Stop Rasizmu!

Jasmina Tesanovic RSS / 07.04.2009. u 10:31

ZENE U CRNOM UZ PODRSKU DRUGIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA ORGANIZUJU
PROTEST PODRSKE ROMIMA. PROTEST CE SE ODRZATI U SREDU 8. APRILA 2009.
OD 12-13H ISPRED SKUPSTINE GRADA BEOGRADA.
MOLIMO VAS DA NAM SE PRIDRUZITE.

SOLIDARNOST JE NASA SNAGA!

SOLIDARNI POZDRAVI
ZENE U CRNOM

Otvoreno pismo najvišim predstavnicima vlasti u vezi
prinudnog iseljenja Roma na Novom Beogradu

    Povodom prinudnog iseljenja 47 romskih porodica koje su živele u neformalnom naselju u bloku 67 na Novom Beogradu, 43 nevladinih organizacija obratilo se Predsedniku Srbije, Predsedniku i Potpredsedniku Vlade Republike Srbije, kao i gradonačelniku Beograda sa zahtevom za hitno pronalaženje adekvatnog alternativnog smeštaja i uzdržavanje od izjava kojima se negiraju ljudska prava građanima romske nacionalnosti. Posle prinudnog iseljenja i rušenja improvizovanih kuća, na ulici je ostalo 128 Roma, od kojih je 84 dece. Posle četiri dana i nekoliko pokušaja, ovi građani se i dalje nalaze bez ikakvog alternativnog smeštaja.
    Jedini do sada ponuđeni alternativni smeštaj odnosio se na kontejnere u naselju Boljevci (opština Surčin). Pošto su romske porodice prihvatile ovaj privremeni alternativni smeštaj, postavljena su prva tri kontejnera. Posle demoliranja i pokušaja paljenja, građani Boljevca su otvoreno pretili da će sprečiti boravak Roma u njihovom komšiluku. Isključivo zbog otvorene mržnje građana Boljevca, romske porodice su zatražile da se pronađe druga alternativna lokacija.
    U pismu se navodi da je neprihvatljiva praksa odustajanja od odluka  o alternativnom smeštaju samo zbog javno iskazanih rasnih predrasuda ili otvorenog rasizma dela većinskog stanovništva u nekom od naselja u Beogradu. Ovakvi protesti su u proteklih nekoliko godina organizovani u Zemun polju, Kamedinu, Novom Beogradu, Ovči i Batajnici. Otvoreni ili prikriveni rasizam prema građanima romske nacionalnosti nikada nije kažnjavan do sada, dok su u isto vreme od 2000-te godine do danas prinudna iseljenja i rušenja romskih naselja uvek vršena uz punu asistenciju policije.
    Imajući u vidu da je Srbija država članica Pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koji garantuje pravo na stanovanje, uključujući i alternativno zbrinjavanje u slučajevima prinudnog iseljenja, svih 47 porodica mora dobiti krov nad glavom bez odlaganja. Građani pogođeni ovim i bilo kojim budućim prinudnim iseljenjem moraju biti unapred zbrinuti, na način koji to predviđaju Opšti komentari 4 i 7 Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Eventualno neispunjenje formalnog uslova kao što je prebivalište ne može biti razlog za uskraćivanje ljudskih prava.
    U pismu se od najviših predstavnika vlasti zahteva osuda svih izjava kojima se Romima poriče osnovno ljudsko pravo na slobodu nastanjivanja, a koje je garantovano članom 39. Ustava Republike Srbije, jer ne postoje zakonski osnovi da se bilo kom građaninu Srbije zabranjuje boravak ili nastanjivanje u Beogradu ili bilo kom drugom gradu. Država mora poštovati želju bilo kog građanina da dođe ili ostane u Beogradu, bez obzira na etničku pripadnost. Takođe, eventualne nemoralne ili nezakonite radnje jednog od predstavnika Roma, ne mogu biti izgovor za negiranje prava na alternativni smeštaj. Istovremeno, najnovije najave gradskih vlasti Beograda da će zbrinuti samo žene sa decom, dok bi muškarci morali da se snalaze sami, predstavlja kršenje evropskih standarda o poštovanju privatnog, porodičnog života i doma koje je garantovano članom 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i potvrđeno praksom Evropskog suda za ljudska prava.
    Imajući u vidu da nedavno usvojeni Zakon protiv diskriminacije danas stupa na snagu, a da je sutra 8. aprila, Svetski dan Roma, potpisnici pisma od Grada Beograda i Vlade Republike Srbije zahtevaju:

U vezi sa iseljenjem romskih porodica iz bloka 67
1.    Puno poštovanje prava na stanovanje, tako što bi se svim porodicama obezbedio alternativni smeštaj u koji se mogu odmah preseliti (u skladu sa Opštim komentarima broj 4 i 7 Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava)
2.    Obezbeđivanje minimalnih infrastrukturnih uslova koji se tiču vode, struje i sl. na bilo kojoj lokaciji koja bude odabrana
3.    Nadoknada vrednosti uništene imovine i hitna materijalna, medicinska i humanitarna pomoć svakoj porodici bez obzira na posedovanje ili neposedovanje dokumenata ili bilo koju drugu okolnost
4.    Kažnjavanje svih otvorenih ili prikrivenih akata rasizma i/ili raspirivanja etničke/nacionalne mržnje i netrpeljivosti. Policija mora da reaguje kako bi zaštitila građane romske nacionalnosti, ali i da osigura potpunu primenu odluke o alternativnom smeštaju
5.    Uzdržavanje od izjava kojima se negira pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, a koje je garantovano članom 39. Ustava Republike Srbije. Proterivanje sa teritorije jednog grada ne postoji u pravnom sistemu Republike Srbije, a za ograničenje slobode nastanjivanja ne postoje nikakvi zakonski preduslovi
6.    Uzdržavanje od izjava kojima se negira pravo na stanovanje podelom romske zajednice na „bolje“ (integrisane) i „lošije“ (koji žive u ilegalnim naseljima), kao i praksu izjednačavanja svih porodica sa jednim od predstavnika koji nije pogođen prinudnim iseljenjem. Takođe, predstavnici države treba da prestanu sa izjavama o tome kako Romi prodaju ili zloupotrebljavaju svoju decu. Ovakvim izjavama se dodatno podstiču rasne predrasude među ostalim građanima

U vezi sa budućim prinudnim iseljenjima romskih porodica
1.    Usvajanje i primena jasne strategije za slučajeve prinudnih iseljenja iz nelegalnih naselja
2.    Ostavljanje razumnog roka i pravnih sredstava stanovnicima ovih naselja prilikom donošenja svake pojedinačne odluke o iseljenju
3.    Upoznavanje stanovnika naselja sa lokacijom i tipom alternativnog smeštaja. Lokacija mora biti dostupna, adekvatna i omogućiti boravak
4.    Kažnjavanje svih rasističkih incidenata i/ili govora mržnje prilikom realizacije odluke o alternativnom smeštaju
5.    Puno poštovanje ljudskog dostojanstva, prava na dom i porodicu kao osnovnih ljudskih prava svakog građanina Srbije
6.    Obezbeđenje sigurnosti i slobode od uznemiravanja na lokaciji na kojoj je alternativni smeštaj ponuđen
7.    Uzdržavanja od negacije osnovnih ljudskih i manjinskih prava romske zajednice, kao i prihvatanje i rešavanje specifičnih problema romske populacije u Srbiji, a najviše: nedostatak osnovnih dokumenata, obrazovanje, stanovanje, zapošljavanje i diskriminacija u pristupu javnim mestima
8.    Aktivna saradnja sa svim inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje položaja Roma (npr. Dekada Roma) i pomoć koju pružaju lokalne i međunarodne organizacije, a ne potpuno odbacivanje međunarodne pomoći u izjavama predstavnika vlasti

Pismo su uputili:

Žene u crnom
Centar za mir i razvoj demokratije
Centar za unapređivanje pravnih studija
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
Inicijativa mladih za ljudska prava
Komitet pravnika za ljudska prava
Queeria, centar za promociju kulture nenasilja i različitosti
List Republika
Urban In, Novi Pazar
Škart
Švedski Helsinški odbor za ljudska prava
Gej-Strejt Alijansa
Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava
Udruženje studenata sa hendikepom
Inicijativa za inkluziju VelikiMali
Gayten LGBT
Anti-trafiking centar
Odbor za ljudska prava Valjevo
Odbor za ljudska prava Niš
Odbor za ljudska prava Negotin
Vojvođanski centar za ljudska prava
Građanski forum Novi Pazar
Odbor za ljudska prava Vranje
Beogradski centar za ljudska prava
Fond za humanitarno pravo
Rekonstrukcija Ženski fond
Glas razlike
Udruženje Roma „Oaza“
Demokratsko udruženje Roma
Romska partija
Savez antifašista Srbije
Socijaldemokratska unija
Grupa Pravo na grad
Žene za mir Leskovac
Forca, Požega
Građanska čitaonica Libergraf, Užice
Queer Beograd
Biro za kulturu i komunikaciju 
Teorija koja hoda
Zene na delu
KONTEKST galerija 
BAZAART
Slum TV


Za više informacija obratite se Goranu Miletiću, Švedski Helsinški odbor za ljudska prava, (063/250-433) ili na e-mail: goran@shc.se

 



Komentari (148)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vracarac92 vracarac92 16:33 07.04.2009

Re: Oprostite,

- Romska deca se zloupotrebljavaju, teraju ih "šefovi" da rade, i to je istina, a mi ćemo se boriti protiv toga.
Fali mu: Tako što ćemo da ih izbacima na utrinu

Odakle je ovaj citat?
Neka bliza informacija?


I molim te vrati se na poentu: Nelegalno podignuta naselja na gradskom zemljistu. Da li ih treba tolerisati?
Nudi im se kvalitetniji smestaj u zamenu za placene (50 evrica) udzerice.


da li svako sme da digne sator gde god mu se dopada i da kasnije ucenjuje grad? Ako se ustali takva praksa, gde ce biti kraj? Da li zakoni treba da podjednako vaze za sve?
Juce Belvil, prekjuce Gazela a danas se divlje naselje stvara na sred zeleznickih koloseka kod 25. maja i zauzeta privatna zgrada u Francuskoj ulici.
Gde ce se takvo divlje naselje stvoriti sutra? Da li treba da cutati i zatvarti oci pred tim cinjenicama ili prakticno resavati probleme?

Vreme je da pocne da se resava taj godinama zapusteni problem i cini mi se da Djilas to i cini i zato mu dajem podrsku. Dok neko ne da bolji predlog od Boljevaca ili kolektivnih centara, moja podrskam ide Djilasu.
adam weisphaut adam weisphaut 16:50 07.04.2009

Re: Oprostite,

Odakle je ovaj citat?
Neka bliza informacija?

Link
Nelegalno podignuta naselja na gradskom zemljistu. Da li ih treba tolerisati?

Treba se dosledno odnositi sa tim i ne lomiti preko kloena bez adekvatnog rešenja.
Nelegalne zgrade na dedinju su isstolerisane, nelegalno naselje nije.
Postoji zakonski osnov za tužbu kao šo je gospođa Rakić Vodinlić dokazala..
Nudi im se kvalitetniji smestaj u zamenu za placene (50 evrica) udzerice.

Sada ti ne trebaju dokazi?
Gde ce se takvo divlje naselje stvoriti sutra? Da li treba da cutati i zatvarti oci pred tim cinjenicama ili prakticno resavati probleme?

Opasni su ti Romi, ne plaše se Boljevćani za dž.
Zato je tu Đilas da ih (Boljevćane, ne Rome) razume.

Vreme je da pocne da se resava taj godinama zapusteni problem i cini mi se da Djilas to i cini i zato mu dajem podrsk

U potpisu: redakcija Pressa?
Exitus Letalis Exitus Letalis 16:58 07.04.2009

Re: Oprostite,

Zato što su pare stigle, samo niko ne zna gde su.
A nije valjda da je Srbija pravna država samo za marginalizovane grupe?

nemoj tako adame. viš kako su izašli u susret miladninu.
sve po zakonu.
kao što je po zakonu desetak poslanika dobilo stan na korišćenje, pa ih otkupilo.
posle dve godine.
kao što je po zakonu podignut pink u sred dedinja.
jes da ima mokri čvor.
vracarac92 vracarac92 17:53 07.04.2009

Re: Oprostite,

Ukoliko je Djilas zaista to rekao, smatram da je to nekorektno.
Treba se dosledno odnositi sa tim i ne lomiti preko kloena bez adekvatnog rešenja.
Nelegalne zgrade na dedinju su isstolerisane, nelegalno naselje nije.

Kakvo lomljenje preko kolena?
problem sa nelegalnim naseljima traje decenijama i neko je izgleda konacno poceo da se bavi tim problemom. Ljude niko ne tera na ulicu, vec je obezbedjen adekvatan smestaj.
Imas li ti neko drugo resenje koje ce biti i u interesu grada i u interesu tih ljudi? da li treba svakome dozvoliti da se naseli na gradskom zemljistu kako mu se prohte?
Sada ti ne trebaju dokazi?

Oprosti, ali upravo Romi o tome govore. Ukoliko is gledao TV mogao si cuti.
Predsednik Udruženja raseljenih Roma sa Kosova i Metohije Enver Kovači iznajmljivao je mesta za barake u Bloku 67 nedaleko od stambenog kompleksa Belvil i to po ceni od 50 evra. Kako kažu stanari tog nehigijenskog naselja, Kovači im je naplaćivao i divlje priključke za struju, a raseljenima sa Kosova izdavao nevažeće izbegličke legitimacije!

- Obezbedio je svoju ženu i decu! Ima stan, dva mobilna telefona i kombi. A nama su isekli struju, porušili kuću i spavamo pod vedrim nebom. Kako ga samo nije sramota da priča kako je naš predstavnik i kako živi sa nama ovde! - kaže Željka.

Prema njenim rečima, Kovači je svim stanarima nehigijenskog naselja u 67 bloku koji su došli sa Kosova izdao izbegličke legitimacije.

- Tek smo posle saznali da je taj papir bezvredan. Niko u gradu neće da prizna tu našu ličnu kartu. A on je i za to uzeo pare! - navodi naša sagovornica.

Enver Kovači je, kako tvrde njegovi sunarodnici, priključivanje kablova za struju i "kačenje" na banderu naplaćivao je 1.000 dinara, a članarinu za udruženje 500 dinara.

Opasni su ti Romi, ne plaše se Boljevćani za dž.
Zato je tu Đilas da ih (Boljevćane, ne Rome) razume.

U potpisu: redakcija Pressa?
Kada ti ponestane argumenata postajes veoma jeftin.
JJ Beba JJ Beba 22:02 07.04.2009

Re: Oprostite,

Predsednik Udruženja raseljenih Roma sa Kosova i Metohije Enver Kovači iznajmljivao je mesta za barake u Bloku 67 nedaleko od stambenog kompleksa Belvil i to po ceni od 50 evra. Kako kažu stanari tog nehigijenskog naselja, Kovači im je naplaćivao i divlje priključke za struju, a raseljenima sa Kosova izdavao nevažeće izbegličke legitimacije!

pa što ga policija nije uhapsila?
nije ni on tu od juče. mora da znaju za njega...o tome su romi javno govorli
adam weisphaut adam weisphaut 15:07 07.04.2009

Kratka istorija pravnog položaja i diskrim

Kratka istorija pravnog položaja i diskriminacije Roma Štampaj E-pošta
Vesna Rakić-Vodinelić i Saša Gajin
06.04.2009.

Kratka istorija pravnog položaja i diskriminacije Roma u nekadašnjoj Jugoslaviji i nekadašnjoj i današnjoj Srbiji

Vesna Rakić-Vodinelić*
Saša Gajin**

Početkom aprila 2009. godine, nekoliko dana pre Svetskog dana Roma, gradske vlasti u Beogradu su otpočele prisilno iseljavanje romskih naselja na teritoriji grada Beograda. Radi se o bespravno podignutim romskim naseljima, koja se sastoje od privremenih, neuslovnih i krajnje oskudnih i nehigijenskih kućica. Naselja su stara oko dve decenije. Bilo je izvesnih ranijih pokušaja raseljavanja koji nisu uspeli zbog žestokog otpora stanovnika delova grada u kojima je bio predviđen alternativni smeštaj Roma, a koji su se odlikovali otvorenom rasnom diskriminacijom prema Romima. Vlasti na taj stav nisu našle adekvatan odgovor. Najnovije prisilno raseljavanje je izvršeno brutalno, uz asistenciju policije, bez prethodnog pokušaja da se alternativni smeštaj obezbedi na području grada Beograda. Ponuđen je smeštaj u drugim gradovima Srbije, bez uverljivih objašnjenja i bez garantije da će Romi biti prihvaćeni kao sugrađani kojima se jemči bezbednosti u tim drugim gradovima, dakle bez protesta i nasilja budućih sugrađana. Pošto je romsko naselje srušeno, njegovi stanovnici, među kojima je bilo male dece, kao i starih i bolesnih ljudi, proveli su nekoliko noći na otvorenom. Protiv ovakvog postupka protestovali su Republički zaštitnik građana i državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. UNHCR je obezbedio pokrivače i nešto hrane za prisilno iseljene. Autori ovog teksta će svoj izveštaj o ovom događaju i uopšte o pravnom i faktičkom položaju Roma u Srbiji, uputiti Komisiji za borbu protiv rasne diskriminacije i netolerancije, čiji su članovi. Ovaj tekst sadrži delove tog izveštaja.

1. Položaj Roma u Srbiji do Drugog svetskog rata

U etnološkoj, antropološkoj i lingvističkoj literaturi dokazuje se metodama tih nauka da su Romi poreklom iz Indije odakle su se u nekoliko mahova selili prema Evropi i nastanjivali njene pojedine delove.[1]Još uvek se može smatrati spornom lokacija njihove prapostojbine u okviru Indije - po nekim mišljenjima ona se nalazi u Pendžabu, a po drugim u prednjoj Indiji.[2] Najveći deo Roma preseljavao se iz Indije u Evropu u vremenu od X do kraja XIX veka.

b92-betaNaseljavanje Roma na Balkan poklapa se sa turskim osvajanjima. Dugotrajnim zadržavanjem Turaka na Balkanu objašnjava se dugo i brojno zadržavanje Roma na Balkanu.[3] Kategorizacija Roma na Balkanu izvršena je u četiri skupine, prema pravcima dolaska na ovo područje, a iznesena u radu Tihomira Đorđevića “Ko su to Cigani, Naš narodni život”, knjiga IV, Beograd 1932. godine (str. 90 - 119). Ova knjiga je značajna ne samo zato što su je prihvatili brojni balkanski romolozi, već i zato što pokazuje izvesne razlike u njihovom pravnom položaju.[4]

Prvu skupinu čine Turski Romi, koji su se naselili u Srbiju polovinom XIV veka, u vreme turskih osvajanja. Iako se izrazom Turski Romi označava grupa Roma dobijena kategorizacijom po verskom kriterijumu,[5] nisu svi oni koji su u ovom periodu doseljeni u Srbiju, islamske veroispovesti. Među njima se razlikuju dve grupe: Gažikano Romi (srpski Romi), koji su zaboravili kada su se doselili i koji su često prihvatali hrišćanstvo i Korane Romi (Kuranski Romi), koji su uglavnom islamske veroispovesti. Oni održavaju tradiciju romskog govora u međusobnoj komunikaciji. Turski Romi su imali bolji položaj od ostalih romskih skupina. Pripadnici srodnih zanimanja osnivali su naselja i stalno se naseljavali u njima. Romi koji su primili islam uživali su veća prava od hrišćanskih Roma.

Drugu romsku skupinu čine Beli Romi, koji su u Srbiju došli iz Bosne i naselili se uglavnom u Podrinju. Beli Romi u Srbiji su uglavnom vezani za naselja, te nisu pokazivali sklonost ka nomadskom načinu života. Pretežno su islamske veroispovesti. Za razliku od Turskih Roma, Beli Romi su uglavnom zaboravili romski jezik i govore srpski.[6]

Vlaški Romi su se u Srbiju doselili iz Rumunije. Prvi put se pominju u pisanim izvorima 1370. godine. Neizvesno je, ali ima elemenata za zaključak da su njihovi potomci najbrojnija romska skupina u Srbiji. Jedan broj Roma iz ove skupine bio je bez stalnog mesta prebivanja, baveći se zanimanjima koja omogućavaju stalno premeštanje (putovanje), dok je manjina Roma doseljenih iz Rumunije, dok je boravila u Rumuniji imala položaj robova koji su radili na manastirskim i plemićkim posedima. Ropstvo Roma u Rumuniji ukinuto je tek 1856. godine. Verovatno se ropskom položaju jednog broja Roma u Rumuniji ima pripisati činjenica da je najveći migracioni talas Roma doseljen iz Rumunije u Srbiju oko 1690. godine. Vlaški Romi se ponekad nazivaju iKaravlasi. Gotovo svi su pravoslavne vere, govore uglavnom srpski, a neke skupine srpski i rumunski jezik.[7]

Najzad, četvrta skupina Roma doselila se u Srbiju iz Austrougarske i nazivaju se Mađarski ili Banatski Romi. Njihov dolazak u Srbiju povezan je sa trgovinom konjima. Jednom uredbom iz 1884. godine ovim Romima je bio zabranjen ulazak u Srbiju, što se objašnjavalo činjenicom da nisu želeli da se stalno nastanjuju.[8]

Osim ove klasifikacije na četiri grupacije, vršene su i brojne druge, prema kriterijumu veroispovesti,[9] zanimanja,[10] pa i nazivima.[11] I one imaju posredan pravni značaj. Grupisanje po veroispovesti je imalo pravnu relevanciju posebno u vreme turske vladavine, potom u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka, čak i u vreme Drugog svetskog rata; po zanimanjima - utoliko što su neka bila vezana za putujući način života, a druga za stalno nastanjivanje, što je opet uticalo na pravni status. Etnička posebnost Roma je dovodila do donošenja posebnih pravila koja su imala personalno važenje za pojedine romske skupine.

b92-betaZnačajno pravno pogoršanje pravnog položaja Roma na ovim prostorima, njihova pravna diskriminacija s obzirom na etničke posebnosti, započinje uredbama austrijske države donesenim u vreme Marije Terezije i Josifa II. Primera radi, naređuje se oduzimanje romske dece od roditelja i njihov smeštaj u hrišćanske porodice; ograničava se sloboda kretanja Roma; zabranjuje se upotreba romskog jezika.[12]

Svedočenja o počecima savremene državnosti u Srbiji (vreme Prvog srpskog ustanka 1804. godine), pokazuju izvesno osobeno pravno tretiranje Roma kao posebne skupine. Izgleda da je odlučujuću ulogu u tome igralo učešće Roma na srpskoj strani u borbi protiv Turaka. Iako su Romi u Srbiji toga vremena pretežno bili islamske veroispovesti, oni su se pre svega jezikom, a i drugim posebnostima, razlikovali od Turaka. Još 1804 godine, kako pokazuju arhive, Romi su učestvovali na strani Srba u ustanku.[13] To je dovelo do ustanovljenja "ciganskog vojvode" kao predstavnika Roma na skupštini ustaničkih starešina.[14] U periodu prvog srpskog ustanka bilo je ukinuto pravo Roma na premeštanje (putovanje, nomadski način života). Ustaničke vlasti su tu i tamo ustupale Romima zemljište za naseljavanje, koje se sastojalo od ranijih turskih imanja. Personalna vlast tzv. "ciganskih haračlija" koja je vršila ne samo upravna nego i sudska ovlašćenja, bila je ukinuta i oni su u pogledu nadležnosti upravnih i sudskih organa, izjednačeni sa srpskim stanovništvom. Ocenjuje se da su ovo bili izuzetno značajni pravni akti za emancipaciju Roma.[15]

Posle propasti Prvog ustanka i restauracije turske vlasti uspostavlja se raniji pravni status Roma.

U Kneževini Srbiji bilo je pravnih akata koji su diskriminisali Rome kao etničku skupinu. Ipak, pre svega je pravljena razlika između Roma koji putuju (nomadski način života) i stalno nastanjenih Roma. Iako nisu retke ocene da je knez Miloš izlazio u susret Romima[16], ne može se tvrditi da oni nisu bili diskriminisani u odnosu na Srbe, jer je blagonaklonost vladara prema određenoj skupini bila izraz patrimonijalne države, a ne težnje za priznavanjem prava manjina. Najduže se održala pravna diskriminacija Roma kroz posebne propise o plaćanju poreza koji su odudarali od opšteg poreskog režima u tadašnjoj Srbiji. Pravni položaj Roma je u vreme Miloševe vladavine bio ambivalentan i zato što ih je Porta, kao muslimane, smatrala svojim podanicima.

Sretenjski ustav iz 1835. godine propisuje pravnu jednakost svih građana Srbije pred vlastima, nezavisno od etničkih specifičnosti.

2. Romi u toku Drugog svetskog rata i u bivšoj Jugoslaviji

Genocid kojem su u toku Drugog svetskog rata bili podvrgnuti Romi kao posebna grupa govori o ideji, raširenoj u Evropi toga vremena, o njihovoj ne samo etničkoj, nego i rasnoj posebnosti. Sve kvislinške vlasti u bivšoj Jugoslaviji donosile su propise o pravnoj diskriminaciji Roma. Nedićeva Vlada na delovima teritorije današnje Srbije pod nemačkom okupacijom je, preko logora na Starom sajmištu (a i drugih), pomagala genocid nacističkih okupacionih vlasti. Nezavisna država Hrvatska (marionetska nacistička država koja se prostirala da delovima teritorije današnje Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine) je podvrgla genocidu ne samo Rome hrišćanske, već i islamske veroispovesti. Muslimani sa te teritorije su, u rezoluciji donesenoj 1942. godine u Zenici, pokušali da Rome islamske veroispovesti izuzmu iz genocidnih propisa i radnji, ali je samo mali broj Roma na teritoriji Bosne koji su bili islamske veroispovesti uspeo da izbegne genocid. Prema istraživanjima Srđana Bogosavljevića autora koje on navodi, [17] u Drugom svetskom ratu na području Jugoslavije ubijeno je 27.000 Roma ili 31,4 %, njihovog ukupnog broja pre rata, što je posle Jevreja, drugi najveći procenat ubijenih među etničkim zajednicama koje su živele u tadašnjoj Jugoslaviji.

b92-betaU bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) Romi nisu imali status nacionalne manjine. Ustavi republika i pokrajina bivše SFRJ pokazivali su izvesne razlike u pokušaju da se odredi pravni položaj etničkih grupacija kojima se ne priznaje status nacionalne manjine. Izraz "etnička grupa" bio je upotrebljen u ustavima ranijih članica jugoslovenske federacije - republikama Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji. Ostali ustavi koriste se samo terminima "narodi" i "narodnosti". Bilo je i ostalo sporno da li Romi spadaju u kategoriju "etničkih grupa" ili u kategoriju "narodnosti", tj. nacionalne manjine, u pravnom poretku bivše SFRJ. Dragoljub Acković, u svom tekstu "Konstitucionalni problemi Roma" (zbornik: Razvitak Roma u Jugoslaviji, problemi i tendencije, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1992., str. 18), navodi da je predsednik Ustavne komisije Bosne i Hercegovine pismeno ustvrdio "da je pojam "etničke grupe" vrlo širok i neodređen, da ne može u potpunosti da izrazi položaj Roma u našem društvenom sistemu i da zato Rome treba tretirati kao «narodnost», dakle, kao nacionalnu manjinu. U istom tekstu, autor zauzima stav da nema mesta zaključku da se Romima, prema tadašnjim republičkim ustavima, garantuje ustavni status nacionalne manjine i zaključuje da su ti ustavi pravili razliku između građana koji su pripadnici naroda i narodnosti, čineći ih građanima prvog reda i građana koji su etnička grupa, čineći ih građanima trećeg reda.[18]

3. Romi u vreme Miloševićeve vladavine

Posle raspada SFRJ, u Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) i državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, u zakonodavstvu nije bilo diskriminacije Roma.[19] Ali, brojne su ocene inostranih posmatrača da u stvarnosti postoji snažna diskriminacija Roma, čak i na službenom nivou: bilo je mnogo dokaza da lokalne vlasti učestvuju u ponižavajućim postupcima prema Romima.[20] Diskriminacija naročito postoji u pogledu zapošljavanja, u javnim službama i u obrazovanju. Zaključuje se da su Romi najviše patili u vreme embarga i sankcija UN, jer uglavnom nisu primali pomoć od rođaka i prijatelja iz inostranstva. U to vreme vlasti su napustile programe obrazovanja i poboljšanja položaja Roma.[21]

Kulturna diskriminacija Roma u periodu Miloševićeve Srbije i Jugoslavije bila je najočiglednija u domenu osporavanja romskog jezika. Da li sa lingvističkog stanovišta romski jezik predstavlja standardizovani jezik, pitanje je na koje ne odgovaraju pravnici. Izgleda da odgovor nije sasvim nedvosmislen, kada ga daju lingvisti. Zadatak pravnika je da odgovori na pitanje da li Romi imaju pravo na upotrebu jezika koji smatraju svojim maternjim jezikom, ne samo u privatnom saobraćaju, već i u službenim kontaktima. Službena upotreba jezika definisana je u Zakonu o službenoj upotrebi jezika i pisama Srbije. To je jezik koji se koristi u radu državnih, pokrajinskih i lokalnih organa vlasti, organizacija koje vrše javna ovlašćenja, kao i u radu javnih preduzeća i javnih službi. U Srbiji je u službenoj upotrebi srpski jezik. Ali, u postupku pred državnim organima (i organizacijama koje vrše javna ovlašćenja), osim službenog jezika, ustanovljena su pravila za upotrebu jezika stranaka, tj. građana, pa je u članu 6. ovog Zakona, zajemčeno svakom građaninu pravo da u postupku u kome se odlučuje o nekom njegovom pravu ili obavezi, upotrebljava svoj jezik i da se na svom jeziku upoznaje sa relevantnim činjenicama. To pravo je, valja podvući, zajemčeno svakom građaninu. Romi, prema tome, ne predstavljaju izuzetak. I njima je, ovakvom opštom formulaciom priznato pravo upotrebe romskog jezika u postupku pred državnim organima i organizacijama koje vrše javna ovlašćenja. Da li su Romi u Jugoslaviji ovo pravo efektivno vršili, nije poznato, jer podataka nema. Ali, može se tvrditi da do kraja Miloševićeve vladavine nisu bili stvoreni uslovi za vršenje ovog prava. Naime, spisak stalnih sudskih tumača pri Okružnom sudu u Beogradu, spisak takvih tumača koji vodi Pokrajinski sekretarijat za pravosuđe i upravu u Novom Sadu i spisak tumača za teritoriju Okružnog suda u Prištini,[22]pokazali su da nije bilo nijednog stalnog sudskog tumača za romski jezik, što je jasno svedočilo o jezičkoj diskriminaciji Roma u odnosu na ostale etničke grupe u tadašnjoj SRJ.

b92-betaSa druge strane, u to vreme, emitovane su radijske i televizijske emisije na romskom jeziku, a jedno pozorište je povremeno, na ovom jeziku davalo predstave. To, bez obzira na lingvistička sporenja, znači da je bilo moguće romski jezik koristiti i u službenoj komunikaciji, jer se od strane radija i televizije, kao javnih službi, već upotrebljavao kao službeni jezik. Izostajanje stalnih sudskih tumača za romski jezik, prema tome, ne treba smatrati posledicom lingvističkog spora, već efektivnom pravnom diskriminacijom romskog jezika, iako se njegova upotreba normativno jemči svakome kome je to maternji jezik.

Pored jezičke diskriminacije Roma, naročito izraženi vid diskriminacije bio je i ostao način stanovanja. Način stanovanja Roma je posledica njihovog teškog siromaštva, diskriminacije i socijalne podređenosti romske populacije.[23] Pored toga, za stanovanje Roma na ovim prostorima karakteristična je i njihova getoizacija čiji su uzroci socijalni (siromaštvo), ali i etničko-diskriminatorski (etnička distanca prema Romima).[24]

Socijalna i etnička distance prema Romima u vreme SRJ i SCG je bila visoka. PremaBogardusovojskali, na osnovu istraživanja prof. Bogdana Đurovića: 24% Srba ne želi da ima prijatelja među Romima; 30% Srba ne žele Rome u svom susedstvu, 15% Srba ne želi da živi u istoj državi sa Romima, 79,5% Srba ne bi za bračnog druga imalo Roma.[25]

Broj Roma u bivšoj Jugoslaviji i u današnjoj Srbiji nikad nije bio tačno utvrđen. U odnosu na ukupan broj stanovnika, što se vidi iz napred citiranih cifara, Romi su evidentna statistička manjina. Oni su bili i ostali manjinsko stanovništvo u svim regijama Srbije: u Beogradu, centralnoj Srbiji, Vojvodini. Isto važi za Kosovo. Takođe, manjina su (i to izuzetno mala) u Crnoj Gori. Postoji ozbiljna razlika između broja Roma koji iskazuju zvanični statistički podaci i broja koji se procenjuje prema pravilima demografije. Prema nekim podacima[26], u bivšoj SFRJ je 1981. godine bilo 850.000 Roma. Prema Statističkom godišnjaku Jugoslavije, Beograd, 1996., str. 59: 1961. godine na teritoriji Srbije i Crne Gore je bilo 10.009, tj. 0,1% Roma; 1971. godine, na istoj teritoriji je bilo 50.290, tj. 0,6% Roma; 1981. godine, na istoj teritoriji je bilo 112.430, tj. 1,1% Roma; 1991. godine, na istoj teritoriji je bilo 143.519, tj. 1,4% Roma.

Često se među autoritetima u oblasti demografije nailazi na tvrdnju da je broj Roma veći od službeno iskazanog, ali da se neki od njih ustručavaju da se tako izjasne. Nema opštine u Srbiji ili Crnoj Gori u kojoj bi romsko stanovništvo činilo većinu: procenjuje se da broj romskog stanovništva u odnosu na ukupnu populaciju opštine ide najviše do jedne trećine (opštine Surdulica, Bojnik, Bujanovac i Vladičin Han).[27]

Diskriminacija Roma u SRJ pred kraj Miloševićeve vlasti se intenzivira. Godine 1996. objavljen je podatak (US State Department) da romska deca nemaju mogućnost da se školuju na svom jeziku, a da samo oko 20% završava osnovno obrazovanje. 18. oktobra 1997. godine srpski skinhedsi su ubilu Roma Dušana Jovanovića, starog 14 godina. U istoj i narednoj godini dramatično se povećava nasilje skinhedsa prema Romima u tadašnjoj SRJ, a kulminira napadom na beogradsku nevladinu organizaciju Romski dokumentacioni i informativni centar. Pojačavanjem sukoba na Kosovu povećava se broj raseljenih Roma, a po okončanju bombardovanja, Srbi i Romi masovno beže sa Kosova. Ovi interno raseljeni Romi, postaće početkom XXI veka jedna od najdiskriminisanijih grupa na području Srbije.

4. Romi od 2000. godine do danas

Posle pada Miloševićevog režima, položaj Roma u Srbiji nije se popravio. Naprotiv. Prema Izveštaju o Srbiji Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI), glavni pravci diskriminacije romske zajednice u periodu nakon 2000. godine vode ka sledećim oblastima: posedovanje ličnih dokumenata, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti i sloboda od nasilja. U slučaju nasilnog prekopavanja romskog naselja na Novom Beogradu, započetpg 4. aprila 2009. godine, mogu se neposredno i jasno videti ovi najdrastičniji oblici diskriminacije Roma.

a) Rasna diskriminacija i prisilno raseljavanje Roma

U poslednjim decenijama, rasna diskriminacija Roma je prestala da bude stvar pojedinaca i nacističkih, fašističkih i šovinističkih organizacija. Nije retka pojava u Srbiji da policija otvoreno diskriminiše Rome.[28] Isto važi i za funkcionere brojnih lokalnih vlasti u Srbiji, kao i za neke funkcionere centralne, republičke vlasti. Između ostalog, organi javne vlasti redovno ne poštuju svoje obaveze u vezi sa zaštitom prava Roma. Veoma je mali broj slučajeva u kojima je tužilaštvo i pravosuđe adekvatno reagovalo na česte napade na pripadnike romske zajednice i njihova naselja.

Međutim, nedavni (4. april 2009) upad građevinskim mašinama u romsko naselje na Novom Beogradu ostaće upamćen kao svojevrsni precedent u kome je država izvršila organizovani i koordinirani napad na osnovne vrednosti zaštićene u svakom demokratskom društvu: na lični integritet pojedinaca i njihovo dostojanstvo, na njihove domove i zaštićene imovinske interese. Pri tome, napad na romsko naselje izveden je na naročito brutalan način. Buldožeri su pred očima šezdesetak stanovnika naselja, sravnili sa zemljom udžerice u kojima su oni stanovali, u nekim slučajevima zajedno sa njihovim ličnim stvarima i ostalom imovinom koju su posedovali. Gradske vlasti se nisu potrudile da ovim građanima, koji spadaju u jednu od najranjivijih društvenih grupa, obezbede dostojanstvene uslove preseljenja u nove objekte u kojima bi bili zbrinuti u skladu sa načelima humanosti, nediskriminacije i pune integracije u društvo u kome žive. Tako su oni, među kojima su i deca i bolesni, ostavljeni da prebivaju bukvalno na ulici, pod vedrim nebom.

Stanovnici ovog naselja, kao i drugi Romi koji žive u sličnim uslovima, građani su ove zemlje i imaju, po Ustavu i zakonima, ista prava kao i drugi građani Srbije. U nedelji u kojoj je Predsednik Srbije svojim ukazom proglasio Zakon o zabrani diskriminacije, gradske vlasti odvažile su se na drastičan oblik povrede prava članova romske zajednice. U najkraćem, analiza najnovijeg «Slučaja buldožer» pokazuje da se radi o naročito teškom obliku diskriminacije.

b) Otežano vršenje prava na priznavanje pravne ličnosti i identiteta

Mnogobrojni Romi u Srbiji, među kojima su i neki stanovnici razrušenog naselja, ne mogu da dođu do ličnih dokumenata po važećim propisima Republike Srbije. Ovi «pravno nevidljivi ljudi» nisu upisani u matične knjige rođenih, oni nemaju lične karte, zdravstvene i radne knjižice, vozačke dozvole, pasoše, niti druga identifikaciona dokumenta. Ukratko, oni nisu priznati u Srbiji kao subjekti prava, kao pojedinci kojima je priznato svojstvo ljudskih bića za koje se vezuje uživanje drugih prava i sloboda. Iako se radi o pravu na priznavanje pravnog subjektiviteta koje je zajamčeno Ustavom Srbije iz 2006.godine, kao i najvažnijim međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, Srbija još nije odgovorila svojim pozitivnim obavezama punog poštovanja i zaštite ovog prava. Rešavanje problema pravno nevidljivih ljudi, čiji broj niko ne može sa sigurnošću da utvrdi (procene se kreću u rasponu od par desetina hiljada do par stotina hiljada ljudi), već godinama zahtevaju brojne međunarodne organizacije, među kojima je i ECRI.

Domaće nevladine organizacije su izradile Model zakona o priznavanju pravnog subjektiviteta koji bi omogućio rešavanje problema pravno nevidljivih ljudi. Iza ovog Modela u jesen prošle godine formalno je stalo i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Međutim, drugo nadležno ministarstvo (za državnu upravu i lokalnu samoupravu), koje već godinama aktivno sprečava rešavanje problema pravno nevidljivih lica, ustalo je protiv ovog modela zakonske regulative, čime je za sada onemogućilo njegovo razmatranje od strane Vlade, a kasnije i Narodne skupštine Republike Srbije.

Zbog ovih okolnosti veoma cinično i ponižavajuće zvuči tvrdnja vrha beogradske vlasti o tome da stanovnici naselja koji nemaju prebivalište na teritoriji Beograda, (čitaj: papire), odnosno lične karte sa adresom na teritoriji grada, moraju da se vrate u mesta odakle su došli. Oni uopšte nemaju isprave, nemaju registrovano prebivalište i boravište, nemaju lične karte, te tako i nemaju gde da se vrate. Ali, što je još važnije, nema tog pravnog propisa koji bi njih obavezivao da napuste mesto u kome nemaju registrovano prebivalište i boravište. Srbija je slobodna zemlja u kojoj se ljudi kreću slobodno i nastanjuju u mestu koje sami izaberu - niko ne mora da živi tamo gde mu gradonačelnik Beograda kaže.

c) Negiranje prava na imovinu

Svako (uključujući i pravno nevidljive Rome), ima pravo na zaštitu svog doma i svojih imovinskih interesa, na državnoj teritoriji i u glavnom gradu Beogradu, bez obzira na to da li su naselja ili objekti u kojima žive nelegalno sagrađeni. U to nas uverava Ustav Srbije iz 2006. godine, koji neposredno jemči svakome licu zaštitu doma i svojinskih prava, ali i brojni dokumenti međunarodnog prava, uključujući i Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (član 8. i član 1, Protokola I uz Evropsku konvenciju). Evropski sud za ljudska prava je u svojoj odluci od 18. juna 2002, u sporu Oneryildizi protiv Turske doneo odluku o sličnom pitanju. Naime, Sudu je bila upućena pritužba zbog uništenja imovine na osnovu čl. 1 Protokola I uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Masallah Oneryildizi je stanovao u straćari koja je bila podignuta u neposrednoj blizini deponije. Iako je straćara bila postavljena protivno zakonskim odredbama i bez odobrenja za izgradnju, ali uz višegodišnje tolerisanje od strane vlasti, Sud je našao da je Oneryildizi bio de facto vlasnik uništene straćare i svih ličnih dobara koje su se u njoj nalazile. Sama činjenica da je straćaru podigao i u njoj živeo sa svojom porodicom, ukazuje na materijalni interes podnosioca predstavke, koji je, pošto je bio tolerisan od strane državnih organa, po mišljenju Suda, predstavljao imovinu u smislu člana 1. I protokola.

Ako pravila artikulisana u ovom slučaju primenimo na «Slučaj buldožer», shvatićemo da su Vlasti grada Beograda već dugo svesne postojanja naselja na Novom Beogradu i drugih bespravno podignutih naselja u kojima žive Romi. Postojanje tih naselja se takođe već dugo toleriše. Prema informacijama navedenim u Izveštaju ECRI-ja, u Srbiji je poznato postojanje 593 romska naselja, od kojih je 72% nelegalno izgrađeno. Od ukupnog broja ovih naselja, 285 se nalazi u gradovima. ECRI je takođe konstatovao da rešavanje problema nelegalnih romskih naselja prati neodgovarajuća pravna regulativa, kao i diskriminatorsko postupanje lokalnih vlasti. U pamćenju javnosti ostali su drastični slučajevi u vezi sa izmeštanjem romskih naselja, kao na primer slučaj predsednika opštine Topola koji je 2007. objavio da namerava da prisilno preseli desetine Roma u montažne barake u blizini deponije, a zatim da ih opaše bodljikavom žicom kako bi ih sprečio u pristupu gradskom korzou. Sličnih slučajeva je bilo u proteklo vreme veoma mnogo, a neki od njih se vezuju za romska naselja na Novom Beogradu.

Na ocenu da se radi o protivpravnom postupanju nije od uticaja činjenica što današnji gradonačelnik, Dragan Đilas, nije bio gradonačelnik u vreme nastanka naselja. On sledi pravnu sudbinu svojih prethodnika. Takođe nije od uticaja činjenica da se gradska vlast oslanja na pozitivne propise. Oni su manjkavi sa stanovišta obaveze poštovanja ljudskih prava, ali na prvom mestu su u suprotnosti sa višim pravnim propisima - Ustavom i međunarodnim dokumentima koje je Srbija ratifikovala. Ako svi de facto vlasnici uništenih kućica podnesu predstavku Evropskom sudu za ljudska prava, treba očekivati da ih Sud, na osnovu ustanovljene prakse, usvoji.

Osim toga, važno je pomenuti da su prilikom svakog pokušava raseljavanja romskih naselja i organizovanja alternativnog smeštaja, građani na područjima gde je bio predviđen privremeni smeštaj Roma, organizovali nasilne proteste i blokade, sa otvorenim rasističkim govorom mržnje prema Romima. Prilikom pokušaja ranijih gradskih vlasti u Beogradu da organizuju alternativni smeštaj za Rome, pobunili su se stanovnici Kamendina (u blizini Zemuna), naselja «Ivan Ribar» na Novom Beogradu, naselja Ovča, a ovih dana i Boljevaca (u blizini Surčina).

Da bi se afirmisao princip tolerancije, solidarnosti i zabrane diskriminacije, potrebno je krenuti u građansku akciju. Gradonačelnik je građanske inicijative na njemu svojstven način omalovažio i uputio nevladine organizacije na to da same zbrinu Rome koji su ostali bez svojih domova. Nevladine organizacije ne mogu da rade posao gradonačelnika - mogu možda da pomognu neke međunarodne organizacije. Međutim, ono što nevladine organizacije mogu, i na šta su ovlašćene samim Zakonom o zabrani diskriminacije, jeste da koriste propisane mehanizme kako bi zaštitili diskriminisane grupe. Ne bi trebalo sumnjati u njihovu spremnost da ovu svoju Zakonom definisanu ulogu, uspešno i odigraju.

Peščanik.net, 06.04.2009.
Exitus Letalis Exitus Letalis 17:01 07.04.2009

Re: Kratka istorija pravnog položaja i diskrim

Osim toga, važno je pomenuti da su prilikom svakog pokušava raseljavanja romskih naselja i organizovanja alternativnog smeštaja, građani na područjima gde je bio predviđen privremeni smeštaj Roma, organizovali nasilne proteste i blokade, sa otvorenim rasističkim govorom mržnje prema Romima. Prilikom pokušaja ranijih gradskih vlasti u Beogradu da organizuju alternativni smeštaj za Rome, pobunili su se stanovnici Kamendina (u blizini Zemuna), naselja «Ivan Ribar» na Novom Beogradu, naselja Ovča, a ovih dana i Boljevaca (u blizini Surčina).


Ne bi trebalo sumnjati u njihovu spremnost da ovu svoju Zakonom definisanu ulogu, uspešno i odigraju.

tako je.
tužiće ih.
gorio92 gorio92 15:42 07.04.2009

Onima koji imaju problem sa sobom.

Podržavam sve koji organizuju i učestvuju u protestu protiv nasilja učinjenog nad Romima, kao i protiv rasizma koji znatan broj gradjana Beograda iskazuje prema Romima.
Živim na severu Vojvodine, te ne mogu prisustvovati protestu za koji inače mislim da može pomoći u trenutnom slučaju, ali za nestajanje "slučajeva Romi" potrebno je mnogo više.
Potrbno je da gradjani Zemuna, Boljevaca, Ovče, Batajnice, N. Beograda i mnogih drugih promene sebe, da shvate da oni nisu bolji od Roma zato što su drugačiji. Moraju da nauče da žive sa ljudima od kojih se u nečemu razlikuju.
Pitam vas sve, imate li komšije Cigane(meni je to drago ime za Rome), školske drugove, drugare na poslu možda?
Dali ste nekada pojeli pogaču ispečenu u Ciganskoj kolibi, pojeli ribu pečenu u blatu?
Jeste li nekada slavili sa Ciganima, ili tugovali kada su nesretni?
Ja sve to jesam.
Ja svaki dan živim sa Romima(ako vi tako više volite), Madjarima a Boga mi i sa Srbima(više podvrsta), pa i još po nekima i svi su mi jednako dobri.
Probajte slobodno, ne košta ništa a i ne boli.
albicilla albicilla 15:50 07.04.2009

pravo, pravda i veliki brat

da li su ti romi pravno-formalno imali pravo da tu dizu kuce? ne

da li im je grad to dozvolio? tu stoji zackoljica: pravno-formalno nije, ali fakticki, svojim necinjenjem, jeste. time sto niko iz gradskih struktura nije izasao na to mesto kad su se doseljavali i rekao: ne moze to tako; grad se odrekao prava da im te objekte rusi. srusiti ih danas, kad im je precutno bilo dozvoljeno da ih podizu, sramno je

kako su ti romi danima na tv i vec im znamo lica, vise nisu bilo ko, vec su stekli celebrity status, zasto ne pozvati nekoga od njih u topli dom velikog brata? i pruziti gradjanima priliku da sms glasanjem pokazu svoju humanost na delu? ili, makar, svoje pravo lice?

Exitus Letalis Exitus Letalis 17:05 07.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

da li su ti romi pravno-formalno imali pravo da tu dizu kuce? ne

cela kaluđerica je podignuta bespravno.
u bg imaš nadgrađenih kuća milion.
sve onako... ja tebi, ti meni...
al stoji i ne ruši se.
čak će sve biti legalizovano ako već nije.
e sad, da su romi imali lovu da grade o tvrdog materijala kao kaluđerica, na primer, ovo pitanje se ne bi
ni postavljalo.
a možda i bi, jer su romi.
angie01 angie01 18:59 07.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

u bg imaš nadgrađenih kuća milion.

sve onako... ja tebi, ti meni...


ja tebi- pustim te da gradish nelegalni objekat na gradskom zemljishtu

ti meni- dash stan u istoj zgradi,...i tako vishe puta, pa posle josh po jedan onima u opshtini koji legalizuju-pun krug!!!!

he, he,...a da su im Romi dali po kartonsku?
vracarac92 vracarac92 20:08 07.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

cela kaluđerica je podignuta bespravno.

Poredjenje Kaludjerice i kartonskog naselja je prilicno besmisleno.
kaludjerica jeste divlje naselje ali sazidano od cigle i betona za razliku od karton sitija koji je sklepan od necega.
Objekat od cigle se moze legalizovati (i treba uz debelu doplatu) za razliku od objekata od kartona.
Vlasnici Objekata u Kaludjerici su zidali na parcelama koje su u njihovom posedu za razliku od naselja kod Belvila.
Vlasnici objekata u Kaludjerici placaju sami struju, vodu...
Valsnici objekata u Kaludjerici su uredili kompletnu infrastrukturu za razliku....
To su samo neke od razlika.
A grad je rusio i ranije i to nekim drugim ljudima a ne romima.
Koliko je samo nelegalnih objekata sruseno, (zidani objekti, kiosci) setite se samo Cvetkove pijace, minimarketa po novom beogradu, gomile kioska po celom gradu...
problem nadogradnje je takodje veoma rasiren i tu gradske vlasti daju najslabije rezultate ali nadam se da ce se i na tom polju popraviti.
Sve u svemu, grad radi pravu stvar, sprovodi zakon a ni te nesrecne ljude ne ostavlja bez krova nad glavom. Ukoliko se ne varam svakom je obezbedjen smestaj neuporedivo bolji od onoga u kome su do sada boravili (takodje besplatan, za razliku od dosadasnjeg koji su placali 50 evra) kao i besplatna hrana.
Oprostite, meni to deluje bolje od ledine na NBG.
P.S. A zasto niko od tih ljudi ne zeli da se bavi poljoprivredom?
zasto insistiraju da budu u centru grada?
Sta NVO rade po pitanju roma koji su se naselili na zeleznickim kolosecima kod 25. maja?
kakve savete im daju? kakvu pomoc im pruzaju? svima je jasno da ce i ti objekti morati da budu uklonjeni jer ugrozavaju i zivote ljudi koji tamo zive i zeleznicki saobracaj. Nadam se da ih se nece setiti tek kada taj problem dospe u zizu javnosti. Ista je prica i sa romima koji su se uselili u privatnu zgradu u Pariskoj ulici, privezali se na banderu i nece da se sklone sa necijeg privatnog poseda. Sta NVO savetuju te ljude? da li im pomazu da pronadju resenje ili cekaju pravi trenutak u kome ce moci da zarade par jeftinih poena preko ledje tih nesrecnih ljudi?
Exitus Letalis Exitus Letalis 23:27 07.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

Poredjenje Kaludjerice i kartonskog naselja je prilicno besmisleno.
kaludjerica jeste divlje naselje ali sazidano od cigle i betona za razliku od karton sitija koji je sklepan od necega.

ni od čega, vračarac, ni od čega...
ali svejedno, šta to dokazuje?
ako imaš, onda možeš, jel to?
Objekat od cigle se moze legalizovati (i treba uz debelu doplatu) za razliku od objekata od kartona.

očigledno, al opet nije po zakonu.
neki lex specialis...
Valsnici objekata u Kaludjerici su uredili kompletnu infrastrukturu za razliku....

... za razliku od nas koji stanujemo u legalnim stanovima i kućama pa to radi država...
i uradiše zbog sebe, jer imaju love i jer im je neko namignuo da mogu.
ko bi bio lud da spucao toliku lovu u kuću i resto ako nema neki mig... garanciju... šta god...
To su samo neke od razlika.

male al značajne.
sve se opet svodi na isto, na lovu.
ima se, može se, ima ko da odobri...
Sve u svemu, grad radi pravu stvar, sprovodi zakon


dozvole izdavali čović i šešelj, pa pandrknuli s vlas'
vidiš kako je ovde sve privremeno...
naravski, al selektivno...
Koliko je samo nelegalnih objekata sruseno, (zidani objekti, kiosci) setite se samo Cvetkove pijace, minimarketa po novom beogradu, gomile kioska po celom gradu...

A zasto niko od tih ljudi ne zeli da se bavi poljoprivredom?
zasto insistiraju da budu u centru grada?

ko im je nudio?
imaš neki insajd?
grad bi se ugušio od smeća da ga oni ne skupljaju.
jedni koji skupljaju sekundarne sirovine su oni...

ovo dalje je već urbana legenda... pa da se ne mučim...
vracarac92 vracarac92 07:12 08.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

očigledno, al opet nije po zakonu.
neki lex specialis...

Debela naplata.
Neka plate ili neka se rusi. Ali placevi su ipak njihova svojin a ne gradska.
U tome je mozda i veci deo odgovora.
P.S. Kakvo resenje ti predlazes?
Sta NVO rade po pitanju roma koji su se naselili na zeleznickim kolosecima kod 25. maja?
kakve savete im daju? kakvu pomoc im pruzaju? svima je jasno da ce i ti objekti morati da budu uklonjeni jer ugrozavaju i zivote ljudi koji tamo zive i zeleznicki saobracaj. Nadam se da ih se nece setiti tek kada taj problem dospe u zizu javnosti. Ista je prica i sa romima koji su se uselili u privatnu zgradu u Pariskoj ulici, privezali se na banderu i nece da se sklone sa necijeg privatnog poseda. Sta NVO savetuju te ljude?

Postoji li odgovor na ova pitanja.
P.P.S. Kaludjerica se bespravno zidala jos za vreme Tita.
albicilla albicilla 07:47 08.04.2009

Re: pravo, pravda i veliki brat

e sad, da su romi imali lovu da grade o tvrdog materijala kao kaluđerica, na primer, ovo pitanje se ne bi
ni postavljalo.
a možda i bi, jer su romi


u pravu si, to se pitanje ne bi postavljalo

samo siromasni se dele po rasi, veri i naciji (pa se, kao takvi, koriste za topovsko meso u cilju zastite ili prosirenja prvog, drugog ili treceg)

bogati pripadaju istoj rasi, veri i naciji
johnny011 johnny011 17:48 07.04.2009

Mislim da bi....

... trebalo da sklonite Mileticev broj mob. telefona s bloga. Taj deo u saopstenju za javnost je, valjda, bio namenjen novinarima, a ne "sirokoj" javnosti.
blue_song blue_song 18:36 07.04.2009

Pitanje

Jedna stvar mi nije jasna:

Zasto se neka od ovih grupa nekada ne seti da blagovremeno reaguje, pa da pomogne Romima na neki nacin - konkretno - sakupi sredstva pa Romima izgradi poneku kucu?
Zasto se vazda udara u dobos kad voz prodje?

Sta je humanista?
Sta, molim, solidarnost?

Oprostite, ali meni je vrlo, vrlo licemerna ta "solidarnost", i to humanoljublje koje nema rezultat, koje dela jedno deranjem, zapomaganjem i kucanjem po tastaturama od silikona.

Hoce li se ostvariti moj san da nekada, dovoljno samo jednom vidim gospodju Tesanovic, ili bilo koju pripadnicu tih grupa "za crno", kako poziva na ovaj nacin i primer:

Zene u crnom uz podrsku drugih nevladinih organizacija organizuju izgradnju kuca Romima. Izgradnja ce poceti u sredu 8. aprila 2009. godine, sa pocetkom od 13h. Molimo vas da nam se pridruzite, jer mi smo, iz solidarnosti, prikupili sredstva, i dodelicemo postenu nadoknadu svakome od vas ko dodje da pomogne izgradnju.
Solidarnost je nasa snaga!

Solidarni pozdravi:

Žene u crnom
Centar za mir i razvoj demokratije
Centar za unapređivanje pravnih studija
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji
Inicijativa mladih za ljudska prava
Komitet pravnika za ljudska prava
Queeria, centar za promociju kulture nenasilja i različitosti
List Republika
Urban In, Novi Pazar
Škart
Švedski Helsinški odbor za ljudska prava
Gej-Strejt Alijansa
Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava
Udruženje studenata sa hendikepom
Inicijativa za inkluziju VelikiMali
Gayten LGBT
Anti-trafiking centar
Odbor za ljudska prava Valjevo
Odbor za ljudska prava Niš
Odbor za ljudska prava Negotin
Vojvođanski centar za ljudska prava
Građanski forum Novi Pazar
Odbor za ljudska prava Vranje
Beogradski centar za ljudska prava
Fond za humanitarno pravo
Rekonstrukcija Ženski fond
Glas razlike
Udruženje Roma „Oaza“
Demokratsko udruženje Roma
Romska partija
Savez antifašista Srbije
Socijaldemokratska unija
Grupa Pravo na grad
Žene za mir Leskovac
Forca, Požega
Građanska čitaonica Libergraf, Užice
Queer Beograd
Biro za kulturu i komunikaciju 
Teorija koja hoda
Zene na delu
KONTEKST galerija 
BAZAART
Slum TV


Za više informacija obratite se Goranu Miletiću, Švedski Helsinški odbor za ljudska prava, (063/250-433) ili na e-mail: goran@shc.se
011-495 011-495 21:07 07.04.2009

Podrzavam

mada bi trebalo protest podeliti na onaj protiv bezvlasca ispred skupstine i protiv rasizma u Boljevcima
Dušan Maljković Dušan Maljković 21:11 07.04.2009

Akcija

Drage i dragi,

Povodom situacije u kojoj su se nasle romske porodice nakon sto su im
vlasti pocetkom vikenda srusile barake na Novom Beogradu, Gradski odbor SDU organizuje urgentnu humanitarnu akciju prikupljanja pomoci kojom se solidarisemo sa ovim ljudima.

Prikupljamo odecu, obucu, sredstva za higijenu (i sve ostalo sto mislite
da moze koristiti), kao i novcane priloge od kojih cemo im kupiti hranu.
Pomoc mozete doneti u prostorije SDU (Kralja Milana 34/I) u ponedeljak,
utorak i sredu 10-18 casova.

Akcija ce se po potrebi nastaviti nakon srede, a izvodimo je u
koordinaciji sa slicnim akcijama grupe nevladinih organizacija i UNHCR.

Za dodatna pitanja stojimo na raspolaganju: Nina Zivanovic (060 3361 504, ninazivanovic@yahoo.com) i Ivica Mladenovic (063 826 9958, ivicamladenovic@gmail.com).

Pozdrav,
Ivica i Nina
avemarija avemarija 16:49 08.04.2009

Re: Akcija


Ja sam danas ,sada ,popodne , se vratila sa puta . Zasto akcija da traje samo 3 dana ?
Da li ove ljude , Ninu i Ivcu, moze da se nazove i sutra i prekosutra....Zasto je vreme oggraniceno?
I da , hvala ,ako odgovorite .
miloradkakmar miloradkakmar 22:32 07.04.2009

Podrška


Podrška vama i Romima. Na protestni skup nažalost ne mogu da dođem.
zajecz zajecz 00:38 08.04.2009

Diskriminacija

Moja organizacija se potpisala a nema je na spisku. Nije li to licemerje u borbi protiv rasizma autora pisma? Bas se zato tu uklapa jedan tekst sa SNPM http://www.nspm.rs/komentar-dana/romi-i-srpska-posla.html
akasting akasting 00:42 08.04.2009

Romi ili Ljudi?

Mislim da insistiranje na rasnoj/nacionalnoj pripadnosti ovih ljudi (chitaj Roma/Cigana) samo zamagljuje i otezava problem.

Zashto je vazno da se kaze da su to "Romi"?
Ovo RASISTICHKO insistiranje na nacionalnoj/rasnoj odrednici koje koriste 'zene u ovome', 'zene u onome', 'inicijative za ovo/ono', 'centri za tu i tamo'... itd je JEDINO i SAMO: CHISTI RASIZAM, i CINICHNI OPORTUNIZAM I ISKORISHCAVANJE TUDJE NESRECE za svoje ciljeve

Stvar bi bila mnogo jednostavnija ako se problemu pristupi sa ne-rasistichkog aspekta.

Dakle, ako niste RASISTA ili MUVATOR (e.g. 'centri', 'inicijative', 'zene u'...) ovu situaciju bi gledali sa jedino ispravnog aspekta: radi se o nekim ljudima, koji krshe zakon i trpe sankcije takvog ponashanja. hard stop.

Za one koji u ovoj dreki uchestvuju samo zato shto su zaludni (za razliku od onih koji od dreke zive) - bolje da se udenu u sezonsko branje voca ili slichno.
akasting akasting 01:01 08.04.2009

Zavrshi vic

BTW - za one sa smislom za humor; kako bi zavrshili shalu koja pochinje ovako:

"Koliko Roma stane u Q7?"
Domazet Domazet 03:36 08.04.2009

Ja stvarno moram da pitam...

...sta kao resenje predlazu kriticari gradske vlade. Nije valjda da predlazu ponovno podizanje kartonskih koliba na istom mestu? Sasvim se slazem da vladu treba kritikovati zbog toga sto je srusila te udzerice a da prethodno nije obezbedila prihvatljiv smestaj. Mada mi nije sasvim jasno, na osnovu ovoga sto citam na blogu, kakav bi to smestaj bio prihvatljiv? Bojim se da se ovakvim pausalnim kritikovanjem svega i svacega samo podgrevaju nerealni zahtevi Roma...

Uzgred, pretpostavljam da su uslovi u tim naseljima bili izuzetno nehigijenski. Sta bi se desilo da je u nekom od tih naselja izbila kakva epidemija. Imam utisak da bi isti ljudi i iste organizacije opet potpisivale tekstove, ovaj put kritikujuci gradske vlasti sto na vreme nisu raselile te nesretne Rome...

I da ustedim trud Amadu i Latinki, da, gradske vlasti najverovatnije ne bi na isti nacin postupile da je u pitanju bio neko drugi a ne Romi. Ali mleko je prosuto i ne vredi sada (samo) kukati. Tim ljudima se najmanje pomaze ako se pothranjuju njihova nerealna ocekivanja...

Sto se tice onih navedenih tacaka, cine mi se u redu mada ne kapiram sta znaci ono o pravu nastanjivanja. To se valjda ne odnosi samo na legalne stambene objekte? Plus, koliko god tacke bile u redu nadam se da postoji svest o tome koliko je to dugotrajan proces.

Posto pretpostavljam da ce sad da krene ona prica o nelegalnim vilama na Dedinju samo da podsetim na Zlatno Pravilo ovoga Bloga, upotreba
A sta su oni radili?
kao argumenta u diskusiji je neprihvatljiva.
011-495 011-495 09:58 08.04.2009

Re: Ja stvarno moram da pitam...

Mislim da su trebali da misle na vreme a ne kada im podvikne Miskovic, to kao prvo. Kao drugo zar nisu nase mlade arhitekte nedavno dobile nagradu na nekom medjunarodnom takmicenju bas sa predlogom kako jeftino sagraditi stambene objekte za Rome. Treba odvojiti zemlju za izgradnju i izgraditi.
Mozda zvuci ruzno ali Indijanci u rezervatima zive u boljim stambenim uslovima nego Romi i to im je obezbedila drzava (koja ih je prvo istrebila doduse).
Probleme treba resavati sistematski i sistemno a ne ad-hok merama i po nalogu iz novog CK (citaj Delta Holding).
adam weisphaut adam weisphaut 12:31 08.04.2009

Re: Ja stvarno moram da pitam...

Sasvim se slazem da vladu treba kritikovati zbog toga sto je srusila te udzerice a da prethodno nije obezbedila prihvatljiv smestaj. Mada mi nije sasvim jasno, na osnovu ovoga sto citam na blogu, kakav bi to smestaj bio prihvatljiv? Bojim se da se ovakvim pausalnim kritikovanjem svega i svacega samo podgrevaju nerealni zahtevi Roma...

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali ajd da pokušam.
Mislim da sami Romi, najbolje znaju šta je u njihovom najboljem interesu i znaju da ako ih razbiju u male grupe, pošalju out of sight out of mind, nikad neće biti rešen njihov problem. Zato im ne treba niko da im podgreva očekivanja, niti će oni da se kače na blog da čitaju šta par zaludnih blogera misli-adsl veza im, cenim, još nije stigla a i većina medija je zaspinovala da ih država bagerima spašava iz Vavilonskog ropstva-oni vode bitku za svoja prava protiv države i društva od koga znaju da nemaju šta da očekuju. Dok nije neko potegao a odakle će to da se finasira rešenje problema nelegalnih naselja, popričao sam sa jednim predstavnikom romske zajednice, kaže čovek da je samo za vakta jednog (bivšeg) ministra nestalo 15 miliona evra koji su pristigli u ove svrhe. Ne znam da li je taj podatak tačan, ali je nesumnjivo da su značajna sredstva dolazila za podršku romskoj populaiciji od strane Evropljana, a kao što vidimo bez vidljivih rezultata.
Dakle, najbolje za njih je da izboksuju neku "aktivnu" lokaciju, lokaciju gde neće biti isplativo za nadležne da se zadrže dugo i gde će moći da nastave sa uobićajnim ritmom života.
To se valjda ne odnosi samo na legalne stambene objekte?

Ima primera iz prakse d aus ljudi čak i u Srbiji dobijali nadokandu za srušenu imovinu, i to oni kojima to veruj mi, nije potrebno. Mafijaši, trgovci ljudima...
Vesna Rakić Vodinelić je dala onaj primer iz Turske kada je imovina (bez dozvole) tretirana kao de facto vlasništvo te je to bio osnov za liabiliy.
S obzirom na posebne okolnosti ovog slučaja da ljudi nisu ni mogli da imaju alternativni smeštaj zbog ispada rasizma (Dr. Ivana Ribara, Ovča, Borča, i na kraju Boljevci), da je nelegalna imovina dugi niz godina tolerisana, ja mislim da postoji dobra osnova za sudski spor. No ja nisam pravnik, važno je da ima i eminentnih pravnika koji tako misle.
JJ Beba JJ Beba 13:36 08.04.2009

Re: Ja stvarno moram da pitam...

treba kritikovati zbog toga sto je srusila te udzerice a da prethodno nije obezbedila prihvatljiv smestaj. Mada mi nije sasvim jasno, na osnovu ovoga sto citam na blogu, kakav bi to smestaj bio prihvatljiv?

domi, sistemski...ako ne znaju nek se raspitaju kako se to radi
gdrade se jeftini socijalni stanovi koji su dostupni svima koji žele jeftino da stanuju....
edukacija ....
pričali smo o tome
vracarac92 vracarac92 14:37 08.04.2009

Re: Ja stvarno moram da pitam...

treba kritikovati zbog toga sto je srusila te udzerice a da prethodno nije obezbedila prihvatljiv smestaj.

Obezbedila je.
Kontejenri u Boljevcima
Kolektivni centri sirom grada
Sa sve strujom, hranom i osnovnim higijenskim uslovima.
A sve to je bolje od od onih udzerica (na gradskom zemljistu) u kojima su do sada ziveli.

U ostalom, ima li neko bolje resenje?
albicilla albicilla 07:53 08.04.2009

A MAN'S HOME IS HIS CASTLE

An Englishman's (a man's) home is his castle - "This saying is as old as the basic concepts of English common law.," From the "Morris Dictionary of Word and Phrase Origins" by William and Mary Morris (HarperCollins, New York, 1977, 1988).

"You are the boss in your own house and nobody can tell you what to do there. No one can enter your home without your permission. The proverb has been traced back 'Stage of Popish Toys' (1581). In 1644, English jurist Sir Edward Coke (1552-1634) was quoted as saying: 'For a man's house is his castle, et domus sua cuique tutissimum refugium' ('One's home is the safest refuge for all'). First attested in the United States in 'Will and Doom' (1692). In England, the word 'Englishman' often replaces man." From "Random House Dictionary of Popular Proverbs and Sayings" by Gregory Y. Titelman (Random House, New York, 1996).
rayzippo rayzippo 09:14 08.04.2009

cudi me...

..da pored ovoliko humanista jos uvek ima beskucnika
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 13:46 08.04.2009

Re: cudi me...

cudi me...
..da pored ovoliko humanista jos uvek ima beskucnika


Da prosto neverovatno ... Recimo postoji "Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji'" i "Švedski Helsinški odbor za ljudska prava"???!!! ... pa onda pravnici za ljudska prava ... pa mladi ... Koliko bi se samo gladnih decijiih usta moglo nahraniti kad bi se ovde izvrsila racionalizacija i ukinuli "dupli kapaciteti" ... i drasticno smanjio broj "humanitarnih birokrata"?

Zar ne bi bilo logicno imati jednu ozbiljnu i sveobuhvatnu organizaciju koja ce se o tome brinuti? I o svim onima cija su ljudska prava ugrozena ... a ovako zvuci licemerno kad svi skoce da brane nekoliko desetina Roma a cutali su kad su desetine hiljada tih ljudi proterani sa Kosova. I cute i sad kad bi se trebalo boriti da se oni vrate svojim kucama na Kosovo


I zivo me interesuje koliki je udeo romske populacije zaposlen u ovim najpoznatijim NVO? Da li on odgovara udelu populacije u drustvu? I da li su im primanja ista kao ne-Romima (ako ih uopste ima zaposlenih)? Ako ovo nije slucaj onda im se moze prebaciti za demogogogiju (pa cak i rasizam) - posto bi one MORALE da ispune ove zahteve pre svih drugih u Srbiji ...


Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 13:55 08.04.2009

Zar VV nije

zgadjen odavno mojim blogom
i ne zalazi
tamo gde Kosovo nije Srbija?
Virtuelni Vasilije Virtuelni Vasilije 13:59 08.04.2009

Re: Zar VV nije

Jasmina Tesanovic
zgadjen odavno mojim blogom
i ne zalazi
tamo gde Kosovo nije Srbija?


Eh a tebi VV stalno trn u oku? Valjda je bitnije razmotriti da li ova moja pitanja imaju smisla ili ne?

ps. Nisam tebi licno nista prebacio ...
vracarac92 vracarac92 14:31 08.04.2009

Re: cudi me...

Da prosto neverovatno ... Recimo postoji "Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji'" i "Švedski Helsinški odbor za ljudska prava"???!!! ... pa onda pravnici za ljudska prava ... pa mladi ... Koliko bi se samo gladnih decijiih usta moglo nahraniti kad bi se ovde izvrsila racionalizacija i ukinuli "dupli kapaciteti" ... i drasticno smanjio broj "humanitarnih birokrata"?

Zar ne bi bilo logicno imati jednu ozbiljnu i sveobuhvatnu organizaciju koja ce se o tome brinuti? I o svim onima cija su ljudska prava ugrozena ... a ovako zvuci licemerno kad svi skoce da brane nekoliko desetina Roma a cutali su kad su desetine hiljada tih ljudi proterani sa Kosova. I cute i sad kad bi se trebalo boriti da se oni vrate svojim kucama na Kosovo

I zivo me interesuje koliki je udeo romske populacije zaposlen u ovim najpoznatijim NVO? Da li on odgovara udelu populacije u drustvu? I da li su im primanja ista kao ne-Romima (ako ih uopste ima zaposlenih)? Ako ovo nije slucaj onda im se moze prebaciti za demogogogiju (pa cak i rasizam) - posto bi one MORALE da ispune ove zahteve pre svih drugih u Srbiji ...
"Borba za ljudska prava" je postala veoma isplativa profesija.
Vidi samo koliko profesionalnih boraca za ljudska prava imamo. mnogo vise nego sto ih je doslo na danasnji protest. Verovatno su bili iz objektivnih razloga "spreceni" da prisustvuju danasnjem protestu, inace bi sigurno dosli.
Exitus Letalis Exitus Letalis 18:19 08.04.2009

Re: cudi me...

Koliko bi se samo gladnih decijiih usta moglo nahraniti kad bi se ovde izvrsila racionalizacija i ukinuli "dupli kapaciteti" ... i drasticno smanjio broj "humanitarnih birokrata"?

a tek da su isporučili miladina.
il da su mu popisali imovinu.
i da nisu dali 900.000 dolara + 100.000 za kauciju.
a koferče, a koferče...
a bonusi u jatu...
a bonusi u riku...
upravni odbori u nisu, telekomu i gde sve ne...
škundrić 600.000 dinara.
malo li je vaso!
Exitus Letalis Exitus Letalis 18:20 08.04.2009

Re: cudi me...

"Borba za ljudska prava" je postala veoma isplativa profesija.

misliš da je to nešto moderno, pomodno, nešto što nije potrebno...

svaka boraba za neko ljudsko pravo, pa i to da ti možeš da pišeš šta hoćeš,
počelo je od male grupe ljudi...
vracarac92 vracarac92 19:00 08.04.2009

Re: cudi me...

misliš da je to nešto moderno, pomodno,

Jok, mislim da je postalo profitabilna profesija.
qrats qrats 14:00 08.04.2009

rasizam i komunalna kultura

protiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.

da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji...
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 14:14 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

qrats
protiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.

da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji...


Meni licno je muka od bahatih i jako bogatih ljudi koji grade po Beogradu, najmanje dva sprata vise, bespravno. Ne vidim da se iko iz vlasti pobunio i naredio rusenje novogradnje, narocito tih gornjih spratova, tzv. penthausa.
vracarac92 vracarac92 14:25 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

protiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.

da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji...

Koliko je ljudi bilo na danasnjem protestu?
S'obzirom da su ga organizovale 43 NVO, siguran sam da je plato bio premali da primi sve.
qrats qrats 15:26 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

?
Jelena Pavlović

qratsprotiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji... Meni licno je muka od bahatih i jako bogatih ljudi koji grade po Beogradu, najmanje dva sprata vise, bespravno. Ne vidim da se iko iz vlasti pobunio i naredio rusenje novogradnje, narocito tih gornjih spratova, tzv. penthausa.


pera je udario miku, ali to je ok pošto je laza udario bokija?
Jelena Pavlović Jelena Pavlović 15:42 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

qrats
?
Jelena Pavlović

qratsprotiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji... Meni licno je muka od bahatih i jako bogatih ljudi koji grade po Beogradu, najmanje dva sprata vise, bespravno. Ne vidim da se iko iz vlasti pobunio i naredio rusenje novogradnje, narocito tih gornjih spratova, tzv. penthausa.


pera je udario miku, ali to je ok pošto je laza udario bokija?


Drugim recima, odvratnija mi je "bahatost" mocnijih od "bezobrazluk" marginalnijih.
mrvicak mrvicak 15:56 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

Jelena Pavlović
qrats
?
Jelena Pavlović

Drugim recima, odvratnija mi je "bahatost" mocnijih od "bezobrazluk" marginalnijih.


Upravo tako, a u istom rangu odvratnosti sa bahatošću moćnijih je i dvostrukost aršina vlasti.
Exitus Letalis Exitus Letalis 18:22 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

Koliko je ljudi bilo na danasnjem protestu?

ma nek je bilo na derbiju, i neka ste se opet potabali...
vaše ljudsko pravo da gađate kamenicama i da gurate baklje u usta ljudima...
niko ne sme da ga ugrozi...
jači ste...
vracarac92 vracarac92 18:55 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

ma nek je bilo na derbiju, i neka ste se opet potabali...
vaše ljudsko pravo da gađate kamenicama i da gurate baklje u usta ljudima...
niko ne sme da ga ugrozi...
jači ste...

Nemoj se ljutiti, samo pitam...Cuvaj zivce, nema potrebe za tolikom nervozom.
A ono oko baklje u ustima te molim da dokumentujes.
U stvari, evo ti izvestaj sudskog vestaka, pa ako imas neki relevantniji podatak, molim te objavi ga. U suprotnom ovo sto ti tvrdis se moze nazvati najobicnijim lupetanj..

Sudski veštak, doktor Dušan Dunjić, izjavio je juče u Okružnom sudu u Beogradu da je žandarm Nebojša Trajković u decembru prošle godine bio brutalno pretučen na fudbalskoj utakmici Crvena zvezda - Hajduk iz Kule, ali da nije bio životno ugrožen.

Tokom iznošenja nalaza i mišljenja veštaka na suđenju Urošu Mišiću, optuženom da je Trajkoviću gurao navijačku baklju u usta i na taj način pokušao da ga ubije, Dunjić je naveo da je Trajković zadobio teške povrede, ali da nije imao povrede u ustima.

Naravno, ovo ne umanjuje celokupnu tragediju, ali jasno govori da se famozno "guranje baklje u usta" nije dogodilo.
Domazet Domazet 19:07 08.04.2009

Mislim da greshish...

qrats
protiv sam svake vrste rasizma ili bilo koje vrste diskriminacije, međutim ovo nema veze sa tim. ovo je grupa siromašnih, ali jako bahatih ljudi koja se potpuno bespravno naselila na tuđoj zemlji i sad traži neko pravo.

da su se kojim slučajem naselili na mojoj zemlji bez pitanja ja bi bio mnogo gori nego gradske strukture. nemojmo mešati ovaj vid borbe protiv lopovluka sa rasizmom koji evidentno postoji...
...kada ih nazivash bahatim, Kju-Rets. I meni se kao i verovatno tebi chini da bi oni sada da im gradske vlasti podignu lepshe i bolje naselje ali na istom mestu. Iako to jako lichi na bahatost, njihova reakcija je, po meni, posledica zivota provedenog od danas do sutra, zivota u kome se one retke prilike koje se ukazu moraju iskoristiti do kraja. Zivota koji ih uchi da je shansa da se propushtena prilika nadoknadi nekom novom - nikakva. Ukratko, takav nachin razmisljanja je posledica njihovog polunomadskog (chergarskog) zhivota na marginama drushtva. (sad dozvoljavam da razlichiti ljudi bace razlichit naglasak na chergarstvo i na margine). I koliko god mislim da je apsolutno nemoguce izaci u susret njihovom eventualnom takvom zahtevu mislim da imam razumevanje za njega. Za sta nemam razumevanja je, po onome sto ovde mogu da vidim, politikantski nastup organizacija koje ceo 'sluchaj' koriste vishe da se razrachunavaju sa vladom nego da pomognu ugrozenim Romima. I koji im (Romima), razrachunavajuci se sa vlastima, svesno ili nesvesno, podgrevaju lazne nade i tako im produzuju agoniju...Tako da gorki cinizam rayzippovog chudjenja nije bash da nije nichim izazvan...

I kao disklejmer, nemam ni malo razumevanja za gradsku vlast koja je 'raseljenim' Romima ponudila alternativni smestaj tek poshto se digla (kakva takva) galama. Ovo pod uslovom da je redosled dogadjaja onakav kakav sam ja stekao utisak da jeste...
Lionsgate Lionsgate 20:37 08.04.2009

Re: rasizam i komunalna kultura

S'obzirom da su ga organizovale 43 NVO, siguran sam da je plato bio premali da primi sve.


Ako se oduzmu Romi koji su bili prisutni nije bio u proseku ni jedan clan (ili predsednik) svake NVO koje su potpisale gornje pismo. To apsolutno sve govori o ljudima koji rade u tim organizacijama.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana