Astronomija

Slike iz dvorišta

Saša Zorkić RSS / 31.03.2009. u 01:05

Izgleda da je Sunčev sistem samo naš. Vekovima tragamo za nekim susedima po okolini, ali po svemu sudeći ako se nešto živo van Zemlje i nađe biće to vidljivo samo pod mikroskopom. Tako ispada da nam je Zemlja dom, a Sunčev sistem dvorište. Ko zna, možda je i cela galaksija naše dvorište, ali nećemo sad o tome.

Dakle, da se prošetamo po dvorištu.

Sunce

Kad u suton gledate Sunce kako se približava horizontu vidite njegov bledi disk, savršenog oblika, postojan, miran i nepromenljiv. Istu sliku gledali su i naši davni preci s početka istorije, pa i oni mnogo pre njih, i oni pre njih. I tako idući u nazad, sve do praskozorja života Sunce je uvek izgledalo spokojno i večno isto.

Protuberanca.jpg

Ali u stvarnosti Sunce je sasvim drugačije. To je haotična, uzavrela kugla plazme i gasa. U njenom središtu je 15 miliona stepeni C. Na takvoj temperaturi atomi su razbijeni na čestice koje besomučno jure, sudaraju se i izazivaju brojne fizičke i hemijske reakcije. U tim reakcijama svake sekunde 600 miliona tona vodonika preradi se u helijum, i pri tome se četiri miliona tona materije pretvori u energiju. Ali to je sitnica za Sunce i ono će u sledećih 5 milijardi godina potrošiti tek polovinu svojih zaliha vodonika.

Površina Sunca ključa. Milioni užarenih granula izbijaju na njegovu površinu, hlade se i posle nekoliko minuta tonu nazad da bi ustupile mesto drugima. Hiljade supergranula od kojih je svaka tri puta veća od naše planete izlivaju usijane gasove sa svojih rubova satima pre nego što nestanu i pojave se nove. Svakih pet minuta gornji slojevi atmosfere Sunca se izdižu i spuštaju i od toga celo Sunce podrhtava poput Zemlje kad kroz nju prostruji talas zemljotresa.

Pega_Zemlja.jpg

Kao čirevi po površini Sunca izbijuju pege. To su područja snažnog magnetizma koji izbija iz utrobe zvezde. Neke pege imaju po 40 hiljada kilometara u prečniku, neke i više. Mnoge se pojavljuju u grupama. Tamna boja pega je privid. One su nešto hladnije od okoline pa samo manje blješte. To „hladnije" u slučaju pega iznosti oko 4,5 hiljada stepeni.

Iznad pega, kao njihova prethodnica pojavljuju se spikule, erupcije usijanih gasova. U svakom trenutku ima ih oko milion. Mnogo snažniji su Sunčevi bljeskovi. U bljeskovima Sunce iz svoje utrobe izbacuje ogromne količine materije u prostor. Pri svakom bljesku se oslobodi energija jednaka energiji milion nuklearnih bombi od 100 megatona. Kada je bljesak usmeren ka našoj planeti onda imamo problema sa telekomunikacijama i srećni smo ako se sve završi samo na tome. Po rubu Sunca za vreme pomračenja vide se protuberance, nervozni, purpurni mlazevi usijane materije koji se pružaju 50 hiljada kilometara uvis i prevale stotine hiljada kilometara pre nego što ponovo padnu na Sunce.

Od sve energije koje izrači Sunce i pošalje u svemir Zemlju pogodi tek jedan dvomilijarditi deo - taman koliko je potrebno za život.

Bljesak_Sunca.jpg

Ovo je kompozitni snimak sa svemirske opservatorije SOHO na kome se vidi snažan bljesak usijanih gasova izbačenih iz Sunca. Iako smo udaljeni 150 miliona kilometara od Sunca nije dobro kada nas obasja takav bljesak.

Merkur

Merkur.jpg

Samo vešto oko u ovoj slici može da prepozna Merkur. On toliko liči na Mesec da astronomi jedno vreme nisu ni hteli da se bave njime. Merkur je izrovana, sparušena gola pustoš i ništa više. Ali kasnije se ispostavilo da je Merkur misteriozan, zagonetan i izuzetno drgocen. I danas zbunjuje astronome jer prkosi važećim teorijama o nastanku i evoluciji Sunčevog sistema. On ima ogromno jezgro, a ne zna se zašto. Ima jako magnetno polje iako ne bi trebalo da ga ima. On je suviše mali i suviše blizu Suncu da bi imao vodu, ali izgleda da je ipak ima - zamrznutu u večno tamnim kraterima. Njegov dan je duži od njegove godine, a njegova površina nam još nije u celosti poznata.

Snimak dugujemo američkoj letelici Messenger.

Venera

Venera.jpg

Ovo je radarski snimak susedne planete. Zovu je Zemljinom sestrom jer je po veličini i masi slična Zemlji. Ipak, to je sasvim drukčiji svet: užaren, otrovan, surov. Ova planeta ničim ne opravdava ime boginje po kojoj je nazvana. Ima enormno gustu atmosferu koja je nekada davno, pre nekoliko milijardi godina bila vrlo slična atmosferi Zemlje. Ali Venera je bliža Suncu i to je presudilo da njena atmosfera krene drugim tokom od atmosfere naše planete. Danas je ona puna ugljen dioksida te je na Veneri toplije nego na Merkuru koji je mnogo bliži Suncu. Kada bi se čovek najdenom našao na Veneri bio bi otrovan, spržen i spljeskan. Ili obrnuto, u svakom slučaju rezultat bi bio konačan.

Zbog guste i neprozirne atmosfere reljef Venere je velika tajna za nas. On je poznat samo u grubim crtama, koliko to omogućavaju radarski snimci, kao ovaj koji posmatramo. Bez ikakve zle namere astronomi reljefnim formama na Veneri daju ženska imena.

Zemlja

Ovo dole je detalj sa najlepše planete u Sunčevom sistemu, možda i u celoj galaksiji, a možda, ko zna, i mnogo dalje. U svakom slučaju planeta je jedinstvena jer koliko znamo jedino na njenoj površini teče voda i jedino na njoj postoji i buja život.

Uvsnuur.jpg

Od svih svetova koje znamo ni jedan nije toliko maštovit i koloritan kao naš. Nigde zeleno nije toliko zeleno, ni plavo toliko plavo kao ovde na Zemlji.

Na ovom satelitskom snimku vidimo detalj prostranog basena Uvs Nuur u Mongoliji. Na slici dominira tamno plavo slano jezero, dvadesetak kilometara u prečniku, a nalazi se u blizini granice Mongolije sa Rusijom. Kiše su retke u ovom području, ali nekoliko malih reka sliva se s planina i puni jezero. Oko reka zeleni se rastinje, naročito bujno u rečnoj delti, tik uz obalu jezera. Bele pruge na slici su tokovi istopljenog snega koji s proleća klizi sa vrhova planina.

Uslovi za život ovde su surovi zbog suve klime i ogromnih godišnjih razlika u temperaturi: od minus 57 do plus 40 stepeni. Ipak život je ovde raznovrsan jer je čitavo područje spoj planina, pustinja, sparušenih livada, retkih šuma, slatke i slane vode. Po planinama lutaju snežni leopardi, a nebom krstare beli orlovi. Ljudi gotovo da i nema pa je priroda i čitav živi svet netaknut civiliizacijom. Zbog daljeg očuvanja takve prirode područje basena je stavljeno pod zaštitu Ujedinjenih nacija.

Mars

Kada je prva letelica prošla pored Marsa na Zemlju je poslala toliko dosadne slike da su u Nasi ozbiljno razmišljali da više i ne posećuju tu planetu. Ta letelica (Mariner 4, 1965), je u prolazu snimila jednu stranu planete i to baš onu koja je bar na prvi pogled geološki nezanimljiva. Ali sledeći let je otkrio drugu stranu Marsa i astronomi su bili zapanjeni kad su ugledali gigantski kanjom Vales Marineris, dug četiri hiljade kilometara. Prema njemu najveći kanjoni Zemlje su potoci. Na snimcima se video i džinovski vulkan Olympus Mons, tri puta viši od najviše planine Zemlje i naviša planina u Sunčevom sistemu. A zatim su otkrivena rečna korita i dna je presahlih jezera i mora. Ispostavilo se da je Mars veličanstven. Za naš ukus nedostaje mu jedino malo zelenila, ali biće to jednog dana sasvim pristojno mesto za život.

Mars.jpg

Ova porcelanska gravura je zapravo detalj Marsove južne polarne oblsti. Beo materijal je suvi led kako se zove zamrznuti ugljen dioksid. Tamne pruge su izgleda naslage prašine koja je ostala zarobljena u ledu.

Fobos.jpg

A ovo je Marsov satelit Fobos. Snimak je načinio Mars Reconnaissance Orbiter prošle godine sa razdaljine od 5800 kilometara i to je naboljii snimak ovog malog Marsovog satelita koji je ikada napravljen.

Najupadljiviji reljefni obik na slici je krater Stickeny, dole desno. Njegov prečnik je 9 kilometara i od njega ne postiji ništa veće na Fobosu.

Na snimku se vidi i serija brazdi i kraterskih lanaca. Mada se mnogi šire radijalno od kratera Stickey oni izgleda nisu u vezi sa njim. Astronomi pretpostavljaju da su formirani od materijala koji je udarom izbačen sa samog Marsa i koji je potom pogodino Fobos.

Fobos je otkrio Asaph Hill (1829-1907) 12. avgusta 1877. nakon dugog i beznadežnog traganja. U tom traganju je istrajao samo zahvaljujući upornom, tvrdoglvnom nagovaranju i podršci svoje supruge Angeline. Angelini u čast najvećti krater na Fobosu danas nosi ime Stickney (njeno devojačko prezime).

Sam Fobos (strah) je dobio ime po pratiocu grčkog boga rata Aresa (u rimskoj mitologiji: Mars). Prečnik Fobosa je 22,2 kilometara, a od matične planete Marsa, udaljen je 9400 kilometara.

Pored Fobosa Mars ima još jedan satelit. To je Deimos 12,4 kilometara u prečnuiku . I Deimos (panika) otkrio je Atsaph Hill.

***

Kod Marsa završavamo putovanje. Dosta je za danas, mada se zapravo nismo ni odmakli od Sunca. Pogledajte crtež.

rastojanje.jpg

To je linija duga 690 piksela. Levo, žuta tačka je Sunce, desno, plava tačka je kometa s kraja Sunčevog sisgtema. Gde je Mars? Mala crvena tačkica kod Sunca koju i ne vidite jer je manja od bakterije i sasvim je priljubljena uz žutu tačku. E dotle smo stigli.



Komentari (43)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milutin Milošević Milutin Milošević 01:13 31.03.2009

Komentar

Lepo i poučno. Nego,
Desno, žuta tačka je Sunce, levo plava tačka je kometa s kraja Sunčevog sisgtema

kod mene na sliKi ovo obrnuto; mislim to levo-desno
Saša Zorkić Saša Zorkić 07:32 31.03.2009

Re: Komentar

Milutin Milošević
Lepo i poučno. Nego,
Desno, žuta tačka je Sunce, levo plava tačka je kometa s kraja Sunčevog sisgtema

kod mene na sliKi ovo obrnuto; mislim to levo-desno


Ne snalazim se najbolje sa stranama, hvala, ispravio sam.
dexter92 dexter92 01:31 31.03.2009

Wondering...

Pored Fobosa Mars ima još jedan satelit. To je Deimos 12,4 kilometara u prečnuiku . I Deimos (panika) otkrio je Atsaph Hill

Ko je Marsovim satelitima dao takva strasna imena? :)
Pitanje broj dva: Koji precnik svemirskih tela je dovoljan da bi oni formirali loptu a ne grudvu poput Fobosa?
Saša Zorkić Saša Zorkić 01:52 31.03.2009

Re: Wondering...

Imena Marsovim satelitima je dala Međunarodna astronomska unija (ne znam ovog momenta na čiji predlog). Ta imena sasvim odgovaraju i u skladu su sa običajem da planete nose imena grčkih bogova, a njihovi sateliti imena likova koji su u nekoj vezi sa odnosnim božanstvom. Mars je bog rata koji je u bitke ulazio sa svojim vernim pratiocima panikom i strahom. Itd.

Da li će neko telo imati sferni oblik zavisi od mnogih faktora (recimo od strukture tela), ali većina tela koja u prečniku imaju više od 400 km su sferna.
Dejan Ninkovic Dejan Ninkovic 02:53 31.03.2009

zvezdani predah

wow... uzivao sam...hvala vam!
ne.nevena ne.nevena 12:11 31.03.2009

Re: zvezdani predah

Dejan Ninkovic
wow... uzivao sam...hvala vam!



Me to!

Kakav divan tekst.

Preporuka!
jednatanja jednatanja 17:55 31.03.2009

Re: zvezdani predah

Me to!

Kakav divan tekst.

Preporuka!

leopold_lady leopold_lady 02:57 31.03.2009

I dobro Saša....

šta ti misliš - gde možemo mi da se selimo ???

Slike su prelepe... I prestrašne - bar neke od njih....
Saša Zorkić Saša Zorkić 22:58 31.03.2009

Re: I dobro Saša....

leopold_lady
šta ti misliš - gde možemo mi da se selimo ???

Slike su prelepe... I prestrašne - bar neke od njih....


Uf, ko ima manje od 18 godina da se seli u zapadnu Evropu, ostali na Zlatibor, Taru i slično.

Prestrašna je ova slika dole.
leopold_lady leopold_lady 15:07 01.04.2009

Re: I dobro Saša....

Prestrašna je ova slika dole.


Da znaš da jeste ....
Blade Runner Blade Runner 03:19 31.03.2009

Zrno prasine ne kome zivimo...

stari92 stari92 06:45 31.03.2009

.. priča pustinjskog zrna peska ..

.. pustinje pesma
krik tišine
opomen taštine
zrno istine
dahom nošen
Monolit sam bio ..
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:51 31.03.2009

Jedna decija pesmica Suncu

(Maya)

Conex, conex palanxen, xicubin, xicubin yocolquin.
Conex, conex palanxen, xicubin, xicubin yocolquin.
Xola mayola, xola mayol, ea, ea, ea, o.
Conex, conex palanxen, xicubin, xicubin yocolquin.

(English)

Let's go, let's hurry boys, for the sun is coming out.
Let's go, let's hurry boys, for the sun is coming out.
Sho-la ma-yo-la, sho-la ma-yol, Ay-ah, ay-ah, ay-ah oh.*
Let's go, let's hurry boys, for the sun is coming out.
edi-va edi-va 08:54 31.03.2009

Kad vidim

koliko smo Nishta u odnosu na beskrajni prostor (a busamo se kolektivno k'o da smo svet izmislili) ne mogu da poverujem da osim nas nicheg vishe zivog nema.

Mission to Mars
noboole noboole 08:58 31.03.2009

Re: Kad vidim

edi-va
koliko smo Nishta u odnosu na beskrajni prostor (a busamo se kolektivno k'o da smo svet izmislili) ne mogu da poverujem da osim nas nicheg vishe zivog nema.

Mission to Mars


Ipak smo mi jedna redukcija entropije - hehehehe.


edi-va edi-va 09:00 31.03.2009

Re: Kad vidim

noboole
edi-va
koliko smo Nishta u odnosu na beskrajni prostor (a busamo se kolektivno k'o da smo svet izmislili) ne mogu da poverujem da osim nas nicheg vishe zivog nema.

Mission to Mars


Ipak smo mi jedna redukcija entropije - hehehehe.




Ja mislim da smo mi svemirski otpad.
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:04 31.03.2009

Re: Kad vidim

Ja mislim da smo mi svemirski otpad.

Ja mislim da nismo, ali da aktivno radimo na tome da budemo
edi-va edi-va 09:06 31.03.2009

Re: Kad vidim

Milutin Milošević
Ja mislim da smo mi svemirski otpad.

Ja mislim da nismo, ali da aktivno radimo na tome da budemo


Nije shija nego vrat?
ne.nevena ne.nevena 12:13 31.03.2009

Re: Kad vidim

edi-va
koliko smo Nishta u odnosu na beskrajni prostor (a busamo se kolektivno k'o da smo svet izmislili) ne mogu da poverujem da osim nas nicheg vishe zivog nema.

Mission to Mars


Da. Kako iz te perspektive svaki naš problem izgleda blesav i smešan, zar ne?

Kakva promena percepcije...
Lektorka Lektorka 13:57 31.03.2009

Re: Kad vidim

Milutin Milošević
Ja mislim da smo mi svemirski otpad.

Ja mislim da nismo, ali da aktivno radimo na tome da budemo

stremimo ka crnoj rupi?
jasnaz jasnaz 11:02 31.03.2009

osunčavanje

IZLOŽBA u bgd


niccolo niccolo 11:13 31.03.2009

Venera

Kada bi se čovek najdenom našao na Veneri bio bi otrovan, spržen i spljeskan

Zbog guste atmosfere?
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:02 31.03.2009

Re: Venera

niccolo
Kada bi se čovek najdenom našao na Veneri bio bi otrovan, spržen i spljeskan

Zbog guste atmosfere?


Da. U popularnoj literaturni kad se govori o Veneri nezaobilazno je poređenje atmosferskog pritiska Venere sa pritiskom na 1000 metara dubine zemaljskog okeana.
niccolo niccolo 23:51 31.03.2009

Re: Venera

tnx
odin2004 odin2004 12:50 31.03.2009

preporuka za tekst

Jako lep tekst. Cekamo nastavak sa nestrpljenjem...
sladjamk sladjamk 13:00 31.03.2009

Dopalo mi se

da mi je zemlja dom a sunce dvoriste. Uzivala u tekstu kako u stilu tako i u nacinu da se da i izdrzani naucni komentar i objasnjenje.
Prep[oruka od srca, zbog novih saznanja
sladjamk sladjamk 13:00 31.03.2009

Dopalo mi se

Dvapu izasla poruka pa sam je izbrisala.
bindu bindu 13:45 31.03.2009

.



The total lunar eclipse of September 1996 disappointed many observers in North America who were cursed with cloudy skies. However, the Midcourse Space Experiment (MSX) satellite had a spectacular view from Earth orbit and SPIRIT III, an on board infrared telescope, was used to repeatedly image the moon during the eclipse. Above is one of the images taken during the 70 minute totality, the Moon completely immersed in the Earth's shadow. Infrared light has wavelengths longer than visible light - human's can not see it but feel it as heat. The bright spots correspond to the warm areas on the lunar surface, dark areas are cooler. The brightest spot below and left of center is the crater Tycho, the dark region at the upper right is the Mare Crisium. The series of SPIRIT III images allow the determination of cooling rates for geologically different areas, exploring the physical properties of the Moon's surface.
__________________


How can two stars create such a strange and intricate structure? Most stars are members of multiple-star systems. Some stars are members of close binary systems where material from one star swirls around the other in an accretion disk. Only a handful of stars, however, are members of an intermediate polar, a system featuring a white dwarf star with a magnetic field that significantly pushes out the inner accretion disk, only allowing material to fall down its magnetic poles. Shown above is an artist's depiction of an intermediate polar system, also known as a DQ Hercules system. The foreground white dwarf is so close to the normal star that it strips away its outer atmosphere. As the white dwarf spins, the columns of infalling gas rotate with it. The name intermediate polar derives from observations of emitted light polarized at a level intermediate to non-disk binary systems known as polars. Intermediate polars are a type of cataclysmic variable star system.
Lektorka Lektorka 13:59 31.03.2009

Re: .

ova druga fotka je veličanstvena!
bindu bindu 14:22 31.03.2009

Re: .

Lektorka
ova druga fotka je veličanstvena!


da, a i ovaj video nije los...za meditaciju.
Lektorka Lektorka 14:00 31.03.2009

fantastično

zanimljiv i uzbudljiv blog, genijalne fotke, preporuka k'o vrata - a kad će nastavak? :)
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:08 31.03.2009

Re: fantastično

Pa mogli bismo da istražimo preostali deo dvorišta za 10 ili 20 dana.
mima62 mima62 15:26 31.03.2009

da se prošetamo po dvorištu.

Uživancija
mariopan mariopan 17:46 31.03.2009

Re: da se prošetamo po dvorištu.

Lep blog, ubedio si me da je kod kuce najlepse, nigde necu da se selim
Fotke su fenomenalne.
alexlambros alexlambros 22:11 31.03.2009

Stickney & Sweet

Potpuno fascinantno! Svaka cast na textu ... Meni je tesko privuci paznju da citam neki naucni text ali ovo je bio cist uzitak ... pitam se sto se i udzbenici deci za skolu ne pisu na ovakav nacin, bilo bi svima mnogo zanimljivije

inace se pitam kako su naucici uopste uspeli da izracunaju sva ta cudesa, kao sto je da se svakog sekunda na Suncu 600 miliona tona vodonika pretvori u helijum ....

uzivancija stvarno!
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:49 31.03.2009

Re: Stickney & Sweet

Dobro, ovo nije naučni tekst (čisto da ne pridamo veći značaj članku nego što on zaslužuje).

Što se tiče školskih udžbenika - ne znam kakvi su danas. Bolne uspomene me sprečavaju da proverim.

Ne znam matematiku na osnovu koje su naučnici izračunali koliko se na Suncu preradi vodonika u helijum, ali znam otprilike put. Na osnovu prečnika Sunca i njegovog gravitacionog uticanja može se izračunati njegova masa, na osnovu mase izračuna se pritisak u njegovom središtu, na osnovu pritiska izračuna se temperatura, na osnovu temperature izračuna se ponašanje atoma....itd. čist logički sled događaja.
alexlambros alexlambros 00:41 01.04.2009

Re: Stickney & Sweet

Na osnovu prečnika Sunca i njegovog gravitacionog uticanja može se izračunati njegova masa, na osnovu mase izračuna se pritisak u njegovom središtu, na osnovu pritiska izračuna se temperatura, na osnovu temperature izračuna se ponašanje atoma....itd. čist logički sled događaja.


eto zbog cega sam vecito vukao keca iz fizike i hemije

nsarski nsarski 19:54 01.04.2009

Re: Stickney & Sweet

Na osnovu prečnika Sunca i njegovog gravitacionog uticanja može se izračunati njegova masa, na osnovu mase izračuna se pritisak u njegovom središtu, na osnovu pritiska izračuna se temperatura, na osnovu temperature izračuna se ponašanje atoma....itd. čist logički sled događaja.

Na osnovu kolicine izracene energije iz Sunce izracuna se kolicina fuzije koja treba da se obavi da proizvede toliku energiju. Fuzija nastaje spajanjem deuterijuma i triciuma i daje helijum + energiju (oko 14 MeV). Otprilike ovako:
.


Dakle pri svakom ovakvom dogadjaju se oslobodo 14MeV energije i jedan atom helijuma, ako znamo koliko energije je priozvedeno, znamo koliko je tih dogadjaja bilo, i koliko helijuma je proizvedeno.

Inace, samo napred Sasa! Ovo je dobro za dusu.

P.S. Hoces li da ubrojis Pluton medju planete?
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:34 02.04.2009

Re: Stickney & Sweet

Inace, samo napred Sasa! Ovo je dobro za dusu.


Hvala, videćemo. Pored toliko mračnih tema velik je izazov pisati nešto drugo.

P.S. Hoces li da ubrojis Pluton medju planete?


Naravno da neću (jer se bojim da bi me u snu proganjao Zoran Knežević)
49 41 49 41 15:26 01.04.2009

Rado al ne ide?!?

Vec duze imam folder sa jedinstvenim snimkom tzv: "Good's Eye":
NASA, sa danasnjim najjacim teleskopom napravila jedinstveni snimak-
koji se moze, navodno snimiti; svakih 3000 godina.

Rado al ne ide sa; objavom snimka?!?

U svakom slucaju; preporuka.
Saša Zorkić Saša Zorkić 00:39 02.04.2009

Re: Rado al ne ide?!?

Pa ovde je neko pustio taj snimak.
49 41 49 41 02:35 02.04.2009

Re: Rado al ne ide?!?

Saša Zorkić
Oa ovde je neko pustio taj snimak.

Pregledao, ne takav kao sto imam; nazalost.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana