Planeta| Tehnologija| Zdravlje

Šta je za (genetski modifikovanu) večeru?

marco_de.manccini RSS / 20.03.2009. u 10:42

 "Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте."

(писано заједно са Њањом де Манчини)

Вечера је спремна. Породица је на окупу. Шта је то у тањиру? То зависи од тога где живите. Ако живите у Европи, постоје релативно мале шансе да једете генетски модификовану храну. С друге стране, ако живите у САД или Канади, практично је немогуће избећи састојке базиране на генетски модификованим организмима (ГМО). Стање у осталим деловима света је негде између ове две крајности.

ГМО и храна базирана на ГМО су још увек релативно нова појава. Верзије генетски модификованих биљака које су комерцијално успешне на тржишту се појављују деведесетих. Њихова појава је пропраћена изјавама и предвиђањима да ће биотехнологија отворити потпуно нове видике и могућности у науци и привреди, да ће спасити свет од глади, немаштине, друштвених немира и страдања, као и изјавама и предвиђањима у потпуно супротном правцу.

Око ГМО хране се неминовно отварају многа питања, укључујући и религиозна. Овим текстом нећемо покушати да отварамо таква сложена питања или покушавамо да одговарамо на иста. Задржаћемо се на само на неким приземнијим и практичнијим питањима и представићемо вам главног покретача текуће "биотехнолошке револуције у исхрани". Реч је о компанији Монсанто, са седиштем у Сент Луису (Мисури, САД).

Ко?

Компанија Монсанто је основана почетком двадесетог века и њена почетна делатност је била производња вештачког заслађивача. Интересантно је да је извесну кризу у том почетном периоду пребродила скоро искључиво захваљујући поузданом купцу званом Кока-Кола.

У 1929. је почела производња синтетичког материјала ПХБ (PCB, Polychlorinated Biphenyl), који има широку практичну примену. Овај материјал је веома стабилан (читај, контаминација овим материјалом је практично трајна) и отрован. Доказано је карциноген и има друге негативне ефекте код животиња, док је код људи, вероватно због немогућности потпуног истраживања, утврђена само висока вероватноћа карциногеног и другог штетног деловања по здравље (укључујући репродуктивне поремећаје). Производња је забрањена крајем осамдесетих.

У 1948 почела је производња хербицида 2,4,5-Т који, због процеса производње, садржи примесе диоксина (ПХБ је један тип диоксина). Исти је коришћен у изради препарата Agent Orange употребљаваног од стране војске САД за дефолијацију (уништавање лишћа) по шумама у Виетнаму са надом да ће ово ускратити природна скровишта војсци Виет Конга. Препарат се показао као релативно успешан, стратегија не тако успешна, а крајњи резултат, поред стотина хиљада усмрћених Вијетнамаца, стотине хиљада беба рођених са аномалијама, као и дуготрајног загађења шума по Вијетнаму које и даље утиче на тамошње насељенике, њихову децу, и животиње, је и тужба aмеричких ветерана по којој је компанија у 1984 платила око 80 милиона долара на име одштете за нарушено здравље америчких војника који су били изложени препарату.

У раним 1970 хербицид 2,4,5-Т је забрањен, а отприлике у исто време је Монсанто патентирао и почео производњу хербицида RoundUp. Овај хербицид широког спектра (читај убија све биљке без разлике) убрзо постаје најважнија ставка у годишњем профиту компаније. На неки начин, који ће бити очигледан касније, ово је још увек тачно.

Од 1940 Монсанто је конзистентно у највећих 10 хемијских команија у САД. Као потенцијални или доказани узрочник повезан је са педесетак такозваних Суперфонд Локација у САД (Superfund Sites). То су изражено контаминиране локације које федерална влада, кроз специјални програм, систематски чисти годинама (плаћају кривци када су познати и када су у могућности, иначе се плаћа из буџета).

А ево, са сајта саме компаније, шта Монсанто каже о себи:

Monsanto is an agricultural company. We apply innovation and technology to help farmers around the world produce more while conserving more. We help farmers grow yield sustainably so they can be successful, produce healthier foods, better animal feeds and more fiber, while also reducing agriculture's impact on our environment.

Ово се баш и не слаже са нашим претходним описом, зар не? На неки начин, тачно је да је компанија прошла кроз несвакидашњу промену и решила да од хемијског гиганта постане агроиндустријски гигант. С друге стране, ипак је и тачно да су хемијски производи, пре свега хербициди и пестициди, и даље јако важни, управо суштински, стратешки ослонци за будућност компаније, само што то Монсанто не помиње тако отворено.

Монсанто је компанија са подужом листом пуноважних пресуда које је налазе одговорном за многобројне преступе, и у САД и широм света, као што су заташкивања и манипулације истраживања о безбедности својих производа, лажи у рекламама, подмићивања државних службеника, неблаговремено обезбеђивање података федералним агенцијама, контаминација околине (понекад и неслучајна), итд. Само за одштету становницима Анистона, Алабама, за дуготрајно загађивање на подручју општине и за прикривање истине, компанија је 2002 била осуђена да плати 700 милиона долара.

Шта, где, колико, како?

Свакако се мора додати да је, поред свих својих мана, Монсанто изузетно покретљива, продорна, и надасве инвентивна компанија. Треба одати признање људима на брилијантној идеји да је најбољи развојни пут за масовног произвођача хербицида ништа друго до производња биљака отпорних на хербициде, а затим и на ништа мање брилијантној техничкој реализацији ове идеје. Апсолутно је сигурно да компанија запошљава велик број изузетно надарених и способних људи.

Дакле, Монсанто је током деведесетих патентирао и 1996 пустио у комерцијалну употребу семе генетски модификованих (ГМ) биљака отпорних на свој главни производ, хербицид RoundUp. Типичан пример је такозвана RoundUp Ready соја. Патентиране су и пуштене у употребу и ГМ биљке отпорне на неке инсекте, као што је Бт памук.

Практично, и даље су само ова два типа ГМ биљака заступљена у комерцијалној употреби. Око 80% свих посађених ГМ биљака је отопрно на хербициде (и то већином поменута Roundup Ready соја) и преостале су отпорне на неке инсекте (углавном поменути Бт памук). Покрај ГМ соје и памука, који чине готово 100% ГМО усева једино су још ГМ кукуруз и уљана репица заступљени у обиму вредном помена.

Око половине свих светских усева под ГМО се налази у САД, око 30% у Аргентини и Бразилу и још око 10% у осталим земљама Северне и Јужне Америке. Кина и Индија имају мање од 3% својих усева под ГМО, у оба случаја скоро искључиво Бт памук. Мање од 0,3% усева у Европској Унији је под ГМО. ГМ биљке су заступљене на мање од 3% светских усева.  

Начин на који се биљке модификују је заснован на трансгенским променама. Ово значи да се на вештачки нашин комбинује ДНК материјал од два поттпуно различита организма да би се добио организам са жељеним (а понекад и нежељеним) особинама. На пример, увођењем гена рибе са Арктика у парадајз, добија се парадајз који се може гајити на нижим температурама. Управо ова трансгенска природа добијених организама је извор свих недоумица и страхова, због које људи зову храну произведену ГМ технологијом Frankenfood.

У случају Монсанта, на пример, Бт памук се добија тако што се уносе гени бактерије Bacillus thuringiensis у памук. Ова бактерија се природно налази у земљи и делује као природан инсектицид против неких врста инсеката који нападају памук. Резултат је памук који истовремено постаје и инсектицид.

Важан моменат у целој причи је да се фармери обавезују, када склопе уговор са Монсантом о куповини ГМ семена (и пропратних хербицида и пестицида), да добијени принос неће користити за семе за следећу годину. Семе за следећу годину мора или бити конвенционално или се мора поново купити од Монсанта. Дакле, иако је, на пример, RoundUp Ready соја сасвим способна за природно размножавање, кроз које најнормалније наслеђује отпорност на RoundUp хербицид, семе RoundUp Ready соје које фармер добије на својој њиви се не сме садити, због патента који Монсанто има на ову врсту соје.

Чему?

Ово је вероватно најинтересантније питање и разгледаћемо га из више углова.

Из угла саме компаније Монсанто, нема се шта много додати изјави њеног Директора за Корпорацијску Комуникацију, Фила Еинџела (Phil Angell), "Монсанто не треба да буде приморан да гарантује за безбедност биотехнолошке хране. Наш интерес је у што већој продаји исте." Ово је, на први поглед, веома олак однос према својим муштеријама, али не и посебно неуобичајен у свету профита и капитала.

Али ако се са становишта профита и капитала компанији не може много пребацити за нехај према здрављу својих муштерија, шта је са регулацијом? По речима већ поменутог Фила Еинџела "гарантовање сигурности је посао за ФДА". Дакле шта је ФДА (FDA, Food and Drug Administration) учинила да гарантује ту сигурност? Чини се, не много тога. Генетски модификовани организми се одобравају за широку употребу у прехрани веома брзо и практично без правог тестирања њихове безбедности, а на бази принципа приличне еквивалентности (substantial equivalence). По овом принципу, све док се модификовани и природни организми не рaзликују превише у биохемијском профилу (беланчевине, шећери, масноће, хранљиви састојци, токсини) модификовани организам се за све потребе третира као и природни. Проблем са овим принципом (осим контрадикције у имену) је што не постоје прецизне одреднице о томе колико се организми смеју разликовати да би се још увек сматрали прилично еквивалентним.

Када коначно дођемо до питања зашто је ФДА тако заинтересована за брзо одобравање и увођење генетски модификованих организама и производа који се на њима базирају без довољних истраживања и информација о могућим опасностима по здравље и околину, долази се до бар два (могуће повезана) одговора. Један је да је Монсанто успео да успостави веома јак утицај на ФДА и друге федералне институције (као што је ЕПА, Enviromental Protection Agency) кроз запошљавање људи из ФДА који су учествовали у доношењу закона и одлука од интереса за Монсанто, као и убацивање људи који су некад радили за Монсанто у ФДА. Ово је такозвани revolving door принцип. Други је да је администрација оценила, уз дискретну помоћ прилога и лобирања, да је у стратешком интересу САД остварити што је могуће већу предност у биотехнологији и повезаним индустријама, нудећи потенцијално несагледиву политичку и војну корист коју би трајна предност у овим областима омогућила.

Колико одлучно влада САД стаје иза Монсанта у својој посвећености генетски модификованој храни и биотехнологији уопште се не види само из релативно нехајног односа према сигурности својих грађана већ и према агресивности са којом се ова индустрија промовише ван граница САД. Постоје многи примери од којих наводимо само два. Једна од одлука Бремерове администрације у Ираку је била да уведе закон којим је земљорадницима забрањено да употребљавају семе добијено од биљака које су заштићене патентима. Монсанто и његова технологија нису присутни у Ираку, али је закон већ ту за будућу употребу. Ближе Србији, по изворима Зелене Акције, америчка амбасада у Загребу је вршила притисак у 2001 на Хрватску да не забрањује или уводи рестрикције увоза ГМО, уколико не жели да сноси последице кроз WTO. Наиме, било је тражено да Хрватска понуди научни доказ да ГМО храна није безбедна да би имала право да је забрани.

По овом питању, чини се, став САД произилази из очигледне чињенице да контрола над светском производњом семена кроз широку употребу генетски модификованих биљака које се не смеју (а већ су произведене и модификације које се и не могу!!!) садити у следећој генерацији, даје неслућену моћ земљи која развије ову технологију, приграби тржиште за исту, и прошири је до светских размера.

С друге стране, постоје тврдње да, глобално гледано, увођење ГМО биљака наноси непроцењиву штету чак и ако конзумирање хране базиране на ГМО није штетно.

Један од проблема је, што је ГМО технологија потпуно неадекватна за употребу од стане малих фармера. Мали фармери у сиромашним земљама и њихове породице које директно живе од земљорадње су преживели хиљадама година због високог степена самодовољности. Производе, мање више, све што им је потребно, и имају веома мало потреба које не могу да задовоље директно кроз плодове земље коју обрађују и животиње које чувају. Главни стуб ове самодовољности је чињеница да се семе чува из једне године у другу (семе је светиња, живот, ко поједе семе преко зиме, тај је посејао своју смрт). Овакви фармери тешко себи могу да дозволе скупо Монсантово семе (бар два до три пута скупље од конвенционалног), а затим и хербициде који уз то иду, па да онда следеће године поново морају да купују скупо семе (као што смо већ поменули, и да су сачували семе од претходне бербе не би смели да га саде - заштићен патент). Талас самоубистава међу фармерима је захватио Индију кад су неки од њих, заварани причама о благостању које их очекује, прешли на Бт памук и нашли себе у безизлазном дужничком односу.

Други проблем је уништавање разноликости биљног, а тиме и животињског, света. На огромним фармама под сојом која је добро третирана хербицидом осим те соје нема ни једне једине биљчице хектарима унаоколо. Непрегледна поља са једном једином биљком.

Трећи проблем је повећање употребе хербицида. Ако имате конвенционалан насад, морате бити веома пажљиви са употребом хербицида. Ако имате насад отпоран на хербициде наједноставније је не обазирати се нинашта и са што мање људске снаге сипати количину која засигурно убија све биљке осим вашег насада. Ово неумитно полако доводи до појаве корова који су мало отпорнији на хербициде, а ово до употребе још већих количина хербицида. Оваква спирала (трка у наоружању) је одлична за бизнис Монсанто компаније, али, иако RoundUp није толико отрован као његови претходници који су садржали диоксинe, ипак дефинитивно јесте отрован и штетан по околину.

Феномен о употреби пестицида у случају Бт памука је забележен у Кини. Студије Корнел Универзитета показују да после неколико година у којима се количина пестицида смањи, број штеточина других врста, врста на које Бт памук није отпоран, а које се под нормалним околностима држе под контролом уобичајеним пестицидима и присуством "конкуренције" са штеточинама на које је Бт памук отпоран, експлозивно расте, тако да се по истеку тих неколико година морају поново почети употребљавати пестициди и то у количинама које су бар једнаке онима које су претходно биле довољне за контролу. Поново, продаја пестицида, уз продају ГМ семена сваке године, је одличан бизнис за Монсанто, али не и за фармере и околину.

Четврти проблем је нарушавање природне равнотеже. Неки организми ће постати толерантнији на хербициде и инсектициде, а неки неће и могу потпуно нестати, повлачећи за собом могућу ланчану реакцију. Једном пуштене на поља, ГМ биљке лако напуштају границе фарми на којима су оригинално биле посађене и селе се у природу, размножавајући се, укрштајући се, обогаћујући или осиромашујући постојеће природне врсте. Последице дефинтивно нису сагледиве, бар не у овом тренутку.

Да поменемо експлицитно да сама безбедност ГМ хране за људску употребу никада није у потпуности ни доказана ни оповргнута. Углавном, остављени смо да верујемо Монсанту на реч. На жалост, то је она иста компанија која је већ много пута доказано манипулисала истраживањима, подацима, и истином.

И за крај, из нашег личног угла, још нешто што се чини веома забрињавајуће. Монсанто је као део своје стратегије за развој кренуо у потпуно освајање светског тржишта у производњи семена, како модификованог тако и конвенционалног, укључујући и компаније у Европскј Унији. У многим земљама, Монсанто већ има пуну доминацију на овом плану. Ми не видимо шта би спречило Монсанто да се у повољном тренутку "сети" да му се даља производња конвенционалног семена не исплати (уосталом да подсетимо још једном да је ГМ семе скупље и да мора да се купује сваке године) и да тиме наметне глобалну употребу ГМ семена и оствари контролу и доминацију која то са собом повлачи.

Пријатељи, пријатна вам вечера!

==== белешке ====

Нисмо ни дотакли ангажовање компаније Монсанто у другим сферама производње хране као што је, на пример, синтетички хормон раста који се даје кравама за повећање производње млека (што узрокује маститис код крава и практично непрекидну терапију антибиотицима). Једини разлог је што је прича око овог хормона и сама за себе сувише велика, комплексна и важна, па смо је оставили за неки други пут, ако буде интереса и ако смогнемо снаге.

====

Промет комапније Монсанто у 2008 је око 11 милијарди долара.

====

Ако имате сат и педесет на располагању погледајте филм Controlling our Food, приказан на Француској телевизији. Није савршен (онo гуглање је мало комично) и није коришћен као извор за овај текст, али имају интересантне и релевантне саговорнике.

====

Има милион извора из којих можете даље читати на тему. Препоручујемо Friends of the Earth International.

веб страна организације

и њихове публикације на ову тему 



Komentari (451)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mariopan mariopan 13:04 20.03.2009

Re: Užas!

Da li su smanjili glad u svetu?
Nisu.
A za sto godina na koju glavu da nakrivimo sesir, mislim levu ili desnu?
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:04 20.03.2009

Re: Užas!

Biljo bice uskoro i to. samo treba da prevedem svoj domaci sa engelskog na srBski. a da je strasno, strasno je sto rade tim jadnim zivotinjama. organic mleko je duplo skuplje al vredi, ne samo zbog ukusa nego i zbog mirne svesti.
mariopan mariopan 13:09 20.03.2009

Re: Užas!

Zaboravila da pohvalim tekst
BRAVO.
Veliki sam protivnik genetski mogifikovane hrane u ovoj ranoj fazi kada nije dovoljno ispitano sve u vezi posledica po ljudsko zdravlje i uticaja na zivi svet na nasoj planeti.........jer ne zaboravimo , mi nismo sami , nije ovo samo nase dvoriste, ako biljke i zivotinje potrujemo sledeci smo mi.

Velika je bahatost od strane SAD sto ceo svet truje dok se jos sve to ne zna pouzdano.
Pozdrav i preporuke
nsarski nsarski 13:09 20.03.2009

Re: Užas!

organic mleko je duplo skuplje al vredi, ne samo zbog ukusa nego i zbog mirne svesti.

Ja imam srecu da zivim blizu Amisa - kod njih kupujem sve sto mogu. I jos je duplo jeftinije! (Nema ni poreza)
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:12 20.03.2009

Re: Užas!

Ja imam srecu da zivim blizu Amisa - kod njih kupujem sve sto mogu. I jos je duplo jeftinije! (Nema ni poreza)

blago vama! mi smo bili te srece dok smo ziveli u Ithaca New York. tamo je bilo vrlo lako naci bilo sta organic po dobrim cenama. al ovde u teksasu je to malo teze.
nsarski nsarski 13:17 20.03.2009

Re: Užas!

dok smo ziveli u Ithaca

Aha, Kornelski djaci! I ja sam ziveo u tim krajevima nekad i Amisi su mi bili najbolji prijatelji. A za Texas, sta reci - there ain't nothing small in Texas! (Kaze se da su teksasani najbolji dokaz da su se Indijanci ukrstali sa bizonima).
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:20 20.03.2009

Re: Užas!

Aha, Kornelski djaci!

post-doc
marta l marta l 13:53 20.03.2009

Re: Užas!

Pa vase komsije sa Texas A&M University su perjanice u ovome ...
drug.clan drug.clan 13:56 20.03.2009

Re: Užas!

mariopan
Da li su smanjili glad u svetu?
Nisu.
A za sto godina na koju glavu da nakrivimo sesir, mislim levu ili desnu?


Nisu hteli a ne da nisu mogli. Problem je u namerama a ne u mogucnostima GMO.
drug.clan drug.clan 13:57 20.03.2009

Re: Užas!

marta l
Pa vase komsije sa Texas A&M University su perjanice u ovome ...


Oni se fokusiraju na posao da genetski modifikuju zivotinje
marta l marta l 14:03 20.03.2009

Re: Užas!

upps
drug.clan drug.clan 14:12 20.03.2009

Re: Užas!

marta l
upps



evo
iris.davidovich iris.davidovich 15:08 20.03.2009

Re: Užas!

organic mleko je duplo skuplje al vredi, ne samo zbog ukusa nego i zbog mirne svesti.

ja se jos kao tripujem hranimo se zdravo, voce, povrce, ovo ono, ali dzabe izgleda... iskreno, nesto sumnjam i u taj pecat "organic", bar ovde u americi. uzimam najruznije jabuke, kruske, sve neke kvrgave, u nadi da ih to sve nije zakacilo, inace ne bi tako jadno izgledale, one savrsene izbegavam, al znas i sama, ne mozes ni sve organic da nadjes.
i sta cemo sad, crni? daj bar neki prakticni savet
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:17 20.03.2009

Re: Užas!

praktičan savet kažeš... mleko i mlečne proizvode kao i jaja i meso obavezno organic i to samo ono na kojem piše certified organic 100%. voće i povrće se nadju organic bar kod nas iako nije bas u perfektnom svežem stanju. preradjena hrana kao što je pirinač, makarone i sl stvari možeš da kupuješ i od konvencionalnih proizvodjača. bitno je svežu hranu da kupuješ organic. eto ja to radim.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:24 20.03.2009

Re: Užas!

i sta cemo sad, crni? daj bar neki prakticni save


Не једи ништа док се све не утврди и рашчисти.

Него, озбиљније, мислим да је идеја блога била да се информишу људи чега има на свету. Коме се тема бар мало учинила занимљивом наћиће милион извора и мишљења на нету. Од оно мало научно заснованих биће мало ово мало оно, ништа спектакуларно ни на једну страну. Чини се да краткорочних последица по здравље нема, дугорочне је немогуће предвидети (али преко овога се некако лако прешло у целом овом ГМО бизнису), а остаје учинак на околину (засад веома лош) и, важније, на саме системе и односе у производњи хране, монопол над семеном, над животом како Будимац рече, политика, корупција, ... могло би до сутра.

Ако питаш шта ми лично радимо, па тако као ти, као пазимо, бирамо, а на крају ко зна ...

ЕДИТ: ето одговорила Њања шта радимо
iris.davidovich iris.davidovich 16:03 20.03.2009

Re: Užas!

mleko i mlečne proizvode kao i jaja i meso obavezno organic i to samo ono na kojem piše certified organic 100%.

ma mleko i jaja podrazumevam, mesa nema uvek veliki izbor, iskopam nekad, ali mlecne proizvode slabo mogu da nadjem organic... onda povrce - nadjem organic paradajz, tikvice i persun ( i mislim se, e izem ti...).
inace, ne znam da li znate koliko se u srbiji prema fda gaji obozavanje. secam se na faksu, iz bromatologije: ovi su rekli, oni su rekli, ali fda je rekla... i to je tacka na i
iris.davidovich iris.davidovich 16:09 20.03.2009

Re: Užas!

ЕДИТ: ето одговорила Њања шта радимо

si. vidla. hvala vam oboma.
znas kako, ja stvarno mogu da ne jedem nista - ali imam jedno mače pače, a vole da jede - na majku nije
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 16:15 20.03.2009

Re: Užas!

aaa pa kod vas je izbor stvarno mali. ja ovde mogu bukvalno svako povrće koje koristimo da nadjem. mlečne proizvode takodje nalazim lako - od mleka, jogurta, kiselog mleka, pavlake, krem sira itd. meso jeste komplikovano al ga ima - jedino sto nije dovoljno vidljivo u prodavnici jer ga nema u velikim kolicinama pa treba bas da gledas ili da pitas.
iris.davidovich iris.davidovich 16:47 20.03.2009

Re: Užas!

aaa pa kod vas je izbor stvarno mali.

da, izbor prodavnica. volmart i target, izem ti. dok odem u hol fuds po ovo, farmers market po ovo, trejder dzos po nesto trece,... prodje vreme
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 16:53 20.03.2009

Re: Užas!

pa ti imaš whole foods u gradu i se žališ!!! ženo slatka ja ne bi izlazila odatle, t.j, samo tamo bi kupovala hranu. ja mislim da je ta prodavnica baš odlično snabdevena organic hranom. mi to nemamo u gradu.
iris.davidovich iris.davidovich 17:20 20.03.2009

Re: Užas!

pa ti imaš whole foods u gradu i se žališ!!! ženo slatka ja ne bi izlazila odatle, t.j, samo tamo bi kupovala hranu. ja mislim da je ta prodavnica baš odlično snabdevena organic hranom. mi to nemamo u gradu.
*novo

aha! kad sam se doselila ovde, muz mi je prvi dorucak doneo iz wf u hotelsku sobu, da ne budem mnogo tuzna
samo, poskupa je, pa ne mogu sve tamo da kupujem. mozda zvuci glupavo, ali moram i o budzetu da vodim racuna... pa negde stisnes, negde olabavis, sta ces...
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 17:29 20.03.2009

Re: Užas!

to je tačno da je skuplja, al ako kupuješ samo svežu hranu organic a ono drugo od konvencionalnih proizvodjača ne ispadne tako strašno po budžetu. ne znam što bi zvučilo glupavo da mora o budžetu da se misli, nadam se da si se šalila...i ja moram o tome da mislim pa zato ti kažem da preradjenu hranu kupujem od konvencionalnih proizvodjača. tačno tako negde stisneš negde olabaviš
iris.davidovich iris.davidovich 17:40 20.03.2009

Re: Užas!

ne znam što bi zvučilo glupavo da mora o budžetu da se misli, nadam se da si se šalila...

bolje reci, glupavo sam se izrazila zbog toga sto sam, kucajuci ti, pomislila na neke poznanike koji kupuju hranu iskljucivo tamo, i za njih je tema o kojoj je neukusno raspravljati pitanje budzeta glede hrane. food snobovi
edit: popicemo opomenu za trolovanje
Inner Party Inner Party 12:57 20.03.2009

Zivela GM!

OK ovde se radi o jednoj firmi i jednom proizvodu, ali genetska modifikacija hrane je izum za koji spasava i tek ce spasavati svet od gladi...
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:10 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Линк који си дао је за green revoution. Углавном, нормалне процедуре и истраживања која воде до хибридних всрта биљака, боље употребе наводњавања, ... Има и по Војводини (или је био) неки институт што се бави укрштањем пшенице, кукуруза, ...

У случају Монсанта се ради о трансгенетским променама. Укрштање бактерија и кукуруза.

Могуће је да ће то спасити свет. На једном нивоу, ја сам фасциниран тиме што ти људи раде. Али им не верујем.
nsarski nsarski 13:12 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Има и по Војводини (или је био) неки институт што се бави укрштањем пшенице, кукуруза, ...

Institut za kukuruz Zemun Polje
vishnja92 vishnja92 13:14 20.03.2009

Re: Zivela GM!

genetska modifikacija hrane je izum za koji spasava i tek ce spasavati svet od gladi...

ono sto jos bolje moze spasiti svet od gladi ako svetu bude do spasavanja je prelazak na vegetarijansku ishranu.
utrosak resursa i proizvodnja otpada je visestruko veca prilikom proizvodnje mesa nego prilikom proizvodnje hrane biljnog porekla. u to su ukljucene i obradive povrsine zasejane kulturama za stocnu ishranu.

medjutim, prelazak na vege rezim svekolikog covecanstva je jednostavno nemoguc i nepozeljan, sto i dalje ne znaci da se moraju zdravo za gotovo prihvatiti argumenti zagovornika gmo. uostalom - njanja je gore rekla
"Trebamo više biljaka koje su otporne na bolesti i štetočine i bolje načine žetve", istakao je Bedington. "Genetski modifikovana hrana mogla bi da bude deo rešenja problema. Potrebne su nam biljke koje su otporne na suše".

to je jedna od najvecih mana ove companije. jer mnogi su svesni (imas o ovome u izvestajima organizacije FoEI) da oni ako hoce mogu da proizvedu ovakve biljke ali ne, oni su odabrali da proizvode biljke koje su otporne na njihove herbicide (RoundUp).

stvar je u interesima i poverenju. pobude onih koji se bave proizvodnjom gmo su jednostavno necasne. dovoljno da svako bude podozriv vec u startu.
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:22 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Вишња, није нечасно желети профит, бар не у условима и по мерилима капитализма, али сигурно је да постоје нечасни начини да се до истог дође.
vishnja92 vishnja92 13:35 20.03.2009

Re: Zivela GM!

ama da, neprecizno sam se izrazila. jasna stvar.

Lorde moj, kad si neispavan izostrava ti se percepcija ali postajes malo gundjav.
idi spavaj :)

i ovaj nsarski - spavate li vi ljudi ikad?
nsarski nsarski 13:39 20.03.2009

Re: Zivela GM!

i ovaj nsarski - spavate li vi ljudi ikad?

Yep. Like a baby.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:42 20.03.2009

Re: Zivela GM!

nsarski
i ovaj nsarski - spavate li vi ljudi ikad?

Yep. Like a baby.

svaka 2 sata se budimo za potrebnu dozu bloga.
natasavb natasavb 13:55 20.03.2009

Re: Zivela GM!

i ovaj nsarski - spavate li vi ljudi ikad?

ma ko zna cime njih tamo hrane. vidis vise im ni san ne treba
drug.clan drug.clan 14:01 20.03.2009

Re: Zivela GM!

natasavb
i ovaj nsarski - spavate li vi ljudi ikad?

ma ko zna cime njih tamo hrane. vidis vise im ni san ne treba


neki jure tenure a neki su ga jurili pa su se navukli na nespavanje
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:06 20.03.2009

Re: Zivela GM!

vishnja92
... i ovaj, nsarski - spavate li vi ljudi ikad?

Ма и ја, Вишња, у шоку гледам шта се догађа, и стално прерачунавам локално време за ове наше Американце. Па кад видим да су будни у пет ујутро, мука ме ухвати.

Покварила их Америка, Вишња, нема друге.
nsarski nsarski 14:11 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Па кад видим да су будни у пет ујутро, мука ме ухвати.

Kad legnes u 9 uvece, ni 4 ujutru nije rano...
vishnja92 vishnja92 14:20 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Покварила их Америка, Вишња, нема друге

pokvarila, pokvarila.
eno, i Ninoslav propusio tamo.
NNN NNN 15:37 20.03.2009

Re: Zivela GM!

genetska modifikacija hrane je izum za koji spasava i tek ce spasavati svet od gladi...

Po koju cenu? Možda svet, ali da li ljude? Pre će nas spasti od gladi racionalnije ponašanje (potrošnja hrane, vode i energenata) nego ikakva hemija..
BFN
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:38 20.03.2009

Re: Zivela GM!

Lorde moj, kad si neispavan izostrava ti se percepcija ali postajes malo gundjav.

За перцепцију нисам сигуран. За гунђавост си у праву.
jumping_genes jumping_genes 17:58 21.03.2009

Re: Zivela GM!

ne, nego:

http://www.nsseme.com/en/

Institut za Ratarstvo i Povrtarstvo, NS. Dika oplemenjivanja biljaka na Balkanu i sire u poslednjih 50 godina ('shenica bjelica, suncokret, repa, kukuruz, etc). Molim, da se zna.
marta l marta l 13:36 20.03.2009

organic iz stiropora

a ima i Hydrophonics i srodne metode uzgoja bez zemlje. u dugackom tekstu o njima na Wikiju samo je jedna recenica pod stavkom Disadvantages . Ova:
The hydrophonic conditions (presence of fertilizer and high humidity) create an environment that stimulates salmonella growth.[3]

ovako uzgojene biljke i plodovi cesto potpadnu pod etiketu "organic food" - kao, hrane samo probranim hemikalijama i nisu GM. . Navodno, ovo je resenje za proizvodnju hrane u gustim urbanim sredinama - "urban farming" .
Iz iskustva, nemaju nikakav ukus. ako uzgoje hydrophonics lozu pa jos naprave vino i rakiju od nje, iskorenice alkoholizam u svetu, zasigurno.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:41 20.03.2009

Re: organic iz stiropora

a da probala sam jednom paradajz koji je tako gajen. ukus plastika čista.
jednatanja jednatanja 14:05 20.03.2009

Re: organic iz stiropora

Iz iskustva, nemaju nikakav ukus. ako uzgoje hydrophonics lozu pa jos naprave vino i rakiju od nje, iskorenice alkoholizam u svetu, zasigurno.


drug.clan drug.clan 13:48 20.03.2009

Pristup

Ovaj clanak mogu da shvatim na dva nacina:
Kao propagandu Monsanto tipa gde proizvodi organic hrane pljuje konkurentsku firmu i GMO iako nema argumente za pljuvanje ovih drugih ili kao kampanju protiv nacina na koji se jedna kompanija ponasa na trzistu. U ovom komentaru smatracu da je ovo drugo bila namera iako moram da kazem da nije dobro pisati ovakve propagandne clanke ma kako dobra bila ideja vodilja jer su kontraproduktivni.

Monsanto je jedna "djavolja firma" i mnogima je to dobro poznato ali zasto toliki fokus na jednoj kompaniji kada clanak od samog naslova kritikuje i GMO hranu kao takvu a ne samo kompaniju koja ima los biznis model. Naime u tekstu se ni na jednom mestu ne dokazuje stetnost GMO u ishrani ljudi a narod se svesno potajno plasi opasnostima GMO kao takvih iako se za njih ne zna i koje mozda ne postoje.

Umesto da se napada iskljucivo Monsanto i njihov pristup ovom poslu pljuje se i po samoj ideji GMO.

Mislim da clanku ne dostaje i druga strana da bi bio dobar (druga strana GMO a ne Monstanta).
Iako se kaze u clanku da je FDA odobrio koriscenje takodje se spominje da je FDA pod uticajem Monstanta sto direktno diskvalifikuje FDA kao izvor. Slazem se sa ovim, medjutim ne kaze se da ni desetine drugih pokusaja da se diskvalifikuje GMO (ciji su sponzori bile druge drzave ili firme koje prodaju konvencionalna i orgenik semena) nisu uspele u tome. Naime nije samo FDA radio istrazivanja stetnosti GMO na ljude vec su to radili mnogi drugi ali niko nije uspeo da dokaze stetnost, cak ni da stvori ozbiljniju sumnju.

Genetski materijal u celiji sam po sebi nije stetan za ishanu ljudi (kada bi se izdvojio samo DNK i najotrovnije i stetnije biljke ili zivotinje ljudi ne bi imali problem da to jedu) vec je problematicno kako taj genetski materijal utice na sastav biljke i hrane koju jedemo. Naime ako nova GM biljka pocinje da luci teksicnu materiju koju pre toga nije lucila onda sigurno imamo problem sa takvom genetskom modifikacijom. Ali ukoliko to nije slucaj vec biljka umesto 20% ugljenih hidrata uveca taj broj na 40% ne vidim nista lose u tome.

Da karikiram na primeru ribe i paradajza: ukoliko nije otkrivena ni jedna stetna materija u tom paradajzu a u danasnje vereme je to relativno lako utvrditi onda ne vidim problem u tome da sam taj GM paradajz proizvodi i riblje ulje, svakako ga unosimo time sto jedemo ribu sa paradjazom

Ovde je problem sto su GMO koje proizvodi Monsanto napravljeni tako da povecaju potrosnju herbicida koje oni proizvode a ne da poboljsa osobine biljke same po sebi. Na taj nacin mi unosimo vise stetnih herbicida i pesticida sto je dokazano lose. Znaci nije problem u GMO samim po sebi vec u nacinu proizvodnje. Ukoliko konvencionalne biljke gajimo sa toliko herbicida i pesticida bice jednako stetne za ishranu.

Znaci ne postoji problem u ideji i tehnologiji GM hrane vec u nacinu na koji se ona koristi. Ka karikiram opet: dizel motor moze da se koristi u tenku i da sluzi za ubijanje ljudi ali ga to ne cini losim jer isto tako moze da se koristi i u kolima hitne pomoci.

"Let's Face It" iako i ja mnogo vise volim organic paradajz ubran u mojoj basti broj ljudi na zemlji se dramaticno povecava te takva proizvodnja hrane nije odrziva pogotovo sto istovremeno hocemo da sacuvamo i tropske sume i ostala prirodna stanista. GMO je jedan od retkih nacina kako se na malo duzi rok moze na prijatan resiti problem odrzivosti ljudi na svetu.

Ukoliko se GMO tehnologija upotrebi na razuman i dobar nacin ne vidim stetnost GMO na ljudski organizam (a ni bilo koje drugo istrazivanje to ne pokuzaje). Cak ukoliko se GMO upotrebi na pravi nacin moguce je poboljsati kvalitet hrane time sto se moze izbeci upotreba bilo kakvih pesticida ili herbicida u proizvodnji hrane.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:00 20.03.2009

Re: Pristup

ево да цитирам из текста

"Да поменемо експлицитно да сама безбедност ГМ хране за људску употребу никада није у потпуности ни доказана ни оповргнута. Углавном, остављени смо да верујемо Монсанту на реч. На жалост, то је она иста компанија која је већ много пута доказано манипулисала истраживањима, подацима, и истином."

Дакле, експлицитно је речено да нема правих доказа ни на једну страну. У недостатку истих мора се гледати ко ради, како ради, и зашто ради.

Ова компанија држи 90% ГМО тржишта, тако да је Монсанто=ГМО. Зато се пише о овој компанији а не о некој другој.

Ова компаније не улива повереће по ниједном основу. Спрега ФДА-Монсанто је сувише јака да би се занемарила. Зашто би помињање исте дисквалификовала текст? Историја лажи и манипулације такође не иде у прилог. Итд, итд, итд, ма ни десетинка није поменута.

И коначно, зашто би текст био неутралан?

А поновићу опет. Могуће је да ће ГМО спасити свет од глади. Засад то не ради. Засад само повећава потрошњу хербицида, монополизира производњу семена, и даје превише утицаја у руке оних коју ову технологију покушавају да уведу, мало милом, мало силом.
drug.clan drug.clan 14:07 20.03.2009

Re: Pristup

marco_de.manccini
ево да цитирам из текста

"Да поменемо експлицитно да сама безбедност ГМ хране за људску употребу никада није у потпуности ни доказана ни оповргнута. Углавном, остављени смо да верујемо Монсанту на реч. На жалост, то је она иста компанија која је већ много пута доказано манипулисала истраживањима, подацима, и истином."


Pa bas ovde je problem u tekstu. Nije samo Monsanto radio istrazivanja vec i mnogi drugi.

Nismo ostavljeni da verujemo samo njima vec i desetimana drugih istrazivanja od kojih su mnogi cak imali interes da nadju stetne efekte GMO na ljudsku ishranu ali ih nisu nasli.

I microsoft pravi los operativni sistem i drzi 90% trzista ali to ne znaci da su racunari losi (sta ces danas volim da karikiram)
Pljujte Microsoft a ne racunare kada vam propadne rad koji ste pisali celo prepodne!
niccolo niccolo 14:10 20.03.2009

Re: Pristup

Pljujte Microsoft a ne racunare kada vam propadne rad koji ste pisali celo prepodne!

Или купите Аппле (ако ко из апппла чита, хоћу проценат од увећане продаје!)
drug.clan drug.clan 14:14 20.03.2009

Re: Pristup

niccolo
Pljujte Microsoft a ne racunare kada vam propadne rad koji ste pisali celo prepodne!

Или купите Аппле


Ali samo ako je organik i nikako ako je GM
Budimac Budimac 14:16 20.03.2009

Re: Pristup


Nismo ostavljeni da verujemo samo njima vec i desetimana drugih istrazivanja od kojih su mnogi cak imali interes da nadju stetne efekte GMO na ljudsku ishranu ali ih nisu nasli.

Ima sjajnih primera šta se dešava naučnicima koji nešto tako i otkriju... (pogledaj taj film World according to Monsato, poučan je)
Druže, u pitanju je suviše velika lova..
Budimac Budimac 14:17 20.03.2009

Re: Pristup

niccolo
Pljujte Microsoft a ne racunare kada vam propadne rad koji ste pisali celo prepodne!

Или купите Аппле (ако ко из апппла чита, хоћу проценат од увећане продаје!)

Ili pređite na linux, jeftinije je
drug.clan drug.clan 14:23 20.03.2009

Re: Pristup

Budimac

Nismo ostavljeni da verujemo samo njima vec i desetimana drugih istrazivanja od kojih su mnogi cak imali interes da nadju stetne efekte GMO na ljudsku ishranu ali ih nisu nasli.

Ima sjajnih primera šta se dešava naučnicima koji nešto tako i otkriju... (pogledaj taj film World according to Monsato, poučan je)
Druže, u pitanju je suviše velika lova..


GMO udeo u ovom biznisu je jos uvek daleko iza konvencionalnih a i po kolicini para i moci. Cak se organic priblizava GMO-u. Osim toga neke veoma antiGMO drzave u Evropi su finasirale istrazivanja. U americi je tesko proci sa takvim istrazivanjima ali u Evropi je anti-GMO main stream pa opet nema dokaza ili ozbiljne sumnje u stetnost.
Ako mislis da je Monsato sa 11 milijardi profita mocniji od EU onda sta da ti kazem.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:26 20.03.2009

Re: Pristup

Друг Члан, пажљиво, у тексту ниједном није пљунуто на ГМО. Чак су људи и похваљени за брилијантост својих идеја и реализације.

Али да би ГМО спасили свет од глади ови брилијантни људи би требали да се потруде да произведу ГМ биљке које су отпорне на сушу, имају повећану хранљиву вредност, толеришу лошу земљу, итд. А они већ 15 година "не успевају" него само проширују RoundUp Ready технологију на друге и друге биљке.

И још нешто. На свету у овом тренутку има довољно хране. Само је немају сви довољно.
drug.clan drug.clan 14:40 20.03.2009

Re: Pristup

marco_de.manccini
Друг Члан, пажљиво, у тексту ниједном није пљунуто на ГМО. Чак су људи и похваљени за брилијантост својих идеја и реализације.

Али да би ГМО спасили свет од глади ови брилијантни људи би требали да се потруде да произведу ГМ биљке које су отпорне на сушу, имају повећану хранљиву вредност, толеришу лошу земљу, итд. А они већ 15 година "не успевају" него само проширују RoundUp Ready технологију на друге и друге биљке.

И још нешто. На свету у овом тренутку има довољно хране. Само је немају сви довољно.


Naravno da nisam pljunuo jer ne vidim razlog zasto bi. Ali sam pljunuo po Monsatu nebrojeno puta!

Napravili su ti brilijantni ljudi biljke koje ne zahtevaju pesticide i herbicide, biljke koje ne oboljevaju od mnogih bolesti, biljke koje daju znatno vece prionose... (sto se suse tice to nikada nece napraviti jer zadire u sustinu, prosto ni jedno zivo bice ne moze da zivi bez vode pa nema paradajz sa cim da se ukrsti)

Zasto tih biljaka nema na trzistu je uglavnom odgovornost ljudske pohlepe i intelektualnih prava a to nije pitanje tehnologije GMO.

Edit. Ima u ovom trenutku hrane ali za 20godina ce nam broj biti 20% veci znaci ili krciti Amazon ili smisliti nesto drugo! Za sto godina nam ni amazon nece pomoci!
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:49 20.03.2009

Re: Pristup

Zasto tih biljaka nema na trzistu je uglavnom odgovornost ljudske pohlepe i intelektualnih prava a to nije pitanje tehnologije GMO.

Још један разлог зашто је блог углавном о Монсанту а не о ГМО.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:58 20.03.2009

Re: Pristup

marco: Друг Члан, пажљиво, у тексту ниједном није пљунуто на ГМО

drug.clan: Naravno da nisam pljunuo jer ne vidim razlog zasto bi. Ali sam pljunuo po Monsatu nebrojeno puta!


Ја кажем да ја и Њања нисмо ниједном озбиљно пљунули по самој ГМО технологији. А ти кажеш да наравно ниси.

Друг Члан, ко је овде ненаспаван, ти или ја.
drug.clan drug.clan 15:03 20.03.2009

Re: Pristup

marco_de.manccini

Друг Члан, ко је овде ненаспаван, ти или ја.


nsarski nsarski 15:48 20.03.2009

Re: Pristup

Ali samo ako je organik i nikako ako je GM

Ja GM ne koristim uopste. Toyota, Mazda - to je OK. Ali GM ne.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:53 20.03.2009

Re: Pristup


nsarski
Ali samo ako je organik i nikako ako je GM

Ja GM ne koristim uopste. Toyota, Mazda - to je OK. Ali GM ne.

i mi isto, samo mi smo na toyotu i hondu
stari92 stari92 15:59 20.03.2009

pristup RHCPapričice

I - ušteda (= profit) u prostoru na etiketi,boji za sito štampu,.. u izbegavanju NE
II - pozitivistički pristup,ne vole negaciju ni u kakvom obliku
III - računaju na placebo efekat i jačinu kiseline korišćenu u procesu pasterizaCIA-e
.
.
truli zapad,u svakom slučaju

D)
bauer. bauer. 19:55 20.03.2009

Re: Pristup

njanja_de.manccini


nsarski
Ali samo ako je organik i nikako ako je GM Ja GM ne koristim uopste. Toyota, Mazda - to je OK. Ali GM ne.

i mi isto, samo mi smo na toyotu i hondu

izdajnici
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 22:43 20.03.2009

Re: Pristup


bauer.
njanja_de.manccini


nsarski
Ali samo ako je organik i nikako ako je GM Ja GM ne koristim uopste. Toyota, Mazda - to je OK. Ali GM ne.

i mi isto, samo mi smo na toyotu i hondu

izdajnici

ju Mr bauer pa kakvo je ovo prozivanje? pa ja moram da vodim računa o budžetu tako da zbog radi istog mi smo rešili da kupimo automobile koji se manje kvare. nemoj sad neki patriotizam da nam obijaš o glavama, pliz
dragoljub92 dragoljub92 22:47 20.03.2009

Re: Pristup

bauer.
njanja_de.manccini


nsarski
Ali samo ako je organik i nikako ako je GM Ja GM ne koristim uopste. Toyota, Mazda - to je OK. Ali GM ne.

i mi isto, samo mi smo na toyotu i hondu

izdajnici

и страни-домаћи плаћеници
Budimac Budimac 14:12 20.03.2009

:)

Pre svega da se zahvalim Njanji & Marcu za sjajan blog, koji je na neki način moja malenkost inicirala, zapravo zatražila/zamolila. Oni su svoj deo obavili više nego sjajno.

E sad malo ja Priča o Monsatu, semenu i globalizaciji mora da pomene dr Vandanu Šivu (Vandana Shiva), beskompromisnog borca za... hm... život...

Naime, ona je u Indiji gde je Monsato napravio takav haos sa semenom pre svega, čini mi se, pamuka i pirinča, da je isti doveo u dužničko ropstvo stotine hiljada malih farmera (od 1997. – 2007. preko stoosamdeset hiljada (180000) ih je izvršilo samoubistvo, a broj i dalje raste), povela pokret za uzgajanje tradicionalnih sorti i ukazala na neprirodnost toga da farmer ne može da zadrži seme – monstruozna ideja Monsata.

Ma koliko ideja da paradajz ima gen ribe (sledeći korak je pretpostavljam da ribe imaju gen urmine palme, koji će im pomoći da podnesu globalno zagrevanje), dakle koliko god je ta ideja nakaradna to nije ni blizu monstruoznosti ideji da neko može posedovati patent na seme. Praktično na život.

Zato se treba upoznati sa radom i aktivizmom ove žene koja je bigger than life.

P.S. Lepota, žene i štreberi će spasiti svet.
drug.clan drug.clan 14:16 20.03.2009

Re: :)

Budimac


Ma koliko ideja da paradajz ima gen ribe (sledeći korak je pretpostavljam da ribe imaju gen urmine palme, koji će im pomoći da podnesu globalno zagrevanje), dakle koliko god je ta ideja nakaradna to nije ni blizu monstruoznosti ideji da neko može posedovati patent na seme. Praktično na život.



Intelektualne svojina i apsurd do kojeg je dovedena je odlicna tema koja moze da izrodi nekoliko dobrih rasprava na blogu
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:16 20.03.2009

Re: :)

Budimac u onom filmu koji je linkovan iz teksta imaš i priču o njoj. nadam se da si već video. žena je izvanredna. pogledajte svi taj film kad imate vremena.
ivana23 ivana23 14:18 20.03.2009

Re: :)

Lepota, žene i štreberi će spasiti svet.

Budimac Budimac 14:19 20.03.2009

Re: :)

njanja_de.manccini
Budimac u onom filmu koji je linkovan iz teksta imaš i priču o njoj. nadam se da si već video. žena je izvanredna. pogledajte svi taj film kad imate vremena.

Ih da si živa i zdrava kad sam ja taj film video (imam ga) I još jednom hvala za ovaj tekst i keep up good work kako se tamo kod tebe kaže
marta l marta l 14:25 20.03.2009

Re: :)

Lepota, žene i štreberi će spasiti svet
a jos kad je u GM three in one pakovanju
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:26 20.03.2009

Re: :)

marta l
Lepota, žene i štreberi će spasiti svet
a jos kad je u GM three in one pakovanju

Spiridon Spiridon 14:26 20.03.2009

trolina

pogledajte svi taj film kad imate vremena.


secam se kada je otvoren prvi video klub kod mene u kraju i ja otisao da trazim "Paklenu pomorandzu"i tip mi kaze:

- nemamo paklenu pomorandzu ali zato imamo "povratak paradajza ubice"
vishnja92 vishnja92 14:28 20.03.2009

Re: :)

dakle koliko god je ta ideja nakaradna to nije ni blizu monstruoznosti ideji da neko može posedovati patent na seme. Praktično na život.

da podvucem
mariopan mariopan 14:29 20.03.2009

Re: :)

Dobro , znaci ove godine sve kajsije da pokuvam u pekmez, nista da ne bacim u kajsijevacu? Steta je.
Moji mi miliidragi niko ne pije ali sto jeduuu
topcat topcat 14:38 20.03.2009

Re: :)

Budimac


P.S. Lepota, žene i štreberi će spasiti svet.


Mislim da streberi ipak...nekako...hm...
Hocu reci, treba ipak malo lucidnosti, a ovi gore su cesto malcice....ograniceni...

Odmah sam doletila ovamo da lupim preporuku, po naputku Budimca! Eto, sto ti je zensko...sve radi "na komandu".

Vezano za temu:
Pricali mi prijatelji koji zive u Istri i bave se poljopriverdom da iz EU stize zakon prema kojem odredjen postotak sjemena MORA biti gmo.
Pa ti vidi...


drug.clan drug.clan 14:44 20.03.2009

Re: :)

topcat

Vezano za temu:
Pricali mi prijatelji koji zive u Istri i bave se poljopriverdom da iz EU stize zakon prema kojem odredjen postotak sjemena MORA biti gmo.
Pa ti vidi...


Da iz EU u kojoj je GMO zabranjen
topcat topcat 14:47 20.03.2009

Re: :)

drug.clan

Da iz EU u kojoj je GMO zabranjen


Da, "zabranjen"...prodje mi kroz glavu kad god vidim one nalakirane jabuke, paradajze, i salatu koja ostaje nepromjenjena i nakon 2-3 tjedna...
drug.clan drug.clan 14:50 20.03.2009

Re: :)

topcat
drug.clan

Da iz EU u kojoj je GMO zabranjen


Da, bas je "zabranjen"...prodje mi kroz glavu kad god vidim one nalakirane jabuke, paradajze, i salatu koja ostaje nepromjenjena i nakon 2-3 tjedna...


Nije GMO sto nikako ne znaci da je dobro!

Lako bi se mi izborili samo sa Monsatom u hrani da nema raznih drugih uzasa na sve strane
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:54 20.03.2009

Re: :)

Odmah sam doletila ovamo da lupim preporuku, po naputku Budimca!

Не криви Будимца, он је само рекао лупајте препоруке где треба. Није рекао да је то овде.

(е сад што је линк на овај текст био ту близу, то ти је маркентиншки трик)
topcat topcat 14:57 20.03.2009

Re: :)

drug.clan

Lako bi se mi izborili samo sa Monsatom u hrani da nema raznih drugih uzasa na sve strane


Nejasna sam bila gore:
Dakle nije u pitanju postotak sjemena koji mora biti GMO, vec odredjen postotak sjemena koji mora biti "njihov" (iz EU, umjesto onog kojeg seljaci vec imaju), a taj je sa svim zabranama - GMO.
Mozda je u EU zabranjen...pa su ga predvidjeli za nas "nize" vrste...

Ne bi bio prvi put da nam salju shkart...
topcat topcat 14:58 20.03.2009

Re: :)

marco_de.manccini

(е сад што је линк на овај текст био ту близу, то ти је маркентиншки трик)

Ma tko mi je kriv kad sam prvo otvorila naslovnicu, umjesto svoju VIP listu...pa sam morala nasjesti na propagandu.
drug.clan drug.clan 15:06 20.03.2009

Re: :)

topcat
drug.clan

Lako bi se mi izborili samo sa Monsatom u hrani da nema raznih drugih uzasa na sve strane


Nejasna sam bila gore:
Dakle nije u pitanju postotak sjemena koji mora biti GMO, vec odredjen postotak sjemena koji mora biti "njihov" (iz EU, umjesto onog kojeg seljaci vec imaju), a taj je sa svim zabranama - GMO.
Mozda je u EU zabranjen...pa su ga predvidjeli za nas "nize" vrste...

Ne bi bio prvi put da nam salju shkart...


Tu si u pravu.

A i cela poenta hibridnog semena je da ne moze da se korisi seme za sledecu godinu zbog "intelektualne svojine" ili nece da nikne ili prinos bude jadan
nsarski nsarski 15:50 20.03.2009

Re: :)

Pre svega da se zahvalim Njanji & Marcu

Da, i u moje ime.
Nego, da li bi mogao par Manccini da pronadje i organic duvan za naseg Turcina (po pusenju)?
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:58 20.03.2009

Re: :)

nsarski ovaj duvan je blizu organic kvalifikacije - american spirit
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:42 20.03.2009

Re: trolina

Spiridon

secam se kada je otvoren prvi video klub kod mene u kraju i ja otisao da trazim "Paklenu pomorandzu"i tip mi kaze:

- nemamo paklenu pomorandzu ali zato imamo "povratak paradajza ubice"


Спиро, пробај у бакалници. Можда сад већ имају паклену поморанџу.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:40 20.03.2009

Савети здравог разума

Манчинијеви, хвала вам на тексту. Захваљујући вама и осталим приложницима Блога Б92, овај сајт прети да постане најбољи магазин у Србији по квалитету, разноврсности, меродавности текстова које доноси из сасвим различитих области. Када се томе придода и она његова подразмевајућа димензија, да је блог у ствари weB LOG (лични дневник, белешка, коментар, журка, кафић...), ето мени доброг оправдања зашто све слабије читам новине и часописе, а све више вас и остале.

Са ГМ храном највећи је проблем оно што су напред други већ истакли: потпуне последице њеног коришћења могу се манифестовати тек на дугим временским одсецима. Рецимо, нарушена природна равнотежа? Онда треба очекивати природину противакцију. Она за то увек има времена. Ми не. Деца која су била рођена дефектна због употребе погубних хемијских препарата немају још један живот који ће моћи да нормално проживе. Ја, лично, бежаћу од тог ГМ ђавола колико могу. Јер му не верујем. (Ко још верује ђаволу...) Оно што ми сада користимо у традиционалној исхрани тестирано је десетинама и стотинама хиљада година. Не тражим толико времена за проверу ГМО-а (бојим се да ни ја то не бих то дочекао ;-), али више опрезности а мање памети подложне профитним стопама не би било наодмет.

Признајем: гајим чак и неку врсту религиозног поштовања за умеће и стрпљење природе. А спрам ње ми смо ипак кратковеке винске мушице које су се узохолиле да постану макар лептир.
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:02 20.03.2009

Re: Савети здравог разума

Теби је лакше Предраже, одлучио си, а и Њања се слаже више са тобом него са мном.

У мени паралелно живе то дивљење и љубав, поверење у природу које помињеш, али и дечачка вера да је све могуће и оптимизам да ће бити у реду. Хеј, замисли, риба и парадајз, то ни онај луди Хиеронимус није смислио (а можда и јесте, да не проверавам). А следећег тренутка је све то тако накарадно. Хеј, замисли, риба и парадајз. То ни онај луди Хиеронимус није смислио. Неће то на добро, сувише се зезамо и олако схватамо мајчицу.

Али Монсанту не верујем ни реч, ту се не двоумим много.
nsarski nsarski 16:19 20.03.2009

Re: Савети здравог разума

То ни онај луди Хиеронимус није смислио

Mozda ne bas to, ali je prilicno blizu:
vishnja92 vishnja92 16:30 20.03.2009

Re: Савети здравог разума

Оно што ми сада користимо у традиционалној исхрани тестирано је десетинама и стотинама хиљада година. Не тражим толико времена за проверу ГМО-а (бојим се да ни ја то не бих то дочекао ;-), али више опрезности а мање памети подложне профитним стопама не би било наодмет.

Признајем: гајим чак и неку врсту религиозног поштовања за умеће и стрпљење природе.

Predrage, svaka ti se pozlatila :)
Budimac Budimac 18:05 20.03.2009

Re: Савети здравог разума

ето мени доброг оправдања зашто све слабије читам новине и часописе,

Kako ti to napisa, naš poznanik, kritičar radio talasa... ups, kritičar interneta, Endru Kin, ponovo promoli svoju prepametnu glavicu na blogu Indipendenta, sa svojim katastrofalnim predviđanjima o smrti novina. Možda je i u pravu
nsarski nsarski 18:21 20.03.2009

Re: Савети здравог разума

Признајем: гајим чак и неку врсту религиозног поштовања за умеће и стрпљење природе

I to s dobrim razlogom.
Majka priroda nesto ovako ne bi nikada napravila:

leopold_lady leopold_lady 16:26 20.03.2009

Preporuka ....

i kratak komentar ....

Pre nekih 6-7 godina bratov kolega iz jedne organizacije u Srbiji ( ako kažem ko je znaće se ko je on,a i ko je moj brat - pa pošto sam dosta informacija otkrila i bez ovoga - mislim da ću preskočiti ovu) išao je na Kongres u Ameriku.... Nju Jork je opisao kao lep grad,ali..... Kupio je jabuku - bila je bljutava,kupio je paradajz-bio je bljutav...... I tada im je voće i povrće imalo isti ukus i tada su imali modifikovanu hranu...... Mogu da zamislim kako je sada .......
drug.clan drug.clan 16:32 20.03.2009

Re: Preporuka ....

leopold_lady
i kratak komentar ....

Pre nekih 6-7 godina bratov kolega iz jedne organizacije u Srbiji ( ako kažem ko je znaće se ko je on,a i ko je moj brat - pa pošto sam dosta informacija otkrila i bez ovoga - mislim da ću preskočiti ovu) išao je na Kongres u Ameriku.... Nju Jork je opisao kao lep grad,ali..... Kupio je jabuku - bila je bljutava,kupio je paradajz-bio je bljutav...... I tada im je voće i povrće imalo isti ukus i tada su imali modifikovanu hranu...... Mogu da zamislim kako je sada .......


bljutavost voca nije posledica GM vec je voce bljutavo zato sto se bere nezrelo i potom prevozi hiljadama kilometara do prodavnice gde sto prirodno ili vestacki samo promeni boju i nikada ne sazori.
leopold_lady leopold_lady 16:36 20.03.2009

Re: Preporuka ....

drug.clan
leopold_lady
i kratak komentar ....

Pre nekih 6-7 godina bratov kolega iz jedne organizacije u Srbiji ( ako kažem ko je znaće se ko je on,a i ko je moj brat - pa pošto sam dosta informacija otkrila i bez ovoga - mislim da ću preskočiti ovu) išao je na Kongres u Ameriku.... Nju Jork je opisao kao lep grad,ali..... Kupio je jabuku - bila je bljutava,kupio je paradajz-bio je bljutav...... I tada im je voće i povrće imalo isti ukus i tada su imali modifikovanu hranu...... Mogu da zamislim kako je sada .......


bljutavost voca nije posledica GM vec je voce bljutavo zato sto se bere nezrelo i potom prevozi hiljadama kilometara do prodavnice gde sto prirodno ili vestacki samo promeni boju i nikada ne sazori.



Pa pazi i ovde se dovozi razno voće i povrće iz inostranstva - banane na primer - dolaze zelene .... Kad sazru one imaju ukus..... Tako da - ne verujem da je to što ti kažeš baš tako....... Znaš,ja sam radila ipak sa voćem,povrćem,a učila sam i genetiku na fakultetu.... Ne znam sve,ali ponešto znam.......
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:37 20.03.2009

Re: Preporuka ....

Нема много ГМ парадајза. Скоро 100% свих комерцијалних насада ГМ биљака чине соја, памук, кукуруз и уљана репица. И, мање више, то је то са комерцијалне тачке гледишта.
drug.clan drug.clan 16:45 20.03.2009

Re: Preporuka ....

leopold_lady



Pa pazi i ovde se dovozi razno voće i povrće iz inostranstva - banane na primer - dolaze zelene .... Kad sazru one imaju ukus..... Tako da - ne verujem da je to što ti kažeš baš tako....... Znaš,ja sam radila ipak sa voćem,povrćem,a učila sam i genetiku na fakultetu.... Ne znam sve,ali ponešto znam.......



banane i grozdje su izuzetci jer banane mogu lepo da sazore i ubrane a grozdje ne moze nikako posto se ubere

ja sam isao na farmu da uberem za sebe zreo paradajz i bio je savrsen iako hibridna vrsta u masovnoj proizvodnji

A skoro da ne postoji GMO paradajz i ostalo povrce te ako kupis dva paradajza verovatnoca da ce oba biti GMO je skoro nula mada i pored toga oba imaju uzasan ukus
leopold_lady leopold_lady 17:15 20.03.2009

Re: Preporuka ....

marco_de.manccini
Нема много ГМ парадајза. Скоро 100% свих комерцијалних насада ГМ биљака чине соја, памук, кукуруз и уљана репица. И, мање више, то је то са комерцијалне тачке гледишта.


Nisam ni rekla da ima mnogo,rekla sam da postoji mogućnost da se napravi i da je dokazano da može da se napravi....

Ma u stvari - ne bi trebalo da raspravljam o tim stvarima ....

Vi ste u pravu (i ti i drug.clan) i bolje znate od mene,a ja sam glupa i super .....
myredneckself myredneckself 17:50 20.03.2009

Re: Preporuka ....

marco i njanja, odličan post !
već godinama davim ljude oko mene onom poznatom rečenicom - ono si što jedeš, bla,bla.. - ljudi, pazite šta jedete...ko je video jesti paradajz usred januara? čekajte najlepši novosadski jabučar...pa meso puno antibiotika, i takve stvari, svima sam se popela na glavu mojim savetima da se jede hrana tvog podneblja, i to kad je sezona itd. Moj muž je u jednom delu bašte, od šale i zezanja, doneo od moje tetke rasadu za paradajz i posadio je. Divno uspeva tih nekoliko strukova i rodi obilato već nekoliko sezona. Sada se ja nosim mišlju da u tom delu bašte malo obogatim asortiman, iako o tome ne znam ništa...ali doneću rasade i semena od moje tetke sa sela, i probati. Mislim da to nije greška, greška je uopšte ne probati, ako imaš makar male mogućnosti...
...još nešto mi je palo na pamet. izvesni Jules Dervaes je kazao -Proizvoditi danas hranu za sebe, je jedno od najopasnijih zanimanja na svetu, zato što si u situaciji da postaneš slobodan...zvuči pomalo sarkastično, ha ?
Šta vas dvoje mislite o mojoj ideji da počnem da učim baštovanstvo? Da mogu da uberem moj paradajz, krastavac, tikvicu, mirođiju , peršun..!? (Samo da vam napomenem da nema mirođije koja tako lepo miriše u recimo, mladom grašku, kao što je ovo seme od moje tetke, ono starinsko, netaknuto...)
Inžinjering genima između različitih vrsta iz vašeg posta me plaši
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:12 20.03.2009

Re: Preporuka ....

myredneckself
marco i njanja, odličan post !
već godinama davim ljude oko mene onom poznatom rečenicom - ono si što jedeš, bla,bla.. - ljudi, pazite šta jedete...ko je video jesti paradajz usred januara? čekajte najlepši novosadski jabučar...


Oduvek sam mislio i govorio isto.

topcat topcat 19:22 20.03.2009

Re: Preporuka ....

myredneckself
Da mogu da uberem moj paradajz, krastavac, tikvicu, mirođiju , peršun..!? (Samo da vam napomenem da nema mirođije koja tako lepo miriše u recimo, mladom grašku, kao što je ovo seme od moje tetke, ono starinsko, netaknuto...)

Neki od nas su tako odrasli...a jos uvijek gaje bar osnovne mirodije u teglici na balkonu.
Imala sam i paradajze al su mi krepali kad sam otišla doma preko ljeta, pošto sam ih ostavila na milost i nemilost onih koji biljke niti ne primjećuju.
marco_de.manccini marco_de.manccini 19:59 20.03.2009

Re: Preporuka ....

lepold_lady: Vi ste u pravu (i ti i drug.clan) i bolje znate od mene,a ja sam glupa i super .

Немој да си на крај срца. Сасвим си у праву да парадајз нема никакав укуз. Као да једеш салфету. Једино, највероватнији узрок није Монсанто и ГМ у случају парадајза.
marco_de.manccini marco_de.manccini 23:46 20.03.2009

Re: Preporuka ....

marco i njanja, odličan post !
već godinama davim ljude oko mene onom poznatom rečenicom - ono si što jedeš, bla,bla.. - ljudi, pazite šta jedete...ko je video jesti paradajz usred januara?

МРНС, једном сам прочитао невероватно једноставан а делотворан савет око тога шта јести.

Све што би ваша баба препознала као храну. И ништа друго.
myredneckself myredneckself 01:29 21.03.2009

Re: Preporuka ....

Све што би ваша баба препознала као храну. И ништа друго.




Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana