- tekst posvećen različitim perspektivama koje (ako želimo) može da nam da 9.Maj, tekst podsećanja na prošlogodišnju atmosferu DANA EVROPE i malo o predrasudama, zabludama i tlapnjama kad su evropske integracije u pitanju i sasvim malo i najmanje o pojmarošima koji se, ponosni na sopstveno neznanje, ponekad bave Evropom -
- tekst je i pokušaj dokaza da u Srbiji ne postoje ni politički ni institucionalni ni idejni ni strateški protivnici evropskih integracija, dočim onih koji sami sebe takvima smatraju - ima na pretek, oni govore o razlozima svog protivljenja Evropi, ali oni ne rade ništa (niti mogu raditi) što bi protivljenje ikada realizovalo, ali je dobra vest da svi ti "kobajagi" euro-skeptici, euro-demagozi, euro-anti-globalisti, euro-pojmaroši i ini mogu sasvim lako pridružiti svakom dijalogu o Evropi i njenom Danu, samo ako malo "uzmu knjige u šake", jer već odavno ne postoji nikakav razlog da njihovo sopstveno neznanje o bilo čemu bude "omen" atmosfere u Srbiji -
- i malo ponovo o nedostatku "kulture samopoštovanja" koju skoro pa i ne treba - dokazivati, od nedostatka putokaza na putevima do mesta na koje smo (kao) ponosni, preko neznanja o procenama šta, koliko i gde, koliko sporo i s kolikim greškama se menja po pravilima evropskih integracija, sve do bacanja đubreta gde god to stignemo, sve "busajući se u grudi" patriotske i slobodarske, a ne uviđajući da je svaki nemar prema okolini sopstvene lokalne zajednice neporeciv dokaz prezira prema svojoj zemlji i prema sebi samom -
Tekst na koji je postavljen link sadrži podatke i linkove koji, čitanjem, daju sve potrebne informacije o evropskim počecima, o evropskoj ideji i vizionarstvu i hrabrosti predlagača buduće EU neposredno po završetku II svetskog rata. Ta, 2008.godina bila je proglašena za "Godinu međukulturnog dijaloga" i bilo je zamišljeno da protekne sasvim drugačije nego što nam se svima dogodila, ostajući zabeležena kao godina finansijske i ekonomske krize koja je izvršila nepobitan uticaj i na taktike i promenjene strategije Evrope koja slavi svoj Dan 9.maja.
I ta je godina, paradoksalno ili ne, krunski dokaz da li je i koliko je EU - dobra, efikasna i funkcionalna tvorevina. Mogu se, za neverne Tome, lako i brzo napraviti procene kako bi članice EU "prošle" i kakve bi bile da nema EU, ali to je sasvim besmislen i vremegubeći štabibilokadbibilo razgovor (čijem su zavodljivom, pojmaroškom otrovu ljudi po Srbiji, na žalost, tako ponekad skloni, jer nije zahtevno i naporno ćeretati o tome i nije teško "biti u pravu" stavom "e, a da smo...", ali - eto nismo i potpuno je i totalno neevropski negovati taj "stil" dijaloga, koliko god neodoljiv ponekad bio...). Dakle, EU se suočila sa debaklom ekonomskog i finansijskog sistema uspešnije nego USA, i sada svedočimo stvaranju novih regulacija koje bi trebale imati meru "zaštite od protekcionizma", "zaštite evro-zone" i "zaštite (inače) uspešnih pravila tržišne ekonomije". Sve to institucije EU pokušavaju da naprave u izbornoj godini za EU parlament (juna ove godine su izbori), vodeći računa o započetima (pa dvaputa propalim) institucionalnim reformama same EU i o potrebi da procenat izašlih na "evropske izbore" ne padne ispod procenta koji bi ih učinio - besmislenim. (Izlaznost na evropske izbore u pojedinim zemljama članicama je i do sada bio - zabrinjavajuće nizak).
Dakle, šta bi bile istine i zablude o evropskim integracijama, o Evropi i o proširivanju EU kad su u pitanju dijalozi, debate, stavovi, komentari, analize, štagod i sve na šta se može (istina retko, ali - ipak) naići u našoj javnosti ?
ISTINE:
- Srbija je svoje evropske integracije započela na Samitu EU u Solunu juna 2003.godine i od tada teku pregovori, rokovi, međusobna obaveze i prava. Vlada Srbije je jednostrano, 2001. godine donela odluku o harmonizovanju zakonodavstva
- Formalnu odluku Srbija je donela usvajanjem "Rezolucije o pristupanju EU" 13.10.2004. u Skupštini Srbije i to je jedna od specifičnosti Srbije - u drugim zemljama to su obično radile vlade, a ne parlamenti
- EU integracije su proces "EU is rule maker, WE are rule taker", pravila postoje, takva kakva su, pravi ih EU i o pravilima nema pregovora, pregovarati se može samo o rokovima. Pravila EU integracija su jedan od najefikasnijih i najjednostavnijih prenosa znanja, standardizovanih, o upravljanju javnim poslovima, o sektorskim politikama i svemu što se tiče regulacija u državi
- Vrednosti EU izvedene su iz hrišćanskih učenja i sve ono što se naziva "moralom i etikom" zapisano je članovima raznih zakona kojima se zabranjuje ponašanje zasnovano na predrasudama, na nejednakosti, na diskriminaciji, na nepoštovanju dokumenata koji tretiraju ljudska prava, prava i slobode čoveka i građanina
- Pravila EU integracija imaju vrlo jasno definisane stepenice i vrlo jasno uređeno procenjivanje i ocenjivanje o promenama koje je neka država uradila i to kroz nekoliko osnovnih dokumenata:
a) Studija o izvodljivosti (studija koju prave za to zaduženi u EU i kojom se daje "zeleno svetlo" nakon što je neka država rekla "hoćemo da budemo članica EU", a EU odgovori "OK, hajde da vidimo da li za to postoje elementarni uslovi" )
b) Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (sporazum koji državu označava kao "pridruženu članicu", kojim se prvi put uspostavljaju zajednički organi na nivou vlada i parlamenata i sporazum koji detaljno utvrđuje ekonomske veze i zajednička pravila)
c) Sticanje statusa države-kandidata za članstvo (popunjavanjem upitnika koji se dostavlja vladi i kojim se detaljno odgovara na sva pitanja iz svih poglavlja koji se tiču međusobnih prava i obaveza)
Posebni ugovori vezuju se za samo članstvo u EU, ulazak u evro-zonu i u šengen-zonu.
- Evropske integracije su dobrovoljan proces i države dobrovoljno odlučuju da u sistem međusobnih prava i obaveza sa EU - uđu, onako i onda kada i kako procene da je to dobro po njih same
- Ocene o rezultatima tokom procesa pristupanja donose za to nadležni organi EU, oni svoje procene i primedbe dostavljaju zemlji koja pristupa sa predlozima šta, gde i kako poboljšati, ako za poboljšanje postoje resursi i istovremeno od novca sopstvenih poreskih obveznika (stanovništva država članica) izdvaja novac namenjen fondovima pomoći za države koje pristupaju (tokom decenija pridruživanja, raznih, ti su se fondovi menjali po imenima i nadležnosti i sada su IPA - Predpristupni fondovi iz kojih se finansiraju razni sektori u zemlji koja se pridružuje - iznos za Srbiju je negde oko 200 miliona evra godišnje)
ZABLUDE:
- EU ne tretira Srbiju jednako kao i druge zemlje
Zabluda je u pitanju, jer za razliku od drugih zemalja koje su se pridruživale, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija imaju "dodatni" kriterijum koji se često naziva "Kopenhagen plus" jer nadležni u EU razmatraju i izveštaj o saradnji sa ICTY (Haški tribunal) i bez obzira što se formalno ne nalazi u "opštim kopenhaškim kriterijumima" taj izveštaj može da bude odlučujući za opštu procenu napretka države
- EU je "skinula" Zapadni Balkan (zemlje bivše SFRJ minus Slovenija plus Albanija - to je Zapadni Balkan) sa liste svojih prioriteta, postoji "zamor i neslaganje" oko proširivanja, a uz ekonomske, finansijske probleme i debatu o Turskoj, taj region je praktično - zaboravljen
Zabluda je u pitanju, jer ako je igde prisutna, EU je prisutna u našem regionu, u Bosni od 1995.godine, sa prvo UN i NATO vojnim snagama, pa onda EUFOR-om i direktnom civilnom nad-upravom nad izabranim predstavnicima i nad legislativom, u Makedoniji je ključni činilac 2001 pri donošenju Ohridskog sporazuma, na Kosovu takođe. dok NATO ima misiju KFOR i još samo ISAF - misija u Avganistanu, prvi put vano evro-atlantske zone i misiju "Active Endevour" u Mediteranu na kontroli brodova s ciljem borbe protiv terorizma
- EU samo sprovodi zahteve USA, ona nema samostalnu politiku
Zabluda je u pitanju jer EU i USA imaju vrlo ozbiljne (i ponekad vrlo komplikovane) partnerske odnose, a uvođenjem evra pokazalo se da je EU moćan ekonomski partner, razlike postoje u spoljnjoj politici jer USA ima vrlo jasnu decenijsku ciljnu spoljnju politiku (šta god mi mislili o ciljevima te politike, ne vrednujem, samo kažem da se - zna) dok EU češće svoje ciljeve ostvaruje bilateralno i multilateralno, što je po članice koja se pridružuju - čista prednost
- EU "ne sme" od Rusije, inače bi se ponašala još "gore"
Zabluda je u pitanju jer postoji vrlo bliska institucionalna saradnja EU i Rusije i na nivou civilnih, izabranih institucija i na nivou vojne saradnje NATO-Rusija kao posebno organizovanog oblika saradnje, pri čemu je Rusija i članica "Partnerstva ua mir", a uz energetsku zavisnost proširenje i jačanje te saradnje je sasvim izvesno. EU ima poseban sektor i za Mediteransku Afriku i za Daleki istok i to je strategija koja se primenjuje uporedo sa drugim procesima globalizacije
- EU ima za cilj imperijalizam i "porobljavanje i uništavanje" ekonomija svih drugih, nametanje kupovine samo svojih roba i potpunu zabranu svih tradicija i navika koje imaju društva i zemlje koej se pridružuju
Zabluda koja spada u kategorije "belih ili ćelavih laži" koje su, inače, vrlo uspešne i česte u primeni kod demagoga, populista i inih koji ili prosto ne trpe uvođenje reda u sektorske politike ili svoje lične frustracije projektuju lažući "masno" o procesu evropskih integracija, što je uvek (i potpuno prirodno) neverovatno zanimljivo za medije, za prepričavanja, spletkarenja i "širenja priča" o "strahotama" kojima će nam EU zabranjivati našu tradiciju i naše navike (primeri su da nema više "pečenje rakije", "pečeni prasići", "sve je sterilno i bez duše", "zabranjivaće se stari običaji" itd. itsl.)
- Ulaskom u EU gubi se nacionalni identitet, a bez nacionalnog identiteta države nisu moguće, pa ni takva nadnacionalna tvorevina kakva je EU, te će se i ona pre ili kasnije - raspasti, a sigurno pre nego što mi uđemo
Zabluda jer niti nacionalne države postoje oduvek niti je EU nadnacionalna tvorevina tipa Austro-Ugarske (koliko god bi se i ona mogla po dobru pominjati), sa dugom listom nezadovoljstava i nerešenih nacionalnih pitanja iz XIX veka, naprotiv, EU ima organizacione i institucionalne probleme, ali ima i sistem kojim traga za rešenjima kako da POBOLJŠA sopstveno funkcionisanje, a ne kako da sprečava države članice da izraze svoje nacionalne interese i ta je razlika strateškog pristupa ona najveća i najbolja novina koju je EU "donela" u međudržavne odnose - jednostavno - EU uvek hoće da reši svoj problem i onda traži NAČIN za to, za razliku od uvreženog političkog ponašanja mnogih koji ustvari neće da reše nikakav problem, pa onda traže RAZLOG zašto ga je nemoguće rešiti
- Sve "nove članice" EU (deset zemalja koje su članice postale 2004.godine i dve iz 2007.godine) sada "žale" što su u članstvu i nostalgično se sećaju vremena pre "uvođenja demokratije i evropakih integracija", čudeći se danas zašto je, urušavanjem blokovskog, bipolarnog sveta, kod njih samih sazreo "konsenzus" da je EU njihovo sopstveno rešenje za budućnosti i osećajući se prevarenima što ne žive u "društvu blagostanja" i što se ustvari nije mnogo toga promenilo u njihovoj svakodnevici
Zabluda koja spada u kategoriju blažih "belih laži" koje se ne mogu potkrepiti apsolutno nikakvim podacima o "većinskom mišljenju" ili predlozima za "promene politika" tih zemalja, ali su istovremeno jasan pokazatelj o (vrlo često opravdanim) nezadovoljstvima nekih društvenih grupa rešenjima koja primenjuju njihove sopstvene vlade i parlamenti među kojima ima priličan broj ljudi koji, u želji da pokušaju da opravdaju neku od svojih autonomnih odluka, umeju da slažu "ne bismo mi to, nego EU traži od nas...", a najčešće se tiče ostvarivanja ranije stečenih prava (radnih, socijalnih, imovinskih, građanskih, kakvihgod...) i nesposobnosti ljudi na javnim poslovima da nađu rešenja koja su najbliža interesu grupe čija se prava eventualno krše
Listi "istina i zabluda o EU" sasvim sigurno bi se moglo dodati još više i istina i zabluda i činjenica i ubeđenja (koja često imamo tako da ni ne znamo odakle nam, niti o tome razmišljamo), ali i ta mogućnost dodavanja na listu je tako - evropska. Govori o tome da se procesi promena, reformi, smene dobrih vremena i kriza nikada "ne završavaju" tako da možemo reći "e, sada živimo u najboljem od svih svetova". Ta tvrdnja je privilegija jednopartijskih društava bez političkih i ekonomskih sloboda u kojima je postojala i tvrdnja da je jedna partija u stanju da gradi društvo bez ikakvih konflikata, u kojima su "ideje partije" dovoljne za rešavanja bilo kog problema, Jes`, paz` da nisu. Tragove tog i takvog mišljenja, inače, smatram najštetnijim za proces temeljenja dijaloga u post-jednopartijskim društvima jer prilično uspešno sprečavaju da se uvidi da demokratska društva nisu BEZKONFLIKTNA društva, naprotiv, demokratija je jedan od NAJKONFLIKTNIJIH načina organizovanja ljudi u društva i države i uspešna je iz jednog veoma prostog razloga - uklanja zabludu da je uopšte moguće ukloniti sasvim konflikte i nepravde iz bilo kog ljudskog društva i predlaže da se radi jedino moguće - izgradnja institucija, mehanizama, sredstava i načina da se konflikti rešavaju po unapred poznatim pravilima i pod kontrolom najšire, a posebno medijske javnosti.
Po kvalitetu i efikasnosti tih mehanizama za rešavanje konflikata u društvu se uglavnom i razlikujemo mi, koji se Evropi pridružujemo i oni koji su već članovi EU.
Priroda konflikata ostaje mahom ista - različite društvene grupe imaju različite interese i nikada neće ni moći ni umeti da na spontan način nađu najbolje rešenje i "zajednički interes" sami od sebe, već tome služe institucije i "recepti" poput ovog koji je EU svima ponudila za ideju sopstvenog proširenja i - proširivala se već pet puta.
I - opet će.
Najmanje 11 ljudi je stradalo, a 34 je nestalo, nakon što se brod sa izbeglicama koje su se uputile ka Jemenu prevrnuo u...
Srednja škola Vinita iz Oklahome obezbedila je pobedu nad Lokust Grovom, ali su igrači Hornetsa ipak odlučili da na pravi...
U noći između 1. i 2. februara nepoznati počinioci obili su magacin izdavačke kuće Mono i Manjana, u kojem se nalazi...
Komunistička partija Rusije na predlog premijera Vladimira Putina da se skrate novogodišnji praznici reagovala je idejom...
Spanish police have confirmed the identity of Luka Bojović, Vlada Milisavljević aka Vlada Budala, Siniša Petrić and Vladimir...
Opel je u ponudu modela Meriva uvrstio dva nova pogonska agregata, dok je u svim 1.4 litarskim benzinskim motorima od sada...
Da li ste primetili kako je poslednja kockica čokolade ukusnija od svih prethodnih? Ne, ne čini vam se. Ona zaista jeste...
JP "Skijališta Srbije" donela su odluku o popustu od 50 odsto na cene trodnevnih i četvorodnevnih ski karata,...