Društvo

Generacije "blejača" i "smarača" ili kako brinemo o omladini

Milan Karagaća RSS / 13.05.2009. u 21:45

“Tucite svoju decu čim primetite da liče na vas.” Dušan Radović.

 „Blejanje“ i „smaranje“ je  kod omladine  redovan posao, a u poslednje vreme primećuje se i ozbiljan pad motivacije za učenje. Društvena i socijalna kriza najjasnije se manifestuje upravo na mladima.Ovo je konstatacija istraživanja o kojem piše Blic.

Na osnovu preseka nekoliko istraživanja o navikama i interesovanjima mladih osoba, koja su u poslednje tri godine sprovedena u Srbiju i istraživanja Insituta za psihologiju Filozofskog fakulteta urađen je profil sredsnjoškolke u Srbiji.

Kako prenosi “Blic», profil  izgleda približno ovako:

 “Ivana se oko tri sata ujutro vratila sa žurke iz jednog beogradskog kluba. Ustala je posle podneva, skuvala veliku šolju crne kafe, zapalila cigaretu i pokrenula internet sajt za druženje, popularni “fejsbuk”. Ivana ne ide ui pozorište, muzeje ili galerije, retko čita knjige i ne bavi se sportom, ali zato često gleda TV, sluša tehno ili folk  i obožava da predveče «izbleji» sa društvom...»

Ona je dokaz da je najveći promašaj našeg društva to što ni devet godina posle demokratskih promena nismo uspeli da prevaziđemo posledice dvodecenijskog nemara i zapuštenosti  i da izgradimo ni jednu kompletno «zdravu» generaciju.

Dok se naša država i mi odrasli bavili i još bavimo  spasavanjem nacije i država, počev  od SFRJ pa sve do sadašnje odbrane Kosova, te globalnim problemima, svetskom krizom, reformama, privatizacijama i tranzicijom, izgleda da smo zapostavili  i zapustili omladinu, iako se svi se zaklinjemo da su nam deca i omladina na prvom mestu- naša budućnost.

Pa ako su mladi naša budućnost, a jesu, onda se moramo zapitati da li smo dovoljno odgovorni prema svojoj i njihovoj budućnosti, jer ona zavisi od toga šta radimo u sadašnjosti.

Počev od roditelja, staratelja, vaspitača, učitelja, veroučitelja, profesora, baba i deda, rođaka i komšija, države, ministarstava, stranaka, NGO, crkve, škola, fakulteta, sportskih, kulturnih i drugih organizacija, svi su puni briga, koncepcija, politika, strategija, programa, radionica, kampova i čega sve ne, svima su puna usta brige  o deci, omladini i mladima.

Međutim, rezultati nisu ni približno zadovoljavajući, a preovlađuju zabrinjavajući pokazatelji, koji se vide golim okom na svakom mestu, svakog dana i u svakom pogledu. Posledice dvodecenijskog nemara na ovom poslu su i više nego očigledne. Ima puno istine u konstataciji , koju prenosi Blic, da:

“Savremenu decu i omladinu, srednjoškolce, pa i studente, zanima, u najvećem broju, ili   isključivo „laka zabava“ i „brza lova“, uzori su im samozvane zvezde i zvezdice sa domaće i strane estrade, a robna marka najviša mera vrednosti. Za njih je pojam enciklopedija razumljiviji samo ako je zovemo „wikipedia“, knjige čitaju samo kada baš moraju, a najviše teksta iščitaju sa ekrana svojih mobilnih telefona, bez kojih ne bi mogli da zamisle život.

Stanje u kome se nalazi naša omladina oslikava odnos našeg društva prema deci i naš odnos prema kulturi.”

 

evo ovde

 

Dakle, mi nismo zadovoljni ponašanjem naše omladine, ona nije zadovoljna sa nama, niko nije zadovoljan, a šta radimo ili šta bi trebalo raditi da bi se stanje popravilo?

Jedino što ne vidimo ili nećemo da vidimo i priznamo je gde smo grešili i gde grešimo, šta nismo uradili, a morali smo, šta ne radimo, a trebalo bi.

Licemerno je za sve kriviti samo decu i omladinu jer oni su samo ogledalo odraslih.

I zato, pre nego što komentarišemo kakva su nam deca , prvo pogledajmo kakvi smo mi, pre nego što kritikujemo tuđu prvo pogledajmo jesmo li i kako vaspitali svoju. Pre nego što optužujemo državu, društvo, školu, ulicu i sve druge, zapitajmo se zašto smo ispustili i prepustili decu samo njima .

To nikako ne znači da društvo i država, kao i sve institucije ne zaslužuju ozbiljnu kritiku za devalviranje svih vrednosti, moralnih, kulturnih, civilizacijskih pa i duhovnih.

Dovoljno je samo navesti da nema oblasti gde ne postoje mafije, da se sve može kupiti, počev od diplome pa do radnog mesta i svega drugog, da nije važno šta znaš već koga poznaješ, itd, itd...

Gandi je govorio o sedam grehova na svetu: bogastvo bez rada, uživanje bez karaktera, trgovina bez morala, nauka bez humanosti, obožavanje bez žrtve i politika bez principa.

Trebamo se zapitati kako smo došli do toga i kuda nas vodi  ako se to kod nas ne smatra grehovima već vrednostima.

Još više mora da nas sve zabrine činjenica da takve generacije već stasavaju i rađaju nove, a kakve će tek one biti, jer kao što izreka kaže “teško je naučiti onoga ko je nenaučen već postao učitelj drugima”.

 

Ako na mladima svet ostaje, pomognimo im da im ostavimo što manje briga i naučimo ih da probleme rešavaju umesto da ih odlažu.

 

“Ima velike sirotinje među našom decom, kojoj, sem para, roditelji nisu mogli ništa drugo dati.” –Dušan Radović.

Omladina je naša budućnost, a kako brinemo o njoj i kako će ona o nama?



Komentari (142)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Drago Kovacevic Drago Kovacevic 21:57 13.05.2009

Pozz

Prozvah te na mom blogu.... Prijateljski, naravno...
A za tvoj tekst, preporuka...naravno....
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:19 13.05.2009

Re: Pozz

Drago Kovacevic
Prozvah te na mom blogu.... Prijateljski, naravno...
A za tvoj tekst, preporuka...naravno....

Hvala na prozivci, evo uzvraćam.
dragoljub92 dragoljub92 22:03 13.05.2009

da

imnamo zlatnu omlatinu ,našu uzdanicu,zlatna su nam deca,decu nam ne dirajte.............
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:20 13.05.2009

Re: da

dragoljub92
imnamo zlatnu omlatinu ,našu uzdanicu,zlatna su nam deca,decu nam ne dirajte.............

ljubi ih majka
Mishaa Mishaa 22:15 13.05.2009

Hvala!

E, baš vam hvala za ovaj tekst!

Ja sam jedna od tih generacija koju je zakačilo skoro sve. Od moje generacije su samo prošli gore (mnogo gore) ovi nešto stariji koji su bili u nekom od ratova... e sada mi smo ipak zakačli nešto od onog ranije i mislim da to ima dosta pozitivnog efekta... ovi novi klinci su porasli u devedesetim... valjda je gore od toga jedino da su rasli u Ugandi...
U svemu tome meni je ipak najžalosnije što je mesto ministra prosvete u Srbiji rezervisano za zaslužnog debila.. dobro sada, Gašo je nešto malo povukao, ali je to trajalo toliko kratko da nije dalo gotovo nikakve efekte.. E sada ministarstvo za omladinu i sport već neko vreme razvija program za, da kažemo, pomoć omladini... imam durugaricu koja radi na tom programu... nažalost nisam je video skoro godinu dana i ne znam kako sve to ide i da li ima nekog efekta...
Mishaa Mishaa 22:25 13.05.2009

Re: Hvala!

E evo linka... Strategija za mlade
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:33 13.05.2009

Re: Hvala!

E sada ministarstvo za omladinu i sport već neko vreme razvija program za, da kažemo, pomoć omladini... imam durugaricu koja radi na tom programu... nažalost nisam je video skoro godinu dana i ne znam kako sve to ide i da li ima nekog efekta...

Po rečima mojih mladih saradnika koji su upoznati sa procesom i rezultatima: nije perfektno, ali je dobro za prvi pokušaj i najvažnije je da je barem nešto konačno doneto.

E, sada, kako je to u praksi, i zašto projekte podrške uglavnom dobijaju organizacije bliske partije iz koje je GodpodŽa Ministarka - to je već u domenu generalnih modela ponašanja u našem društvu.
Mishaa Mishaa 22:35 13.05.2009

Re: Hvala!

E, sada, kako je to u praksi, i zašto projekte podrške uglavnom dobijaju organizacije bliske partije iz koje je GodpodŽa Ministarka - to je već u domenu generalnih modela ponašanja u našem društvu.


Pa da. Tako to ide kod nas...
dragan7557 dragan7557 22:38 13.05.2009

Re: Hvala!

Mishaa
E evo linka... Strategija za mlade


Gde može da se nađe sve osim strategije a za koji Akcioni Plan samo piše da je Usvojen.

dragan7557
Mishaa Mishaa 22:47 13.05.2009

Re: Hvala!

Gde može da se nađe sve osim strategije a za koji Akcioni Plan samo piše da je Usvojen.


Evo dokumenta nije veliki...2.4MB 226str.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:01 13.05.2009

Re: Hvala!

Mishaa
Gde može da se nađe sve osim strategije a za koji Akcioni Plan samo piše da je Usvojen.


Evo dokumenta nije veliki...

hvala na linku.
Nama je uvek bio veći problem što i kada imamo planove i strategije ne sprovodimo ih. Često se pišu i kako EPP, pa onda svaki novi ministar kao donosi novi plan , i td.
Evidentno jeda se problemi sporo ili nikako ne rešavaju.
Mishaa Mishaa 23:07 13.05.2009

Re: Hvala!

Nama je uvek bio veći problem što i kada imamo planove i strategije ne sprovodimo ih. Često se pišu i kako EPP, pa onda svaki novi ministar kao donosi novi plan , i td.
Evidentno jeda se problemi sporo ili nikako ne rešavaju.


Tu ste apsolutno u pravu. Nema nikakvog konsenzusa oko tih važnih pitanja, a i političari su kao zakleti neprijatelji pa kad se smeni vlast novi prvo poruše sve što su ovi prethodni napravili... pa onda teraju kao neki svoj fazon...
madam_mym madam_mym 23:20 13.05.2009

Re: Hvala!

E, baš vam hvala za ovaj tekst!



dragan7557 dragan7557 07:16 14.05.2009

Re: Hvala!

Milan Karagaća
Mishaa
Gde može da se nađe sve osim strategije a za koji Akcioni Plan samo piše da je Usvojen.


Evo dokumenta nije veliki...

hvala na linku.
Nama je uvek bio veći problem što i kada imamo planove i strategije ne sprovodimo ih. Često se pišu i kako EPP, pa onda svaki novi ministar kao donosi novi plan , i td.
Evidentno jeda se problemi sporo ili nikako ne rešavaju.


Pre bih rekao da "strategije" nisu ništa drugo do nerazrađeni taktički planovi rastegnuti na vremensku distancu kao praćke, kako bi zaslužile terminološki naziv strategije. Na svakoj od 1.000 stranica može se naći po jedna suvisla konstatacije i nesuvisla deponija želja, preporuka i ili konstatacija stanja .

Koncipiranje planova zahteva i stvaranje modela kako bi se shvatio sam model i ono čemu isti teži odnosno sadržaj cilja i ostvrarivost.

Umesto projekt managementa primenjuje se kristalna kugla viđenih ovih ili onih, zaslužnih na polju ovom ili onom i sl.

Osim debelih para kojima se plaćaju žvrljanja ovih "strategija" koji idu Strategosima u džep drugih rezultata kao i da nema.

dragan7557
dragan7557 dragan7557 09:00 14.05.2009

Re: Hvala!

Mishaa
Gde može da se nađe sve osim strategije a za koji Akcioni Plan samo piše da je Usvojen.


Evo dokumenta nije veliki...2.4MB 226str.


Pošto je u pitanju činovnički Manifest o namerama i Akcijama pitam se kada će biti objavljena Strategija i Namera
činovničko-praktikantskog staleža?
Osobito kada će isti Kadar objaviti konkretan Cilj Strategije???????????
I naravno na koliko 'iljada stranica će biti napisana ista i kol'ko para košta ova umotvorina bez uma.

dragan7557
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:24 13.05.2009

Komentar

Nažalost, demokratske promene nisu garant pameti. U prvoj demokratskoj Vladi Srbije, posle odlaska SPS-a, ukinuta su dva ministarstva od koji zavisi budućnost svake zemlje: Ministarstvo omladine i sporta i Ministarstvo zaštite životne sredine! Kako reče Mishaa, ova ministarstva i danas služe da se namire koalicioni partneri, koji onda za ministre postavljaju zaslužne (čitaj islužene) kadrove koji sa tim poslom nemaju nikakve veze.

A nas koji kao nešto radimo sa mladima smatraju idiotima, besposličarima, kako bi rekao Haški zatvoVenik "dangubnim organizacijama".
drug.clan drug.clan 22:32 13.05.2009

ponuda i potraznja

Sta im se nudi

Nude im se trzni centri ne nudi im se bioskop
Nudi im se fashion week i reklamozder ne nudi im se narodni muzeji
Nudi im se 48 sati svadba ne nudi im se obrazovni i kulturni program
Nudi im se model Kovacevic umesto modela fon Burga
Nudi im se Obraz umesto izvidjaca
Nudi im se Zeljko Jokismovic u sinagogi umesto predstave na ulici
Nude im se bizmismeni i pevacice
Nudi im se bubica u uhu i zvanje nezenje umesto znanja i obrazovanja

Ne nudi im se posao (kazu treba im neko sa iskustvom)
dragan7557 dragan7557 22:43 13.05.2009

Re: ponuda i potraznja

drug.clan
Sta im se nudi

Nude im se trzni centri ne nudi im se bioskop
Nudi im se fashion week i reklamozder ne nudi im se narodni muzeji
Nudi im se 48 sati svadba ne nudi im se obrazovni i kulturni program
Nudi im se model Kovacevic umesto modela fon Burga
Nudi im se Obraz umesto izvidjaca
Nudi im se Zeljko Jokismovic u sinagogi umesto predstave na ulici
Nude im se bizmismeni i pevacice
Nudi im se bubica u uhu i zvanje nezenje umesto znanja i obrazovanja

Ne nudi im se posao (kazu treba im neko sa iskustvom)

Kud se dede Grand....

Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.

Bože me sakloni nerazumnog sveta.

draganz557
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:47 13.05.2009

Re: ponuda i potraznja

to je to, a ima još.
hvala na dopuni.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:50 13.05.2009

Re: ponuda i potraznja

Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.

Dobro me podseti: nema para za rad sa mladima, ali za peMzionere mora da bude 7% (ili koliko beše) povećanja. Sjajan primer ulaganja u mlade koji se sasvim jasno vraća njihovim ponašanjem
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:05 13.05.2009

Re: ponuda i potraznja

Milutin Milošević
Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.

Dobro me podseti: nema para za rad sa mladima, ali za peMzionere mora da bude 7% (ili koliko beše) povećanja. Sjajan primer ulaganja u mlade koji se sasvim jasno vraća njihovim ponašanjem

Gde baš nađe peMzionere, ima na mnogo više mesta da se uzme za ulaganje u mlade. Uostalom, mlade, nažalost, u največoj meri izdržavaju baš penzioneri, negde čak i dve generacije.
urbanosaurus2 urbanosaurus2 23:09 13.05.2009

Re: ponuda i potraznja

ima na mnogo više mesta da se uzme za ulaganje u mlade


reeeecimo...


dragan7557 dragan7557 09:07 14.05.2009

Re: ponuda i potraznja

Milutin Milošević
Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.

Dobro me podseti: nema para za rad sa mladima, ali za peMzionere mora da bude 7% (ili koliko beše) povećanja. Sjajan primer ulaganja u mlade koji se sasvim jasno vraća njihovim ponašanjem

Pa naravno da mora pošto penzioneri pored sebe idržavaju i mlade koje elita zapošljava oko četrdesete godine starosti, dok najproduktivnije doba traće na grbači odavno penzionisanih tata i mama.

dragan7557
Alava Alava 10:22 14.05.2009

Re: ponuda i potraznja

dragan7557

Milutin Milošević
Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.Dobro me podseti: nema para za rad sa mladima, ali za peMzionere mora da bude 7% (ili koliko beše) povećanja. Sjajan primer ulaganja u mlade koji se sasvim jasno vraća njihovim ponašanjemPa naravno da mora pošto penzioneri pored sebe idržavaju i mlade koje elita zapošljava oko četrdesete godine starosti, dok najproduktivnije doba traće na grbači odavno penzionisanih tata i mama.dragan7557

To je zato što svaki oglas za zapošljavanje izgleda otprilike ovako:
Do 25 godina starosti, visoka stručna sprema, bar 5 godina radnog iskustva.
dragan7557 dragan7557 11:05 14.05.2009

Re: ponuda i potraznja

Alava
dragan7557

Milutin Milošević
Posla bre nema ni za penzionere a kamo li za one što konju rep mogu izčupati.Dobro me podseti: nema para za rad sa mladima, ali za peMzionere mora da bude 7% (ili koliko beše) povećanja. Sjajan primer ulaganja u mlade koji se sasvim jasno vraća njihovim ponašanjemPa naravno da mora pošto penzioneri pored sebe idržavaju i mlade koje elita zapošljava oko četrdesete godine starosti, dok najproduktivnije doba traće na grbači odavno penzionisanih tata i mama.dragan7557

To je zato što svaki oglas za zapošljavanje izgleda otprilike ovako:
Do 25 godina starosti, visoka stručna sprema, bar 5 godina radnog iskustva.

Svak onaj ko je živeo u EU ili US u doba kraja 70ih i tokom prvih godina osamdesetih kada je ovaj idiotizam bio u modi, radi se YUPI pokretu, zna i kako je ovo idiotsko pomodarstvo u praksi prošlo. Odavno na deponiji .

Pametan iz ovog odmah može da izvede i pouzdan zaključak koliko Srbija očajno kasni za društvenim razvojem onih kojima bi da se pridruži, DVADESET GODINA UNAZAD su se ovakvi oglasi (glupavosti) traljavili po rečenim društvima.

Da je to tek sada stiglo u Srbiju je katastrofalno.

dragan7557
sentinel26 sentinel26 22:35 13.05.2009

Da ne odemo

u dilemu sličnu onoj o jajetu i kokoški.
Još više mora da nas sve zabrine činjenica da takve generacije već stasavaju i rađaju nove, a kakve će tek one biti, jer kao što izreka kaže “teško je naučiti onoga ko je nenaučen već postao učitelj drugima”.

Ruiniranje obrazovnog sistema je najdugotrajniji proces od svih (što pozitivnih i negativnih - da ih ne prebrojavam ) koji su se desili na ovim prostorima u posljednjih 40 godina..

Nijesam stručnjak iz oblasti sociologije, a mi smo tu oblast jedno vrijeme bili zamijenili marksizmom.

Država najprije požurila da što prije od seljaka napravi radničku klasu i da je zaposli.

Obrazovno-vaspitne ustanove su svakim danom sve više prestajale biti vaspitne a sve više obrazovne dok u vrijeme usmerenog obrazovanja nijesu potpuno izgubile vaspitnu ulogu.

Ventil za zapošljavanje u inostranstvu (najviše Njemačka ) bio širom otvoren.

Roditelji i porodice sve manje imaju vremena za svoju djecu.

Cijela prosveta se u društvu tretira kao neki namet na vilajet koji se mora trpjeti.

Svoje uspjehe krunisala je činom uvodjenja vjeronauke u škole (glavni predmet ) a ministar prosvete je uspostavio vezu sa sv. Savom koji ga odozgo gledao kako i šta radi..

Ne umijem da formulišem predlog za poboljšanje sistema koji jedva preživljava.

Rekao bih da je vrijeme da u obrazovnom sistemu, brigu hitno sa kvantiteta prenesemo na kvalitet.

Omladina mora vidjeti perspektivu za svoju egzistenciju u onome što ćemo joj ponuditi.

Preporuka i pozz.
drug.clan drug.clan 22:43 13.05.2009

Re: Da ne odemo

sentinel26
u dilemu sličnu onoj o jajetu i kokoški.


Ispade da su komunisti opet za sve krivi osim naravno za uvodjene veronauke! Kad ne znas po kome ti po komunistima iako su oni otvorili 250 visokoskolskih institucija u SFRJ i hiljade sportskih klubova i domove kulture u svakom selu i .....


Rekao bih da je vrijeme da u obrazovnom sistemu, brigu hitno sa kvantiteta prenesemo na kvalitet.

Pa zar glavna zamerka onom socijalistockom obrazovnom sistemu nije bila prolaznost? Pa su ga onda pod nagovorom zapada zamenili sa novim Bolonjskim obrazovanjem koje garantuje samo prolaznost a ne znanje!
sentinel26 sentinel26 22:53 13.05.2009

Re: Da ne odemo

drug.clan
sentinel26u dilemu sličnu onoj o jajetu i kokoški.Ispade da su komunisti opet za sve krivi osim naravno za uvodjene veronauke! Kad ne znas po kome ti po komunistima iako su oni otvorili 250 visokoskolskih institucija u SFRJ i hiljade sportskih klubova i domove kulture u svakom selu i .....
Rekao bih da je vrijeme da u obrazovnom sistemu, brigu hitno sa kvantiteta prenesemo na kvalitet.Pa zar glavna zamerka onom socijalistockom obrazovnom sistemu nije bila prolaznost? Pa su ga onda pod nagovorom zapada zamenili sa novim Bolonjskim obrazovanjem koje garantuje samo prolaznost a ne znanje!
Nijesi ti dobro pročitao.
Ja ne optužujem komunizam za obrazovni proces. Politika ovoga društva prema obrazovanju se nije mijenjala skoro 100 godina.
Ja sam obeležio samo onaj dio gdje je odumirala vaspitna uloga škole. Kada je postignut skoro konsenzus da škola treba da obrazuje a porodica da vaspitava a mostovi izmedju ta dva faktora neizgradjeni ili porušeni ako su i postojali.

Ja o Bolonjskom procesu ne znam dovoljno pa ne mogu ni da diskutujem o istome.

Milan Karagaća Milan Karagaća 23:14 13.05.2009

Re: Da ne odemo

Svoje uspjehe krunisala je činom uvodjenja vjeronauke u škole (glavni predmet ) a ministar prosvete je uspostavio vezu sa sv. Savom koji ga odozgo gledao kako i šta radi..

i čuvena Gašina izjava da " U novom udžbeniku istorije neće ponovo partizani pobediti,
a četnici izgubiti".
Potpuno bez veze, ideologizacija, umesto da se skoncentriše na vaspitanje i obrazovanje.
Obrazovno-vaspitne ustanove su svakim danom sve više prestajale biti vaspitne a sve više obrazovne dok u vrijeme usmerenog obrazovanja nijesu potpuno izgubile vaspitnu ulogu.

to je tačno. A vaspitna komponenta ne sme da se zapostavi.
Roditelji i porodice sve manje imaju vremena za svoju djecu.

morali bi naći vremena.
Omladina mora vidjeti perspektivu za svoju egzistenciju u onome što ćemo joj ponuditi.

i ovo je tačno i ne samo za omladinu već i sve građane. A za omladinu je posebno važno jer onda ima motiv.
Slažem se i sa ostalim stavovima , da ne izdvajam pojediunačno.
Hvala na komentaru
poz.
dragan7557 dragan7557 23:28 13.05.2009

Re: formulisano već

Ne umijem da formulišem predlog za poboljšanje sistema koji jedva preživljava.

Independence of thought, autonomy, and right to political opposition are being deprived of their basic critical function in the society which seems increasingly capable of satisfying the needs of the Individuals through the way in which it is organized.
Such a society may justly demand acceptance of its principles and institutions, and reduce the opposition to the discusion and promotion of alternative polices within the status quo.

In this respect, it seems to make little difference whether the ihe increasing stisfaction of needs is accomplished by an authoritarian or non -authoritarian system."Sve je isto samo njega nema"
Under this conditions of rising standard of living, non- comformity with system itself appears to be socially useliss.....

Herbert Marcuse
One-Dimensional Man
Part I
One dimensional Society
Boston : Beacon , 1964


slepo kopiranje normi i vrednosti "tuđeg društva" koje omladnina praktikuje uzrokovano je potpunim nepostojanjem bilo kakve ponude domaćih vrednosti , stvorenih kontinuitetom tradicije i moralno vrednosne nadgradnje.
Uticaj spoljnog faktora isključuje kritiku i unutrašnju političku opoziiciju što Izuzetnoj Eliti i odgovara kao i što je odgovaralo Miloševiću, čiji igrači su opet na sceni i deo su vlasti. Alternativa o kojoj H.Marcuse govori je više nego očigledna kako u Evropi tako i u Srbiji koja je njen neodvojiv prirodan deo.

Dakle omladina kopira (slepo) sadržaj vrednosti iz ponude aktuelnog političkog establišmenta i virtualne okoline TV. Internet i svakodnevno nezadovoljstvo prateći ono što se propagira pod evropskim normama i vrednostima Zapadne civilizacije, a na čemu joj svakako niko nemože zameriti.

dragan7557
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:12 14.05.2009

Re: Da ne odemo

Pa zar glavna zamerka onom socijalistockom obrazovnom sistemu nije bila prolaznost? Pa su ga onda pod nagovorom zapada zamenili sa novim Bolonjskim obrazovanjem koje garantuje samo prolaznost a ne znanje!

Pa zašto omladina ove privatne više škole i fakultete zovu "protočni bojler", kažu po principu dobro platiš upis, a onda uđeš, platiš ili platiš pa uđeš i izađeš i gotov ispit.I tako onoliko puta koliko ima ispita, a može i objedinjeno, a ne isključuje se ni kupovina diplome bez polaganja, pa čemu onda afere i tzv.prosvetna mafija.
Strmoglavi badža Strmoglavi badža 07:25 14.05.2009

Re: Da ne odemo

i čuvena Gašina izjava da " U novom udžbeniku istorije neće ponovo partizani pobediti,
a četnici izgubiti".


Nije valjda to izjavio?!!
Dakle stvarno, nemam reči.. em glupo, em bezobrazno, em bolesno.
dragan7557 dragan7557 10:23 14.05.2009

Re: Zbrka ! Diškrecije = Korupcije nauke

Pa zašto omladina ove privatne više škole i fakultete zovu "protočni bojler", kažu po principu dobro platiš upis, a onda uđeš, platiš ili platiš pa uđeš i izađeš i gotov ispit.I tako onoliko puta koliko ima ispita, a može i objedinjeno, a ne isključuje se ni kupovina diplome bez polaganja, pa čemu onda afere i tzv.prosvetna mafija.

Pa zato što i jeste tako.
Ja bih Univezitete nazvao deponijom naučnog đubreta i arhaizmom davno prohujalih gluposti.
Društvo Znanja je crklo, lipsalo i održana mu je i pristojna sa'rana na groblju društvenih suludosti.
Po svoj prilici da bez glogovog kolca ostaje da se vampiriše i uznemirava dalji prosperitet društva.

Takozvano društvo Znanja ili društvo dogmi i kanona elitno propisano i u praksu lansirano od strane Uglednih žreca titulisanih sa Prof. Akademik ili Nobelovac sa sve prigodnim društvenim privilegijama i beneficijama koje je donosio Status Elite. A sve na račun onih koje su staleškim sistemom: Šegrta=Studenata, Kalfe= Asistenti i Doktori=Majstori i Profesori=Maestrisimusi, i Doživotnim Garancijama=svedočanstva;diplomice; Diplome i Diplomčine terorisali, naplaćujući žestoko svoju stalešku pripadnost,provodeći udoban luksuzni život na račun nižih staleža kojima su Monopolisano "Znanje" prodavali kao opozit Religiji.

Ali izgleda da u Srbiju svoj dolazak pompezno sa sve Jerihonskim trompetima svoj dolazak u blještavom sjaju Novog Boga najavio njegov naslednik Informativno Društvo.
Novo Božanstvo ne zahteva ništa osim omanje molionice u vidu kompjutera (u hrvatskoj kompjutora) i conect vezu sa Novim Božanstvom i njegovim Apostolima (AI= Artificijelna Inteligencija) a sve ovo u očekivanju dolaska Mesije UI= Ultimne Inteligencije.

Daklem sva zbrka koja se ovde vidi je neprihvatanje novih pravila igre novog društva zvanog Informativno Društvo koje je AKTIVNO u svakom trenutku dana i noći 24 časa dnevno, cele godine u godini.

Stari sistem diploma ispita znanja (koja su juče već bila zastarila) sa sve materijalnim dokazima (papiri u vidu diploma i statusnih prava Gilde zastarelih neprimenljivih Dogmi="Znanje" je otišao na džubrište a sa sobom će odneti i potrebu za titulisanim sveštenstvom nauke koja je svojom moći razvalila okove koji su je stezali vekovima.

Vreme Šegrta, Kalfi, Asistenata i Ilustrisimusa,ispita, kolokvijuma, diploma i uslova za Upis u sledeću godinu ludosti, dogme i neznanja je definitivno na Đubrištu Razvoja.

Staro vernike pobožne u svom respektu prema "tradiciji" ovo stanje Zabrinjava pa kroz zaprepašćeno zijanje u novi razvoj nikako da shvate da se sa diplomama može da briše dupe a da nova vremena zahtevaju konkretno znanje a ne papirni dokaz od pre dvadeset ili trie's godina.

Život je kontinuiran proces učenja do kraja života je za mnoge kao imperativ neshvatljiv ali i tu važi: Inoviraj ili Crkni. Milosti nema.

Mladi ovo shvataju i pored obogaljenosti i otpora Elite idruštva pa su zato ove Birtije Jeresi = Fakultete i nazvali Protočnim Bojlerom iako je svakom ko misli jasno da je u pitanju Smrdljiva Kanalizacija i njena drugarica po funkciji Deponija bazirana na prodaji magle umesto znanja (gde dogma zamenjuje aktuelnu i relevantnu informaciju) i staleškim monopolima ustoličenog nadrinaučnog doživotnog nadrisveštenstva.

dragan7557
dragan7557 dragan7557 17:21 14.05.2009

Re: Da ne odemo

Ispade da su komunisti opet za sve krivi osim naravno za uvodjene veronauke! Kad ne znas po kome ti po komunistima iako su oni otvorili 250 visokoskolskih institucija u SFRJ i hiljade sportskih klubova i domove kulture u svakom selu i .....

Niti su komunisti za bilo čega krivi niti postoji krivica. Svoju istorijsku ulogu kod spomenutih sela svakako su bolje odigrali od demokrata, liberal i dr. koji su sela ispraznili i spremili za raskrčmljavanje ino kupcima.

Pa zar glavna zamerka onom socijalistockom obrazovnom sistemu nije bila prolaznost? Pa su ga onda pod nagovorom zapada zamenili sa novim Bolonjskim obrazovanjem koje garantuje samo prolaznost a ne znanje!

Da su komunisti ostali na vlasti bolonjski sistem kako ste ga nazvali bi bio brže i efikasnije uveden nego što je to sada urađeno.
Potvrda za ovo je vidljiva i kod viza sa kojima su komunisti raskrstili pre Zapadnih "slobodnih" država još 1968/69 (?) kada su ukinute tzv. Izlazne vize a ubrzanom i vrsnom diplomatijom ukinute ulazne vize našim građanima za skoro čitav svet.Uz sve to treba reći da komunisti YU nisu trpeli (po sadašnjim nazivima) poznate fondove za političku Izuzetnost Elite ili Fondove za Otvoreno društvo, dok građani žive u zatvorenom toru birokratije.

Inicijative koje su preuzimane i iniciran kvalitet života u tim vremenima (70e) su bile daleko ispred mnogih koje se sada smatraju progresivnim. Mnoga pitanja stoje otvorena kada je u pitanju YU socijalizam i njegov kvalitet o čemu će istoričari imati mnogo šta da kažu posle oslobađanja od indoktrinacije 80ih, 90ih a posebno tekuće.

Svakako mi nije namera da opravdavam greške sistema, ali mi je stalo i do istine a ne do polit pamfetluka koji je trenutno u modi.I na kraju; društvo koje nije u stanju da uvidi svoje greške, ispravi ih i krene novim putem je samo sebe osudilo na letargiju i propast.

dragan7557
sentinel26 sentinel26 17:33 14.05.2009

Re: Da ne odemo

dragan7557
.I na kraju; društvo koje nije u stanju da uvidi svoje greške, ispravi ih i krene novim putem je samo sebe osudilo na letargiju i propast.dragan7557
! ! !

angie01 angie01 18:08 14.05.2009

Re: Da ne odemo

sentinel26

dragan7557.I na kraju; društvo koje nije u stanju da uvidi svoje greške, ispravi ih i krene novim putem je samo sebe osudilo na letargiju i propast.dragan7557! ! !



sa jednom ispravkom-koje greshke da uvidi?,..pa oni koji odluchuju o tome su krajnje svesni svega i namerno odrazavaju ovakivo stanje- jer im to odgovara za njihove glavne rabote- a narod apsolutno nema svest o svojim pravima i mehanizmima da se protiv toga bori, pa ovi prvi lagodno koriste pogodne uslove.

svako drushtvo koje je zainteresovano za svoju buducnost-na njoj i radi-donosi potrebne zakone, propise, angazuje se oko reformi, shkolstvo je tu udarna kategorija, a kod nas se najlakshe donose mere, koje se odnose na vecu pljachku gradjana, a one, koje ce da regulishu postojeci haos-se tamponiraju tranzicijom,..ma nemoj, pa samo nek prepishu od negde gde to funkcionishe i po kratkom postupku izglasaju na skupshtini, umesto onog cirkusa, kojim kupuju vreme,...

da je neko zainetresovan za obrazovanje i omladinu, ne bi na chelo prosvete stvaljao mediokritete, kao shto je cholicka ili ovaj obradovic, koji samo rade za interese svoje stranke i koche reorganizaciju-koja bi trebala da bude sandardizovana sa zemljama, gde je to uradjeno kako treba, ne bi na chelo vodece izdavachke kuce za udzbenike dolazili ljudi popolitichkoj liniji, kojima je glavna zanimacija da dovode ljude iz stranke, kako bi ih udomili, ministarstvo ne bi odobravalo prevazidjene i loshe rukopise, vec godinama "proverenih", opet politichkih podobnih autora, koji su vec decenijama ne apdejtovani u znanju i spremni su vec odavno za shah na kalemegdanu.

deca nisu kriva, ona samo slede postavljeni sistem vrednosti i tehnologiju zivota ovde- ne mogu ona biti drugachija-sem retkih pojedinaca, gde je to vishe napor roditelja da ih povuku na drugu stranu, od sredine u kojoj zive.
dragan7557 dragan7557 18:59 14.05.2009

Re: Da ne odemo

sa jednom ispravkom-koje greshke da uvidi?

Između ostalih ove koje ste nabrojali:
DA:
oni koji odluchuju o tome su krajnje svesni svega i namerno odrazavaju ovakivo stanje- jer im to odgovara za njihove glavne rabote- a narod apsolutno nema svest o svojim pravima i mehanizmima da se protiv toga bori, pa ovi prvi lagodno koriste pogodne uslove.

DA:
svako drushtvo koje je zainteresovano za svoju buducnost-na njoj i radi-donosi potrebne zakone, propise, angazuje se oko reformi, shkolstvo je tu udarna kategorija,

DA:
se kod nas najlakshe donose mere, koje se odnose na vecu pljachku gradjana,

DA:
propise kojim bi trebali da regulishu postojeci haos-se tamponiraju tranzicijom,


DA:
pa samo prepišu od negde gde to funkcionishe(?) i po kratkom postupku izglasaju na skupshtini

DA:
samo kupuju vreme,...

DA:
da je neko zainetresovan za obrazovanje i omladinu, ne bi na chelo prosvete stvaljao mediokritete,

DA:
Čolicka ili ovaj Obradovic, koji samo rade za interese svoje stranke i koche reorganizaciju-koja bi trebala da bude sandardizovana sa zemljama, gde je to uradjeno kako treba, i spadaju kao i ostali u iste mediokritete[/quote]
DA:
na chelo vodece izdavachke kuce za udzbenike ne smeju dolaziti ljudi po politichkoj liniji, kojima je glavna zanimacija da dovode ljude iz stranke, kako bi ih udomili, ministarstvo ne bi odobravalo prevazidjene i loshe rukopise, vec godinama "proverenih", opet politichkih podobnih autora, koji su vec decenijama ne apdejtovani u znanju i spremni su vecodavno za igranje piljaka sa svojim unucima

dragan7557
angie01 angie01 19:04 14.05.2009

Re: Da ne odemo

Između ostalih ove koje ste nabrojali:


htedoh reci- da su oni SVE uvideli i ovo i ostatak patketa- ali im tako odgovara!
drug.clan drug.clan 19:20 14.05.2009

Re: Da ne odemo

reorganizaciju-koja bi trebala da bude sandardizovana sa zemljama, gde je to uradjeno kako treba,

slazem se sa vama samo me zanima koje to su zemlje gde je to uradjeno kako treba!
angie01 angie01 19:35 14.05.2009

Re: Da ne odemo

samo me zanima koje to su zemlje gde je to uradjeno kako treba!


svuda gde shkolstvo daje konstruktivna i upotrebljiva znanja i gde je ono uskladjeno sa potrebama privrede.

znachi, deca ne izlaze iz shkole sa ocenama, koje su dobili, bubajuci po 5 strana za lekciju, a posle se nesecaju ni osnovnih podataka i gde posle zavrshenih visokih shkola- sve o svojoj struci znaju u predimenzioniranoj , mutnoj teoriji- a skoro da ne postoje radna mesta za taj profil-akomerazumete?!:)))

pri tome-ja lichno smatram, da ta neka iskustva treba da se prilagode nashim potrebama, a ne da se bukvalno prekopiraju,..chemu inache sluze seminari, sajmovi knjiga i sl, nego da se uporedjuju tudja znanja i iskustva, uporedjuju rezultati i iskoristi ono shto se pokazalo boljim.
drug.clan drug.clan 19:57 14.05.2009

Re: Da ne odemo

angie01
samo me zanima koje to su zemlje gde je to uradjeno kako treba!


svuda gde shkolstvo daje konstruktivna i upotrebljiva znanja i gde je ono uskladjeno sa potrebama privrede.

znachi, deca ne izlaze iz shkole sa ocenama, koje su dobili, bubajuci po 5 strana za lekciju, a posle se nesecaju ni osnovnih podataka i gde posle zavrshenih visokih shkola- sve o svojoj struci znaju u predimenzioniranoj , mutnoj teoriji- a skoro da ne postoje radna mesta za taj profil-akomerazumete?!:)))

pri tome-ja lichno smatram, da ta neka iskustva treba da se prilagode nashim potrebama, a ne da se bukvalno prekopiraju,..chemu inache sluze seminari, sajmovi knjiga i sl, nego da se uporedjuju tudja znanja i iskustva, uporedjuju rezultati i iskoristi ono shto se pokazalo boljim.


Ok je sve to i ja razumem ideal skolstva ali gde to tacno (ime drzave) "shkolstvo daje konstruktivna i upotrebljiva znanja i gde je ono uskladjeno sa potrebama privrede."?

Sve reforme za koje ja znam u poslednjih 50 godina sirom evrope i zapadnog sveta su obrazovanje vratile bar korak unazad, pa reko mozda mi je neka promakla.
dragan7557 dragan7557 20:09 14.05.2009

Re: Bol. Deklaracija završni tekst

Ja o Bolonjskom procesu ne znam dovoljno pa ne mogu ni da diskutujem o istome.

Prijatelju stoji na web- i broji dve tri stranice, za razliku od Strategija i Strategosa od najmanje 1.000 stranica kao što je uobičajeno u Srbiji. Na Engleskom broji čini mi se 6 stranica krupno kucanog teksta.

U pitanju je samoregulacija ESNAFA visokog školstva a posebno se regulišu unutrašnji odnosi Esnafa i društva u Evropi.

Najviše o zvanjima titulama i izjednačenju programa (pokušaj)

Izrael recimo nije prmljen a ni Turska ima idrugih, sa obrazloženjem da nisu u Evropi.

Znači, uvođenje standarda u Evro Esnafu Visokog školstva što je samo po sebi pozitivno ali nije neki novi korak već potez korporativnog društva koje preuzima na ovaj način tzv demokratsko pravo na samoregulativu odnosa, koji su ranije bili u domenu i ingerenciji državnih bilateralnih i/ili multilateralnih regula.

Prethodila je tzv. Sorbonska Deklaracija 1998 i Bolonjska čini mi se iste godine.

dragan7557
angie01 angie01 20:22 14.05.2009

Re: Da ne odemo

ali gde to tacno (ime drzave)


evo npr- Finska, ocenjena kao br 1.

pa moze Nemachka, koja ne funkcionishe hrdjavo, ali reforme radi studiozno i u hodu i na proshlogodishnjem simpozijumu na Siciliji, (mislim), prikazali su, kako bi izgeldao "reformisani mladi nemac" 2019, a da budu pokrivani svi potrebni segmenti po njihovom veoma podrobnom istrazivanju.
drug.clan drug.clan 20:45 14.05.2009

Re: Da ne odemo

angie01
ali gde to tacno (ime drzave)


evo npr- Finska, ocenjena kao br 1.

pa moze Nemachka, koja ne funkcionishe hrdjavo, ali reforme radi studiozno i u hodu i na proshlogodishnjem simpozijumu na Siciliji, (mislim), prikazali su, kako bi izgeldao "reformisani mladi nemac" 2019, a da budu pokrivani svi potrebni segmenti po njihovom veoma podrobnom istrazivanju.



Ne znam samo odakle taj imidz Finskoj. Radio sam sa nekoliko tek svrsenih dobrih studenata iz finske i moram da kazem da je to sve jedna velika lazorija. Nista oni nisu bili bolji a ni gori od americkih studenata dok su pokazivali mnogo nizi nivo inovatinosti, kreativnosti i volje od kineskih studenata npr. To sto je neko na nekom prilagodjenom testu prvi ne govori bas nista o obrazovanju. Gledao sam i te testove na kojima oni osvajaju najbolja mesta i mislim da su veoma pristrasna. Npr. srpska verzija tog testa ima nekoliko pitanja iz oblasti zdravstvene zastite koja se uopste ne uci kod nas u skoli dok recimo nema pitanja iz geografije koja u procesu globalizacije postaje veoma vazna, matematika skoro da nije uopste zastupljena (ima samo nesto malo racuna).... Ukratko dajte mi test i ja cu ga podesiti tako da uvek jedan obrazovni sistem pobedjuje.

"Standardized tests can't measure initiative, creativity, imagination, conceptual thinking, curiosity, effort, irony, judgment, commitment, nuance, good will, ethical reflection, or a host of other valuable dispositions and attributes. What they can measure and count are isolated skills, specific facts and function, content knowledge, the least interesting and least significant aspects of learning." - Bill Ayers

Inace jedan Phd student iz finske nije znao gde su Srbija i Jugoslavija pa mu se student iz Irana (cije obrazovanje sa druge strane veoma cenim) smejao.
Dr M Dr M 21:53 14.05.2009

Re: Da ne odemo

Sve reforme za koje ja znam u poslednjih 50 godina sirom evrope i zapadnog sveta su obrazovanje vratile bar korak unazad, pa reko mozda mi je neka promakla.


Zbilja se ne razumem u ovu materiju pa moram da pitam:

Kako se objasnjava nagli napredak nauke ako je prosveta na zapadu toliko unazadjena?
Veca specijalizacija vs. klasicno obrazovanje?
dragan7557 dragan7557 22:00 14.05.2009

Re: Da ne odemo

prikazali su, kako bi izgeldao "reformisani mladi nemac" 2019, a da budu pokrivani svi potrebni segmenti po njihovom veoma podrobnom istrazivanju.


Jel' ovo ozbiljno ili je zajebancija ??????????

Da je ozbiljno znam (ali zbog drugih blogera).

Izvor ozbiljnosti:

Sydny Brener: "We are cloning people allready long time : Army, Shool's etc"
Nobel Prize, 2002 in Physiology or Medicine.

Sydny Brener is one of the past century's leading pioneers in genetics and molekular biology.
Among his many notable discoveries, Brener established the existence of messenger RNA and demonstrated how the order of amino acids in proteins is determined.
He also conducted pioneering work with roundworm, a model organism now widely used to study genetics.

dragan7557
dragan7557 dragan7557 22:07 14.05.2009

Re: JOK !!! ni jedno ni drugo

Dr M
Sve reforme za koje ja znam u poslednjih 50 godina sirom evrope i zapadnog sveta su obrazovanje vratile bar korak unazad, pa reko mozda mi je neka promakla.


Zbilja se ne razumem u ovu materiju pa moram da pitam:

Kako se objasnjava nagli napredak nauke ako je prosveta na zapadu toliko unazadjena?
Veca specijalizacija vs. klasicno obrazovanje?


Brzina prenosa i dostupnost informacija kao osnovnog sadržaja nauke.I nema nikakve veze sa klasičnom školom i ili fakultetom, kao ni sa "neapdejtovanim"(kovanica angie 01) knjižurinama iz pera nekog ili više profesora, koje su hrana moljcima jer za bolje i nisu.

dragan7557


Dr M Dr M 22:18 14.05.2009

Re: JOK !!! ni jedno ni drugo

dragan7557


Hvala, kazem ja da se ne razumem u to..
angie01 angie01 00:20 15.05.2009

Re: Da ne odemo

Ne znam samo odakle


to kazu zvanichni podaci-dobijeni iz prakse,..tako da nema puno prostora za zabezek.

pri tome, ponavljam, smatram da neshto shto se pokazalo kao bolje i da ima vece efekte kasnije, u nashem sluchaju bi prilagodila nashim potrebama i uslovima,..nisu sve stvari kod nas loshe, samo trebaju neku preradu.
angie01 angie01 01:06 15.05.2009

Re: Da ne odemo

Jel' ovo ozbiljno ili je zajebancija ??????????

Da je ozbiljno znam (ali zbog drugih blogera).

Izvor ozbiljnosti:


nisam bash razumela!
urbanosaurus2 urbanosaurus2 22:36 13.05.2009

a shta fali...

wikipediji ili facebooku...
ili nekom malo zivahnijem technu...

pa da onda vidimo shta se podrazumeva pod zdrava generacija...

chisto poshto imam 50 dana staru cerkicu i voleo bih da je zdravo odgajam...
i mislim i da wikipediji, facebooku, technu i trensu, blejanju ima mesta u zdravom odgoju...

Omladina je naša budućnost, a kako brinemo o njoj i kako će ona o nama?


zato prestanite da smarate a mladi neka se sami bore za bolju buducnost... :]



Milutin Milošević Milutin Milošević 22:41 13.05.2009

Re: a shta fali...

i mislim i da wikipediji, facebooku, technu i trensu, blejanju ima mesta u zdravom odgoju...

Ima mesta, ali ne da budu jedini elementi odgoja
gorran2 gorran2 22:42 13.05.2009

Re: a shta fali...

Nemojte da mislite kad pravite decu. Samo ih napravite, a ona će posle sama da misle. (isto Duško)
Najbolje što može da im se desi je da ne nauče ništa od onoga što društvo pokušava da ih nauči.
Mishaa Mishaa 22:44 13.05.2009

Re: a shta fali...

mislim i da wikipediji, facebooku, technu i trensu, blejanju ima mesta u zdravom odgoju...


Ma da naravno... problem se javlja kod kvantiteta. Prosto važno je da klinci vide da postoji i pozorište (i da to nije smor) da je sat vremene npr. futbala ili basketa bolji od sat vremena Word of Warcaraft-a i sl.
urbanosaurus2 urbanosaurus2 22:45 13.05.2009

Re: a shta fali...

nikako jedini...
obavezno dodati vaspitanje u jakom antidrzavnom pro-anarho duhu... :]
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:48 13.05.2009

Re: a shta fali...

Milutin Milošević
i mislim i da wikipediji, facebooku, technu i trensu, blejanju ima mesta u zdravom odgoju...

Ima mesta, ali ne da budu jedini elementi odgoja

upravo tako.
dragan7557 dragan7557 22:48 13.05.2009

Re: a shta fali...

facebooku...


Vala ništa prema istraživanjima po broju virtualnih građana sa preko 110.000.000 duša, po veličini 11 sta državetina na planeti sa najbržim "natalitetom" u istoriji.

dragan7557
urbanosaurus2 urbanosaurus2 22:49 13.05.2009

Re: a shta fali...

sat vremene npr. futbala ili basketa bolji od sat vremena Word of Warcaraft-a


nemoj da si naivan... :]
WoW se ne igra sat vremena...
ili igrash ili ne igrash...
tu sredine nema...
urbanosaurus2 urbanosaurus2 22:50 13.05.2009

Re: a shta fali...

Najbolje što može da im se desi je da ne nauče ništa od onoga što društvo pokušava da ih nauči.


apsolutno... :]
Mishaa Mishaa 22:58 13.05.2009

Re: a shta fali...

nemoj da si naivan... :]
WoW se ne igra sat vremena...
ili igrash ili ne igrash...
tu sredine nema...


Pa to jes.. znam iz prve ruke... rekoh da sam i ja jedan iz tih generacija!!! :)))
urbanosaurus2 urbanosaurus2 23:04 13.05.2009

Re: a shta fali...

neeee daj se geeeeneracijo... :]

najbolje shto mozemo uraditi za klince je da bar pokushamo da im ostavimo svet za nijansu bolji, slobodniji i pravedniji od onog koji smo mi zatekli...
oni ce se vec sami snaci...

mozda nekome to zvuchi kao parola, ali ja mislim da se za tako neshto vredi boriti...

shto se WoWa tiche horda ruuuules... :]
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:18 13.05.2009

Re: a shta fali...

zato prestanite da smarate a mladi neka se sami bore za bolju buducnost...

samo obostrano da se porestane sa "smaranjem".
Zar ne misliš da i mladi nekada smaraju starije.
urbanosaurus2 urbanosaurus2 23:38 13.05.2009

Re: a shta fali...

Zar ne misliš da i mladi nekada smaraju starije.


naravno...
i to uglavnom rade sa razlogom...
dobrim ili loshim zavisi...

recimo, ja mislim da smarate o stvarima o kojima veoma malo znate...
techno, facebook, wiki niiiije to teren na kome se mozete brinuti o mladima ako bash to toliko zelite...
zato i blejim na ovom blogu... :]



i chekam... :]
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:02 14.05.2009

Re: a shta fali...

Ovo je simpatično ali i simtomatično.
Kako beogradska deca prepricavaju lektiru



ROMEO I JULIJA
Romeo i Julija su zabari iz Verone i oni se smuvaju. Medjutim, matorci su im veoma zajebani i uopste se ne gotive jer rade isti biznis ali su u razlicitim ekipama (kao Verona i Kijevo). Zent im je da ih ne provale i da im ne ukinu kintu, pa se vidjaju tajno. I tako na 50 strana oni kao nesto kriju i kenjaju jedno drugom kako se vole, a ne karaju se. Na kraju, jednom prilikom upadnu u los trip i roknu se.


ZLOCIN I KAZNA
Neki student je stalno bez filera jer mora da placa stan, posto je ispusio za mesto u studenjaku. Jednom prilikom je bio u bedaku, pa je uleteo kod neke babe, pune ko brod na gajbu i overio je. Posle je uleteo u frku sa samim sobom, jer se plasio da ce murija da ga provali. U stvari on i nije bio neki krimos vec picketina, pa se na kraju sam prijavio muriji.


ILIJADA
Ta Ilijada traje k'o gladna godina. Vodja jedne ekipe mazne ribu od vodje druge ekipe. Onda ovaj prvi, da ne ispadne jajara, skupi ortake i opkoli ih k'o Babo Sarajevo. Ali ovi prvi ga ispuse, onako zestoko, jer su ovi drugi bili do jaja spremni. Onda jedan tip smisli kul foru da zajebu ove druge. Ssatro, kao boli ih kurac za ribu, vazzan im je biznis koji moze da se sjebe zbog nastale frke. Da pokazu da su iskulirali, oni odu i ostave sleper cigara drugoj ekipi u kome su sakrili deo ekipe. Ovi prvi su mislili da su ih sjebali i poceli da slave. Kad su se ponapijali i udrogirali, ovi drugi su izleteli iz slepera i jebali im kevu k'o u Mortal Combatu.


RAT I MIR
Pre 200 godina Francuzi krenu na Ruje i dodju do Moskve (kao u Pancer Generalu). Onda je dosla zima i Francuzi se posmrzavaju k'o picke i onda se napasu muda Rujama k'o zeke kelerabe. Knjiga ima soma strana, tu ima i neke ribe, zurke, zvacu nesto, njesra sve vreme.


sentinel26 sentinel26 09:55 14.05.2009

Re: a shta fali...

Milan Karagaća
ROMEO I JULIJA
ZLOCIN I KAZNA
ILIJADA
RAT I MIR
Joj, prijatelju, ja nijesam htio da radim domaće zadatke i lektiru, pa da sam imao ovako nešto, prepisao bih ga ka od šale.
Romeo i Julija i Rat i mir mi se najviše dopadaju kako su prikazane.
dragan7557 dragan7557 10:40 14.05.2009

Re: a shta fali...

Milan Karagaća
Ovo je simpatično ali i simtomatično.
Kako beogradska deca prepricavaju lektiru



ROMEO I JULIJA
Romeo i Julija su zabari iz Verone i oni se smuvaju. Medjutim, matorci su im veoma zajebani i uopste se ne gotive jer rade isti biznis ali su u razlicitim ekipama (kao Verona i Kijevo). Zent im je da ih ne provale i da im ne ukinu kintu, pa se vidjaju tajno. I tako na 50 strana oni kao nesto kriju i kenjaju jedno drugom kako se vole, a ne karaju se. Na kraju, jednom prilikom upadnu u los trip i roknu se.


ZLOCIN I KAZNA
Neki student je stalno bez filera jer mora da placa stan, posto je ispusio za mesto u studenjaku. Jednom prilikom je bio u bedaku, pa je uleteo kod neke babe, pune ko brod na gajbu i overio je. Posle je uleteo u frku sa samim sobom, jer se plasio da ce murija da ga provali. U stvari on i nije bio neki krimos vec picketina, pa se na kraju sam prijavio muriji.


ILIJADA
Ta Ilijada traje k'o gladna godina. Vodja jedne ekipe mazne ribu od vodje druge ekipe. Onda ovaj prvi, da ne ispadne jajara, skupi ortake i opkoli ih k'o Babo Sarajevo. Ali ovi prvi ga ispuse, onako zestoko, jer su ovi drugi bili do jaja spremni. Onda jedan tip smisli kul foru da zajebu ove druge. Ssatro, kao boli ih kurac za ribu, vazzan im je biznis koji moze da se sjebe zbog nastale frke. Da pokazu da su iskulirali, oni odu i ostave sleper cigara drugoj ekipi u kome su sakrili deo ekipe. Ovi prvi su mislili da su ih sjebali i poceli da slave. Kad su se ponapijali i udrogirali, ovi drugi su izleteli iz slepera i jebali im kevu k'o u Mortal Combatu.


RAT I MIR
Pre 200 godina Francuzi krenu na Ruje i dodju do Moskve (kao u Pancer Generalu). Onda je dosla zima i Francuzi se posmrzavaju k'o picke i onda se napasu muda Rujama k'o zeke kelerabe. Knjiga ima soma strana, tu ima i neke ribe, zurke, zvacu nesto, njesra sve vreme.



U čemu je problem???????????????
Ozbiljno mislim ne zajebavam se. Ovo je samo početak preformulacije u novi jezik po meni mnogo vedriji i veseliji a može čevek i da se nasmeje. Živela deca.
Da , u boldovanom tekstu ima jedna greška njesra=sranje ostalo OK.

dragan7557
Dr M Dr M 12:00 14.05.2009

Re: a shta fali...

greška njesra=sranje


Nije greska, novogovor
Doctor Wu Doctor Wu 22:50 13.05.2009

Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

pametnije klince. Evo danas je Tadić primio onih 11 klinaca iz Matematičke koji su poosvajali neke nagrade na Balkanijadi, pre toga su osvajali neke nagrade na svetskim science olimpijadama, na IMO-ima i to protiv klinaca koji imaju neuporedivo bolje uslove za rad od njih i koji imaju zainteresovane profesore koji zaista provode vreme s njima. Klinci se pravo iz Matematičke se upisuju na Cambridge, MIT, Princeton- mislim da to nikada ranije bio slučaj. I nije samo u Beogradu to slučaj- otvaraju se odeljenja po Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Računarska gimnazija je prepuna dece koja sama plaćaju za svoje školovanje, i uopšte klinci se sve više interesuju za pametne načine da se ostvare i obogate u životu. Kakva je Srbija i srpsko društvo uopšte, mislim da su klinci fenomenalni, fantastični. Čak i u sportu, ovo okretanje tenisu i individualnim sportovima je ogroman korak napred u odnosu na plemenska okupljanja po stadionima i halama koja su karakterisala Titovo doba (na neki način je Đoković, onako bezobrazan, samosvestan i samouveren, vredan i, uopšte, sjajan, pravi simbol ove generacije). Ove generacije klinaca su, zapravo, mnogo zrelije i bolje nego što smo mi ikad bili.

A blejača i smarača (i to onakvih) je bilo oduvek.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:56 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

nikad nismo imali pametnije klince.
A blejača i smarača (i to onakvih) je bilo oduvek

Samo je pitanje odnosa među njima. Nažalost, danas je ovih drugih mnogo više
Doctor Wu Doctor Wu 23:02 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Nažalost, danas je ovih drugih mnogo više

Pa, ne znam. Ali da ih je bilo manje u ono doba sigurno ne bi stigli dotle dokle smo stigli. Ljudi kod nas mnogo vole da kukaju na politiku ali stalno zaboravljaju da su uslovi u kojima žive pre svega slika i prilika njih samih. Prema tome, ako nam se desio tvoj prezimenjak, nije to slučajno, nije on pao s neba. Možda je u onom društvu bilo mnogo više blejača nego što si ih primećivao.
Mishaa Mishaa 23:04 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

pametnije klince. Evo danas je Tadić primio onih 11 klinaca iz Matematičke koji su poosvajali neke nagrade na Balkanijadi, pre toga su osvajali neke nagrade na svetskim science olimpijadama, na IMO-ima i to protiv klinaca koji imaju neuporedivo bolje uslove za rad od njih i koji imaju zainteresovane profesore koji zaista provode vreme s njima. Klinci se pravo iz Matematičke se upisuju na Cambridge, MIT, Princeton- mislim da to nikada ranije bio slučaj.


E, to je ono u čemu ljudi stalno greše. Uzmu neku ekstremno dobru grupu i njenim uspesima pravdaju celu populaciju. Ja sam par godina radio na Institutu za psihologiju kao statističar na PISA istraživanju. Stvari uopste nisu tako blistave kada se radi o celoj populaciji.

Mislim moja ideja učestvovanja u ovoj diskuciji nije da nekoga napadam ili ne napadam nego da vidimo šta bi trebalo i moglo bolje...
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:23 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Mislim moja ideja učestvovanja u ovoj diskuciji nije da nekoga napadam ili ne napadam nego da vidimo šta bi trebalo i moglo bolje...

hvala na ovome.
Potpuno se slažem. I moja ideja da napišem ovaj post je motivisana isključivo time da vidimo šta bi trebalo i moglo bolje
Doctor Wu Doctor Wu 23:25 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

E, to je ono u čemu ljudi stalno greše. Uzmu neku ekstremno dobru grupu i njenim uspesima pravdaju celu populaciju. Ja sam par godina radio na Institutu za psihologiju kao statističar na PISA istraživanju. Stvari uopste nisu tako blistave kada se radi o celoj populaciji.

To nije sporno- sporno je da li je u Srbiji ikada bilo bolje. Naravno, to ne možemo objektivno utvrditi jer su PISA istraživanja novijeg datuma. Svi pričaju o nekim kvalitetnim školama u Titovo doba ali ja se samo sećam škola u kojima su lekcije bukvalno morale na pamet da se uče i tehničkog fakulteta na kome smo trebali da budemo srećni što smo uopšte imali udžbenike (prema pričama, ranije generacije nisu imale ni to!) a sva učila su bila kreda i tabla.

Na osnovu praćenja ovog Bloga, šta se može reći o funkcionalnoj (ne)pismenosti ljudi koji se ovde javljaju?
Mishaa Mishaa 23:34 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Naravno, to ne možemo objektivno utvrditi jer su PISA istraživanja novijeg datuma.


Svojevremeno je u to staro vreme prof. Nenad Havelka (Filozofski fakultet Beograd - Odeljenje za psihologiju) radio jedno domaće istraživanje koje je proveravalo nivo znanja naših djaka. Na žalost mislim da na netu nema tih rezultata, ali sa sigurnošću znam da je bila katastrofa. Dakle zadaci su bili naši zasnovani na našim programima... sve po jusu...

Što se tiče bubanja tu ste u pravu kod nas se najviše ceni i pospešuje čista reprodukcija. PISA meri primenjivost znanja stečenog u OŠ u situacijama iz realnog života pa je jasno što je tu katastrofa. TIMSS je malo drugačiji, ali i tu je katastrofa...
urbanosaurus2 urbanosaurus2 23:43 13.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

I moja ideja da napišem ovaj post je motivisana isključivo time da vidimo šta bi trebalo i moglo bolje



Milan Karagaća Milan Karagaća 00:26 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

probaj da nešto radiš dok čekaš promenu, a tu spada i osmišljavanje kakvu promenu hoćeš.
Bili Piton Bili Piton 01:27 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Doctor Wu


(...) Ove generacije klinaca su, zapravo, mnogo zrelije i bolje nego što smo mi ikad bili.


Negde i kapiram sta hoces da kazes ali ti govoris o sjajnim pojedincima, kakvih je oduvek bilo na ovim prostorima.

U celini gledano, ja bih se pre slozio da su ove generacije klinaca haos i beda, intelektualna i moralna, a o nekoj "zrelosti" (osim one opsteg, ulicnog tipa) nema ni govora.

Podvlacim jos jednom, u celini.
kamichak92 kamichak92 07:43 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Doctor Wu
Kakva je Srbija i srpsko društvo uopšte, mislim da su klinci fenomenalni, fantastični. Čak i u sportu, ovo okretanje tenisu i individualnim sportovima je ogroman korak napred u odnosu na plemenska okupljanja po stadionima i halama koja su karakterisala Titovo doba (na neki način je Đoković, onako bezobrazan, samosvestan i samouveren, vredan i, uopšte, sjajan, pravi simbol ove generacije). Ove generacije klinaca su, zapravo, mnogo zrelije i bolje nego što smo mi ikad bili.


ja svake godine "sretnem" izmedju 300 i 400 klinaca starih 21-23 godine, od 2003. na ovamo, (s jednogodisnjom pauzom). pet generacija. strahovit pad kvaliteta, potpuno porazavajuce. prosto ne mogu da verujem svojim ocima i brojkama. imam neku svoju teoriju o tome zasto je to tako - mislim da je nacin na koji implementiramo bolonju nesto sto cemo u godinama koje dolaze placati kao drustvo. i samo se molim bogu da se na medicini ne desava ista stvar ...
dragan7557 dragan7557 08:16 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Svi pričaju o nekim kvalitetnim školama u Titovo doba ali ja se samo sećam škola u kojima su lekcije bukvalno morale na pamet da se uče i tehničkog fakulteta na kome smo trebali da budemo srećni što smo uopšte imali udžbenike (prema pričama, ranije generacije nisu imale ni to!) a sva učila su bila kreda i tabla.


Što je bio način učenja i na najrespektabilnijim Univerzitetima u celoj Evropi.
Sećam se da smo 1974 na fakultetu Upravnih Nauka na Visokoj Školi Nauka Tvente (sada Univerzitet Tvente) kao prvi naučni Institut dobili pare za kupovinu Prve Video laboratorije u državi Holandiji a mislim da je bio i primat u Evropi (bar kontinetalnoj).

Stanje na Visokoškolskim ustanovama u vama omraženoj Titovoj YU je svakako bilo isto ako već ne bolje u to vreme, kao i ostalim delovima Evrope što mogu da potvrdim iz prve ruke pošto sam parelelno studirao u oba školska sistema. Jedina razlika je bilo obimno korišćenje udžbenika na više jezika (osobito engleski - nemački kod tehnike i tehnologije) koje iz razumljivih društvenih razloga (?) nije u YU bilo u praksi.

Što se tiče bubanja tu ste u pravu kod nas se najviše ceni i pospešuje čista reprodukcija.

Što i jeste jedina (?) svrha školovanja u školama.
Naučiti napamet osnovne predradnje za bavljenje naukom i rukovanje znanjem. Kondicioniranje i delimično indoktrinacija su osnovni zadatak novog doba (sada), dok je ranije kondicioniranje bilo podređeno indoktrinaciji zbog nepostojanja brzog i efikasnog medijuma za pretragu i usvajanje znanja.

Indoktrinacija (proizvodnja jednoumlja) je tendencija svakog društva organizovanog u političku zajednicu, što nije moglo da se efikasno izbegne pre pojave Internet-a i zbog opstanka na vlasti iste elite i odnosa zadržavanja društvenog status quo stanja.
Vrhunski mas medijum zaglupljivanja masa je televizija koju politika strastveno koristi u službi održavanja na vlasti i objavljivanja svojih rođendanskih čestitki (kodiktatorima u runu lidera, svih nesuvislih događaja kod drugih ili pak upućivanje nota odobravanja, oštrih, najoštrijih isl.) pa do iznošenja i beskrajnog ponavljanja "svojih stavova" mišljenja (?) osvrta i sličnih budalaština. A može i isticanje ličnosti kako mi neko reče pre prikazivanja bilo koje emisije "državna RTS" napominje gledaocima da je direktor iste A.Tijanić

Ovo arčenje čula publike od strane Viđenih i Pridruženih Eliti je nesumnjivo jedan od razloga koji su prevršili meru kod sadašnje omladine koja ovakvo stanje izbegava odlazeći tamo gde joj je lepše u državu "fejsbuk) i sl.
u virtualni život, dok natureno i omrznuto ovozemaljsko tavorenje služi kako je već u raznim spotovima opisano.
Na osnovu praćenja ovog Bloga, šta se može reći o funkcionalnoj (ne)pismenosti ljudi koji se ovde javljaju?


U koje vi sebe u svojoj aroganciji naravno ne svrstavate. A što se tiče učenja napamet (reprodukcije), gde bi se čovečanstvo nalazilo bez stroge reprodukcije kojoj su podložni geni????????
Shvatanje društvenih odnosa i zakonitosti nije lak posao i svakako nije za svakog.

"Današnja omladina je bezobrazna ,lenja i nepoštuje starije" Aristotel ili Platon (po sećanju).


dragan7557
Milan Karagaća Milan Karagaća 08:38 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Dragane, sve se slažem
hvala na sadržajnom komentaru.
wukadin wukadin 09:50 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

ja svake godine "sretnem" izmedju 300 i 400 klinaca starih 21-23 godine, od 2003. na ovamo, (s jednogodisnjom pauzom). pet generacija. strahovit pad kvaliteta, potpuno porazavajuce.


Pa čekaj, to je ipak posle "demokratskih promena", a kvalitet i dalje pada. Zašto?!!
niccolo niccolo 10:54 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Milan
Još više mora da nas sve zabrine činjenica da takve generacije već stasavaju i rađaju nove, a kakve će tek one biti, jer kao što izreka kaže “teško je naučiti onoga ko je nenaučen već postao učitelj drugima”

Kao omladina iz 90tih sa ovim se vrlo ne slažem, to što nas vi vaspitavani u komunizmu niste ničemu naučili, ne znači da ni mi nećemo ništa naučiti našu decu, jer vrlo dobro znamo da taj vaš način ništa ne valja i samo čekamo da nam se skinete da možemo da pravimo društvo kakvo mi mislimo da treba (izvini što koristim vi, naravno ne odnosi se na tebe lično već generalizujem).

Wu
...na neki način je Đoković, onako bezobrazan, samosvestan i samouveren, vredan i, uopšte, sjajan, pravi simbol ove generacije...
Ali da ih je bilo manje u ono doba sigurno ne bi stigli dotle dokle smo stigli. Ljudi kod nas mnogo vole da kukaju na politiku ali stalno zaboravljaju da su uslovi u kojima žive pre svega slika i prilika njih samih.
...ali ja se samo sećam škola u kojima su lekcije bukvalno morale na pamet da se uče i tehničkog fakulteta na kome smo trebali da budemo srećni što smo uopšte imali udžbenike (prema pričama, ranije generacije nisu imale ni to!) a sva učila su bila kreda i tabla.


Samo da spomenem da je Wu danas briljirao na ovoj temi!




dragan7557 dragan7557 11:35 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Dragane, sve se slažem
hvala na sadržajnom komentaru.

Hvala vama za upotrebljenu novu terminologiju, sadržajni komentar ili reakcija, koja je u zadnjih nekoliko godina (oko 5) postala nezaobilazni imperativni pojam političkog i službenog "novog jezika" u EU.

Zahtev da se reagije sadžajno izuzima političko službenički voluntarizam i smanjuje mogućnost trabunjanja uz ukazivanje na paragrafe, zakone = dogme, na mišljenje "polit autoriteta" itd. A veoma povećava kriticizam prema izjavama raznih Vlastodrzaca i ostalih službeni guz..., pardon lica po štampi i mas medijumima koji se osećaju pozvani da kažu nešto "pametno"u svakoj prilici i na svakom mestu bilo prilično i sadržajno ili ne.

Praznom lupetanju će svakako doći kraj, dok će prazni govori, izjave naročito viđenih Drugova=Gospode u bliskoj budućnosti ili biti ispunjeni sadržajem ili biti zabranjeni za reprodukciju.

J....e ovaj priča ceo sat i nije rek'o ništa, mora u prošlost.

dragan7557
sybil sybil 11:36 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Svi pričaju o nekim kvalitetnim školama u Titovo doba


u titovo doba je bilo mnogo vise mogucnosti za obrazovanje nego sada i to zbog ugleda zemlje. postojao je, recimo, britansko-jugoslovenski savet koji je davao stipendije najboljim studentima da budu neko vreme u engleskoj.
sada toga nema, tj. sve se svodi na pojedinacne napore ekstra pametne dece. BU je u titovo vreme bio rangiran, a sada se kotira na listama kao univerzitet u bangladesu, ruandi i i mongoliji.
scramble scramble 12:32 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

niccolo

Kao omladina iz 90tih sa ovim se vrlo ne slažem, to što nas vi vaspitavani u komunizmu niste ničemu naučili, ne znači da ni mi nećemo ništa naučiti našu decu, jer vrlo dobro znamo da taj vaš način ništa ne valja i samo čekamo da nam se skinete da možemo da pravimo društvo kakvo mi mislimo da treba (izvini što koristim vi, naravno ne odnosi se na tebe lično već generalizujem).


Čemu ti možeš da naučiš svoju decu ako tebe nisu ništa naučili. Bojim se i da pomislim kakvo društvo možete vi da napravite, vi koje niko ništa nije naučio...
drug.clan drug.clan 12:43 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

kamichak92

ja svake godine "sretnem" izmedju 300 i 400 klinaca starih 21-23 godine, od 2003. na ovamo, (s jednogodisnjom pauzom). pet generacija. strahovit pad kvaliteta, potpuno porazavajuce. prosto ne mogu da verujem svojim ocima i brojkama. imam neku svoju teoriju o tome zasto je to tako - mislim da je nacin na koji implementiramo bolonju nesto sto cemo u godinama koje dolaze placati kao drustvo. i samo se molim bogu da se na medicini ne desava ista stvar ...


Mislim da ovde nisi u pravu. Bolonja je bas primenjena i dala rezultate za koje je stvorena! Da li ste vi ocekivali da ce takvom devalvacijom nesto da se popravi?

Evo posta koji sam pre dva dana napisao kod Mashe na blogu:

Vekovima su vladajuce klase pokusavale da kroz skolu novim generacijama nametnu ideologiju i tako sebi obezbede vecnu vlast. Da li su uspele? Istorija nam je pokazala da nisu, naprotiv ideoloska indokrinacija u skoli se pokazala kao kontraproduktivna jer deca (ljudi) nisu debili i znaju sama da misle (logika nam je usadjena rodjenjem)! Da li je sadasnja vladajuca klasa to shvatila? Naravno te se okrenula novom metodu:

Daj djacima/studentima "slobodu", nauci ih da "misle", skratite trajanje obrazovanja i stovremeno izbaci skoro sve iz plana i programa (smanjite gradivo da ne budu preopterecena), dajte im zvucne diplome koje se "priznaju" sirom sveta i dajte im lazno samopouzdanje da sve znaju kako sami ne bi poceli da se doobrazuju citajuci knjige. Tako danas deca u obrazovnim sistemima najbogatijih drzava sveta uce kako "kriticki da misle", kako da budu "kreativni" ali u stvari ne uce nista.

Rezultat svega je da deca znaju kriticki da razmišljaju ali nemaju o čemu da razmišljaju jer ne znaju ništa.

Sa malo laznih informacija prezentovanih tako da ljudi "samostalno donesu zakljucak" ostvaruje se ono sto idelozi nisu uspevali ispiranjem mozga!

To su poslusnici za buducnost!



Da dodam jos u duhu ovog posta i potpunu moralnu destrukciju koja je uradjena medijima, pre svega TV-om.
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 12:54 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

strahovit pad kvaliteta, potpuno porazavajuce. prosto ne mogu da verujem svojim ocima i brojkama. imam neku svoju teoriju o tome zasto je to tako - mislim da je nacin na koji implementiramo bolonju nesto sto cemo u godinama koje dolaze placati kao drustvo. i samo se molim bogu da se na medicini ne desava ista stvar ...

a mozda je pravni fakultet postao relativno neperspektivan, pa je doslo do switcha, oni sto bi ranije isli na pravni, idu drugde, a na pravni sada dolaze oni sto onda ne bi uspeli da upisu.

mada se opservacija cini dosta cudnom, da se nesto tako drastivno promeni za 5 godina, bez obzira sta je razlog.
kamichak92 kamichak92 13:29 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

anonymous_alcoholic

a mozda je pravni fakultet postao relativno neperspektivan, pa je doslo do switcha, oni sto bi ranije isli na pravni, idu drugde, a na pravni sada dolaze oni sto onda ne bi uspeli da upisu.
mada se opservacija cini dosta cudnom, da se nesto tako drastivno promeni za 5 godina, bez obzira sta je razlog.


dvo- i tro- semestralni predmeti pretvoreni su u jednosemestralne, a obim gradiva nije smanjen.
student ima 12 nedelja da zavrsi nesto za sta je ranije imao period od oktobra do juna, ili cak od oktobra do sledeceg januara. pritom, dozvoljava im se da u tih 12 nedelja vuku i polazu ispite iz prethodnog semestra - dakle, ne mogu potpuno da se posvete ni tom ubrzanom kursu na koji se svelo studiranje.
broj studenata koji se upisuje nije smanjen, pa imas na vezbama po 60 ili 70 ljudi, sto ubija svaku interakciju i mogucnost da promil od tih 12 dvocasa posvetis svakome od njih ponaosob.
studiranje podrazumeva da si duzi period izlozen odredjenoj vrsti materije, da se duze vreme kreces u jednom intelektualnom, kako da kazem, reonu. dodje vreme da polazu ispit, a jos uvek nisu ovladali terminologijom, jos uvek nisu "slomili jezik" i nisu u stanju da razgovaraju o onome sto, rekla bih, tek prepoznaju.
i naravno da nisu oni za to odgovorni.
slazem se da je pravni relativno neperspektivan, ali rekla bih da je profil ljudi koji se na njega upisuje ostao isti - barem po prosecnim ocenama iz srednje skole, po tome iz kojih srednjih skola uopste dolaze, i po ucinku na prijemnom.
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 13:38 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

dvo- i tro- semestralni predmeti pretvoreni su u jednosemestralne, a obim gradiva nije smanjen.
student ima 12 nedelja da zavrsi nesto za sta je ranije imao period od oktobra do juna, ili cak od oktobra do sledeceg januara. pritom, dozvoljava im se da u tih 12 nedelja vuku i polazu ispite iz prethodnog semestra - dakle, ne mogu potpuno da se posvete ni tom ubrzanom kursu na koji se svelo studiranje.

e, to je vec idiotizam, za koje su odgovorni iskljucivo ljudi sa fakulteta koji izradjuju te programe, a ne deca, a ovaj blog je zalopojka dinosaursa o tome kako ih je pregazilo vreme, tj. o tome kako deca nista nevaljaju danas, jer su ta vikipedija i internet sranje, a deca nece da idu u biblioteku da citaju malu prosvetinu enciklopediju.
adam weisphaut adam weisphaut 15:19 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Ovo arčenje čula publike od strane Viđenih i Pridruženih Eliti je nesumnjivo jedan od razloga koji su prevršili meru kod sadašnje omladine koja ovakvo stanje izbegava odlazeći tamo gde joj je lepše u državu "fejsbuk) i sl.
u virtualni život, dok natureno i omrznuto ovozemaljsko tavorenje služi kako je već u raznim spotovima opisano.

Jedna stvar koja se mlađim generacijama ne može zameriti je prijemčivost za nove tehnologije.
Pa oni su uspeli da svoj socijalni život prenesu na internet, tehnologijom koja je nepoznata/nedovoljno poznata dobrom delu starije generacije. Ja mislim da je to znak adaptibilnosti i inteligencije, zašto se starije generacije ne potrude pa upotrebe te iste tehnologije da zainteresuju klince za sadržaje koje misle da bi oni trebalo da znaju?
adam weisphaut adam weisphaut 15:21 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali


U celini gledano, ja bih se pre slozio da su ove generacije klinaca haos i beda, intelektualna i moralna, a o nekoj "zrelosti" (osim one opsteg, ulicnog tipa) nema ni govora.

Pa nisu,oni su se prilagodili društvu u kojem žive i shvatili poruku između redova.
Prilagodljivost je znak inteligencije još po Pijažeu. Dakle oni se ponašaju normalno.
A zašto nam je društvo takvo, e za to oni nisu krivi. Pitajte one koji primaju nagrađene klince i njihove tate i čike.
adam weisphaut adam weisphaut 15:26 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali


Pa čekaj, to je ipak posle "demokratskih promena", a kvalitet i dalje pada. Zašto?!!

Pa zato što niko ne radi, jedini rad je izneo za nekih dve i po godine tim oko nesrećnog Gaše, posle toga je prosveta siroče ove države za koju niko ne daje ni p. boba. Pogledaj samo plejadu likova koji su se naređali na mestu ministra p., i sve ti je jasno...
Doctor Wu Doctor Wu 21:22 14.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

u titovo doba je bilo mnogo vise mogucnosti za obrazovanje nego sada i to zbog ugleda zemlje.

Odvali i ostade živa. Jesi mlada ali ipak je malo previše glupo da odvaljuješ ovakve stvari u doba interneta. Ili ti možda misliš da je drug Tito bio veći i od samoga interneta?
postojao je, recimo, britansko-jugoslovenski savet koji je davao stipendije najboljim studentima da budu neko vreme u engleskoj.

Zapravo i ne. Postojao je određen broj stipendija i školarina (Humboltova i sl) cirkulisanje kojih se obavljalo u vrlo zatvorenom krugu ljudi, često, boga mi, i po partijskoj liniji. Neka vrlo pametna deca zbog tih klikaških stvari nikada nisu došla do prilike ni da konkurišu za stipendije koje su neophodne za vrhunsko školovanje.
sada toga nema, tj. sve se svodi na pojedinacne napore ekstra pametne dece.

Naprotiv. Zbog gore navedene atmosfere i sveopšte globalne demokratizacije informacija koja se dogodila u međuvremenu, danas pametna deca imaju mnogo više prilika da se školuju napolju. Ko god vredi danas mnogo lakše nađe sebi mesta.
BU

Bu i ja tebi.
sybil sybil 01:32 15.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Doktore, opet vredjate neistomisljenike. Nemojte nije lepo.
BU je Beogradski Univerzitet. Kako to da niste prokomentarisali:
Beogradski Univerzitet je u Titovo vreme bio rangiran, a sada se kotira na listama kao Univerzitet u Bangladesu, Ruandi i i Mongoliji.


Ubi vas prejaka rec.
Doctor Wu Doctor Wu 07:22 15.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

doktor'ca
BU je Beogradski Univerzitet. Kako to da niste prokomentarisali:

Beogradski Univerzitet je u Titovo vreme bio rangiran, a sada se kotira na listama kao Univerzitet u Bangladesu, Ruandi i i Mongoliji.

Nisam komentarisao jer to nije tačno. Beogradski univerzitet uopšte nije rangiran, on ni ne postoji na mapi svetskih univerziteta. Univerzitet iz Bangalora postoji, iz Kolomba postoji, univerzitet iz Bolgoroda (u Belorusiji) postoji, pa čak, uveren sam, i iz Ulan Batora. Iz Beograda, A razlog tome može biti takvo razmišljanje koje rangiranje univerziteta vezuje za jednog političara a ne za broj objavljenih radova, indeks citiranosti, broj zaposlenih diplomaca, nivo njihovih zarada, broj startupa i sl.

Ali, u ovom blogu nije o tome reč. Jedan od razloga zašto tvrdim da su današnj klinci pametniji od starijih generacija je u tome što današnji klinci sva manje hoće da se bakću sa umirućim out-of-time institucijama i, umesto toga, odmah idu, i bez problema dobijaju mesto, na prestižnim univerzitetima širom USA i UK.


sybil sybil 07:52 15.05.2009

Re: Naprotiv, mislim da nikad nismo imali

Koliko vredi srpska diploma u svetu
16. 01. 2008.

Danci su zainteresovani da naše lekare i inženjere dovedu u svoju zemlju. Bar na neko vreme. Mogu, ako žele i da ostanu tamo. Upravo o tome je prvi sekretar danske ambasade nedavno razgovarao sa profesorom dr Dejanom Popovićem koji radi i na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu i na Univerzitetu u Alborgu, na severu Danske.
– Danci nemaju dovoljno pomenutog kadra, a naši stručnjaci su cenjeni u svetu – kaže profesor Popović, objašnjavajući za „Politiku” kako se izvan granica naše zemlje kotiraju diplome Beogradskog univerziteta koji ove godine obeležava dva veka postojanja visokog školstva u Srbiji.
Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu Popović predaje medicinsko inženjerstvo. Bio je prvi profesor koji je biran za tu oblast pre više od 20 godina. Svojevremeno je radio i na univerzitetima u Kanadi i na Floridi, a od 1999. godine i na severu Danske, u Centru za senzorno motorne interakcije. To je najveći centar te vrste u Evropi, a beogradski profesor tamo predaje razvoj metoda za rehabilitaciju invalida. Nalazi se među prvih deset stručnjaka za tu oblast u svetu. Zato posebnu jačinu imaju njegove reči da svet prepoznaje kvalitet naše škole, ali i individualni rezultat svakog pojedinca.

Njegov Elektrotehnički fakultet zauzima zapaženo mesto na sceni svetskih univerziteta. Ta ustanova je možda i specifična po tome što je oduvek privlačila najbolje đake, a oni su vredni, ambiciozni i spremno ulaze u oblasti u kojima se „stvari najbrže menjaju”.

– Poznata je izreka koja kaže da kada bi mašinstvo moglo tako brzo da napreduje kao elektrotehnika, onda bi „mercedes” koštao samo cent, trošio bi kap goriva na deset hiljada kilometara, išao bi brzinom većom od hiljadu kilometara na čas i mogao bi da se parkira na jednom kvadratnom milimetru – veli profesor sa Elektrotehničkog fakulteta.

Prema njegovim rečima, gotovo da nema studenta Elektrotehničkog fakulteta koji u svetu nije mogao ili ne bi mogao da se snađe i reši svaki zadatak: „Pre svega, zahvaljujući teoriji i opštim znanjima koje je stekao na studijama”.

On smatra da su sada i kriterijumi na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu, kao uostalom i svuda, nešto niži nego što su bili, ali da je u suštini fakultet ipak zadržao nivo.

– Generalni problem na našim fakultetima je što ima najviše redovnih profesora, a najmanje doktoranata, umesto da bude obratno. Pametni mladi ljudi različitih profila odlaze i nalaze posao u vrhunskim univerzitetima, institutima i firmama u Americi, Kanadi, Evropi... Dobro je što smo mi od prošle godine kvalifikovani za evropske projekte integracije. I to je upravo šansa za studente i doktorante i jedan od načina da se mladi motivišu da ostanu ovde – kaže profesor Popović i poručuje svima koji odlaze da ne prekinu sve veze sa domovinom, jer „kuća je ipak kuća, a mnogo toga, bez obzira na okruženje, zavisi od svakog od nas”.

Ta poruka nije beznačajna s obzirom na to da dolazi od naučnika svetskog glasa koji je uprkos tome 1999. godine dobio otkaz na beogradskom Elektrotehničkom fakultetu. Izgnanstvo je, na sreću za fakultet, univerzitet i Srbiju, trajalo samo šest meseci.
[b]Vreme Titove Jugoslavije bilo je zlatno doba za razvoj našeg univerziteta i nauke, jer je, prema rečima Popovića, tada svet ulagao u našu nauku i obrazovanje.

– Jugoslovenska istraživanja finansirana su od američkih para. Tako je u Makedoniji ulagano u seizmološka istraživanja, u Sloveniji se ulagalo u oblast električne stimulacije, dok se, recimo, u Beogradu razvijala medicinska robotika. Prva veštačka šaka sa pet prstiju u svetu urađena je 1963. godine i to upravo u Beogradu. Napravio ju je akademik Rajko Tomović sa saradnicima. Ta takozvana beogradska šaka sada se nalazi u Muzeju robotike u Bostonu, a u Muzeju robotike u Moskvi nalazi se prva mašina za hodanje invalida napravljena 1972. godine, takođe, u Beogradu. Reč je o takozvanom spoljnom skeletu. Rukotvorina je akademika Miomira Vukobratovića i njegovog tima. Sve do pada berlinskog zida SFRJ je bila tampon zona između istoka i zapada. I tadašnja naša zemlja bila je zapravo jedino mesto gde su recimo mogli da se sretnu američki i ruski naučnici. Tako smo gostili naučnu elitu. Sve je zapravo krenulo početkom šezdesetih godina prošloga veka. U Opatiji, Dubrovniku i drugim gradovima tadašnje naše zemlje održavali su se sastanci vrhunskih svetskih stručnjaka iz različitih oblasti. Mi nismo bili samo organizatori, već i učesnici tih skupova, i to ozbiljni igrači – obrazlaže Popović.


I naša pedagoška nauka zauzima uvažavajuće mesto u svetu. Bila je pod snažnim uticajem nemačke pedagoške misli, posebno Herbartove škole. Upravo o tome za naš list govori pedagog – didaktičar i univerzitetski profesor Mladen Vilotijević.

– Od svetskog značaja su imena Paja Radosavljević, Borislav Stevanović, Vojislav Bakić, Vićentije Rakić... Recimo, akademik Borislav Stevanović, koji je doktorat branio na Univerzitetu u Londonu, bio je dopisni član SANU, a na Beogradskom univerzitetu je predavao opštu, dečiju i pedagošku psihologiju. Tridesetih godina prošlog veka je sa saradnicima uradio beogradsku reviziju Bine – Simonove skale za merenje inteligencije. Vojislav Bakić je doktorirao u Nemačkoj. Bio je profesor Prve učiteljske škole u Kragujevcu, ali i profesor i osnivač Katedre za pedagogiju Velike škole u Beogradu. U dva mandata bio je i rektor Velike škole, a učestvovao je i u pripremi zakona o osnivanju univerziteta 1905. godine – objašnjava Vilotijević koji je svojevremeno bio i dekan beogradskog Učiteljskog fakulteta.

I posebno izdvaja profesora Vićentija Rakića čija sudbina pokazuje kako u Srbiji nisu baš uvek dobro bili prihvaćeni umni ljudi naprednih shvatanja. Mada je 1911. godine doktorirao u Lajpcigu, odbranivši doktorsku tezu „Vaspitanje igrom i umetnošću”, Vićentije Rakić nikada nije makao sa mesta docenta po ugovoru na Katedri za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

– Rakićeva teza izazvala je veliki interes u Evropi. Bio je to nov pristup vaspitanju. Ali upravo zbog tih originalnih shvatanja nije napredovao na fakultetu u Beogradu. Kod nas je u to vreme zapravo vladala Herbartova pedagogija, te nije bilo mesta za nova, drugačija shvatanja. Čak ni na univerzitetu – kazuje Vilotijević.

– Za nove metode rada sada ima mesta na univerzitetu, ali ne i u školama – upozorava Jelena Stevanović, postdiplomac na Učiteljskom fakultetu u Beogradu, na smeru obrazovna tehnologija. Osnovne studije je završila 1997. Radi u novobeogradskoj Osnovnoj školi „Vlada Obradović Kameni”.

Prema njenoj oceni, Učiteljski fakultet je uvek bio opremljen najsavremenijim učilima. Trudio se da uvede nove tehnologije. Među prvima je imao računare, računarsku učionicu i mrežu. Profesori su oduvek bili dostupni studentima, spremni da im pomognu.

– Ipak se i mnogo toga promenilo u pozitivnom smislu od vremena kada sam ja 1997. godine diplomirala. Sada kao postdiplomac primećujem da se i na osnovnim studijama radi u manjim grupama, da se stiču znanja iz oblasti aktuelnih u svetu, izučavaju se inovativne metode nastave. Ima više prakse – kazuje Jelena.

Ali i primećuje da se u školama gotovo ništa od toga ne primenjuje, jer nema ni uslova, ni opreme za nov način rada, pa je nastava i dalje tradicionalna.

Aleksandra Brkić

ANTRFILE

Nema evidencije o diplomcima koji su otišli iz zemlje
– Razvoj univerziteta u Srbiji je zaslužan za formiranje Srbije kao moderne države. Za razvoj države bilo je potrebno obezbediti kadar i to u svim oblastima. U početku su se naši kadrovi školovali u inostranstvu. Zato je tih 200 godina razvoja visokog školstva kod nas veoma važno – objašnjava profesor beogradskog Matematičkog fakulteta i pomoćnik ministra prosvete za visoko obrazovanje Aleksandar Lipkovski.

Sada međutim mnogi naši mladi ljudi uspešno ovde završavaju studije, a zapošljavaju se u Kanadi, Americi, Evropi, Australiji, Novom Zelandu, Japanu.

– Ne znam koliko takvih uspešnih stručnjaka sa diplomama BU, kao i sa drugih univerziteta u Srbiji, napusti našu zemlju. Niti koliko ih se potom vrati. Takvih podataka nemamo, a želja nam je i namera da takvu analizu uradimo – kaže Lipkovski koji je svojevremeno bio i prorektor BU.

Od Velike škole do modernog univerziteta
Ove godine obeležava se dva veka postojanja visokog školstva u Srbiji. Prema rečima rektora BU profesora dr Branka Kovačevića, istorija Beogradskog univerziteta i srpske države se poklapaju. Univerzitet u Beogradu nastao je iz Velike škole koju je osnovao Dositej Obradović 1808. godine, za pripremanje činovnika za javne službe.

Kako se može videti iz dokumenata, uslov za upis u Dositejevu školu bilo je znanje čitanja, pisanja i računanja, a đaci su tu učili opšti zemljopis i istoriju, nemački jezik, računicu, krokiranje, statistiku, gramatiku, stilistiku, pravo, crkveno pojanje, moralne pouke i egzicir sa puškom. Posle nešto više od pola veka, tačnije 1863. ta škola prerasta u Veliku školu koju su činila tri fakulteta, filozofski, pravni i tehnički, a 1905. godine je u Srbiji donet prvi zakon iz oblasti visokog školstva. Tada se već govori o univerzitetu koji je u svom sastavu imao pet fakulteta, bogoslovski, filozofski, pravni, medicinski i tehnički. Bila su otvorena i dva posebna kursa, apotekarski i poljoprivredni.

Posle Drugog svetskog rata izdvojen je Teološki fakultet sa BU, fakulteti Filozofski i Filološki su se razgranali, a osnovani su i novi fakulteti poput Stomatološkog, Farmaceutskog, Šumarskog, Ekonomskog, Poljoprivrednog...

selica_nena selica_nena 23:32 13.05.2009

Roditeljski sastanak

Pre mesec dana održan roditeljski sastanak u jednoj srednjoj školi. Razredni starešina apeluje na roditelja da sarađuju, jer se bliži kraj školske godine, deca sve više izostaju, počinju redovne prolećne lumperajke, često donose alkohol u školu... Roditelji uglavnom sležu ramenima u stilu - šta ću mu ja, takav je i kući. Razredna nastavlja pričom o učenici koju je grupa učenika istog razreda isprovocirala do suza, a onda su je snimali mobilnim telefonom uz pretnju da će taj snimak objaviti.
Roditelji se zgledaju, šapuću: "Koja je ta mala? Je l' samo to bilo? Mora da ih je nečim izazvala?"
Razredna vidno uznemirena preti da će se svaki takav slučaj najstrožije kažnjavati, ako treba i izbacivanjem iz škole.
Na to jedan otac kaže: "Samo probaj! Ja sam dao pare za taj mobilni, nek radi s njim šta mu je volja. A ta mala bolje da potraži psihijatra kad je tako cmeljava." I nastavlja o lošem školskom sistemu, o prosvetarima koji ništa ne rade, a stalno kukaju da su im male plate (ne bi im on ni toliko dao), o državi koja nije donela propise, o svom biznisu koji trpi dok on sluša naklapanja razredne. Pola onih roditelja klima glavom, neki gledaju na sat, par njih sede pogruženi. Valjda misle isto što i razredna - kako da prekinu ovog govornika bez težih fizičkih posledica.
E o tome se radi ovde. Najpre o vaspitanju roditelja. O bahatosti, o bezobrazluku, o nedostatku elementarnog vaspitanja, o potpuno izvrnutom sistemu vrednosti. O rečenici koju čujem svakog raspusta - kad će ta škola, poludeću od dece! Poludeće od rođene dece!?
madam_mym madam_mym 23:48 13.05.2009

Re: Roditeljski sastanak

selica_nena 23:32 13.05.2009
Preporučeno | Obavesti moderatora
Preporuka: 0
Roditeljski sastanak
#Link Replika: 0
Pre mesec dana održan roditeljski sastanak u jednoj srednjoj školi. Razredni starešina apeluje na roditelja da sarađuju, jer se bliži kraj školske godine, deca sve više izostaju, počinju redovne prolećne lumperajke, često donose alkohol u školu... Roditelji uglavnom sležu ramenima u stilu - šta ću mu ja, takav je i kući. Razredna nastavlja pričom o učenici koju je grupa učenika istog razreda isprovocirala do suza, a onda su je snimali mobilnim telefonom uz pretnju da će taj snimak objaviti.
Roditelji se zgledaju, šapuću: "Koja je ta mala? Je l' samo to bilo? Mora da ih je nečim izazvala?"
Razredna vidno uznemirena preti da će se svaki takav slučaj najstrožije kažnjavati, ako treba i izbacivanjem iz škole.
Na to jedan otac kaže: "Samo probaj! Ja sam dao pare za taj mobilni, nek radi s njim šta mu je volja. A ta mala bolje da potraži psihijatra kad je tako cmeljava." I nastavlja o lošem školskom sistemu, o prosvetarima koji ništa ne rade, a stalno kukaju da su im male plate (ne bi im on ni toliko dao), o državi koja nije donela propise, o svom biznisu koji trpi dok on sluša naklapanja razredne. Pola onih roditelja klima glavom, neki gledaju na sat, par njih sede pogruženi. Valjda misle isto što i razredna - kako da prekinu ovog govornika bez težih fizičkih posledica.
E o tome se radi ovde. Najpre o vaspitanju roditelja. O bahatosti, o bezobrazluku, o nedostatku elementarnog vaspitanja, o potpuno izvrnutom sistemu vrednosti. O rečenici koju čujem svakog raspusta - kad će ta škola, poludeću od dece! Poludeće od rođene dece!?
*novo


svaka čast, uze mi reči iz tastature!!! To je naš problem! Ne samo da treba doneti zakon već i mere koje će se preduzimati zbog ne poštovanja istog - i doneti i sprovoditi, kako bi se ova strahota sprečila i prevenirala.
Osećam da će se ovako ponašati "roditelji" kad im budu decu kritikovali u školi zbog nepropisnog, neprimerenog odevanja (uvodjenje uniformi)
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:24 14.05.2009

Re: Roditeljski sastanak

E o tome se radi ovde. Najpre o vaspitanju roditelja. O bahatosti, o bezobrazluku, o nedostatku elementarnog vaspitanja, o potpuno izvrnutom sistemu vrednosti. O rečenici koju čujem svakog raspusta - kad će ta škola, poludeću od dece! Poludeće od rođene dece!?

To upravo potvrđuje jedan od uzroga bahatosti i agresivnosti dece, nedostatak elementarnog vaspitanja. Pa nije ni čudo kad vidite agresivnost od obdaništa pa na dalje, u školama, na ulici u gradskom prevotu.
Ali ti roditelji ne razmišljaju da će takva deca kad porastu maltretirati i njih, ne razmišljaju da od njih ne prave ljude već siledžije i asocijalne ličnosti.
Bili Piton Bili Piton 00:52 14.05.2009

Re: Roditeljski sastanak

selica_nena
Na to jedan otac kaže: "Samo probaj! Ja sam dao pare za taj mobilni, nek radi s njim šta mu je volja. A ta mala bolje da potraži psihijatra kad je tako cmeljava."





Stra-SNO!

Preporuka za blog. I komentar.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana