и Њања на пар сати спавања. Зарадили смо.
niccolo niccolo 11:00 20.03.2009

Re: Profit...

Пријатељи, пријатна вам вечера!

Код нас тек прошао доручак

Profit opravdava stav

Мислим да профит не може да оправдава цитирани став. У супротном то може да каже и плаћени убица или ови које си споменула...
constrictoria92 constrictoria92 11:33 20.03.2009

Re: Profit...

Мислим да профит не може да оправдава цитирани став. У супротном то може да каже и плаћени убица или ови које си споменула...

Pardoniram - pogrešno sam se odrazila.
Htela sam reći da Monsanto pravda profitom stav (al' u brzini izostavih), zato sam i navela i druge štetne društvene pojave koje se mogu pravdati profitom...
Još jednom da reknem da sam protivnik ovakvog stava...
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:24 20.03.2009

Re: Profit...

Ал' сте ви Срби шашави, не разумете се и кад се слажете.
niccolo niccolo 14:01 20.03.2009

Re: Profit...

Ал' сте ви Срби шашави

Ко је Србин, види ник?

не разумете се и кад се слажете

Ма разумели смо се, него ја баш реаговао да не би било погрешно схваћено (а деси се то тако на блогу да се погрешно схвати... )
49 41 49 41 17:53 20.03.2009

Re: Profit...

constrictoria92
"Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте."

Profit opravdava stav, ali se moja malenkost i dalje ne slaže sa istim.
To je kao da narko diler kaže da opravdava prodaju narkotika profitom... Isto tako možemo opravdati i prodaju nuklearnog naoružanja...
Jednostavno je pravdati se profitom, ali, da li je etički? I da li je ikome danas više stalo do etičkih normi?


NIKOME!!!!
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:14 20.03.2009

Re: Profit...

NIKOME!!!!

da znaš da si u pravu. retke su velike korporacije koje misle o nekoj etici i društvenoj odgovornosti.
vishnja92 vishnja92 11:06 20.03.2009

cista patologija

od a do ш. potpuno naopako i potpuno bolesno sve. ne znam odakle da pocnem.
idem najpre po neki protivotrov. odo da zalijem svoje biljke :)

lepo spavajte, manccinijevi :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:23 20.03.2009

Re: cista patologija

Ја и Њања садимо неко цвеће по башти. Изгледа нормално. Само ноћу лаје кад је пун месец.
nsarski nsarski 11:14 20.03.2009

Moje komsije, Monsanto,

su se lepo ogradili - ulazak u njihov HQ je kao ulazak u vojnu bazu. Pre par godina sam isao tamo na neki intervju i imao sam utisak da se snima Sci-Fi film. Sada znamo zasto se toliko skrivaju.

Inace, zahvaljujuci genetskoj modifikaciji, krompir u usa se ne ubraja u biljke vec u insekticid. Want some fries with that?
palilula92 palilula92 16:43 20.03.2009

Re: Moje komsije, Monsanto,

Profesore,

Pre vise godina poslom sam u istom danu bila u Monsantu u Massachusetts-u i u vojnoj bazi. I jedni i drugi ogradeni bodljikavim zicama, obezbedenja koliko hoces. Nije bilo razlike. Cuvaju tajne.
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:25 20.03.2009

Re: Moje komsije, Monsanto,

Можда би требало да покушају да укрсте биљке пузавице и јежа, па да уштеде на бодљикавој жици?
vlada dvm vlada dvm 13:11 22.03.2009

Re: Moje komsije, Monsanto,

palilula92
Profesore,Pre vise godina poslom sam u istom danu bila u Monsantu u Massachusetts-u i u vojnoj bazi. I jedni i drugi ogradeni bodljikavim zicama, obezbedenja koliko hoces. Nije bilo razlike. Cuvaju tajne.

Eh, i posle kad neko pomene gospodare iz senke, krene kuknjava o teorijama zavere i slično. Postoje ljudi koji smatraju da je optimalan broj stanovnika na zemlji oko 1-1,5 milijarde. Višak će potamaniti upravo ovakvom hranom. Em zarade na prodaji iste, em ne moraju da pale avione i tenkove, plaćaju ratove-skuplje im dođe. Na Google, pa pogledajte murale i ostale detalje na Denverskom aerodromu. Interesantan je i raspored pista istog. Sve je rečeno, još samo ljudi da počnu da razumeju ono što im je ispred nosa.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:09 22.03.2009

Re: Moje komsije, Monsanto,

nisam ja nikad letela preko denvera al se secam da kad je moja mama dolazila kod nas imala je stop u denveru. rekla mi da je videla neke uzasne slike po zidovima, al ja sam mislila da je to od toga sto je nenaspavana posle tako dugog leta. sad sam odgledala neke filmove na google o denverskom aerodromu i jednino sto mi je nepobitno je cinjenica da je napravljen u obilku svastike. za drugo hocu da verujem da nije istina, al....brrrrrr
Unfuckable Unfuckable 15:01 22.03.2009

Re: Moje komsije, Monsanto,

malo sam pogledao ovo oko Denvera....jezivo, onako "na prvu loptu"
gordanac gordanac 11:17 20.03.2009

GM ili gm...

..jer nisam baš sigurna da razumem ideju teksta, a evo iz kojih razloga:
1.) sve (ili skoro sve) što jedemo raste i zri nakon "genetskih intervencija" na "prvobitnoj biljci ili životinji", tako da nisam sigurna po čemu se soja izdvaja (razumem ekonomski ili politički, ali to mi se ne čini da je ideja teksta), naprotiv, a kao dodatni podatak - napravljena je "banka semena" biljaka koje je čovek "istrebio promenama na njihovom genetskom materijalu", onako, za svaki slučaj, ako zatreba da se opet seju i sade, takve kakve su nekad bile... (dakle skoro svo voće i povrće, žitarice, industrijske biljke su plod "genetskog inženjeringa"
2.) ako je reč o zagađivanju zemljišta veštačkim đubrivima ili herbicidima, to je planetarna stvar, opet ne razumem zašto je i po čemu značajna baš samo jedna fabrika (ne sporim da nije, samo ima i većih od nje, to hoću da kažem)

Mi smo izmenili prirodu koju, kao svaštojedi - jedemo.
(da pomenem samo koliko smo bili ponosni na domaće hibride kukuruza ili pšenice ili druge domaće sorte koječega...)

Ili nešto skroz ne razumem u tekstu.
nsarski nsarski 11:28 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Mi smo izmenili prirodu koju, kao svaštojedi - jedemo.
(da pomenem samo koliko smo bili ponosni na domaće hibride kukuruza ili pšenice ili druge domaće sorte koječega...)

Ili nešto skroz ne razumem u tekstu.

Mislim da je sledece u pitanju: mi jesmo izmenili prirodu uzgajanjem odredjenih sorti glede prirodnih otpornosti na insekte, klimu i slicno. Ni to sto Monsanto radi, u nacelu, nije nista posebno sporno.
Medjutim, kombinacija zelje za brzim profitom, uz nedovoljnu kontrolu posledica koje genetske modifikacije mogu da imaju predstavlja potencijalno veliku opasnost za sve. Na primer, nekada je DDT bio univerzalni poljoprivredni (i vojni) pesticid, pa se tek naknadno otkrilo kakav katastrofalan efekat na prirodu moze da ima. Sada je DDT skoro potpuno izbacen iz upotrebe.
Modifikacije koje Monsanto pravi ukljucuju i trans-species razmenu gena (primer sa paradajzom i genom ribe). Mi za sada nemamo pojma kakve dugorocne posledice to moze da ima. Prirodno je da se ljudi plase, posebno kad se zna potkupljivost FDA i uticaj koji na njih imam Monsanto.
marco_de.manccini marco_de.manccini 11:32 20.03.2009

Re: GM ili gm...

"Нормалне" генетске промене које су људи традиционално узроковали већ хиљадама година су се одвијале уз укрштање веома блиских организама (другачије није ни могло). Дакле веома слично ономе што природа већ ради. У природи се гени Арктишких риба никако не могу унети у парадајз. Дакле не ради се о генетским променама већ трансгенетским (комлетно различите врсте су "укрштене" ).
gordanac gordanac 11:43 20.03.2009

Re: GM ili gm...

aha
sad je jasnije
skroz drugačije sam čitala tekst, mea culpa
maksa83 maksa83 13:12 20.03.2009

Re: GM ili gm...

irodno je da se ljudi plase, posebno kad se zna potkupljivost FDA i uticaj koji na njih imam Monsanto.

Taj uticaj je jako zanimljivo izveden, i funkcioniše tako što su Monsanto executives malo Monsanto executives, a onda budu neke face u FDA, pa onda opet budu Monsanto executives, i tako im karijera skakuće hopa-cupa sa jednog mesta na drugo i nazad.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:17 20.03.2009

Re: GM ili gm...

jeste makso pomenuto je to kao revolving door u tekstu. meni to daje najbolju sliku rada socially irresponsible kompanije kojoj je cilj samo profit i nista drugo.
Inner Party Inner Party 13:46 20.03.2009

Re: GM ili gm...

nsarski
Mi za sada nemamo pojma kakve dugorocne posledice to moze da ima. Prirodno je da se ljudi plase, posebno kad se zna potkupljivost FDA i uticaj koji na njih imam Monsanto.


Pa lako je nama koji smo siti. Ljudi koji se plase imaju izbor da jedu ili ne jedu tu hranu. Na svetu ipak postoji mnogo vise ljudi koji taj izbor nemaju. A nemoju ni vremena da cekaju da prodju decenije da bi videli ima li posledica...
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 14:04 20.03.2009

Re: GM ili gm...

gordanac
..jer nisam baš sigurna da razumem ideju teksta, a evo iz kojih razloga:
...
Ili nešto skroz ne razumem u tekstu


Sto se mene tice osnovna poruka teksta je upozorenje na zastrasujucu moc velikih korporacija u liberalnom (americkom) kapitalizmu ... i cemu sve vodi ako je osnovni cilj trka za profitom. Nije problem u genetskim modifikacijama, insekticidima, antibioticima etc. samim po sebi ... nego je problom kad se oni (zlo)upotrebljavaju za nekontolisano i bezobzirno sticanje profita. I problem je u sistemu koji to ocigledno ne moze da spreci posto mu te iste korporacije leze u samim temeljima ...

Vecna ljudska teznja za slobodom ne moze da se tumaci kao sloboda za pomenute korporacije (za sta se one zalazu) ... posto je onda efekat na ljude upravo suprotan. Da se nadovezem na diskusiju na Budimcevom blogu: sve ovo je jedan od najvaznijih predmeta kritike Noama Chomskog. I razlog zasto on nije za liberalni kapitalizam nego za liberalni socijalizam (libertarian socialism) iliti anarhosindikalizam (anarchosyndicalism) kao vizije slobodnog demokratskog drustva u kome je na prvom mestu covek ... a ne profit ... Naravno svaka teznja ka novom obliku organizacije drustva ima i primese utopije, ali u vreme kad i jedan Soros kaze da je Americi potrebna varijanta "evropskog socijalizma" (sta god to bilo) je jasno da su neke ozbiljnije promene u sistemu potrebne. Uostalom slicna kombinacija inovativnih resenja i bezobzirne i nekontrolisane trke za profitom u finansijskom sektoru je i dovela do sadasnje krize ...

pozz

ps. preporuka za sjajan tekst domacinima
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:14 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Vasilije to je uglavnom poruka ovog teksta. hvala ti

p.s. hvala i za preporuku
JJ Beba JJ Beba 18:33 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Sto se mene tice osnovna poruka teksta je upozorenje na zastrasujucu moc velikih korporacija u liberalnom (americkom) kapitalizmu ..

tako je vasice moj


super tekst
smrzla sam se od teksta još više nego što mi je inače hladno na ovoj košavi

preporuka
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:05 20.03.2009

Re: GM ili gm...

smrzla sam se od teksta

pa dobro ako si u evropi nije još strašno stanje. jedino što će verovatno da bude isto ko i ovde jer monsanto ima na oku sve proizvodjače semena. koliko sam upoznata takvih proizvodjača ima i u Srbiji. dal neko zna jesu li se već ljudi iz Monsanta ili DuPont-a zainteresovali za proizvodjače iz Srbije?
maksa83 maksa83 20:19 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Srbiji. dal neko zna jesu li se već ljudi iz Monsanta ili DuPont-a zainteresovali za proizvodjače iz Srbije?

Ne znam za Srbiju (imajuć u vidu koruptivni potencijal ovih naših političkih lumena, uz par sitnih podmazivanja levo i desno fasovaćemo Monsanto u sekundi samo ako bace svoje svevideće oko ovamo), ali evo Nemci se batrgaju.

Nego, organic food ovde...
Šta mislite, ko će biti praktično ekskliuzivni proizvođač?
Ja imam neku ideju...

Edit: nađoh ovo u međuvremenu : MK Grupa je postala zvanični uvoznik i distrbuter Monsanto proizvoda.. Dakle, tako su se podelili - M. Kostić će da valja otrove, a Ona Trouglasta firma će da pravi organic food. Mašala.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 20:33 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Edit: nađoh ovo u međuvremenu : MK Grupa je postala zvanični uvoznik i distrbuter Monsanto proizvoda.. Dakle, tako su se podelili - M. Kostić će da valja otrove, a Ona Trouglasta firma će da pravi organic food. Mašala.

oooo Bože upomoć!
vishnja92 vishnja92 20:44 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Ona Trouglasta firma će da pravi organic food. Mašala.

nemaju oni kapacitete za to. znam da zvuci apsurdno, al mrtva sam ozbiljna :)
crossover crossover 20:56 20.03.2009

Re: GM ili gm...

vishnja92
Ona Trouglasta firma će da pravi organic food. Mašala.

nemaju oni kapacitete za to. znam da zvuci apsurdno, al mrtva sam ozbiljna :)

Оћеш да се кладиш?
Ево ја стављам 10€ на Максу.
vishnja92 vishnja92 21:11 20.03.2009

Re: GM ili gm...

ocu
evo dizem na 20 (jel se tako radi?)
Unfuckable Unfuckable 21:15 20.03.2009

Re: GM ili gm...

ček, ček...ček
ael sam ja to sanjao da sam negde pročitao (narrrrrravno da me mrzi da tražim) kako se naši poljoprivrednici bune što im ministarstvo poljoprivrede brani da seju gm biljke (soja, konkretno) ?
maksa83 maksa83 21:16 20.03.2009

Re: GM ili gm...

nemaju oni kapacitete za to. znam da zvuci apsurdno, al mrtva sam ozbiljna :)

Mrtva si neobaveštena. :)

Ez ui spik oni su po belom svetu i osvajaju tehnologiju. Kada sastave sve kockice biće dignuta faktička zabrana uvoza neophodnih sirovina za masovnu proizvodnju OF, i onda let the good times roll.

Ovaj moj izvor je bio pouzdan kada se radilo o zakonu o investicionim fondovima koji je 3 godine stajao u fijoci, dok Trouglasta Firma nije napravila svoj fond i Pravi Gazda rekao "pušćaj", a kada je izvađen iz fijoke i ekspresno donet.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:20 20.03.2009

Re: GM ili gm...

ael sam ja to sanjao da sam negde pročitao (narrrrrravno da me mrzi da tražim) kako se naši poljoprivrednici bune što im ministarstvo poljoprivrede brani da seju gm biljke (soja, konkretno) ?

ti poljoprivrednici su verovatno napaljeni jer su im prodali bajke o ogromnim zaradama ako se prebace na gm seme. niko im nije reko da će debelo da zagalve. ja se nadam da je istina da im je ministarstvo zabranilo upotrebu gm semena.
vishnja92 vishnja92 21:22 20.03.2009

Re: GM ili gm...

mrtva sam neshvacena :)

objasnicu drugi put, skroz me mrzi....
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 21:25 20.03.2009

Re: GM ili gm...

eto ti ga sad, crossover mora da izadje pa ne može da objasni zašto unf ima pravo na oscar acceptance speech, a sad i vishnju mrzi ... šta je bre ovo kakav vetar duva danas u BG?
vishnja92 vishnja92 21:36 20.03.2009

Re: GM ili gm...

a i maksa editovao komentar pa je moj komentar ostao da visi skroz van konteksta :)))
aeee.....

odo ja ljudi da spavam. nisam manccini a nisam ni nsarski. mora se.....
Unfuckable Unfuckable 21:39 20.03.2009

Re: GM ili gm...

ej, bila negde vest, majke mi...saćuodemdaguglam jbt....
ivana, mala pomoć ?
Unfuckable The Mrzi Ga
Unfuckable Unfuckable 21:41 20.03.2009

Re: GM ili gm...

evo vesti
OVDE

i OVDE

a pazi sad ovo

jbg, "mala vrata"
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:45 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Unfuckable
Unfuckable The Mrzi Ga

Ма и мене да тражим оно када су неки наши пољопривредници засадили, у незнању, ГМ соју, па су морали усеве да униште, о чему се и на ТВ-у јављало...

Предраг Тхе Ленчуга

ЕДИТ: нашло вриједно Анфакче у коментару изнад.
Unfuckable Unfuckable 21:52 20.03.2009

Re: GM ili gm...

a odakle im ...?
mislim....gm soja, ako Zakon brani ?
Ko pljuge ?
Sme da se valja ali ne sme da se koristi ?
maksa83 maksa83 21:57 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Komadić teksta sa ovog tvog poslednjeg linka:


Najznačajniji GMO usevi su kukuruz, soja, pamuk i kanola. Članice "kluba 21" su i neke evropske zemlje - Rumunija, Španija, Portugal, Nemačka, Francuska, Češka Republika... Uz to je Evropska komisija u Zajednički EU katalog sorti 2004. godine upisala i 17 sorti kukuruza dobijenih od GM kukuruza sa oznakom MON 810. Dakle, ovaj GMO kukuruz je dozvoljen za gajenje. Najveći proizvođači GM useva u svetu su: SAD, Argentina, Brazil, Kanada, Kina, Paragvaj, Indija i Južna Afrika.


Ovaj boldovani i podvučeni je isti onaj koji se pominje u Der Spiegel članku tome kako Nemci pokušavaju da ih se ratosiljaju.
mariopan mariopan 22:08 20.03.2009

Re: GM ili gm...

Gordanac , ako smem da pitam , da li to znaci da bi sutra glasala za nesto ovako da se dozvoli u Srbiji?
Ajd ako moze veceras da vidim odogovor pa da mirno spavam ili da ne spavam vise uopste u zivotu?
gordanac gordanac 01:53 21.03.2009

Re: GM ili gm...

Gordanac , ako smem da pitam , da li to znaci da bi sutra glasala za nesto ovako da se dozvoli u Srbiji?
Ajd ako moze veceras da vidim odogovor pa da mirno spavam ili da ne spavam vise uopste u zivotu?

U Srbiji već postoji "klasifikaciona zabrana" i odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (uvedena uz prilično protesta i pritisaka od strane proizvođača), ali - uvedena, kao i kontrola semenskog materijala.
Rekoh već da sam ja ceo tekst drugačije pročitala nego mnogi (što vidim i po komentarima) i grešno ostajem pri načinu čitanja, evo malo da pojasnim:
1.) u većini zemalja je bezbednost hrane tema za - regulatore, u nekim su zemljama ti propisi prilično "oštri" (mi skoro pa da spadamo u tu grupu), u nekima nisu i "tema bezbednosti hrane" skoro pa da je ravnomerno podeljena između istraživača, proizvođača i - regulatora (USA je zakav primer)
2.) sama tema o genetskom inženjeringu hrane pomalo liči na priču o pokušaju da se "vrati pasta u tubu" i opet je tema za regulatore, a ne za istraživače jer o tome ŠTA će se dozvoliti za istraživanja (pa kasnije i za primenu) odlučuju regulatori, a ne istraživači (tako je u USA tek nedavno dozvoljeno istraživanje matičnih ćelija)
3.) profit u prozvodnji hrane koja nije bezbedna i korupcija povezana s tim profitom je opet tema za regulatore, oni odlučuju o tome hoće li takvo ponašanje biti sankcionisano ili ne. Postoje primeri kad se odlukama regulatora nešto "izbacuje" iz upotrebe jer je dokazano da je štetno, nedovoljno bezbedno ili je do upotrebe došlo korupcijom (pa bez obzira da li je u pitanju lek, hrana, seme, pesticid, bilo kakav hemijski, kozmetički ili prehrambeni proizvod ili gas koji doprinosi stvaranju ozonskih rupa....). Regulatori su ti koji moraju da brinu o javnom zdravlju, a ne istraživači ili proizvođači (štagod ja privatno mislila o jednima ili drugima ili o prostoru za korupciju među njima).

Dakle, ili imamo dokaze i potencijal da menjamo regulativu zabranjujući nešto što smatramo lošim ili - nemamo, tako ja čitam sve probleme sa "GM" ili "gm" hranom (pri čemu se, za sada, jedno smatra dobrim, a drugo lošim).

U Srbiji postoji minimalno dovoljna svest regulatora o propisima za bezbednost hrane ( GM ili gm) i češće se dešavaju propusti sa "neispravnom" hranom nego što postoji prostor za dozvole tržištu hrane o kojoj se priča u postu. Pritisak da se takav stav promeni je ogroman, za sada difuzan i mogu samo da dam svoju procenu da će biti - neuspešan.
marco_de.manccini marco_de.manccini 02:14 21.03.2009

Re: GM ili gm...

Не ради се о враћању пасте у тубу. Ради се о томе да јавност треба да буде информисана и да држи на оку и регулаторе и произвођаче. Ако се испостави да је ГМ храна највећа благодет икада, супер, неће бити никакве штете од транспарентности и од тога што је јавност размишљала на неку тему и приморавала и регулаторе и произвођаче да се изборе за праву ствар.

Иначе, ево да не испаден да само неке бауке помињемо, и да би знали размере, засад је мање од 3% обрађиве површине у свету под ГМ семеном.
gordanac gordanac 02:30 21.03.2009

Re: GM ili gm...

Не ради се о враћању пасте у тубу. Ради се о томе да јавност треба да буде информисана и да држи на оку и регулаторе и произвођаче.

Slažem se sve za i oko informisanja javnosti, samo kažem da fokus mora biti na - regulatorima, najpre. Svaki drugačiji pristup "slabi oštricu" kontrole i, paradoksalno, širi prostor i verovatnoću za korupciju (ili štetu po javni interes ili opšte dobro).
Da bi regulativa bila "dobra" ona mora imati jasnu i jaku kontrolu, kampanje, pritisak, itd.,....i mora sasvim jasno i nedvosisleno definisati ŠTA je problem, da bi bila uspešna po opšte dobro.
U tom smislu je moj komentar:
- ŠTA je problem:
1.) nedostatak dobre regulative za GM ili gm ("štetnu" odnosno "dobru" genetski proizvedenu hranu)
2.) korupcija regulatora, proizvođača i istraživača (pozivanje na "etiku profita" je, na žalost, vrlo slab argument za bilo šta)
3.) dokazana štetnost proizvoda (bilo kog), a koji ne podleže regulativi (ili je dozvoljen regulativom)

Nadam se da je sada jasnije da nemamo spor (slučajno znam prilično detalja iz oblasti o kojoj je tekst) i da se radi samo o različitom čitanju.
mariopan mariopan 08:48 21.03.2009

Re: GM ili gm...

Hvala Gordanac na odogovoru

Mene brine sto stetnost nije dokazana a ta hrana se gura radi profita, i bojim se korupcije.
I sto nasi politicari ionako samo pitaju SAD sta jos mogu za njih da ucine.To je moj utisak pa zato nemam poverenja da se ta hrana nece pojaviti ovde.

Kako se desilo da se GM soja unistava na nasim poljima, ko je nadoknadio stetu seljacima i ko je odgovarao za , ocigledno nezakonito, unosenje tog semena u Srbiju? Niko koliko ja znam.Pretpostavljam da je zato unistavana? Eto odakle moje nepoverenje.
niccolo niccolo 11:17 20.03.2009

”научници”

Хм, а видите ову вест из Блица
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 11:40 20.03.2009

Re: ”научници”

niccolo
Хм, а видите ову вест из Блица

niccolo citat iz tvog linka:
"Trebamo više biljaka koje su otporne na bolesti i štetočine i bolje načine žetve", istakao je Bedington. "Genetski modifikovana hrana mogla bi da bude deo rešenja problema. Potrebne su nam biljke koje su otporne na suše".

to je jedna od najvecih mana ove companije. jer mnogi su svesni (imas o ovome u izvestajima organizacije FoEI) da oni ako hoce mogu da proizvedu ovakve biljke ali ne, oni su odabrali da proizvode biljke koje su otporne na njihove herbicide (RoundUp).
jednatanja jednatanja 12:56 20.03.2009

Re: ”научници”

"Trebamo više biljaka koje su otporne na bolesti i štetočine i bolje načine žetve", istakao je Bedington. "Genetski modifikovana hrana mogla bi da bude deo rešenja problema. Potrebne su nam biljke koje su otporne na suše".


Pobornici GM i pesticida često spominju da bi glad brzo zavladala svetom da nije njihovih izuma i preparata. To je sve lepo i krasno. Problem je što su ovo sve nagadjanja, a niko se ne rukovodi brojkama. Prinosi od organske proizvodnje mogu biti isti ako ne i veći od konvencionalne. Nešto više u ovoj studiji.
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:42 20.03.2009

Ništa me ne čudi!

Dobar post.
An Eye Opener!
Ako vam je, Marko i Njanja, namera bila da nas malkice uplašite, postigli ste to (bar kod mene). Živimo u sve gorim uslovima koje nam nameće progres.
A opet (na planetarnom nivou) svakog dana nas je sve više i više! Ljudi se množe i množe, milijarde zemljinog stanovništva rastu i rastu.... Moderne tehnologije svakako i o tome moraju voditi računa, he, he, he...
"Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте."

Ova izjava funkcionera te kompanije ne čudi - čudi što je našao za shodno da iskreno kaže ono što misli i veruje, što se obično izbegava. On je pošao, izgleda, od onog poznatog: You've asked for it!
Preporuka.

ivana23 ivana23 12:04 20.03.2009

***



U SAD je i sedište džinovske korporacije »Monsanto«, »teške« nekoliko milijardi dolara, koja je apsolutni lider u proizvodnji GM hrane. Tamošnji agronomi (koje oponenti nazivaju i »arhitektama frankenštajnske hrane«), tvrde da oni samo žele da olakšaju posao farmerima i konzumentima. Izvršni direktor »Monsanta«, Hju Grant, koji je poreklom iz Glazgova ne razume animozitet koji Evropljani gaje prema GM hrani i ističe da je čak čak 90 odsto farmera sa kojima je sarađivao zadovoljno GM proizvodima. Međutim i u SAD ima farmera koji se protive GM proizvodima. Jedan od njih, Rodžer Peri, kaže da kompanije kao što je »Monsanti«, farmere sputavaju u njihovom radu, oduzimaju im kontrolu time što je na tržištu, uglavnom, distribuirano seme GM porekla i time im uskraćuju mogućnost izbora. Drugim rečima – većina farmera u SAD je primorana da gaji GM useve.

Izvor
Kazezoze Kazezoze 12:34 20.03.2009

Negde sam prochitao (Nexus)...

da kada su zemljoradnici diljem Severne Amerike opisivali shta se dogadja kada zhivotinjama ponude da biraju izmedju genetski modifikovane i genetski nemodifikovane hrane. Zhivotinje uglavnom jedu iskljuchivo genetski nemodifikovanu hranu. Farmeri su krave dovodili u staju u kojoj su se nalazila dva korita, s genetski modifikovanom i genetski nemodifikovanom hranom.

Krave su prvo dolazile do korita s genetski modifikovanom hranom, pomirisali su je, podigli glavu, pogledali drugo korito i otishli do njega. Pojeli su svu hranu, otishli do genetski modifikovane, pomirisali je i zatim otishli. To se dogodilo sa svinjama i kravama. Utvrdili su da guske, shtakori, mishevi, lososi i rakuni svi vishe vole genetski nemodifikovanu hranu. Napravljeno je istrazhivanje sa GM-paradajzom. Morali su prisiliti shtakore da je jedu. Na kraju je utvrdjeno da je nekoliko shtakora imalo krvarenje u zheludcu, 7 od ukupno 40 shtakora umrlo je u sledece dve sedmice, a paradajz je dobio odobrenje. Mozhda te zhivotinje znaju kako izbeci te proizvode?

Ako pogledate istrazhivanja o hranjenju, kod zhivotinja koje su hranjene GM proizvodima otkriveni su potencijalno kancerogeni rast celija u probavnom sistemu, manji mozgovi, jetra, testisi, delimichna atrofija jetre, oshtecen imunoloshki sistem, krvarenje u zheludcu, neobjashnjiv uzrok smrti, dvostruko veci broj smrtnih sluchajeva, poteshkoce u razvoju bubrega, poteshkoce u razvoju krvnih celija. Nekoliko je zemljoradnika izjavilo da su svinje imale reproduktivne poteshkoce kada su ih hranili GM-kukuruzom. Bile su sterilne, imale su lazhne trudnoce ili su radjale bachve vode. Moguce da zhivotinje imaju neko chulo koje im govori shta za njih nije dobro. Pitanje je kako dovesti ljude na razinu zhivotinja, kako bismo mi takodje odbacili GM-hranu.

Iz Nexusa (2005) - Intervju: Jeffrey Smith "Genetski modifikovane lazhi"
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:48 20.03.2009

Re: Negde sam prochitao (Nexus)...

Каз, ја и Њања смо пробали да будемо што блажи у оцени, скоро неутрални, колико је то могуће. А ти слободно ожежи са линковима, има чуда око ове компаније.
Kazezoze Kazezoze 19:04 20.03.2009

Re: Negde sam prochitao (Nexus)...

marco_de.manccini
Каз, ја и Њања смо пробали да будемо што блажи у оцени, скоро неутрални, колико је то могуће. А ти слободно ожежи са линковима, има чуда око ове компаније.

Evo josh malo o Monsantu iz istog intervjua

Nexus: Chini se da je u ovoj prichi glavni negativac Monsanto. Mozhete li nam dati nekoliko primera na koji nachin Monsanto utiche na vladu, ministre i vladajuce strukture u pojedinim zemljama?

Jeff: Postoje mnogi primeri koji pokazuju da je Monsanto uticao na vladu i da je na taj nachin manipulisao njezinim odlukama. Chuli ste primer kako je osoba, koja je zaduzhena za americhku politiku, nekoc bila odvjetnik, a kasnije i podpredsednik tvrtke Monsanto. Neki su Monsantovi istrazhivachi napustili tvrtku i zaposlili se u FDA-u, u odelima koji su ocenjivali njihova istrazhivanja. Neki su vladini znanstvenici u Kanadi svedochili da su dokumenti, u kojima se kritikovala tvrtka Monsanto, ukradeni iz zakljuchnog ureda. Oni su takodje izjavili da im je Monsanto ponudio mito u iznosu od 1-2 milijuna dolara kako bi odobrili GM hrani proizvod bez provodjenja daljnjih testiranja. Takodje, Monsanto je nedavno americhkom Ministarstvu pravosudja platio kaznu od 1,5 mil. dolara jer je oko 140 indonezijskih sluzhbenika ponudio mito kako bi na taj nachin dobio odobrenje za GM-pamuk. Postoje i primeri u kojima su pokushali manipulisati naukom.
Kada pogledate njihova istrazhivanja, videt cete da su razvodnili GM-soju s 12 na 1 posto pre nego shto su s tim hranili zhivotinje. Izostavili su najinkriminirajuce dokaze u vezi s genetski modifikovanim mlechnim proizvodima. Nauchnici koji su radili za Monsanto pasterizovali su mleko 120 puta duzhe nego shto se obichno radi, kako bi degradirali proteine. Promenili su formule i druge stvari kako bi dokazali da njihovi proizvodi nisu shtetni. Utecali su i na vladu i na znanost, a manipulisali su medijima. U Americi se na Fox televiziji trebala emitovati emisija u chetiri dela. Monsantovi su advokati poslali pretece pismo u kojem su zapretili televizijskoj postaji i njezinom vlasniku Rupertu Murdochu da tu prichu ne objave. Emisija se na kraju nije emitovala. Jedan je izdavach takodje primio pretece pismo Monsantovih advokata i na taj je nachin sprecheno objavljivanje knjige u kojoj se kritikuje Monsanto. Zbog Monsantovog straha od gubitka, chitavo je jedno izdanje magazina "Ecologist" moralo biti unishteno. Monsanto je osnovao i ured za odnose s javnoshcu i lazhne industrijske koalicije koje su posecivale korporacije poput New York Timesa, USA Today i drugih vodecih medija. Pokushali su vrshiti pritisak na njih da ne objavljuju priche u kojima se kritikuje genetski inzhinjering. Monsanto i druge korporacije ulagale su ogromne napore da pomocu medija, znanosti i vlade stvore dobru sliku o biotehnologiji.

Nexus: Chini se, dakle, da na strani Monsanta stoje i nauka i vlada, ali katkad se chini da je i zakon takodje na strani te tvrtke. U jednom je sluchaju tuzhen zemljoradnik chije je polje kontaminirano protiv njegove volje. Postoji i primer gdje je jedna tvrtka stavila natpis da njezina hrana ne sadrzhi posebne dodatke koju je Monsanto takodje tuzhio.

JEFF: Kada zemljoradnik kupi genetsko modifikovano seme od Monsanta, koje je otporno na herbicide, to je osmishljeno na taj nachin da zemljoradnik mora i dalje uzimati samo njihove herbicide jer je seme otporno samo na te herbicide. On takodje mora potpisati obrazac kojim se obavezuje da ce kupovati samo Monsantovu verziju herbicida, da ce svake godine ponovo kupovati to seme i da nece kupovati drugo seme. Monsanto je pretio sudskom tuzhbom i chak tuzhio 90 americhkih zemljoradnika. Tim je tuzhbama, temeljenim na tvrdnjama da su zemljoradnici koristili genetski nemodifikovano seme, zaradio 15 mil. dolara. Jedan je kanadski zemljoradnik uzgajao uljanu repicu, a uljana repica sa susednih polja zagadila mu je zemlju. Naime, pokraj njegove farme nalazio se put kojim su vozili kamioni. Vetar je nosio seme s kamiona i ono je na taj nachin doshlo do njegove farme. U ovom je sluchaju Monsantovo seme zagadilo farmu tog zemljiradnika i unishtilo seme koje je on sakupljao 15 godina. No Monsanto je tuzhio njega jer je Monsantovo intelektualno i patentirano vlasnishtvo sada raslo na polju tog choveka. Sudija je zakljuchio da je to u redu i Monsanto je dobio tuzhbu. Nije bilo vazhno jesu li uzrok kontaminacije insekti, vetar ili neki drugi prirodni postupci, bilo je samo vazhno da se radi o Monsantovom patentiranom vlasnishtvu i zbog toga je to sada bio Monsantov usev. To nam pokazuje kako se Monsanto koristi sudovima kako bi preuzeo opskrbu hranom. Iako se to dogodilo sasvim sluchajno, zemljoradnik vishe nema kontrolu nad svojim sjemenjem.

+ jedno interesantno predavanje genijalne Dr. Rime Laibow koja takodje pominje Monsanto, kao i neke zakone koji treba ove godine da stupe na snagu...
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 19:50 20.03.2009

Re: Negde sam prochitao (Nexus)...

hvala kaz za ovo.
kad sam se ja intenzivno bavila ovom temom bilo je još "rano" za kritiku pa su me kolege i profesori gledali sa nevericom i mislili su da sam neki hipi. mozda i jesam al ovakva misija velikih korporacija me užasno plaši i daje mi za pravo da kad god mogu ukažem na njihovu pohlepu koja jednostavno nema granica.
Kazezoze Kazezoze 20:17 20.03.2009

Re: Negde sam prochitao (Nexus)...

njanja_de.manccini
hvala kaz za ovo.
kad sam se ja intenzivno bavila ovom temom bilo je još "rano" za kritiku pa su me kolege i profesori gledali sa nevericom i mislili su da sam neki hipi. mozda i jesam al ovakva misija velikih korporacija me užasno plaši i daje mi za pravo da kad god mogu ukažem na njihovu pohlepu koja jednostavno nema granica.

da, najtragichnije je da taj isti monsanto ima svetski monopol na proizvodnju GM semena i da samim tim mozhe da manipulishe svetskom industrijom hrane. u prevodu, jest cemo hranu koju nam monsanto servira.
otrov ce biti rasporedjen prema bogatstvu zemalja gde se servira. afrika je u tom sluchaju vec predodredjena za otstrel.
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:30 20.03.2009

Re: Ništa me ne čudi!

Ako vam je, Marko i Njanja, namera bila da nas malkice uplašite

Не, Владимире, плашење није била намера. Информисање. Најважније је знати.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:25 21.03.2009

Re: Ništa me ne čudi!

Marco de manccini
Не, Владимире, плашење није била намера. Информисање. Најважније је знати.


Znam da je informisanje najvažnije, ali ponekad se čovek preplaši od previše informisanja. Kinezi, čini mi se, imaju jednu izreku koja kaže da ne treba da traži istinu onaj koji ne može da je podnese (što je, naravno, suprotno naučničkom načelu da je najvažnije biti maksimalno informisan).

By the way, čini mi se da u jednom segmentu američkog društva postoji princip "DON'T TELL, DON'T ASK", po kome je prećutkivanje preporučljivo, he, he, he... Izvini, malo banalizujem stvar, ali eto, ponegde se traži i da se ne zna mnogo. (Blaženo neznanje).
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:39 21.03.2009

Re: Ništa me ne čudi!

Kinezi, čini mi se, imaju jednu izreku koja kaže da ne treba da traži istinu onaj koji ne može da je podnese

Нису Кнези, то је био Џек Николсон.

"You want the truth? You can't handle the truth!"
stari92 stari92 13:21 22.03.2009

Negde sam prochitao- Sory,Njanjo,al' ..

baratash s' Old info,naime,iz pouzdanih izvora (Insajder) :
Next generation Monsato - Ukrshten je pamuk i BAGAT-Singer transgeneric maps,..,
tako da u zavisnosti od poznavanja DNK mape (a ima ih i ovde),S.F. il' Ne,mozz' posadish
i beresh Levi's 2020,u zavisnos' kol'ko se zaliva i anatomsku konstituciju trenutka,al' mora
da se stave dugmitji -'di treba !!!

Mozz' i da lazzu - Ko tje znat' ???!!!

.
*(ne vazzi za svi,ipak-nekima chak ni ,,nano tehnology'' ne mozz' natji meru !!)

D).
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:46 22.03.2009

Re: Negde sam prochitao- Sory,Njanjo,al' ..

druze stari nisam znala za ovo majke mi. hvala ti na doprinosu bas mi se svidja. a sto bas Levis 2020?
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:55 22.03.2009

Re: Negde sam prochitao- Sory,Njanjo,al' ..

Има и Wrangler опција, мало јефтиније, али понекад умеју да стежу у струку из чиста мира. Рецимо станеш испред лава у зоолошком, а фармерке се стегну, оно скроз.
stari92 stari92 14:18 22.03.2009

.. eeehh .. Kocho Racin - Tutunoberachite

~( Ooo o baveznaa Lektira !))
______________________
neobavezno

*
Koreni
Kinta
Kunte
.
libkonz libkonz 12:18 20.03.2009

Ne razumem se u genetski inženjering

ali meni to sve zvuči ovako
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:18 20.03.2009

Re: Ne razumem se u genetski inženjering

šta bi sa narandžama?
libkonz libkonz 13:21 20.03.2009

Re: Ne razumem se u genetski inženjering

trol: ali baš me zanima zašto narandže danas nemaju ukus? dobar deo drugog voća i povrća takođe.
jednatanja jednatanja 12:29 20.03.2009

GM vs bio

Феномен повећања употребе пестицида при употреби Бт памука је забележен у Кини. Студије Корнел Универзитета показују да после неколико година у којима се количина пестицида смањи, број штеточина других врста, врста на које Бт памук није отпоран, а које се под нормалним околностима држе под контролом уобичајеним пестицидима и присуством "конкуренције" са штеточинама на које је Бт памук отпоран, експлозивно расте, тако да се по истеку тих неколико година морају поново почети употребљавати пестициди и то у количинама које премашују оне које су претходно биле довољне за контролу.


Ovo je za mene verovatno najšokantnija vest. Godinama se mislilo da upotreba GM vrsta smanjuje upotrebu pesticida. Da ste mene pitali, ja bih vam rekla da nisam za upotrebu GM, ali u odnosu na posledice koje po zdravlje i okolinu imaju pesticidi, GM vrste su manje zlo. Zato me ova Cornell studija iznenadjuje, ne znam kako je radjena, i koliko se njeni rezultati mogu interpretirati na veći uzorak.

Moj lična filozofija: kupujte organsku (bio) hranu, ako niste u mogućnosti, kao na primer u Srbiji gde nema ni dan danas nijedan bio market, onda uspostavite vezu sa nekim manjim proizvodjačem kojem verujete. U Novom Sadu, koliko mi je poznato organizuje se jedanput mesečno bio-pijaca. U proizvodnji bio-organske hrane nisu dozvoljeni ni pesticidi niti GM. Srbija je 2005 godine donela zakon o organskoj poljoprivredi, i ove godine planira izdvajanje 20 puta većih sredstava da potpomogne ovu granu poljoprivrede.

I ovog puta moram da spomenem organizaciju Terras iz Subotice koja se jedina u zemlji, velikim snagama bori da promoviše ovu granu poljoprivrede u Srbiji, u to sam se lično uverila kad sam prisustvovala jednom njihovom seminaru. I ljudi koji su bili na tom seminaru, obični seljaci, ali VELIKI VIZIONARI, kad sam jednog od njih priupitala zašto je prešao na organsku proizvodnju odgovorio mi je:

"Video sam kako ono mesto gde traktor zaokrene pa se prospe više pesticida, tu ne samo da ne raste korov, nego ne raste ni ono što bi trebalo da raste....rekao sam sebi, to nikako ne valja....."
natasavb natasavb 12:50 20.03.2009

Re: GM vs bio

Moj lična filozofija: kupujte organsku (bio) hranu, ako niste u mogućnosti, kao na primer u Srbiji gde nema ni dan danas nijedan bio market, onda uspostavite vezu sa nekim manjim proizvodjačem kojem verujete.

biomarket nema, ali moze da se nadje po nesto u prodavnicama zdravije hrane i na kalenic pijaci tezga 459 , koju drzi fond "organska srbija ". nije uvek bas velik izbor, ali je sve bolji.

o tome sta jedemo sam vise pocela da razmisljam kao i vecina kad sam dobila decu, a jos vise kod se ustanovilo da mom sinu smeta gluten i kazein i skoro svi vestacki dodaci. hranu bez njih je ovde skoro nemoguce naci, pa mu uglavnom sve pravim sama. najveci problem je voce i povrce. kalenic pijaca mi nije bas blizu, izbor nije uvek veliki, a cene nisu male. to mi obicno odmah poture pod nos oni koji misle da preterujem sto se tice ishrane. na to ne mogu da uticem onoliko koliko hocu, mada sam razmisljala i o tome da sama posadim neku bastu, ali se trudim da smanjim unosenje stetnih stvari sto vise.
marko i njanjo odlican tekst. samo , posle citanja ovakvih stvari, uvek me s uhvati strah i pitam se kuda to idemo.

vishnja92 vishnja92 12:55 20.03.2009

Re: GM vs bio

postoji u Srbiji veliki broj pojedinacnih pobornika organske poljoprivrede (usput - mislim da je termin "organska" potpuno neadekvatan, al eto - ustalio se) ali ne uspevaju da plasiraju stvar na zadovoljavajuci nacin.
postoje i pojedinacna prodajna mesta po pijacama, i pojedinacni proizvodi po bio-spajzima (samo je jedan autenticni "bio-spajz", zapravo). u nedovoljnoj meri.

zanimljivo je cuti njihove kontraargumente zamerkama o "neisplativosti" uzgoja organske hrane. pokusacu da pronadjem malo kasnije. ja se u ekonomiju ne razumem ic, al se u zdravu pamet razumem, a to o cemu oni pricaju zvuci vrlo, vrlo zdravorazumski.

mimo toga - jedna zena, proizvodjac mislim, rekla je nesto ovako: "mi smo predgradje Evrope, a u predgradjima su najcesce deponije ili baste. hajde da budemo basta". i ispricala usput svu silu divotnih stvari na tu temu.
ja verujem da Srbija moze biti veliki proizvodjac organske hrane.


jednatanja jednatanja 13:09 20.03.2009

Re: GM vs bio

kalenic pijaca mi nije bas blizu, izbor nije uvek veliki, a cene nisu male. to mi obicno odmah poture pod nos oni koji misle da preterujem sto se tice ishrane. na to ne mogu da uticem onoliko koliko hocu,


Nataša, sećam se da su na seminaru bila 2 bio-proizvodjača, jedna mlada devojka koja mi se hvalila da je čak i groždje uspela da odgaji "bio" iz okoline Beograda...U Terrasu se sad trenutno promoviše tzv. "Zelena korpa", tj dostava bio hrane na kućnu adresu, možda možeš da se obratiš njima da pitaš da li u svojoj datoteci imaju ovakve proizvodjače u okolini Beograda. Cene ove hrane u Srbiji su još uvek prihvatljivije nego na Zapadu, mada i ovde (u Nemačkoj) cene opadaju i ne mogu se uporediti sa onima od pre 5 godina, uglavnom zato što je potražnja sve veća.
jednatanja jednatanja 13:17 20.03.2009

Re: GM vs bio

pojedinacni proizvodi po bio-spajzima (samo je jedan autenticni "bio-spajz", zapravo).


Višnja, jeste na žalost kod nas se još uvek koristi "bio" tamo gde ne bi trebalo, navodno bi ovo trebalo zakonom regulisati da se ta rečca može upotrebljavati samo na proizvodima koji odgovaraju odredjenom standardu. Ima u Srbiji mnogo prodavnica zdrave hrane i "bio-špajza" koji mogu ali i ne moraju da prodaju bio hranu...

zanimljivo je cuti njihove kontraargumente zamerkama o "neisplativosti" uzgoja organske hrane. pokusacu da pronadjem malo kasnije. ja se u ekonomiju ne razumem ic, al se u zdravu pamet razumem, a to o cemu oni pricaju zvuci vrlo, vrlo zdravorazumski.


Konvencionalna proizvodnja jeste jeftinija: umesto jednog čoveka sa traktorom i buretom pesticida, ti moraš kao seljak da unajmiš 20 radnika da ti ručno okopaju korov. Zato je bio hrana skuplja. No naravno gde je potražnja za ovom hranom veća, kao u EU ili SAD, tamo i ovi farmeri profitiraju.

mimo toga - jedna zena, proizvodjac mislim, rekla je nesto ovako: "mi smo predgradje Evrope, a u predgradjima su najcesce deponije ili baste. hajde da budemo basta".


Divno! :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:18 20.03.2009

Re: GM vs bio

Тања, ево линка до саопштења за јавност о Корнеловој студији.
vishnja92 vishnja92 13:31 20.03.2009

Re: GM vs bio

Konvencionalna proizvodnja jeste jeftinija

da, ovo je jasno. medjutim, oni navode nekoliko prednosti kada je Srbija u pitanju - najpre, daleko manju zagadjenost tla nego u razvijenijim delovima Evrope, sto smanjuje period pripreme i ulaganja u zasad bio-kultura. zatim, usitnjenu parcelaciju i veliki broj potencijalnih "malih" proizvodjaca, u prakticno svim krajevima zemlje, ukljucujuci one nerazvijene. ima jos svasta, odoh da nadjem :)

ps - mala smesna stvar sa kazeinom: on je upravo onaj sastojak zbog kojih makrobioticari mleko smatraju neadekvatnom namirnicom. medjutim, svi tzv. biljni sirevi sadrze kazein, i ako se neko resi da ne trosi mlecne proizvode iz zdravstvenih razloga, moze slobodno da preskoci i njih.
natasavb natasavb 13:37 20.03.2009

Re: GM vs bio

ps - mala smesna stvar sa kazeinom: on je upravo onaj sastojak zbog kojih makrobioticari mleko smatraju neadekvatnom namirnicom. medjutim, svi tzv. biljni sirevi sadrze kazein, i ako se neko resi da ne trosi mlecne proizvode iz zdravstvenih razloga, moze slobodno da preskoci i njih.

ne samo biljni sirevi , sto je stvarno totalni apsurd, vec i sve biljne slatke pavlake i slagovi. ako znas neku bez toga, javi.
jednatanja jednatanja 13:38 20.03.2009

Re: GM vs bio

Marco, hvala!

iz teksta:

"When U.S. farmers plant Bt crops, they, unlike farmers in China, are required by contracts with seed producers to plant a refuge, a field of non-Bt crops, to maintain a bollworm population nearby to help prevent the pest from developing resistance to the Bt cotton. The pesticides used in these refuge fields help control secondary pest populations on the nearby Bt cotton fields."

Znači kad zaseješ polje GM vrste, pored njega moraš imati polje sa normalnom vrstom koju ćeš povremeno prskati sa pesticidima i sa kojom ćeš namamiti štetočine da ove ne bi brstile komšijsku parcelu sa GM vrstom, tj da štetočine ne bi razvile otpornost prema istoj. I to sve stoji u ugovoru...E svašta...

marco_de.manccini marco_de.manccini 13:44 20.03.2009

Re: GM vs bio

Има још једна необична фора око тог додатног нормалног поља. Мислим да само нагађају, али ако постоји нормално поље са нормалним биљкама и инсектима у близини оног другог, надају се да ће се инсекти из једног (са нормалном отпорношћу) и другог (са повећаном, односно модификованом) укрштати и тиме смањити могућност за сачувавање и наслеђивање гена модификоване отпорности, зато што би тај ген био рецесиван.
jednatanja jednatanja 13:48 20.03.2009

Re: GM vs bio

da, ovo je jasno. medjutim, oni navode nekoliko prednosti kada je Srbija u pitanju - najpre, daleko manju zagadjenost tla nego u razvijenijim delovima Evrope, sto smanjuje period pripreme i ulaganja u zasad bio-kultura. zatim, usitnjenu parcelaciju i veliki broj potencijalnih "malih" proizvodjaca, u prakticno svim krajevima zemlje, ukljucujuci one nerazvijene.


Višnja, koliko me pamćenje služi, mislim da tlo koje se koristi za bio-proizvodnju mora bar 3 godine da bude "čisto", da bi onda hrana proizvedena te četvrte godine mogla da dobije "pečat" bio, takodje parcele moraju biti dalje od autoputeva i velikih fabrika -tu već vidim veliku prednost Srbije. Takodje koliko se sećam kod nas se skoro 90% licencirane organske hrane izveze, a samo 10% ostaje u zemlji što je velika šteta. Za sada nema nikog ko bi udružio ove manje proizvodjače....

Eto nekom biznis ideja.... Ono veliko pitanje je koliko bi naših ljudi umesto na Kalenić pijacu ili u Merkator ili Rodić otišli u ovakav jedan supermarket sa kvalitetnijom ali skupljom hranom???
vishnja92 vishnja92 13:55 20.03.2009

Re: GM vs bio

ako znas neku bez toga, javi

hocu.
pretpostavljam da gluten lakse izbegavate. pre par nedelja sam otkrila da ga ni heljda ne sadrzi :)
sto me podseti na: trol -
Jeliceee! (ili neko drugi, mada racunam da je Jelica geografsko-gastronomski potkovana)
koji se zacin uklapa sa heljdom? (a da ne ide na dve ili cetiri noge)
ne mogu da provalim uopste. bas svasta.
jednatanja jednatanja 13:58 20.03.2009

Re: GM vs bio

Има још једна необична фора око тог додатног нормалног поља. Мислим да само нагађају, али ако постоји нормално поље са нормалним биљкама и инсектима у близини оног другог, надају се да ће се инсекти из једног (са нормалном отпорношћу) и другог (са повећаном, односно модификованом) укрштати и тиме смањити могућност за сачувавање и наслеђивање гена модификоване отпорности, зато што би тај ген био рецесиван.


To je ono, kad mislimo da smo pametniji od prirode i njenih zakona napisanim pre par miliona godina, pa se neprijatno iznenadimo..
natasavb natasavb 14:01 20.03.2009

Re: GM vs bio

pre par nedelja sam otkrila da ga ni heljda ne sadrzi :)

ne sadrzi, ali je jako problematicna. dovoljno da bude posadjena na mestu gde pre bila neka glutenska zitarica, pa da ga pokupi.
ne znam sa kojim zacinom ide, ali odlicna je kad se mesa sa kukuruznim brasnom.
njanjo, marko izvinite na ovim trolovima, a ti visnja pisi blog o hrani, pa ko ljudi da pricamo .:)
edit: ovo ko ljudi pricamo, se odnosi na trolovanje.
drug.clan drug.clan 14:34 20.03.2009

Re: GM vs bio

natasavb

ne samo biljni sirevi , sto je stvarno totalni apsurd, vec i sve biljne slatke pavlake i slagovi. ako znas neku bez toga, javi.


nikada nisam shvatao poentu ovakvih stvari tipa piva bez alkohola


Sto bi rekao Drug Slavoj:

On today's market, we find a whole series of products deprived of their malignant property: coffee without caffeine, cream without fat, beer without alcohol... And the list goes on: what about virtual sex as sex without sex, the Colin Powell doctrine of warfare with no casualties (on our side, of course) as warfare without warfare, the contemporary redefinition of politics as the art of expert administration as politics without politics, up to today's tolerant liberal multiculturalism as an experience of Other deprived of its Otherness (the idealized Other who dances fascinating dances and has an ecologically sound holistic approach to reality, while features like wife beating remain out of sight…)? Virtual Reality simply generalizes this procedure of offering a product deprived of its substance: it provides reality itself deprived of its substance, of the resisting hard kernel of the Real - in the same way decaffeinated coffee smells and tastes like the real coffee without being the real one, Virtual Reality is experienced as reality without being one.

Is this not the attitude of the hedonistic Last Man? Everything is permitted, you can enjoy everything, BUT deprived of its substance which makes it dangerous. (This is also Last Man's revolution — "revolution without revolution." Is this not one of the two versions of Lacan's anti-Dostoyevski motto "If God doesn't exist, everything is prohibited"? (1) God is dead, we live in a permissive universe, you should strive for pleasures and happiness — but, in order to have a life full of happiness and pleasures, you should avoid dangerous excesses, so everything is prohibited if it is not deprived of its substance; (2) If God is dead, superego enjoins you to enjoy, but every determinate enjoyment is already a betrayal of the unconditional one, so it should be prohibited. The nutritive version of this is to enjoy directly the Thing Itself: why bother with coffee? Inject caffeine directly into your blood! Why bother with sensual perceptions and excitations by external reality? Take drugs which directly affect your brain! - And if there is God, then everything is permitted — to those who claim to act directly on behalf of God, as the instruments of His will; clearly, a direct link to God justifies our violation of any "merely human" constraints and considerations (as in Stalinism, where the reference to the big Other of historical Necessity justifies absolute ruthlessness).

Today's hedonism combines pleasure with constraint — it is no longer the old notion of the "right measure" between pleasure and constraint, but a kind of pseudo-Hegelian immediate coincidence of the opposites: action and reaction should coincide, the very thing which causes damage should already be the medicine. The ultimate example of it is arguably a chocolate laxative......



ko hoce ceo tekst link
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:38 20.03.2009

Re: GM vs bio

Мој фаворит је безмасни зејтин.
drug.clan drug.clan 14:47 20.03.2009

Re: GM vs bio

marco_de.manccini
Мој фаворит је безмасни зејтин.

ivana23 ivana23 15:06 20.03.2009

Re: GM vs bio

drug.clan

natasavbne samo biljni sirevi , sto je stvarno totalni apsurd, vec i sve biljne slatke pavlake i slagovi. ako znas neku bez toga, javi
.
nikada nisam shvatao poentu ovakvih stvari tipa piva bez alkohola


Gluten se spominje iz razloga što izaziva inflamantornu reakciju u intestinalnoj mukozi kod ljudi koji boluju od celijačne bolesti - genetski uzrokovane preosetljivosti na ovaj protein.

Osnova lečenja celijačne bolesti je dijeta (režim ishrane) bez glutena, što podrazumeva izbegavanje svih proizvoda od pšenice, raži i ječma. Mnogi odrasli ljudi koji boluju od celijakije podnose ovas u malim količinama, tj. uzimanje ovsa u malim količinama ne izaziva inflamatorne reakcije
.

Prema tome ne moze se ni u kom smislu porediti sa pivom bez alkohola. Cak je neprimereno poredjenje.

nsarski nsarski 15:45 20.03.2009

Re: GM vs bio

nikada nisam shvatao poentu ovakvih stvari tipa piva bez alkohola

Sto da ne? Pijes, i sve je kao da pijes pivo, ali...ima toga i po nemackim autobanovima :)))
Nego, ima sada da se nadju i ljute papricice (jalapeno) koje nisu ljute. U cemu je tek tu stos? Mislim, razumem (mada ne volim) lubenicu bez kostica, ali ovo sa papricicama mi je misterija.
drug.clan drug.clan 15:50 20.03.2009

Re: GM vs bio

ivana23
drug.clan

natasavbne samo biljni sirevi , sto je stvarno totalni apsurd, vec i sve biljne slatke pavlake i slagovi. ako znas neku bez toga, javi
.
nikada nisam shvatao poentu ovakvih stvari tipa piva bez alkohola


Gluten se spominje iz razloga što izaziva inflamantornu reakciju u intestinalnoj mukozi kod ljudi koji boluju od celijačne bolesti - genetski uzrokovane preosetljivosti na ovaj protein.

Osnova lečenja celijačne bolesti je dijeta (režim ishrane) bez glutena, što podrazumeva izbegavanje svih proizvoda od pšenice, raži i ječma. Mnogi odrasli ljudi koji boluju od celijakije podnose ovas u malim količinama, tj. uzimanje ovsa u malim količinama ne izaziva inflamatorne reakcije
.

Prema tome ne moze se ni u kom smislu porediti sa pivom bez alkohola. Cak je neprimereno poredjenje.



Ja se izvinjavam ako se neko osetio uvredjenim ali zar ljudi koji boluju od celijačne bolesti ne mogu da jedu pravi sir (u njemu nema glutena)?
vishnja92 vishnja92 16:09 20.03.2009

Re: GM vs bio

celijakija je netolerancija na gluten - ivana je napravila previd
veoma opasna bolest koja cesto ne daje jasne simptome, a moze da se javi u bilo kom zivotnom dobu (mada je cesca kod dece)

medjutim, ljudi iz raznoraznih razloga ne trose mlecne namirnice - pogledaj gore natasin komentar
vegani koriste razne zamene za mlecne i mesne proizvode

nase navike u ishrani, ukljucujuci recepte i razne vrste jela, jednostavno podrazumevaju odredjene oblike namirnica - potrebna ti je i pavlaka i sir i kojesta. sta fali zamenama?
(osim sto zamena za sir ima iste mane kao i sir)

eto, jesi razumeo sad? :)
drug.clan drug.clan 16:23 20.03.2009

Re: GM vs bio

vishnja92
celijakija je netolerancija na gluten - ivana je napravila previd
veoma opasna bolest koja cesto ne daje jasne simptome, a moze da se javi u bilo kom zivotnom dobu (mada je cesca kod dece)

medjutim, ljudi iz raznoraznih razloga ne trose mlecne namirnice - pogledaj gore natasin komentar
vegani koriste razne zamene za mlecne i mesne proizvode

nase navike u ishrani, ukljucujuci recepte i razne vrste jela, jednostavno podrazumevaju odredjene oblike namirnica - potrebna ti je i pavlaka i sir i kojesta. sta fali zamenama?
(osim sto zamena za sir ima iste mane kao i sir)

eto, jesi razumeo sad? :)


Nisam razumeo,

Ako neko u zivotu zeli da bude i izabere da bude vegan (sto ja potpuno postujem) zasto onda pod milim bogom hoce da jede sir. Ako hoce da jede sir zasto onda zeli da bude vegan. Niko nikoga (zdravog) ne prisiljava da bude i ponasa se na odredjeni nacin, zasto neko mora da bude iskljucivi fundamentalista, sasvim je normalno da neko zeli da jede skoro iskljucivo biljnu hranu ali voli sir pa jede i sir. Ne vidim nista lose u tome da covek ne bude fundamentalista kada je bilo sta u pitanju pa i hrana.

Da ne pricam ovde o tome koliko je fundamentalizam dobar ili los po zdravlje.

Generalno mi je potpuno nejasan zivotni stav u kome hocu sir ali necu sir, hocu kafu ali necu kafu itd.

EDIT: Ova poslewdnja recenica se naravno ne odnosi na one koji zele a ne smeju ili ne mogu
vishnja92 vishnja92 16:45 20.03.2009

Re: GM vs bio

i opet
nase navike u ishrani, ukljucujuci recepte i razne vrste jela, jednostavno podrazumevaju odredjene oblike namirnica

to nema veze sa fundamentalizmom :)
drug.clan drug.clan 16:53 20.03.2009

Re: GM vs bio

vishnja92
i opet
nase navike u ishrani, ukljucujuci recepte i razne vrste jela, jednostavno podrazumevaju odredjene oblike namirnica

to nema veze sa fundamentalizmom :)


ali ako imas naviku (da jedes sir) zasto je (ga) onda izbacujes iz ishane

Cini mi se da ubedjivanja nece pomoci kao i u slucaju bilo koje druge vrste iskljucivosti
natasavb natasavb 17:05 20.03.2009

Re: GM vs bio

Nisam razumeo,

Ako neko u zivotu zeli da bude i izabere da bude vegan (sto ja potpuno postujem) zasto onda pod milim bogom hoce da jede sir.

izgleda da nisi. prvo kod mog deteta je u pitanju netolerancija na gluten, a kazein, protein iz mleka mu jos vise smeta. a drugo, to sto neko ne zeli neke stvari u svojoj ishrani , ne znaci da zeli da se hrani jednolicno.
neke biljne namirnice imaju samo isti naziv kao one zivotinjskog porekla, ali ukus potpuno drugaciji.
maksa83 maksa83 17:29 20.03.2009

Re: GM vs bio

Nego, ima sada da se nadju i ljute papricice (jalapeno) koje nisu ljute. U cemu je tek tu stos?


Štos...
(uz punu svest da od mene bolje niste očekivali)

Sajam genetskog inžinjeringa, i ide komisija od štanda do štanda.

Dođe do Francuza, gleda šta su uradili:
- Ukrstili smo kravu i slona,
- Šta je dobit?
- Krava koja daje 400l mleka dnevno.

Dođe do Nemaca, ovi kažu:
- Ukrstili smo svinju i stonogu
- ?
- Od takve svinje se dobije 100 šunki.

Dođe do (a koga drugog nego) Muje:
- Ja bolan ukrstio svica i picajzlu...
- Čemu?!?
- Skinem Fatu a ono svijetli k'o Las Vegas!


and now back to your scheduled programming...
ivana23 ivana23 18:46 20.03.2009

Re: GM vs bio

U Bocvani viđeno roze mladuče slona

Autor: Beta | Foto:BBC | 20.03.2009. - 14:17
U delti reke Okavango u Bocvani u krdu od 80 slonova fotografisano je roze mladunče, objavljeno je danas na sajtu BBC-ja.



Izvor

vishnja92 vishnja92 19:29 20.03.2009

Re: GM vs bio

ruzicasti slonovi!
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 19:54 20.03.2009

Re: GM vs bio

GM slonče?
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:35 20.03.2009

Re: GM vs bio

Наташа, дивне слике.

А ако се занемари слика људи у Чаду (чини ми се избеглице), ја не видим ништа лоше у опцијама Бутан (5 долара) и Еквадор (30 долара). У ствари, изгледа супер. А није ни скупо.
NNN NNN 12:38 20.03.2009

Užas!

синтетички хормон раста који се даје кравама за повећање производње млека (што узрокује маститис код крава и практично непрекидну терапију антибиотицима). Једини разлог је што је прича око овог хормона и сама за себе сувише велика, комплексна и важна, па смо је оставили за неки други пут, ако буде интереса и ако смогнемо снаге.
Za neke elemente priče o GM hrane sam znala, ali ovo zvuči jezivo... Može nekom da bude smešno što me je baš ovo dotaklo, ali iskreno naježila sam se na pomisao koliko te životinje pate ... žene koje su imale mastitis uglavnom kažu da je spram tog bola porođaj smejurija... ne verujem da je kod krava drugačije... A antibiotici, pa mleko, pa dalje... kad budete imali vremena?
BFN

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana