Besplatni udžbenici

Saša Radulović RSS / 26.09.2007. u 18:58

Tanjug: Ministar prosvete Zoran Lončar podržao je juče predlog poslanice Demokratske stranke Gordane Čomić da država obezbedi besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

"Imate moju podršku za besplatne udžbenike, ukoliko za to budu obezbeđena sredstva iz budžeta", rekao je Lončar na sednici Odbora za prosvetu u Skupštini Srbije.

Čomićeva je taj predlog iznela na sednici Odbora, jer smatra da država na obrazovanje treba da gleda kao na investiciju, a ne javnu potrošnju. Ona je navela da u Srbiji ima 70.000 đaka, a da komplet školskih knjiga košta 4.000 dinara. Prema njenim rečima, za besplatne udžbenike bi trebalo izdvojiti 3.36 milijardi dinara, odnosno 42 miliona evra.

Tanjug

Ovu vest prenosim onako kako je napisana. Očigledno ima nekih grešaka (u Srbiji ima 70.000 đaka - možda po jednom razredu). Mislim da zaslužuje pažnju i podršku. 

Posle je ministar i dao izjavu za televizije kako podržava inicijativu, ako bude novca. Onako u stilu kao da se to njega ne tiče, ali ako neko sve smisli i nađe novac i organizuje sve to, on je za. Aferim ministre.

A da se malo angažuje oko toga? Na primer:

- da razmotri kako da se trošak po đaku smanji - http://blog.b92.net/text/764/Smanjio%20se%20dan%20na%20pola%2C%20opet%20%C5%A1kola/

- da se smanji broj udžbenika i da se test zadatci štampaju i kopiraju po potrebi

- da za svaki razred uvede sistem koji menja udžbenike jednom u 3-4 godine da vek jednog udžbenika bude više godina i da organizuje konkurse koji bi omogućio širkom krugu potencijalnih autora da podnesu predlog državnoj komisiji i da pregovara sa štamparijama o štampanju istih

- da sam napravi čitavu kalkulaciju i sam traži novac

- pokrene medijsku i drugu kampanju i veže ovo i sa ciljem povećanja nataliteta i sa ciljem povećanja procenta romske dece koja završe osnovnu školu

- ...

Ili je samo ministar da se slika i preti NATO-u? Možda je već treći put za redom pogrešna osoba ministar prosvete.

 

Hvala Gordana.

 

Saša

 



Komentari (107)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dejan Stanković Dejan Stanković 19:03 26.09.2007

super je Gordana

ja sam ovih dana uložio malo bogatstvo u knjige za ona dva bilmeza.
Sad sam naredio da lepo pelistaju i da se unapred, makar generalno, upoznaju sa gradivom iz knjiga, tek da zanju o čemu će ove godine da uče. Neću da mi propadne investicija.
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:32 26.09.2007

Meni piši

investicija x 3...a Vuk ne može da koristi Zarjine knjige, iako je samo godinu dana razlike i ista škola, jerbo udžbenička mafija dosledno menja udžbenike za svaku godinu...crkli dabogda. A gimnazijske knjige su tek investicija svoje vrste...
Bravo Gordanac!
Dejan Stanković Dejan Stanković 19:39 26.09.2007

Re: Meni piši

ovde su imali istu ideju o dzaba knjigama, ali su je porglasili neizvodljivom u trzisnim odnosima koji vladaju. Niame, medju izdavacima vlada zdarva trztisna konkurencija,. Zato postoji po 30 raznih udzbenika za svaki predmet i svaku godinu. Posle svaki profa odluci koju ce knjigu da koristi. Tirazi mali, knjige preskupe, svake godine nova izdanja kao da se matematika menja.
Izdavacka industrija samo od toga zivotari posto odrasli nista ne citaju.
a povrh svega zarad zdrave trzisne konkurencije moram da obidjem 30 knjizara i 20 sajtova dok za skupe pare ne kupim sve knjige.
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:46 26.09.2007

A ovde ih

ne odštampaju dovoljno (ko sličice za album), naravno jer je teško na prste obe ruke prebrojati učenike u ovoj zemlji koja izumire...pa se onda još učiteljica nadrndači i sekira decu kako ne sme da se fotokopira knjiga...Pa gde da je nađem, da je rodim...morala sam u školu, da jednoj takvoj objasnim da se ja slažem sa njom i da je to katastrofa da dete ima kopiranu knjigu, zato sam uzela dovoljno slobodnog vremena i ostaću kod nje sve dok ona ručno ne prepiše deficitarnu knjigu, a onda ću je odneti svom detetu...batalila principijelnost kol'ko odmah.
Saša Radulović Saša Radulović 20:23 26.09.2007

Re: Konkurencija

Mislim da se radi o zloupotrebi pojma konkurencije i njena pogrešna primena. Konkurencija ne znači otvorite sve i dozvolite svima sve. Npr. dozvolite učiteljima i nastavnicim da biraju udžbenik. Zašto bi to radili?

Konkurencija se koristi da bi se uveo privatan interes ( u ovom slučaju interes autora ) i dao bolji proizvod za, u ovom slučaju, javnu potrebu i interes. Trebaju nam dobri udžbenici. To se može postići, na primer, time da se odluči da za svaki razred ministarstvo svake 3-4 godine održi konkurs za novu verziju udžbenika u skladu sa nastavnim planom koji je dostupan svim autorima. Pobednik konkursa biva dobro plaćen za svoje autorsko delo. Svaki učesnik konkursa koji zadovolji osnovne standarde, biva dobro plaćen.

Odabrani udžebenik se onda štampa u štamparijama koje se odaberu na konkursu ...

Saša
Jukie Jukie 21:44 26.09.2007

Re: Konkurencija

Saša Radulović
To se može postići, na primer, time da se odluči da za svaki razred ministarstvo svake 3-4 godine održi konkurs za novu verziju udžbenika u skladu sa nastavnim planom koji je dostupan svim autorima. Pobednik konkursa biva dobro plaćen za svoje autorsko delo. Svaki učesnik konkursa koji zadovolji osnovne standarde, biva dobro plaćen.Odabrani udžebenik se onda štampa u štamparijama koje se odaberu na konkursu ...Saša

Pa slicno je bilo i do sada. Zavod za izdavanje udzbenika nekako izabere nekog autora koji im zbog necega odgovara, i onda otstampa tu knjigu kad jednom bude napisan rukopis. Jedina je razlika sto bi se po difoltu menjao udzbenik na npr. 3 godine a ne na jednu ili 18, i opet bi neko dete koje slucajno ima starijeg brata ili sestru bas u toj pre-reformskoj godini izvisilo za reciklažu udžbenika, isto kao i do sada.
Saša Radulović Saša Radulović 22:59 26.09.2007

Re: Konkurencija

Nije ni slično Zavod je preduzeće. Ušlo je u proces privatizacije. Oni ne bi nego da ostanu onako polu-državni - čitaj monopol.

Nema šta Zavod da radi. Ministarstvo propiše plan, autori konkurišu sa udžbenicima, državna komisija odabere. Autori mogu da budu stručna fizička lica, da formiraju svoje kompanije da ... Konkurencija. Odvojeno štampanje od autorstva. Komisija sastavljena od stručnih ljudi, roditelji uključeni, javne rasprave ...

Saša
Mungos Mungos 10:06 27.09.2007

Re: A ovde ih

Jelica Greganovic


zato sam uzela dovoljno slobodnog vremena i ostaću kod nje sve dok ona ručno ne prepiše deficitarnu knjigu, a onda ću je odneti svom detetu


A kako ce za slike? Mislim da ce ti dete dotle stici na vakultet!:)

Mungos, The KonfuznuT
vucko vucko 19:11 26.09.2007

U, je,

pa ovo društvance ponešto pomera :)

Saša - ne možeš posle ovoga reći da Gordana ne sluša šta "baza" priča :)
DUNADAN DUNADAN 19:31 26.09.2007

...

mm, lepa vest, samo pravo zborish glede brojki. nemoguce je da ima samo 70 000 djaka. i treba drzava da finansira, ne samo knjige za osnovnu i srednju vec i sve shto osnovnoshkolsko obrazovanje nosi sa sobom (ekskurzije, posete muzejima i shta-josh-rade-klinci) za svu decu. ako je vec obavezno, onda nek se drzava pobrine da tu obavezu ispunjavaju sva deca.

- da za svaki razred uvede sistem koji menja udžbenike jednom u 3-4 godine da vek jednog udžbenika bude više godina i da organizuje konkurse koji bi omogućio širkom krugu potencijalnih autora da podnesu predlog državnoj komisiji i da pregovara sa štamparijama o štampanju istih

da. taj momenat mi nikako nece biti jasan. po kojoj logici se menjaju udzbenici kad je materija za gro predmeta nepromenljiva?
3stana 3stana 19:32 26.09.2007

Gordana ima super ideju...

...ali cemu to?
Cini mi se da je bratska nam Republika Hrvatska upravo ove (skolske) godine uvela u praksu ovu predivnu stvar. Svedeno, to izgleda ovako: drzava matica obezbedi knjige za sve djake, roditelji i djaci se zaduzuju za odredjeni broj knjiga, za koje su duzni da ih, po zavrsetku odredjenog razreda, vrate u maticnu skolu i tako omoguce sledecoj generaciji koriscenje istih. Ukoliko dodje do ostecenja nekih udzbenika, roditelji su tek onda duzni da nadoknade stetu i kupe zamenu. I to je sasvim ok, u tom slucaju roditeljime ostaje da kupe sveske, olovke i lenjire... Mnogo lakse i efikasnije. Uz to mnogo blize ideji besplatnog osnovnog obrazovanja.
E sad. Imamo Gordanu da super misli, i imamo ministra koji je to pohvalio. Kuda dalje? I koga se to, nazalost, tice?
Znam za jednu skolu u NS, koja koristi slican princip. Roditelji su se samostalno dogovorili da se "menjaza" obavlja na pocetku septembra... I to zaista FERCERA!!!
Postoji druga problematika>
Koliko razumem, a i vidim u svom "dvoristu", u osnovnoj skoli, nizi razredi, imaju alternativu da Drugarica uciteljica ima privilegiju izbora izmedju 4/5 udzbenika u svakom predmetu. Tako da nas drugar iz IV-2, ima skroooz naskrooz drugu knjigu (pa cak i program) iz mate... pa vi vi'te kakva je to sega&zajebancija...
Jelica Greganović Jelica Greganović 19:35 26.09.2007

To sa

fondom knjiga postoji i ovde, ali...radne sveske normalno ne mogu da se dobiju u fondu...a i knjige menjaju iz godine u godinu, pa i to teže biva...najsmešnije je što mi uporno dobijamo inovirane spiskove knjiga, a učiteljice se još upornije drže tajnog udžbenika iz 1957. godine.
DUNADAN DUNADAN 19:46 26.09.2007

Re: Gordana ima super ideju...

Znam za jednu skolu u NS, koja koristi slican princip. Roditelji su se samostalno dogovorili da se "menjaza" obavlja na pocetku septembra... I to zaista FERCERA!!!

to je ranije u nashim shkolama bilo neshto kao nepisano pravilo, menjaza starog za staro, ali se sve svodilo na pojedinachne inicijative, ali je inache odlichna ideja. to bi znachilo da drzava praktichno treba da isfinansira samo jednu donatorsku injekciju, a da sve ostalo lezi na djacima.
s druge strane, to znachi da kad upisujesh sledeci razred ostajesh bez udzbenika za prethodni shto je za predmete kao shto su strani jezici nezamislivo.
Jukie Jukie 21:53 26.09.2007

Re: Gordana ima super ideju...

3stana
...Postoji druga problematika>Koliko razumem, a i vidim u svom "dvoristu", u osnovnoj skoli, nizi razredi, imaju alternativu da Drugarica uciteljica ima privilegiju izbora izmedju 4/5 udzbenika u svakom predmetu. Tako da nas drugar iz IV-2, ima skroooz naskrooz drugu knjigu (pa cak i program) iz mate... pa vi vi'te kakva je to sega&zajebancija...
Nije program različit (bar ne skroz)... ima onaj jedan zvanični plan i program koji nastavnici svi isto prepisuju, i te nedelje recimo rade množenje dvocifrenih brojeva npr. Samo jedna učiteljica koristi određenu knjigu jer je ona ustanovila da je za te određene đake bolje da tako rade, a i njoj više odgovara ta knjiga kako je napisana. U ovom delu svi skaču da kažu da učiteljica nema prava da bira knjigu koja joj više odgovara a što je svojevrstan apsurd, jer ona i ovako i onako zna da postoji druga "bolja" knjiga pa će davati zadatke odatle, a vaša druga knjiga za koju ste se borili ostaće neotvorena u torbi vašeg deteta. Pa setite se kad smo mi išli u školu da neke knjige nikad nismo otvorili (ili jesmo jednom ili dvaput) i koliko se diktiralo. Bolje da dete već ima tu knjigu kući pa kad sedne da uči neka uči iz nje.
mayo1 mayo1 22:14 26.09.2007

Re: Gordana ima super ideju...

Istina. Bit će podijeljeno osam milijuna i 648.000 udžbenika, za koje je iz državnog proračuna izdvojeno 377 milijuna kuna. ( cca 50 mil.EU)
Besplatne udžbenike dobit će 452.000 učenika, u 1300 osnovnih i srednjih škola, odnosno u 24.000 razrednih odjeljenja.
Nakladnici su omastili brk...
3stana 3stana 23:00 26.09.2007

Re: Gordana ima super ideju...

Da li zaista postoji pet načina množenja dvocifrenih brojeva?
Svi smo svedoci, da bar u osnovnim školama mogu da se unificiraju udžbenici. Ne razumem potrebu da postoji pet knjiga za istu stvar???
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 05:53 27.09.2007

Re: Gordana ima super ideju...

izbor udžbenika / broj udžbenika - mali trol (izvinjavam se)
što se tiče engleskog jezika, ideja o izboru mi se svidja
zašto - do sada nisam videla ni jedan udžbenik odradjen ovde, a da valja, (setite se naših knjiga i onih po kojima su deca do pre par godina radila, porodica Atkins)
zašto mi se svidja mogućnost izbora? zato što vam za svaki udžbenik lepo pišu metode rada, nivo znanja/uzrast, objectives, imate pregled lekcija tematski i gramatički...etc, i iole zainteresovan predavač može zaista izabrati dobar. (e, sad, o lošem načinu biranja pisah na prethodnom blogu)
problem, barem u sferi učenja stranih jezika je da vi imate ljude koji završavaju fakultete i postaju predavači, a da nemaju osnovno znanje o metodici rada (a bogme i još nečeg) ,tj. sve im dodje na isto. (u tom smislu - džaba izbor)
sećam se kad je eng. jez. zamalo izbačen iz prvog razreda, jer se neko, eto setio da kaže kako deca u tom uzrastu ne poznaju maternji, a samim tim nisu u stanju da uče strani jezik (elementarno neznanje - language acquisition / language learning)
još jednom, izvinte na trolu.
a sad tema, Saša potpuno se slažem:
Ja više verujem u sistem u kome je osnovno i srednje školstvo (i osnovno zdravstvo i minimalne penzije) plaćeno iz budžeta i dostupno svim građanima. Budžet se puni porezima. Porezi su progresivni i oni koji zarađuju više, plaćaju više. Dobra volja obaška

a i sa ovim, Gordana
obrazovanje kao investicija, obrazovanje kao prioritet, obrazovanje za znanje svih onih koji će 2020 biti dvadesetogodišnjaci, za njihov svet tada, znanje kao vrednost u društvu
Milan Novković Milan Novković 19:33 26.09.2007

Dobrovoljno

Ja poprilično verujem u ideju da se roditeljima da opcija da plate koliko mogu. Ili da daju prilog školi, opet dobrovoljni, ako dobiju udžbenike besplatno.

Tj ja poprilično verujem u dobru volju ljudi jednom kad se stekne njihovo poverenje. A "najmekši" smo kad su deca u pitanju.
Saša Radulović Saša Radulović 20:26 26.09.2007

Re: Dobrovoljno

Ja više verujem u sistem u kome je osnovno i srednje školstvo (i osnovno zdravstvo i minimalne penzije) plaćeno iz budžeta i dostupno svim građanima. Budžet se puni porezima. Porezi su progresivni i oni koji zarađuju više, plaćaju više. Dobra volja obaška

Saša
Milan Novković Milan Novković 20:53 26.09.2007

Re: Dobrovoljno

Ja više verujem u sistem u kome je osnovno i srednje školstvo (i osnovno zdravstvo i minimalne penzije) plaćeno iz budžeta i dostupno svim građanima

I ja Saša, ovo dobrovoljno ja vidim kao nadgradnju. Evo sad mi došle i žena i mlađa ćerka, kažu ovde je besplatno u svim školama. Besplatne su i sveske.

A ta dobrovoljna nadgradnja uvek može da ode u opremu, kompjutere. Evo gledam čest obrazac ovde: dođe dete kući, ima domaći. Često taj domaći ne mora da se uradi za sledeći dan, nego im se da nekoliko dana. I ne donose nikakve knjige kući za, npr, esej o viktorijancima, nego sad, po pravilu, naprave im uvod u školi, kod kuće sedaju za kompjuter, pa Internet. Čak ne mare profesori ako deca ne pišu rukom rad nego štampaju na printeru.

Ja nikako ne bih zaboravljao ni na kompjutere, udžbenici jesu prioritet, ali i kompjuteri su postali jeftini. Ivan Marović je davno pisao o 100 dolara kompjuterima, na starom blogu, mislim da su baš nedavno počeli da se prodaju. Na tu temu bi se skoro sigurno trebalo vratiti.
Saša Radulović Saša Radulović 09:43 29.09.2007

Re: Donacije

Propustih ovaj tvoj komentar. Potpuno se slažem oko donacija. Glavni problem je da mora neko da ih organizuje Neko zainteresovan.

Finansiranje škola je na republičkom nivou i finansira ih Ministarstvo prosvete iz svog budžeta. Sve škole. Ministarstvo prosvete takođe plaća plate svim zaposlenim direktno na njihov račun. I dodatna sredstva za održavanje i unapređenje škole dolaze iz Ministarstva. Pa šta vam Ministarstvo udeli.

Direktori su, iz mog iskustva (a ako neko ima drugačija neka ih iznese, ili barem svetle primere) poprilično nezainteresovani i bez ideja kako da dođu do dodatnih sredstva. Niti se osećaju odgovornim prema roditeljima i lokalnoj sredini, niti pokušavaju da uspostave dobar kontakt sa roditeljima i lokalnim privrednicima, niti prave programe donacija niti ... A ima dosta roditelja i lokalnih preduzeća i radnji koji bi dali (imaju čak i marketinški interes da to urade - npr. lokalni Maxi ili hemijska čistiona), samo kad bi imali osmišljen program u šta bi te pare išle i kako bi se trošile.

Saša
JABR JABR 19:38 26.09.2007

Molim, obrisite...

... ako je vic poznat šire.

Koliko bi tek koštalo da školovanje nije besplatno!!!
antioksidant antioksidant 19:56 26.09.2007

pozdrav

prvo, pozdrav gordanac
drugo, pozdrav sasa

podrzavam inicijativu, stim sto sumnjam u njenu ostvarivost sa sadasnjim odnosima u obrazovanju.

naime, dejan je rekao zasto se odustalo od slicne ideje u portugalu (pretpostavljam da je tamo isto centralizovan sistem obrazovanja kao i ovde). Trzisni odnosi u stampanju udzbenika nam mogu doneti samo dobro ali pravi efekat mozemo imati samo uz decentralizaciju uprave nad skolama.

dok god lokalna samouprava ne preuzme na sebe finasiranje skola (pa tim i odgovornost) jednostavno ne vidim ko ucenicima moze obezbediti besplatne udzbenike

ali, ovo je samo prvi korak i to u dobrom smeru, pa da ga podrzimo

PS - ocekivao sam komentar na danasnju posetu zastavi dvojice ministara a narocito Djilasa (NIP finasira kupovinu automobila trziznoj inspekciji). Nekako mi to ne ulazi u okvire definicije investicije
Milan Novković Milan Novković 20:23 26.09.2007

Re: pozdrav

dejan je rekao zasto se odustalo od slicne ideje u portugalu

Moja deca (u UK) imaju besplatne knjige (slabo poznajem sistem, istoriju još manje pa ne znam da li je tako u svim školama).

Ne samo to, nego te knjige izuzezno retko donose kući, a i to samo da bi uradili domaći i knjige vratili sledećeg dana. Knjige u novom razredu su uglavnom polovne (to bi mogao da bude i deo tajne u cifri od 70,000), prostor u knjigama za odgovore na zadatke se ne koristi nego deca odgovore pišu u sveske, a deca često dolaze kući sa fotokopijama zadataka.
Saša Radulović Saša Radulović 20:29 26.09.2007

Re: U Kanadi

I u Kanadi je sistem takav. Škola traje od 8:30 do 15:30. Ne sedi se u klupama. Đaci hodaju po razredu i imaju mnogo neposredniji odnos sa učiteljima. Deca sve rade u školi i domaći imaju samo preko vikenda. Kod kuće se rade seminarski radovi i razne prezentacije. U školi su i knjige i sveske i olovke i ... sve o trošku države.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 21:15 26.09.2007

Re: Sumnja

@antioksidant

Nemojte da sumnjajte. Podržite i prenesite vašu podršku ljudima u vašoj okolini Kažite: ima jedan super poslanik ....

Oko lokalne samouprave ste potpuno u pravu. Škole treba da budu njihova odgovornost. Trebalo bi na opštinskim izborima da direktno biramo i supervizora škola.

Ovo sa konkurencijom mislim je podmetačina.

A o NIP-u, aka kasici prasici, šta reći

Saša
antioksidant antioksidant 21:51 26.09.2007

Re: Sumnja

maksimalno sto mogu reci (a to cu reci od sveg srca) jeste - ima jedna dobra ideja. hajde da joj pomognemo.

ovo sa podmetacinom i konkurencijom - ne razumem (pretostavljam da je to bio samo izgovor za nesprovodjenje ove ideje u portugalu - ako je to - moguce - stvarno ne znam)

a moje pitanje je - kako pomoci? sto se tice ministra, njemu treba gotovo resenje da ga posle potpise kao svoje i da ne kosta mnogo i da ne trazi mnogo truda od njega (bar bih ja insistirao na takvim predlozima da sam ministar)

i opet skretanje sa teme - sasa, primetio sam da ste par puta isticete slobodno kretanje kroz ucionicu kao nesto sto ne postoji u srbiji. moj utisak je (na osnovu sopstvenog skromnog iskustva) je da to u srbiji zavisi od ucitelja. moj ucitelj je bio u totalno "kanadskom" fazonu po tom pitanju, ali znam da to nije bilo pravilo, a nije ni sad
pozdrav
Saša Radulović Saša Radulović 23:03 26.09.2007

Re: Sumnja

Koncept je potpuno drugačiji. Deca naučena na taj koncept. Učionice nisu dizajnirane u redove po dva, već u grupe. Deca okrenuta jedni drugima. Učila na sve strane. Knjige u učionici. Knjige i njihove sveske i olovke čekaju decu u učionici. Sedi se i na podu u krugu. Dinamično. Deci prijatno

Saša
Kazezoze Kazezoze 23:56 26.09.2007

Re: pozdrav

i u holandiji je sistem takav, deca najvishe rade sa kompjuterom i skeniranim skriptama. roditelji kupuju samo sveske, olovke, shestare i ostale sitnice. knjige uglavnom posudjuju iz shkolske biblioteke. + roditelji sa malim primanjima dobijaju novchanu nadoknadu za shkolovanje.
Saša Radulović Saša Radulović 13:01 27.09.2007

Re: pozdrav

U Kanadi sveske i olovke i šestari i gumice ... sve besplatno. Treba samo obučeno i nahranjeno dete

Saša
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:03 27.09.2007

Re: pozdrav

a zato ako se dete, nedajboze, razboli...obrali smo bostan u svakom smilu.
Saša Radulović Saša Radulović 13:08 27.09.2007

Re: pozdrav

Gde se to tako bere bostan?

Saša
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:28 27.09.2007

Re: pozdrav

pa to je bio koment da je na roditeljima u kanadi samo da ih obuku i nahrane ;-) kao sve to oko skole je pesma. zato i kazem da ako se razboli, obrao je bostan (jer je zdravstvena zastita najskuplja, koliko sam shatila...).
angie angie 13:46 27.09.2007

Re: pozdrav

Bebo -nije, to je u Americi, u Kanadi je ustanovljen program besplatne zdarvstvene zashtite, chak i ako ne radish, placa se zubar, ochni lekar i sl, ali vecinom se i te stvari pokrivaju benefitima od firme.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:18 27.09.2007

Re: pozdrav

aha!!!! e pa sorry, malo sa pobrkala. izvinjavam se prisutnima.
gordanac gordanac 20:17 26.09.2007

ideja...

...je da se ostvari za sledeću školsku godinu, a sada su je poslanici izneli na Odboru za prosvetu jer za mesec dana Memorandum o budžetu i Predlog zakona o budžetu za 2008. mora "ući" u Skupštinu po Zakonu o budžetu, a u Vladi se već uveliko rade konsultacije među ministarstvima.
ŠTA je osnov ideje:
obrazovanje kao investicija, obrazovanje kao prioritet, obrazovanje za znanje svih onih koji će 2020 biti dvadesetogodišnjaci, za njihov svet tada, znanje kao vrednost u društvu
KAKO ostvariti ideju:
izdvajanja za prosvetu su "oko" 3% ukupnog iznosa budžeta (pišem "oko" pod znacima navoda jer je 0,1% ili 0,05% budžeta vrlo značajno za usvajanje budžeta), standard razvijenih zemalja je "oko" 8%, predloženi iznos je 0,6% postojećeg budžeta, pa ako hoćemo da se za toliko "uveća" pozicija obrazovanja, onda moramo znati od koga "uzeti" da bi se obrazovanju "dalo". Postoji nekoliko predloga i o njima se mora raspravljati - odmah u Vladi dok se "pravi" nacrt, tokom konsultacija o budžetu u Skupštini, kad već uđe u proceduru ili amandmanom tokom rasprave o budžetu za koji onda morate da "pravite" većinu da bi bio usvojen.
KO ima koristi od te pozicije:
1.grubo govoreći, generacijski "razred" u Srbiji je 70 000 dece, pa to puta 12 razreda osnovne i srednje škole koje bi udžbenici dočekali na klupama prvog radnog dana sledeće škoske godine
2.roditelji te dece, "pošteđeni" ne samo troška od (prosečno 4000 dinara) već i neverovatnog maltretiranja oko nabavke svake jeseni
3. javnost koja ovim dobija jasnu poruku šta ljudi na javnim poslovima smatraju prioritetom, ogroman broj ljudi koji imaju proverljiv utisak strateškog uređivanja sistema u kojem žive

Netačne su sve primedbe tipa "vrsta udžbenika", "dustribucija", "način nabavke", "kontrola finansija pri porcesu".....itd., jer ljudi u ministarstvu dobijaju plate da se bave baš time - tehničkim sprovođenjem strateških odluka. Netačna je i opšta promedba da za "to nema para", jer se sa idejom krenulo tokom koncipiranja budžeta za sledeću godinu, a suma je takva da se pametnim upravljanjem javnim finansijama može naći na toj poziciji.
U pitanju je test našeg strateškog opredeljenja : jesno li svesni da je obrazovanje i znanje ključ budućih uspeha društva? Ako jesmo - ovakva odluka je investicija.

Da i ne spominjem da sledeće školske godine ta suma može biti manja, da sva deca mogu sačuvati te udžbenike i "proslediti" ih dalje, da ovo može da bude povod za reforme u sektoru izdavaštva, da se mogu organizovati i donacije, da još svašta od "pratećih reformi" može da bude ostvareno...

Kada se u junu ove godine, pri (okasnelom) usvajanju budžeta za ovu godinu razgovaralo o ovoj temi kao i "0,2% budžeta za unapređenje, očuvanje i preventivu ženskog zdravlja", kao i o "2% budžeta za strategiju odgovornog roditeljstva i podsticaj rađanja" bilo je zdravorazumski "pregovore" ostaviti za budžet 2008. Obe navedene inicijative su već u toku.
Vreme je za knjige.
Hoće li uspeti?
Mora.
Ova godina je godina Dositeja Obradovića i najmanje što se može učiniti je da se, njemu u čast i spomen, "besplatnom" knjigom obeleži.
Zato je i javnost važna, ona je deo tog budućeg uspeha taman toliko koliko i poslanici, Skupština i Vlada.

p.s. hvala Saša, za post!
ruza26 ruza26 23:44 26.09.2007

Re: ideja...

Koliko znam, u Hrvatskoj su knjige za osnovnu i srednju skolu besplatne, nabavu knjiga finansira Ministarstvo prosvete, deca dobiju knjige prvog dana nove skolske godine. Malo je jedino problem sa srednjoskolcima koji se prebacuju iz upisanog u neko drugo usmerenje ali i to se brzo resava.
Nije problem organizacija vec novac. Pitanje je ima li drzava Srbija dovoljno novca da osigura djacima besplatne udzbenike. Odnosno, smatra li nasa politica elita da vredi uloziti deo budzetskih para u udzbenike. Nisam sigurna da je tako. Nece se moci izbeci filozofiranja o siromasnima i bogatima, o nespremnosti skola da taj posao obave ili o necem trecem...
I, dobro ste primetili - kod nas je, vec dugo, kupovina udzbenika prava mora. Posebno udzbenika za srednjoskolce.
sabi sabi 10:29 27.09.2007

Re: ideja...

Ideju apsolutno podrzavam, ali sumnjam da ce se to nama desiti u bliskoj buducnosti. Nismo mi te srece. Treba tu puno rada, organizacije, treba misliti o tome sta kad deca prelaze iz jedne u drugu skolu, sta ako nastavnik ruskog konacno ode u penziju pa se uvede nemacki kao drugi jezik, gde ce ta deca da drze kjnige, i jos jedno pitanje, karakteristicno za sredinu u kojoj ja zivim-Sta kada skola radi u tri smene? Gde smestiti sve te knjige, kada jednu istu ucionicu u toku dana koristi tri ture ucenika razlicitog uzrasta? Nosenje knjiga kuci ne smatram dobrom idejom, mislim da je sansa da se ostete knjige mnogo veca.

Cisto sumnjam da sadasnji ministar prosvete i njegova ekipa imaju volje, snage i hrabrosti da se upuste u sve to.
Saša Radulović Saša Radulović 13:05 27.09.2007

Re: ideja...

Jesmo, te smo sreće ako poradimo na tome Sva pitanja koja navodite su rešiva i na njima treba da radi ministarstvo i same škole.

A to za ministra i njegovu ekipu, mislim da stoji. Iskustvo njegovog dosadašnjeg ministrovanja mi govori da ne uradi ništa. Bio je ministar lokalne samouprave. Divno ministarstvo, mnogo mogućnosti za reforme, promene, boljitak. Ništa. Žali bože mandata. Mnogo bi voleo da me demantuje. Uputio bih javno izvinjenje.

Saša
vipera vipera 13:29 27.09.2007

Re: ideja...

U Hrvatskoj su od ove šk. godine knjige za osnovnu i prvi razred srednje škole besplatne. Djeca su ih dobala na stolu prvi dan škole. Na kraju šk. godine moramo ih vratiti. Sad muku mučim da ih zamotam tako, da ih trajno ne oštetim, inače ih morm platiti.
Ovaj potez vlasti mi je značajno olakšanje, jer su te knjige, znate i sami skupe, a kako sad uvode i nekakv HNOS, ili obrazovni standard, nijedna knjiga od lani više ne vrijedi. Ja inače kupujem dva sukcesivna seta.
Da li će ova korisna inicijativa zaživjeti još koju, osim izborne godine, vidjećemo.
U državi postoji 5-6 izdavača udžbenika. Do prije par godina svaki profesor je birao po kojem udžbeniku će raditi. Pa se događalo da dvoje djece jedno iza drugog u istoj školi ne mogu koristiti iste udžbenike. Vidjelo se da je prevelika anarhija, pa se prešlo na način da aktiv profesora nekog predmeta u pojedinoj školi bira udžbenik po kojem se radi na nivou škole, pa je sad malo lakše.
Zadnji zahtjevi, koji se guraju kod nas, je nastava u jednoj smjeni, u kojem slučaju učenici će moći ostavljati knjige u školi, i profesori imati normalniju organizaciju rada. Moguća implemetacija ove ideje je za 10-ak godina. Isto jedne takve, izborne.
FilipM FilipM 20:23 26.09.2007

1000 ways to skin a cat

Iako ideja zvuci primamljivo, cini mi se da postoji vise nacina na koji se investicija od 42 miliona budjona moze alocirati na skolski sistem.

Vec postoji veliki broj udzbenika na trzistu i mozda je bolje uloziti napore da skole intenziviraju kontakte sa roditeljima, pa da na tom nivou resavaju pitanje razmene udzbenika za razlicite godine, umesto da drzava presece i da pljune kes.

Recimo da je svrsishodnije potrositi taj novac na programe tipa popularisanje prirodnih nauka i rad sa nadarenom decom ili slicne programe, koji imaju strateski znacaj a inkrementalni su po karakteru rezultata i koraka koje je podrebno preduzeti.

Ali imajuci u vidu trenutni fokus ministarstva prosvete, a to je teritorijalni integritet i suverenitet, bilo bi ok barem ovde da pokazu inicijativu i za osnovno obrazovanje
Saša Radulović Saša Radulović 20:30 26.09.2007

Re: 1000 ways to skin a cat

Negative
Ovo je mnogo bolje. Za sve nas.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 20:45 26.09.2007

Nisu svi poslanici isti

Ovaj tekst ima i podtekst.

Demokratija podrazumeva aktivno građanstvo. Bez njega, ništa od boljitka.

Demokratija podrazumeva takmičenje političara: njihovih ideja, sposobnosti ... i građanstvo koje ih ocenjuje. Konkurencija treba da da bolji proizvod. U ovom slučaju politički.

Možda ako političari dobiju pozitivne poene za svoje akcije, ako svi budemo aktivni u davanju pozitivnih i negativnih poena, bolje će paziti. Ako budemo nagrađivali inicijativu, pratili šta se sa njom dešava i svojim glasom dali snagu političarima sa idejama da izvedu projekat do kraja.

Sad još samo da uvedemo večinski izborni sistem i ukinemo partokratiju. Pa da glasamo za ljude. Može i kombinacija: određeni broj mesta u parlamentu za konkretne ljude, određeni broj za partije. Ne znam koliko ljudi to zna, ali stiže nam taj zakon uskoro na diskusiju. Neviđeno važno za sve nas.

Siguran sam da Gordana ovo ne radi zbog poena. Čak i da radi, ne bih joj zamerio. Naprotiv. Očekujem od političara da ubiru poena. A ona ovo ne radi zbog poena.

Ogroman pozitivan za Gordanu. Ogroman negativan za ministra bez ideja. Možda bi trebao ostati i bez portfelja.

Saša
JABR JABR 07:49 27.09.2007

Neviđeno važno

Sad još samo da uvedemo večinski izborni sistem i ukinemo partokratiju. Pa da glasamo za ljude. Može i kombinacija: određeni broj mesta u parlamentu za konkretne ljude, određeni broj za partije. Ne znam koliko ljudi to zna, ali stiže nam taj zakon uskoro na diskusiju. Neviđeno važno za sve nas.


Kad idem na glasanje i gledam listu kandidata a onda posle u Skupštini vidim druge koji nisu ni bili na listi ili su bili sasvim na dnu partijske liste osećam se kao majmun.
Zaista je neveđeno važno da ovaj novi zakon spreči pravljenje majmuna od ljudi.
Veliki plus Saši Raduloviću za podsećanje.
antioksidant antioksidant 08:25 27.09.2007

Kad idem na glasanje i gledam listu kandid

Kad idem na glasanje i gledam listu kandidata a onda posle u Skupštini vidim druge koji nisu ni bili na listi ili su bili sasvim na dnu partijske liste

pitanje za gordanac-u (gordanu c)?

interesuje me koliki bi tehnicki posao bio da se na sajtu skupstine pored svake usvojene odluke dobije i spisak ko je od poslanika kako glasao za tu odluku? kada jednog dana budemo dali poslanicima malo slobode (ne mi glasaci, nego stranke) bice veoma korisno moci ispratiti "istoriju glasanja" za svakog poslanika pojedinacno.

mene licno bi interesovali i zapsisnici sa sednica ali jos vise sa odbora?

izvinjavam se za trol, ali pitanja se malo nadovezuju na sasinu prethodnu diskusiju
antioksidant antioksidant 08:25 27.09.2007

pitanje za sasu???

Sad još samo da uvedemo večinski izborni sistem i ukinemo partokratiju. Pa da glasamo za ljude. Može i kombinacija: određeni broj mesta u parlamentu za konkretne ljude, određeni broj za partije. Ne znam koliko ljudi to zna, ali stiže nam taj zakon uskoro na diskusiju. Neviđeno važno za sve nas.


koji zakon?
gordanac gordanac 08:32 27.09.2007

"listing"...

...o glasanju služba daje na zahtev predsednika/ce poslaničke grupe, ja lično ne vidim razlog zašto ne bi bio javan - on to po prirodi stvari jeste - sedišta su označena sa A1,...vidljivo je pri prenosu, a u "drugoj" zgradi se (za sada) glasa podizanjem ruke, tako da ne postoji elektronski listing

I sednice Odbora su javne, pitanje je koliko su interesantne medijima....
Izuzetak mogu biti sednice nekih odbora za koje se poslovnički traži odsustvo javnosti.
antioksidant antioksidant 08:55 27.09.2007

Re: "listing"...

gordanac
...o glasanju služba daje na zahtev predsednika/ce poslaničke grupe, ja lično ne vidim razlog zašto ne bi bio javan - on to po prirodi stvari jeste - sedišta su označena sa A1,...vidljivo je pri prenosu, a u "drugoj" zgradi se (za sada) glasa podizanjem ruke, tako da ne postoji elektronski listingI sednice Odbora su javne, pitanje je koliko su interesantne medijima....Izuzetak mogu biti sednice nekih odbora za koje se poslovnički traži odsustvo javnosti.

hvala na brzom odgovoru. i preciznom, ta procedura mi je poznata ali ja ne poznajem ni jednog predsednika poslanicke grupe pa se obracam vama (proglasio sam vas za svog poslanika po ovom pitanju )

da li mozete da zamolite nadu kolundziju, da za svako sledece glasanje zatrazi listing, pa ga vi (ds) objavite na svom sajtu? znam da je resenje besmisleno, ali bi bilo jako korisno da se javnosti prezentira kako se tacno stranke i poslanici profilisu kroz glasanje. dok se ne nadje stalno resenje, ovo bi bilo prelazna faza.

sto se tice sednica odbora, znam da su javne ali i sami kazete da su mediji manje vise nezainteresovani za njih (po neki put je zanimljivija svadja preko replika itd...) ali veliki posao se obavlja upravo na odborima i tu se "profilisu" stavovi stranaka i poslanika. pitam da li postoje zapisnici i da li postoji tehnicka mogucnost da se objave na sajtu? sto se tice sednica zatvorenih za javnost, koji razlozi motivisu nekog da trazi "zatvorenost" i da li je to zakonski? ali to je vec previse siroko pa da ne skrecem previse....

na kraju da sumiram:
prvo - hvala
drugo - zamolite nadu da uradi ono gore pomenuto
trece - zapisnici sa sednica odbora
cetvrto - hvala
peto - pozdrav

gordanac gordanac 09:14 27.09.2007

šesto: :)))

1. listing
može to objavljivanje i na skupštinskom sajtu, proslediću zahtev da se to dešava po automatizmu sa objavljivanjem donetih zakona i drugih akata
sto se tice sednica odbora....pitam da li postoje zapisnici i da li postoji tehnicka mogucnost da se objave na sajtu? sto se tice sednica zatvorenih za javnost, koji razlozi motivisu nekog da trazi "zatvorenost" i da li je to zakonski? ali to je vec previse siroko pa da ne skrecem previse....

2. zapisnici sa sednica Odbora
postoji i ta mogućnost - već je bilo ideja za službu skupštinskog sajta da uvede "linkove" za odbore - tu treba javnost da dobije sve potrebne informacije, pa i zapisnike, naravno
Razlozi za "zatvaranje" sednica raznih Odbora za javnost propisane su odgovarajućim zakonima i poslovnikom. Najčešće (ili po pravilu) se odnose na Odbor za odbranu i bezbednost, ali morate ostaviti tu mogućnost (strogo propisanu i sa strogom kontrolom zloupotreba, naravno) po prirodi stvari nadležnosti Skupštine. Ustavni položaj Skupštine je takav da je "on the top of everything", pa tome prilagođavate i ovu odredbu. Kad, na primer, budemo (a u obavezi smo po Zakonu o sprovođenju Ustava) doneli Zakon o službama bezbednosti, vojsci i odbrani - biće jasnije zašto se ostavlja ovaj prostor "zatvaranja" sednica odbora. U toku je jedna vrsta javne rasprave o predlozima tih zakona.
Postoje i odredbe o čuvanju "tajni" raznih vrsta zbog kojih morate ostaviti prostor za "zatvorene" sednice raznih odbora.U skupštini se do promene tih odredbi ne može otvarati rasprava tipa "hoćemo li ili nećemo, pametno li je ili ne".
antioksidant antioksidant 09:28 27.09.2007

Re: šesto: :)))

sto se tice tog predloga da se po automatizmu uz donete odluke/zakone objavljuje i listing glasanja. vec sam veoma zahvalan

sto se tice odbora - ima po necega vec na sajtu, ali to je prepricano/ulepsano/naruzeno po potrebi.
dole je izvestaj sa gorepomenute sednice odbora. tesko je iz toga shvatiti sustinu.

a i da iznesem jos jednu informaciju vezanu za predlog koji je dat od strane gordane comic - gordana nije clan odbora za prosvetu, ali je ipak prisustvovala sednici da bi ucestvovala u radu i iznela zanimljive predloge.

sto rece - i ako to radi zato sto zeli da prikupi poene - neka nastavi tako

i sto se tice tajnosti - ok, ono sto je tajno, tajno je sa razlogom ili ne - to je neka druga tema. ali hajde za pocetak, da ono sto je "dostupno javnosti" - ucinimo dostupnim. web je dostupan mnogima, jeftin za odrzavanje pa stavite ga tamo. ukoliko mogu da citam saslusanja pred odborima senata sad-a, bilo bi lepo to raditi i ovde.


Odbor za prosvetu je na sednici od 25. septembra obavio dogovor o saradnji Odbora i Ministarstva za prosvetu i upoznao se sa planiranim aktivnostima Ministarstva.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Zoran Šami.

Ministar za prosvetu dr Zoran Lončar je istakao da će se prosvetna politika oslanjati na tri ključna opredeljenja.Poćiće se od toga da je reč o sistemu od strateškog značaja, koji ima dugu i dobru tradiciju i da će se pažljivo osmisliti postepena reforma školstva i obrazovanja.

Polazeći od ovih opredeljenja, po rečima Lončara, Ministarstvo će pripremati strategiju razvoja prosvete, čiji je cilj da jasno definiše pravce razvoja prosvete u dužem periodu, a najmanje u narednih deset godina. Lončar je predložio da u pripremi stretegije učestvuje i jedan član ovog Obora, što je Odbor podržao.

Značajan segmet predstojećeg rada Ministarstva biće i zakonodavna aktivnost. U pripremi su predlozi zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, o udžbenicima i o učeničkom standardu, kao i izmene Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji će biti dostavljeni u proceduru za jesenje skupštinsko zasedanje.

Prioritetan zadatak je i planiranje budžeta Ministarstva u 2008. godini, uz predloge i sugestije ovog skupštinskog tela i drugih korisnika.

Narodni poslanici su, u diskusiji koja je usledila, izneli više predloga i sugestiuja, a svi učesnici su saglasni da je potrebna svakodnevna saradnja i komunikacija sa Ministarstvom. Ministar Lončar je upoznat i sa inicijativom narodnih poslanika da se u budžetu za sledeću godinu predvide sredstva za nabavku udžbenika sa sve učenike osnovnih i srednjih škola u Srbiji ( koji bi ih dobili besplatno), kako bi se počela ostvarivati ideja da je obrazovanje investicija, a ne potrošnja.
Saša Radulović Saša Radulović 13:11 27.09.2007

Re: sedmo: :)))

Internet je pravo čudo za direktno praktikovanje zastupničke demokratije

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 13:14 27.09.2007

Re: pitanje za sasu???

Zakon o lokalnoj samoupravi. Ministar Milan Marković iz DS-a.
http://www.drzavnauprava.sr.gov.yu/

Saša
bravar bravar 21:40 26.09.2007

Bez naslova

Veliko hvala Gordanac za ovu inicijativu i hvala svima koji su je (ili ce je ) podrzali. Neko treba da pocne u ovoj zemlji da misli na buducnost. A ko je buducnost ove zemlje nego nasa deca.
U prosveti u poslednje vreme vlada pravi javasluk sto se tice udzbenika. Svako moze da ih napise, a u skolama se biraju po raznim kriterijumima tipa ovde imamo vise vajde:(
Nije bilo sjajno ni ranije, kada smo birali samo izmedju ZUNS i ZUNS, ali sada je blagi haos.
Ko to kontrolise i odredjuje koji je udzbenik dobar (metodski, cinjenicno, podsticajno...) i sta se radi u ministarstvu prosvete - ne znam, a volela bih da znam.

PS Gordana, svaka cast!
mariopan mariopan 21:47 26.09.2007

Re: Bez naslova

Kakva dobra ideja. To treba apsolutno podrzati. Negde naidjoh na podatak da nam 150 000 dece svakog dana pojedu samo dva obroka.Sram da bude drzavu gde su joj deca gladna. Tako bi svi dobili jos koji dinar da obuku decu i spreme ih za zimu.

Drzava koja ne ulaze u svoju mladost i decu i treba da propadne. PODRSKA.
bravar bravar 22:16 26.09.2007

Re: Bez naslova

Nije ova drzava idealna, naravno. I mnogo je dece i gladno i boso i golo. Promasili ste poAntu.
Ako im svima damo jednake mogucnosti da se obrazuju, sutra ce izrasti u pametnije, pa ce bolje znati sta i kako treba raditi. Mnogi veliki ljudi nisu imali tri obroka dnevno, ali su svoje znanje ostavili pokoljenjima. Nije samo leba hrana. Ima i nesto drugo.
I bez da vredjam i da sam iznad. Ipak, ko nesto zna da radi u ovoj zemlji moze da svom detetu obezbedi tri obroka. Mnogo je lezilebovica koji bi da na poslu spavaju, a da kod kuce kukaju kako im je lose.

Oko ove inicijative jedino me brine da li smo dorasli tim besplatnim knjigama i da li ce slucajno zavrsiti kao stari papir ili za potpalu?
bravar bravar 10:10 27.09.2007

Re: Bez naslova

@mariopan - Sad shvatam da sam malo prenaglila u odgovoru. Izvinjavam se. Ja nisam shvatila poentu vaseg komentara. Nema veze, vazno je da sada jesam:) Nikad nije kasno:)


Obrazovanje, kojim smo se toliko hvalili davnih sedamdesetih:( "dostiglo" je tako nizak nivo, da su nam potrebne prave reforme i to pod hitno. A za prave reforme potrebno je pitati aktere obrazovnog rada. Pamtim sastanke moga oca sa svojim kolegama uciteljima kada su pokusavali da ukazu na nedostatke u planu i programu od 1-4 razreda. Svake godine su pisali i predlagali dok im se na kraju nije smucilo, jer od njihovih predloga i sugestija ni p nije usvajeno.

Mislim, zasto deca moraju ovako da sabiraju
8+7= (8+2)+5=10+5=15
pa se cesto desi da ako dete ne ispuni ovakvo "pravilo" sabiranja dobija grdnju i ne priznaje mu se zadatak:(
Jos je na desetine raznih "ogranicavajucih" nebuloza, kojih, predpostavljam, ima i u drugim razredima.


angie angie 23:00 26.09.2007

ovako,

Ministarsvo prosvete daje plan i program za svaki predmet i razred, pa se onda po tome pishe-skoro da nije vazno kako je u kojoj izdavachkoj kuci autor odabran, kada opet ministarsvo i prosveti savet taj rukopis odobravaju, znachi izdavachi su tu samo servis. Kalkulaciju oko cene shtampe , prosto ne mogu da zamislim da neko iz vlade radi, jer veliki izdavachi samo mogu da postignu nisku cenu shtampe zbog velikog obima posla i dugogodidhnje saradnje i iskustva sa shtamparima-kao shto ta sprega funkcionishe i u drugim industrijama, npr tur operateri i hotelijeri i prevoznici.
Drugo , cena udzbenika u odnosu na sve shto u nju ulazi i nije velika-znachi autorski honorari, lektura, korektura, urednishtvo, grafishko oblikovanje, priprema, ilustratori, papir, shtampa-pogledajte samo koliko koshta jedan chasopis sumnjivog kvaliteta na trafici.
To sa fotokopijama se pokazalo kao uzasno loshe i deca se nekako izgube u tim papirima i nemaju normalnu knjigu da ponove, kada im neshto zatreba.
Dosta udzbenika se ne priprema od pochetka neko se samo doradjeni delovi i izmene ubacuju u pripremu za novo izdanje.

Reshenje je pre svega reforma programa, koja bi konachno bila svedena na odgovarajuce programe i time bi se reshili mnogi predmeti koji ne podrazumevaju neke bitne izmene, a i mogucnost korishcenja starih udzbenika.
Takodje otvoreno trezishte za autore, kako bi se dobilo najbolje shto moze.
Drzava moze da dotira ili potpuno oslobodi od placanja, ali ne vidim neku dobrobit u preuzimanju poslova oko proizvodnje, npr u biranju shtamparija-pa i sada se otvaraju tenderi za shtampu, ne vidim shta bi tu bilo drugachije, mozda u loshem smislu-da ne apsolviram sada.

Trenutno su samo neki udzbenici na slobodnom trezishtu, vecinu i dalje proizvodi zavod, kako se pokazalo josh uvek velika mashina sa iskustvom, jer nije bash lako napraviti toliko novih kvalitetnih knjiga, dodushe i tu bi neka reorganizacija trebalo da se dogodi, jer sadashnje stranje je katastrofalno u odnosu na predjashnja
angie angie 23:10 26.09.2007

i josh

Ta drzava je postavila radosha ljushica za direktora tako vaznog zvaoda za udzbenike, koji je otvoreni nacionalista , koji pishe udzbenike iz istorije sramotnog sadrzaja, chiji je kum odgovorni urednik za srednju shkolu a bivsha studenkinja urednica za istoriju i koji u toj kuci vodi vrlo sumnjivu politiku-mozda je tej deo , koji jeste pod jurizdikcijom drzave, vazniji da se reshi.
Saša Radulović Saša Radulović 13:19 27.09.2007

Re: onako i ovako,

Mislim da govorimo isto. Treba nam konkurencija autora na konkursu ministarstva. Štampanje prepustiti štamparijama na tenderu za pojedine udžbenike. Svaki ima tiraž od 70.000. Ministarstvo raspisuje tender.

Ciljevi su: što više kvalitetnih predloga za udžbenike za pojedine razrede i što efikasnije i jeftinije štampanje. Kada odvojite štampanje od autorstva, mnogo više stručnih ljudi može da se jave i konkurišu. U odabir udžbenika se uključuju i roditelji i stručna javnost ... kroz javne rasprave. Treba svi da se angažujemo.

Za reformu programa ste naravno u pravu.

Saša
angie angie 14:02 27.09.2007

Re: onako i ovako,

pa ja i kazem da ne razumete problem,

kavlitetan udzbenik, u ovom sluchaju da se ne menja svake godine-iako to nije tachno, nego su u vecini sluchajeva samo izmene, podrazumeva kvalitetnu reformu shkolstva i svodjenja svega na ono shto treba, a ne kako koji ministar-koji u glavnom ima samo politichku podobnost, zamishlja da je najbolje. To rade timovi struchnjaka, u krajnjoj liniji, preuzeti od negde gde funkcionishe , pa prilagoditi-genaralno i jeste ideja da je obrazovanje svuda kompatabilno.

To onda znachi da i planovi i programi ministarsva moraju biti uskladjeni, tender za autore rade izdavachi-ali ministarstvo odobrava-tu je kljuch, ljudi koji obavaljaju ove poslove treba da su struchni, a ne da se svaki put odabere opet politichki podoban autor.

Kako mislite da ministarstvo bira shtamparije, pa ne radi se tu samo o ceni, ne mogu sve shtamparije da urade isto i vec sam objasnila da tu nizu cenu u glavnom postizu ljudi koji su u poslu, zbog dugogodishnje saradnje i obima posla.

Izdavachi su u celom sluchaju SAMO SERVIS-znachi da glavnu krivicu snosi ministarstvo.

Drzava svakako moze da dotira cenu udzbenika ili da je plati u celosti- kalkulacija proizvodne i prodajne cene udzbenika je vishe nego korektna, znachi da nije u tome problem
angie angie 14:37 27.09.2007

prvljenje udzbenika

nije ni malo jednostavna stvar, i SVAKO TREBA DA RADI SVOJ POSAO.
Vlada treba da vodi rachuna koga postavlja za ministra i u tim saradnika,toliko potrebna reforma je zaustavljena, pa je doshla sramotna varijanta sa ljiljanom cholic, kako ko dodje, gleda gde je neki njegov interes i inters stranke, a treba da brine o kvalitetnim programima i odobrenjma kvalitetnih rukopusa.

Proizvodnju treba ostaviti onima koji to umeju da rade-ne mogu svi sve,
i kakva to javnost treba da odluchuje-valjda STRUCHNI TIMOVI.
Saša Radulović Saša Radulović 14:39 27.09.2007

Re: onako i ovako,

A koji deo mislite da ne razumem? Da nam treba reforma školstva i programa?

Čini mi se da je nerazumevanju u tome da vi stavljate autore i izdavače (one koji štampaju) u isti koš, a ja ih razdvajam.

1. Ministarstvo i timovi stručnjaka prave programe.

2. Autori pišu udžbenike po tim programima. Autor može biti svako ko je spreman da posveti vreme i napiše udžbenik. Fizičko ili pravno lice.

3. Izdavači (u suštini štamparije) štampaju odabrane udžbenike. Jedan izdavač (štamparija) za jedan udžbenik. TI ljudi su u polsu i nude dobru cenu. Takmiče se na tenderu.

Mislim da treba odvojiti autorstvo od fizičkog pravljenja udžbenika iz razloga koje sam naveo.

Saša
antioksidant antioksidant 14:47 27.09.2007

Re: onako i ovako,

Izdavači (u suštini štamparije) štampaju odabrane udžbenike


sasa, ne bih da sitnicarim (a upravo to radim ) ali izdavastvo je malo siri pojam od stampanja. a izdavac moze lako da upropasti jako dobro autorsko delo....

to sto vi predlazete jeste uvodjenje tendera za izbor stamparije, ali danasnji izdavaci vec imaju jako povoljnu cenu stampe (jer rade na veliko a stamparski posao je pun konkurencije - znam grcao sam u tome neko vreme, nije lako "uposliti masine".

da skratim, ne vidim neku veliku ustedu takvom vrstom centralizacije stampe. a centralizacija izdavastva je malo siri pojam, nisam sagledao vecinu mogucih opcija, pa ne bih komentarisao.

Saša Radulović Saša Radulović 16:17 27.09.2007

Re: onako i ovako,

Ne znam gde u mojim komentarima vidite centralizaciju štampanja? Naravno da je štampanje različito od izdavanja i da je izdavaštvo mnogo širi pojam. Možda izazivam konfuziju koristeći termin štampanje.

Ja govorim o razdvajanju autora i izdavača kada govorimo o udžbenicima. Suština je u tome da ne vrše izdavači selekciju autora, pa onda suženi krug stigne do ministarstva, već da i autori koji nisu klasični izdavači, fizička ili pravna lica, imaju mogućnost autorisanja udžbenika bez da se prvo jedan od izdavača složi da ih podrži. To je suština: proširenje konkurencije. Inače samo mali broj izdavača odlučuje šta će biti ponuda na tržištu. Pa mogu da se dogovore da podele tržište ...

Pa kada državna komisija među autorima odabere pobednike za svaki razred (i svake četiri godine ponovo), onda te udžbenike valja napraviti. Posao pravljenja jednog udžbenika za jedan razred (znači 70,000 komada) se na tenderu dodeljuje jednom napravitelju udžbenika

Pošto se u ovom slučaju ne radi o klasičnom izdavanju, gde autorstvo ide sa pravljenjem, a nije ni klasično štampanje, jer postoji i dodatan rad da se izautorisani udžbenik pripremi za štampu, ja odabrah da proces pravljenja udžbenika nazovem štampanje, a mogao sam i izdavanje, a nešto je između. Jesam li dobro ovu dlaku ?

Saša
angie angie 18:37 27.09.2007

Re: onako i ovako,

Pa ne razumete da su izdavachi jedno , a shtamparije drugo-to nije isto,
izdavachi su u ovom sluchaju servis za izdavanje, a shtamparije-servis za shtampanje-to su dve odvojene firme koje tesno saradjuju.

Izdavachi prirpemaju knjige za shtampu-redakcija: odgovorni urednici, urednici izdanja, likovno-grafichka redakcija lektura, korektura i ostale sluzbe, a shtamparije imaju pogone za shtamu i to tazlichite tehnologije i tu rade slooslagachi- tipografi, ofset mashinisti , reprofotografi, knigovezci i sl. To nije isto. vi mozda meshate jer je Bigz bio i izdavach, a imao i shtampariju.
Zavod nema shtampariju, kao ni vecina drugih izdavacha, a pri tome po tehnologiji i kapacitetu nisu sve shtamparije iste.

Autori su vec odvojeni i nihove rukopise odobrava minostarstvo, izdavachi samo servisiraju gore navedeno.

Autori su vec godinama birani po politichkoj podobnosti.

Ja nikako ne stavljam autore i izdavache u isti kosh-jer poznajem materiju o kojoj se ovde govori i malo su pomeshani lonchici u ovoj diskusiji.
Saša Radulović Saša Radulović 20:48 27.09.2007

Re: onako i ovako,

angie
Pa ne razumete da su izdavachi jedno , a shtamparije drugo-to nije isto,izdavachi su u ovom sluchaju servis za izdavanje, a shtamparije-servis za shtampanje-to su dve odvojene firme koje tesno saradjuju..


Neverovatno. Vi zaista mislite da ja to ne razumem? Iz čega ste to izveli? Da li uopšte pokušavate da razumete šta vam sagovornik govori ili imate potrebu za sukobom?

Saša

angie angie 23:45 26.09.2007

a shto se

brige o budzetu gradjana tiche

pogledati ovde
strava strava 00:25 27.09.2007

Kao po obicaju bespotrebno trosenje novca

Mislim da je ovaj predlog baš bespotrebno trošenje drzavnih para. Mi nikada nećemo biti Švajcarska jer se lako razbacujemo državnim parama. Umesto da izvršimo reformu osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i uspostavimo trzišne odnose u oblasti školstva napr. po ugledu na Švajcarsku gde ne možete da upišete neku srednju stručnu školu ako nemate garanciju firme u kojoj ćete raditi. Kod nas možete slobodno da završite koju god hoćete školu ali se veoma teško se dolazi do posla, čak ako u obrazovanje ulozite i preko 16. godina,odnosno završite fakultet. Zato smatram da ova sredstva država bolje da iskoristi za dopunsku ishranu dece u osnovnim i srednjim školama. Makar ćemo na taj način imati zdravije naraštaje, a za knjige one koje to interesuje će se snaći sami. Koliko je slaba motivacija dece u osnovnim i srednjim školama vidi se po knjigama koje prodaju prodavci polovnih knjiga. Mnoge su neotvarane. Zato mislim da je predlog pomenute gospodje , narodnog poslanika, motivisan nekim drugim , mozda i ličnim interesima.
Saša Radulović Saša Radulović 13:26 27.09.2007

Re: Kao po obicaju bespotrebno trosenje novca

Ne slažemo se. Ni oko toga da je ovo bespotrebno trošenje novca, ni oko toga da ljudi ne mogu da upišu neku srednju stručnu školu ako nema garanciju firme u kojoj će raditi. A šta ako sam hoću da otvorim firmu? Odgovornost u odabiru posla i struke je na pojedincu ne na državi.

Knjige su neotvarane zato što nisu bile ni potrebne, zato što su loše napisane, zato što je program preobiman i loš ... Treba nam reforma sistema.

A ovo o motivaciji vam nije trebalo. Ne poznajete je. I nisu svi ljudi isti. Ova rečenica govori više o vama. Možda ste vi motivisani time da vam tetka drži pekaru u dve osnovne škole, nabili ste cene, deca slabo jedu jer je skupo, pa ste smislili da ako država sponzoriše hranu, biće dobra zarada. Baš blesavo.

Saša
Dusanm Dusanm 07:53 27.09.2007

Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

U Kanadi ako imate dete dobijate za to dete do oko 460$ svakog meseca. U mnogim zemljama manje poreze placaju ljudi sa decom. Kod nas ako imate decu gledate ljude bez dece kako idu na more, kupuju nove automobile i sl. a vi potrosite sve sto zaradite. Knjige su jos minimalan trosak koliko jedno dete kosta. Mogle bi se naci pare, pogledajte da samo RTSu godisnje ide 120 miliona evra, pa zar je RTS bitniji od dece? Nadam se da razumete da je naslov moje poruke samo cinizam.
Lionsgate Lionsgate 09:00 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

U Kanadi ako imate dete dobijate za to dete do oko 460$ svakog meseca.


To dobiju oni koji su na walfare-u (pomoci za nezaposlene), sa porastom household incoma ta cifra opada tako da porodica sa prosecnim godisnjim prihodima ima skoro zanemarljivu mesecnu pomoc po detetu, sto u sustini i jeste u redu jer sposobniji/imucniji roditelji svojoj deci mogu sami sve obezbediti.

Mislim da bi drzava kod nas to trebala urediti drugacije, suma od 4000 din za udzbenike za porodice sa solidnim primanjima je zanemarljiva, za one na socijali je itekako bitna pa bi stoga i na taj nacin trebalo uraditi preraspodelu drustvenog bogatstva ka siromasnijim porodicama. Znaci, porodice sa nizim primanjima (eto posla za statisticare) bi uzivala te pogodnosti a ako je gospodji koja je predlozila tu akciju ministru zaista stalo do buducih narastaja trebala je da recimo predlozi da 25% od tih 42 miliona eura koji su potrebni za njenu akciju svake godine Vlada Srbije ulozi u informaticko osavremenjavanje skola (za 10.5 miliona eura bi moglo da se kupi preko 30 hiljada racunara) jer poenta njene price je da sadasnja generacija skolaraca treba da bude aktuelna 2020. a tad ce mnogo bitnije biti solidan sa racunarima nego da li ti je drzava dotirala 12 puta po 4000 din. To bi bila prava investicija u buducnost, ovo je samo politicka propaganda za siroke mase.
antioksidant antioksidant 09:07 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

trebala je da recimo predlozi da 25% od tih 42 miliona eura koji su potrebni za njenu akciju svake godine Vlada Srbije ulozi u informaticko osavremenjavanje skola (za 10.5 miliona eura bi moglo da se kupi preko 30 hiljada racunara) jer poenta njene price je da sadasnja generacija skolaraca treba da bude aktuelna 2020. a tad ce mnogo bitnije biti solidan sa racunarima nego da li ti je drzava dotirala 12 puta po 4000 din. To bi bila prava investicija u buducnost, ovo je samo politicka propaganda za siroke mase.


nije da se ne slazem sa stavom da ce generacijiama o kojima se govori biti potrebniji racunari nego rotringovi rapidografi, ali informaticko obrazovanje sem 30 000 racunara cini i bar 3 000 profesora/nastavnika sposobnih/obucenih da nekog nesto nauce.

i jos jedan predlog - nepotrebno je kupovati konfiguracije od 350 eura za obuku u osnovnim skolama. inf oprema jako brzo gubi na ceni, pa ono sto je bilo 350 eura pre 2 godine sada moze da se kupi za 200 (i to zbog monitora koji polako gube vrednost). koliko god sredstava imamo - trosimo ih racionalno

pozdrav
Lionsgate Lionsgate 09:23 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

nije da se ne slazem sa stavom da ce generacijiama o kojima se govori biti potrebniji racunari nego rotringovi rapidografi, ali informaticko obrazovanje sem 30 000 racunara cini i bar 3 000 profesora/nastavnika sposobnih/obucenih da nekog nesto nauce.

i jos jedan predlog - nepotrebno je kupovati konfiguracije od 350 eura za obuku u osnovnim skolama. inf oprema jako brzo gubi na ceni, pa ono sto je bilo 350 eura pre 2 godine sada moze da se kupi za 200 (i to zbog monitora koji polako gube vrednost). koliko god sredstava imamo - trosimo ih racionalno


Svaka skola u Srbiji i sad ima osposobljene profesore za nastavu u informatici a i ne verujem da bi bio bilo kakav problem da u prvih 2-3 godine (dok se ne osposobi buduci nastavni kadar na skolovanju po univerzitetima) to honorarno rade nezaposleni, studenti relevantnih fakulteta itd.

Naravno da je cifra od 350e za racunar po skoli odokativna, strucnim skolama su potrebni specijalizovani racunari, osnovnim najosnovniji (bas se rimuje) ali u tu prosecnu cenu treba uracunati i instalacije, network itd.
antioksidant antioksidant 09:52 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

a i ne verujem da bi bio bilo kakav problem da u prvih 2-3 godine (dok se ne osposobi buduci nastavni kadar na skolovanju po univerzitetima) to honorarno rade nezaposleni, studenti relevantnih fakulteta itd


ja se sa ovim ne slazem. smatram da je predavati deci jako ozbiljno zanimanje i da se traba nauciti. ti fakulteti koji bi se mogli smatrati relevantnim nemaju npr. pedagogiju i metodologiju nastave. mi smo na pr pustili da nam u skole kao predvaci veronauke udju ljudi neodgovarajuceg obrazovanja (imaju teoloska znanja ali nemaju pedagoska). ne bih zeleo da se i ovde napravi slicna greska.

inf nastava je u isto vreme jako specificna i treba dosta prakticnog rada pa se mora voditi racuna i o brojnosti grupe. na pr da je prosek 20 djaka po predavacu. na 70 000 djaka u prvom razredu - treba ti 3 500 predavaca

ne kazzem da je ideja losa, ali kazem da se ne zavrsava na kupovini 30 000 racunara (tu bi se slikalo par politicara, ali ako zelimo efekte, moramo "razviti" ceo projekat)
Lionsgate Lionsgate 10:25 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

Koliko sam upoznat na nekim od "relevantnih" fakulteta studenti (PMF recimo) imaju predmete kao metodologija nastave a i u osnovnim skolama u Srbiji vec postoji predmet Informatika tako da postoji dovoljan broj ljudi za obrazovanje najmladjih skolaraca. A koliko sam upoznat zadnjih par godina su i svi ucitelji koji zavrse Uciteljski fakultet informaticki toliko obrazovani u svojoj skoli da bez problema mogu pokazati deci do 10 godina najosnovnije stvari jer ih u tom uzrastu nece obucavati sofisticiranim stvarima. Uostalom nekad se mora startovati, neka godina mora biti polazna i za ovu hipotetichku situaciju.

Da ne sirimo temu, tema je da li treba dati besplatne udzbenike svima ili treba novac iz budezta racionalno utrositi na neku bolju "investiciju" u podmladak.
antioksidant antioksidant 12:29 27.09.2007

Re: Ma sta ce nam deca, samo trose pare?

@ lionsgate

mislim da se ne razumemo, ne kazem da ne postoji kadar vec da mislim da ga nem au dovojnom broju i da se bojim da za ulozenih 10 mio eura ne dobijemo par slika nekoliko politicara kako urucuju te racunare, a da posle veliki deo njih nikada ne bude pravilno iskoriscen. potrebno je uraditi ceo projekat. po kojim planovima bi se sprovodila obuka na tim racunarima? ko bi je sprovodio? u kojim prostorijama? koji broj dece bi bio zahvacen obukom? do kog nivoa bi dizali nivo znanja? sta konkretno ocekujemo iza toga? ko bi obezbedio infrastrukturu za net? da li bi iko obezbedio infraskturu za net?

samo jedan hint - to bi bila jako dobra ideja koja bi mogla sama sebe da isplati kroz povezivanje sa e-geovernment strategijom (ako postoji uopste) - kroz 10 godina imas X procenata stanovnistva opismenjenog da koristi drzavu peko mreze - sta mislis kolike bi bile ustede na smanjenom broju drzavnih sluzbenika? (ja ne znam ali bi mogli da sednemo pa da racunamo)

ista prica je i sa besplatnim udzbenicima. koji udzbenici bi bili besplatni? (od kog izdavaca, da li i radne sveske, gde bi se knjige cuvale? do kog stepena ostecenja bi se knjige prihvatale nazad posle koriscenja...)

ja kazem, obe ideje su mi inicijalno ok, a spreman sam i pruziti konkretniju pomoc (u smislu analize biznis planova i izrade istih - to mi i jeste posao - ne bas za ministarstvo obrazovanja ali poslovna logika novca je manje vise primenjiva i ovde) ali nisam spreman da bezrezervno stanem iza ijedne ideje dok ne steknem uvid u "big picture"
Saša Radulović Saša Radulović 13:31 27.09.2007

Re: I računari i knjige

Može i jedno i drugo. I ne mora i ne treba da košta 40 miliona evra godišnje. Udžbenici bi trebali da imaju vek od 3-4 godine. 40 miliona košta sve ukupno za 3-4 godine, za sve razrede danas u sistemu u kome je veliki broj udžbenika/vežbanik nepotreban i čist trošak. Treba nam smanjenje budžeta za subvencije i policiju i vojsku i povećanje budžeta za prosvetu. Kao strateško opredeljenje.

I nije propaganda. Nema čak ni medijsku podršku kakvu zaslužuje.

Saša
oort oort 08:19 27.09.2007

Nije bitno šta je sve dok je Booombastično

najbolje vole naši ministri da bombarduju bombastičnim izjavama. država ni u srećna vremena nije plaćala svim učenicima knjige.
da misle dobro, odradili bi ono što su URADILI (ne samo rekli) Crnogorci. Plata ti je mala? Dobiš 50 evra po glavi učenika. Gotovo.
Saša Radulović Saša Radulović 13:36 27.09.2007

Re: Nije bitno šta je sve dok je Booombastično

Ovaj sistem ima par problema:
- košta više i zadržava status quo, tj. haos u štampanju udžebnika
- kako znate da će roditelji novac potrošiti na knjige?
- ne pomaže romskoj deci, oni su uvek van sistema
- ne doprinosi većoj efikasnosti sistema

Školstvo treba da bude besplatno.

Saša
FilipM FilipM 21:55 27.09.2007

One free lunch too many

Školstvo treba da bude besplatno.


Skolstvo treba da bude investicija. Investicija drzave, roditelja, u jednom trenutku i osobe koja se obrazuje. Sve dok se skolstvo ne bude posmatralo kao investicija i kroz prizmu investicije; sa njenim prinosom na investiciju, eskontovanom buducom vrednoscu, i sansom da se uporedi sa drugom investicijom, mi necemo biti sposobni da cenimo punu vrednost ulaganja u obrazovanje.

Zato ako je obrazovanje kvalitetno, ono ce da bude papreno, ako je lose niko nece hteti da ga kupi. A roditelji nece nikada pomisliti da potrose 50 budjona na bilo sta drugo nego kao na mali deo ulaganja u bolju buducnost svoje dece.
Saša Radulović Saša Radulović 23:10 27.09.2007

Re: One free lunch too many

Gde videste da je free? Ovaj lunch je preduslov za sve drugo.

Školsvo je investicija društva i mislim da se svi ovde slažemo oko toga. Nema mnogo smisla da se meri eskontovanom buducom vrednoscu i da se upoređuje sa drugom investicijom. Rezultat je poznat: ona je preduslov za sve drugo, tako da po prirodi st vari ima najveću NPV.

Obrazovanje ne mora da bude papreno da bi bilo kvalitetno.

Saša
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:05 27.09.2007

obrazovanje jeste investicija

..."u Srbiji ima 70.000 đaka, a da komplet školskih knjiga košta 4.000 dinara. Prema njenim rečima, za besplatne udžbenike bi trebalo izdvojiti 3.36 milijardi dinara, odnosno 42 miliona evra."....

Izdvojila sam ovaj citat, zato sto kad si siroma' cifre 'oce da ubodu u oko. E sad, mala digresija. Jedan iskusan urednik, savetujuci novinara koji je u naslov stavio neke grdne milijarde, objasni coveku da je to apstraktan broj koji sam po sebi ne znaci nista, ako ga nekako ne "prizemlji", odnosno uporedi sa necim, citaocu opipljivim, na primer, brojem automobila itd.

Tako i cifra od 42 miliona evra moze da deluje zastrasujuce i izazove ono "nema se, ne moze se".

Ali, svaka ukupna potrosnja, cena, deluje zastrasujuce. Zato ima smisla, bar za nas ovde, uporediti tih 42 miliona evra sa sijalicama u skupstini, ili domacinstvima, kilometrazom koju predju automobili, bilo cim sto bi na prvi pogled strasnu sumu stavilo u normalne okvire i pokazalo da je to, ako se prevede na plan stednje, kao kada bi toliko i toliko ljudi, sta.ja.znam, smanjilo potrosnju automobila za toliko i toliko. Mislim, ako neko ko ume da izvede takvu racunicu, ne bilo mu tesko, valjalo bi se:)

Namerno sam pomenula stednju, jer 100 % ce odgovor da bude - nema love.

Isto tako, investiranje u decje udzbenike, samo je u prvom prolazu tako dramaticno. Kada se stvar razvije, racun se menja, troskovi smanjuju. Naravno, nadlezno ministarstvo mora time da se bavi, kao vrh piramide, ali i drugi, sve do skola i roditelja.

Moja cerka je zavrsila koledz u Holandiji i jedne godine dok je jos bila mala i neiskusna, nije vratila na vreme skoli neke knjige. Iz mesta je dobila pismo u kome pise da mora da uplati 200 evra, kao nadoknadu. I nema veze sto je knjige vratila pre nego je stiglo pismo, nije ih vratila na vreme i nikog nije bilo briga sto je bila euforicna zbog kraja godine i obavezu smetnula s uma i prolongirala. Nije joj pomoglo ni sto je dala dve godine za jednu, uspeh je uspeh, lova je lova. Onda je morala da pise pismo i izvine se i objasni da nema tu kintu da uplati i da pita za moduse kako da rese problem. Skolska vlast joj je odobrila da 10 meseci uplacuje po 20 evra, tojest skidali su joj tu sumu sa racuna. Meni nesto nije bilo zao, iako je za studenta i 20 evra vrlo bolno, jer tako naucis lekciju o rokovima i isupunjavanju obaveza.

Elem, htedoh reci, te knjige, naravno ako su kvalitetno odstampane, na dobrom papiru, mogu da se koriste vise godina...

uF, izvin'te na duzini.

Gordanin predlog zasluzuje svaku podrsku.




antioksidant antioksidant 09:55 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

Moja cerka je zavrsila koledz u Holandiji i jedne godine dok je jos bila mala i neiskusna, nije vratila na vreme skoli neke knjige. Iz mesta je dobila pismo u kome pise da mora da uplati 200 evra, kao nadoknadu. I nema veze sto je knjige vratila pre nego je stiglo pismo, nije ih vratila na vreme i nikog nije bilo briga sto je bila euforicna zbog kraja godine i obavezu smetnula s uma i prolongirala. Nije joj pomoglo ni sto je dala dve godine za jednu, uspeh je uspeh, lova je lova. Onda je morala da pise pismo i izvine se i objasni da nema tu kintu da uplati i da pita za moduse kako da rese problem. Skolska vlast joj je odobrila da 10 meseci uplacuje po 20 evra, tojest skidali su joj tu sumu sa racuna. Meni nesto nije bilo zao, iako je za studenta i 20 evra vrlo bolno, jer tako naucis lekciju o rokovima i isupunjavanju obaveza.

ovo govori o mnogo cemu. procedura nas stiti od haosa. upravu si vesna, za lekciju koju je naucila, 200 eura je malo. meni je drago sto si ovo napisala, pa cu ja pokusati da se naucim iz tudjeg iskustva (a za 200 eura kako potrositi - pa vec cu smisliti nesto)
gordanac gordanac 11:53 27.09.2007

budžet i brojke

Vesna me podsetila da možda ljudi i nemaju informacije o tome koliki i kakav je budžet za 2007, pa evo malo brojki (mora "download" ili doc. ili pdf. sa linka)
:
Примања буџета 581.841.505.769 što je oko 582 milijarde dinara ili oko 7,3 milijarde evra
Издаци буџета 595.517.786.100
Буџетски суфицит/дефицит -13.676.280.331
Budžet za 2008. se "pravi" sada, a brojke su date kao procena u odnosu na budžet za 2007., s tim da se u odgovarajućem iznosu procene za 2008.
Tek uvidom u to koliko "ima novca" na pojedinim pozicijama budžeta mogu se napraviti uslovi za realne procene "jel to malo ili puno para ili je - taman" :)
antioksidant antioksidant 12:16 27.09.2007

Re: budžet i brojke

vezano za budzet, jedno pitanje za "insajdera"-gordanu? (koristicu prethodno steceno iskustvo sa bloga gordane c, tj pojasnicu i svoje "pocetne stavove" preko tacno (T) netacno(neT) kategorija.

budzet ima rashodovnu i prihodnu stranu (T)
rashodovna i prihodna strana se slazu (moguca razlika je suficit ili deficit) (T)
rashodovna i prihodna strana imaju svoju "strukturu" (T) (tj 100 dinara prihoda moze biti podeljeno na 60 od poreza na X a 40 od poreza na Y i 100 dinara rashoda moze biti 60 za A i 40 za B ili obrnuto)

moje pitanje je - da li se prvo radi "struktura" prihoda ili struktura "rashoda"? tj da li je logika rada na budzetu "imam 100 kinti prihoda pa da vidim gde cu to da potrosim" ili "imam 100 kinti rashoda, pa da vidim od koga to da namaknem"? znam da je istina negde u sredini ali koji je stav preovladjujuci?

ako prvo definisemo rashode - onda je primarno obrazloziti koristi ovakve ideje, pa ako je to korisno, novac se mora naci.
gordanac gordanac 13:41 27.09.2007

uf..

moje pitanje je - da li se prvo radi "struktura" prihoda ili struktura "rashoda"? tj da li je logika rada na budzetu "imam 100 kinti prihoda pa da vidim gde cu to da potrosim" ili "imam 100 kinti rashoda, pa da vidim od koga to da namaknem"? znam da je istina negde u sredini ali koji je stav preovladjujuci?

...ima jedna odlična rečenica (mislim da je Bizmark):
"Ko voli kobasice i zakone, bolje je da ne zna kako se prave!" :)))
Treba:
utvrditi fiskalnu politiku (zakonima) i uskladiti je sa monetarnom, te budžet "praviti" na osnovu najrealnijih mogućih makroekonomskih parametara to jest, naći najbolji mogući odgovor na pitanje:
"Od koga i koliko da uzmem, a koliko da uzmem od SVIH da bi dali samo NEKIMA?"
Još važniji proces je "ciljanje" tih NEKIH na koje će javni novac biti trošen (u najboljem smislu te reči), tako da se "izvuče" najviše "vrednosti svakog dinara".
Budžeti onda imaju jednu osnovnu, nepromenljivu, principijelnu, tehničko-tehmološku "liniju pravljenja" i jednu, godišnju koja može zavisiti od strategija i programa stranaka koje u tom trenutku čine Vladu i Skupštinu.
Proceduralno:
Ministarstva (sva) "računaju" za sebe, za svoj sektor, koliko novca im treba na određenim pozicijama i onda svako "pregovara" sa minstarstvom finansija koje je zaduženo za ono što napisah pod "Treba"., dakle, ministrastva, mahom kreću od troškova, a ministarstvo finansija od "kapaciteta prihodovanja" i fiskalne politike - što više znanja i veština u tom ministarstvu - to bolje po sve.
Institucionalno:
Svi do 01.11. moraju doći u Skupštinu na konsultacije sa poslanicima, onda poslanici daju amandmane, pregovaraju i pokušavaju da izmene pozicije budžeta onako kako oni sami misle da je dobro, da je u skladu sa njihovim predizbornim obećanjima, da je pošteno, ....lista motiva je poduža.
Ako ministar finansija prihvati poslaničke sugestije pre stavljanja na dnevni red budžeta - onda su te pozicije kao da ih je dao on ili odgovarajuće ministarstvo, ako ne prihvati - onda poslanik/ca ulaže amandman i krene da "skuplja" većinu za svoj amandman. (sve se ovo već desilo i dešava se u Skupštini)
Saša Radulović Saša Radulović 13:42 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

@ Vesna Knežević Ćosić

Sve to stoji. Važno je i reći i podvući da udžebnici ne smeju da koštaju toliko.

Tri mesta za uštede:
1. Udžbenike treba menjati recimo svake 4 godine, tako da im je i vek trajanja najmanje 3 godine (recimo da se 25% pogubi ili izdere). Ovim cifra od 40 miliona postaje ispod 15 miliona godišnje

2. Ne trebaju toliki udžbenici (po predmetu dve nekada i tri knjige). Dovoljan je jedan.

3. Razdvajanje autorstva i štampanja dovodi do većeg broja autora (svi mogu da podnesu predlog ako imaju želje i vremena) kao i boljih uslova štampanja.

Godišnji ceh ne bi trebalo da prelazi 10-15 miliona evra.

Saša
antioksidant antioksidant 14:07 27.09.2007

Re: uf..

Proceduralno:
Ministarstva (sva) "računaju" za sebe, za svoj sektor, koliko novca im treba na određenim pozicijama i onda svako "pregovara" sa minstarstvom finansija koje je zaduženo za ono što napisah pod "Treba"., dakle, ministrastva, mahom kreću od troškova, a ministarstvo finansija od "kapaciteta prihodovanja" i fiskalne politike - što više znanja i veština u tom ministarstvu - to bolje po sve.


ovo mi je trebalo. i mislio sam da je tako. minfin drzi kljuc na kasi i treba da "obezbedi" prihod. ja iz minprosvete (na primer) cu lakse dobiti novac ako znam sta trazim i odakle trazim.

pretpostavljam da trenutno traje "berza" oko "upisa zelja" u budzet. zelim vam srecu u trgovini, ispregovarajte to kako treba.

takodje mislim da bi sa loncarom bilo lakse komunicirati ako mu se ponudi "gotov proizvod" koji treba samo da prodje kroz administraciju oba ministarstva.. ali ovo je samo moj (spojni utisak) nisam saradjivao niti sa gospodinom niti sa njegovim okruzenjem.

pozdrav, necu vam vise oduzimati vreme, ceka vas naporan posao
angie angie 18:44 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

3. Razdvajanje autorstva i štampanja dovodi do većeg broja autora (svi mogu da podnesu predlog ako imaju želje i vremena) kao i boljih uslova štampanja.



Ovo je u namanju ruku nonsens-autori su i danas slobodnjaci koji samo konkurishu-ali je sprega u politichkom kontekstu odabira, shtapari i izdavachi samo odradjuju ono shto je ministarstvo odobrilo.

Onu kalkulaciju koju ste dali , moze samo neko ko radi na ugovorima te vrste, pa da vam tachno kaze kliko je potrebno-to je nemoguce tako paushalno, to bi bilo , kao kada bih ja za proizvodnju bilo chega, o chemu nemam pojma kako se vrshi kalkulacija, ni koliko hsta koshta dala mishljenje koliko je dovoljno.

Hocu da kazem josh jednom, da je prodajna cena udzbenika u odnosu na proizvodnu VISHE NEGO KOREKTNA,
a drzava moze ako hoce da tu cenu dotira ili potpuno pokrije.
Saša Radulović Saša Radulović 20:53 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

Nonsense ???? Ne znam da li sa svima ovako "razgovarate", ili samo ja imam čast.

Rekoste šta imate. Održaste lekcije. Hvala na učešću.

Saša
angie angie 21:07 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

Zao mi je shto ste me shvatili u loshem smislu, pokushala sam da objasnim kako stvari funkcionishu oko udzbenika, jer je ochigledno dosta pogreshnih informacija, pa u odnosu na to i razmishljanja, namere su mi sasvim dobronamerne i odlichno poznajem tu materiju-samo to, nikakava lekcija, samo sam razjasnila kako jeste, e sada ako to ne odgovara, ili nije bilo pozeljno-izvinjavam se!

(nonsens nije nikakava uvredljiva primedba, samo da je nelogichno)

pozzzz
Saša Radulović Saša Radulović 23:05 27.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

Neslaganje je poželjno. Imam utisak da uopšte ne čitate do kraja i da ne pokušavate da razumete ili približite stavove. I da onda na to još lepite etikete. Takav razgovor nije zadovoljstvo. Gluhi telefoni. Čak i da ne znam o čemu govorim, mislim da bi trebali da se potrudite da razumete šta sagovornik pokušava da kaže.

Možda da probamo ponovo?

Ja mislim da razumem kako stvari funkcionišu oko udžbenika. I razumem kako radi izdavačka industrija, godinama sam radio sa njima i pružao im usluge, od dizajna, slaganja do preštampe i štampe, doduše ne u Srbiji. I većina stvari koje ste rekli oko toga kako se danas udžbenici pogrešno prave, koji ljudi ih pišu, kako nam treba reforma sistema stoji. Mislio sam da se tu dobro razumemo. Većina učesnika u razgovoru to i potvrđuje. Činilo mi se da je to opšte mesto.

Čini mi se i da se svi slažu da ministarstvo sa svojim stručnim službama treba da preuzme kontrolu nad programom i odabirom udžbenika po tim programima. Treba nam i javna rasprava. Ako imamo loš program, ništa nam ne vrede dobri udžbenici.

Takođe, ministarstvo treba da oformi komisiju koja neće biti politička već stručna, i sa roditeljima i sa stručnjacima koji će odabirati udžbenike napravljene po propisanim programima. Takođe mislim da je važno stvoriti široku konkurenciju i omogućiti svima da učestvuju. Na primer, ako vi agnie, imate znaje iz neke oblasti i mislite da možete da napravite kvalitetan udžbenik zajedno sa vašim kolegom koji se bavi grafičkim dizajnon, možete da se pojavite na konkursu. Ovo neminovno povlači da kada komisija odabere najbolji udžbenik za neki razred, recimo vaš i vašeg kolege, mora nekome dati da ga napravi - izda i štampa.

Ima li nešto oko čega se ovde ne slažete?

Saša
strava strava 00:21 28.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

obrazovanje jeste investi

Obrazovanje u Srbiji jeste ivesticija ali promašena investicija. Dokazi na sve strane.
vucko vucko 00:26 28.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

Obrazovanje u Srbiji jeste ivesticija ali promašena investicija. Dokazi na sve strane.

Mislim da ste promašili blog.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:53 28.09.2007

Re: obrazovanje jeste investicija

vucko
Mislim da ste promašili blog.


))))))
angie angie 17:09 28.09.2007

zelim samo da kazem,

da je moj odgovor ovd obrisan, u kome nisam nikog vredjala, niti govorila van teme-naprotiv, pokushala sam da razjasnim neke ochigledne nedoumice, a to izgleda nije bsh bilo odgovarajuce.

Zao mi je shto ovako vazna rasprva ukljuchuje brisanje chinjenica.

Samo da napomenem, da moji komentari NEMAJU NIKAKVE VEZE SA predlogom Gordane Chomic, samo sa ukazivanjem gde je problem.

Mozete obrisati sada i ovo, necu vishe uchestvovati u komentarisanju tema na ovom blogu,
autoru zelim sve najbolje,

angie
urbanosaurus urbanosaurus 17:24 28.09.2007

Re: zelim samo da kazem,

grrrr...mrzim brisanje...

narochito kad se pricha o udzbenicima i kad se brishe angie koja se u to vishe nego odlichno razume...
zato josh jednom grrrrrrr...

a nismo stigli josh ni do konkretnih udzbenika, ni do konkretnih glavnih mentora...
opet grrrrrrr...
Saša Radulović Saša Radulović 20:08 28.09.2007

Re: Brisanje

U postu nije bilo ničeg što zaslužuje brisanje. Post je obrisan slučajno. Čim sam primetio da je post nestao, poslao sam angie poruku:

"Taman krenuh da vam pisem odgovor kliknuh na link, kad vas post nesta kao da sam kliknuo na Brisi. A nisam, reforme mi skolskog sistema. Bez obzira sto mislim da nisam kriv , zao mi je..."

Ona je na poruku odgovorila, taj deo može sama da objavi. A onda je nakon tog svog odgovora našla i za shodno da ostavi i ovaj post u kome izgleda kao da brisanje ima neke veze sa tim što je napisala.

Inače brišem samo komentare za koje smatram da su uvredljivi i nepristojni, bilo prema meni ili bilo prema nekom drugom učesniku u diskusiji.

Saša
angie angie 20:33 28.09.2007

Re: Brisanje

vama sam odgovorila na pismo, na isti nachin na koji sam ovde komentarisala brisanje, da isto smatram namernim, iz prostog razloga, shto mi se sve vreme obracate, ma koliko normalno pokushavala da objasnim u chemu se oko udzbenika radi, prvo kao da vas ne razumem-shto nije tachno, jer u svojim komentarim objashnjavam u chemu greshite, pa posle kao da sam zlonamerna-ne vidim gde ste to prepoznali i zbog chega bih bila, a trece, zato shto mi se iz svega pomenutog chini, da ne odgovara iz nekog razloga da se stvari postave na mesto, jer kada se brishe komentar, to bash ne ide klikom na opciju odgovori, ali, nema veze.

Ovde sam "nashla za shodno" da to kazem, zato shto su mi namere bile sasvim normalne i smatrala sam da doprinosim svojim znanjem oko ove vazne problematike, a sa ovakvim nachinom odgovaranja i narochito zavrshetkom, prosto me je mrzelo da ponovim neshto , gde sam podvukla u chemu greshite, jer deo koji predlazete-je vec takav, a drugi je deo prevazidjenog nachina razmishljanja-onaj u kome roditelji i javnost treba da odluchuju-to trebaju struchnjaci, ali kako god, ovim zavrshavam.

pozzz
Saša Radulović Saša Radulović 21:24 28.09.2007

Re: Brisanje

To što brisanje smatrate namernim više govori o vama nego o meni. Čvorovići žive duboko u nama. Našli ste za shodno da pogrešno prikažete šta se desilo, a to nije u redu.

Ja takođe mislim da ne razumete stvari baš najbolje, ali to ne ističem u svojim postovima. Nepristojno je. Odakle ovolika agresivnost i potreba za sukobom, ne razumem. Valjda vi znate.

Lepo ste ukazali na sve što ste imali. Objasnili i ukazali. Meni nerazumljivo. Još me usput častili i dali besplatno par etiketa. Ostali će prosuditi sami. Minus čašćenje i etikete naravno.

A sad je stvarno dosta.

Saša

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana