Dobrovoljni penzioni fondovi

Saša Radulović RSS / 02.10.2007. u 18:37

Svaki zaposleni u Srbiji, njih 2.000.000 bi trebalo da traže od svojih poslodavaca da o svom trošku (trošku zaposlenog) deo njihovih prihoda usmere u jedan od dobrovoljnih penzionih fondova po izboru zaposlenog. Svaki zaposleni. Zašto? Zato što im se to isplati. Evo i kako i koliko.

Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je iznosila oko 28.000 din. Toliko u proseku jedan zaposleni ponese kući svaki mesec. Prosečna bruto plata (koja je samo osnovica koja se koristi za obračun poreza i doprinosa) je iznosila oko 39.000 din. Od ovog iznosa bruto plate se odbijaju doprinosi na teret zaposlenog da bi se dobila neto plata i to:
- doprinos za penziju - oko 4.300 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.400 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 300 din
- ukupno doprinosi - oko 7.000 din
- porez na dohodak - oko 4.000 din
Na istu tu osnovicu (bruto platu) poslodavac plaća navedena tri doprinosa, tako da ukupan prosečan trošak poslodavca iznosi oko 46.000 din po zaposlenom svaki mesec.

U zakonima o doprinosima i porezu na dohodak ima par članova koji kažu da je do 3.000 din mesečno koje se preusmeri u dobrovoljni penzioni fond oslobođeno svih poreza i doprinosa.

Znači ovako:
1. odete kod svog poslodavca i zamolite ih(ga/je) da potpišu(potpiše) ugovor sa fondom koji ste odabrali - ugovor je pola kucane strane koji faktički kaže da penzioni fond otvara račun za vašeg poslodavca tako da može da za vas uplaćuje vaše pare na vaš penzioni račun. Nema veze da li vam je poslodavac mesar Pera ili Delta.
2. lično potpišete sa penzionim fondom ugovor o otvaranju računa
3. zamolite poslodavca da zadrži isti bruto trošak vaše plate (kao što smo videli to je u proseku 46.000 din) s tim da 3.000 din svaki mesec uplaćuje vašem penzinom fondu a ostatak (43.000 din) koristi za isplatu plate.

Nova računica izgleda ovako:
1. Vaša bruto plata (osnovica) se smanji za 2.500 din na oko 36.500 din
2. Porezi i doprinosi na račun zaposlenog iznose:
- doprinos za penziju - oko 4.000 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.250 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 250 din
- ukupno doprinosi - oko 6.500 din
- porez na dohodak - oko 3.800 din
2. Doprinosi na račun poslodavca iznose 6.500 din
3. Vaša neto plata iznosi 26.200 din

Ukratko:
- trošak poslodavca ostao isti - 46.000 din
- vaša neto plata smanjena za 1.800 din na 26.200 din
- vaši doprinosi obaveznom državnom fondu smanjeni sa 8.600 din mesečno na 8.000 din mesečno
- za ta dva smanjenja dobijate 3.000 din svaki mesec u dobrovoljnom penzionom fondu

Penzije u državnom fondu se isplaćuju u skladu sa osnovicom utvrđenom 2002 godine koja se usklađuje sa rastom troškova života. To što vi plaćate 8.600 din mesečno, nema nikakve veze sa visinom vaše buduće penzije. Tim parama "krpimo" rupu u protočnom bojleru zvanom državni "fond" PIO.

A privatni fond? Ne treba vam spektakularan fond, sa spektakularnim prinosima. Samo stabilan i siguran fond. Za njegovu stabilnost i sigurnost treba da se pobrine delom NBS a delom i vi sami. Treba vam fond koji će praviti prinos od recimo 2% iznad rasta troškova života. Skromno. Kolika bi to onda penzija bila?

Pre nego što uđem u računicu da objasnim ukratko pojam: vremenska vrednost novca. Naravno samo za potrebe ove kalkulacije :-) 3.000 din danas i kroz godinu dana nije isto. Za ovu našu kalkulaciju, razliku predstavlja inflacija, ili bolje rečeno rast troškova života u toj jednoj godini. Ukoliko je rast troškova života u toku jedne godine bio 5%, to znači da ću na kraju godine za 3.150 din moći da kupim istu količinu roba i usluga iz korpe troškova života kao i na početku godine. Ovo mogu da iskažem i tako što ću kroz godinu dana da kažem da je 3.150 din vredno 3,000 din u novcu pre godinu dana. Tako na primer, kroz 10 godina, uz prosečan rast troškova života od 5%, današnjih 3,000 din će vredeti 4.887 din. Kroz 10 godina, za tih 4886.68 din ću moći da kažem da je vredno isto toliko koliko i 3.000 din pre deset godina.

U sklopu ovoga, ja ću sve cifre izraziti u današnjim dinarima. Pretpostavljeni prinos nam je 2% iznad inflacije.

Vašu penziju treba da gledate kao nešto što treba da vam pokrije osnovne troškove života. Penzija ne zamenjuje ostale oblike štednje. Ona ne zamenjuje kupovinu i otplatu stana ili kuće. Ona ne zamenjuje investicije u akcije. Ona je osiguranje za starost.

Radni vek čoveka iznosi 40 godina. U penziju se ide najkasnije sa 65 godina. 3.000 din (oko 38 evra) na 40 godina. Za radni vek, pre odlaska u penziju, čovek će za penziju uštedeti:
- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 1.440.000 din
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 2.194.332 din
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 3.483.191 din

Prosečan životni vek u Srbiji je 75 godina. Recimo da će porasti na 80 godina, tako da će životni vek u penziji biti 15 godina. Možete da se odlučite da vam čitav akumulirani iznos bude isplaćen odjednom. Recimo da se odlučite da vam dobrovoljni pezioni fond isplaćuje penziju 15 godina i da tokom tih 15 godina, prosečan prinos sva tri fonda bude 0% iznad inflacije:

- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 8.000 din mesečno
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 12.200 din mesečno
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 19.300 din mesečno

Znači: odreknete se 1.800 din neto plate, i to će vam doneti bruto penziju od 12.200 din.

Za državni penzioni fond izdvajate mesečno u proseku 8.600 din, niko vas ne pita da li hoćete ili ne, a to vam nakon 40 godina daje mesečnu bruto penziju od oko 16.400 din. Ovaj iznos se povećava samo u iznosu rasta troškova života, tako da će i za 40 godina ostati isti, naravno u današnjim dinarima. Pa uporedite. Doduše, s' vremena na vreme poneki ministar finansija će sigurno praviti i vanredna povećanja penzija u skaldu sa situacijom u budžetu.

Da bi došli do neto penzije, od bruto penzije se odbija 10.4% za zdravstveno osiguranje. Pretpostavljam će ovaj izdatak biti isti i važiti i za državne i za privatne penzije.

Ko treba da pazi na fondove? NBS i vi sami. NBS da reguliše industriju, donosi propise, detaljno prati finansijske izveštaje i oduzima licence neodgovornim. A vi, ako vam se ne sviđa politika jednog fonda, prebacite svoj novac u drugi. Čitajte njihove izveštaje. Tražite transparentnost. Slušaće vas sigurno. Od vašeg novca zavisi njihova zarada. A ona nije loša.

A druga uloga penzionih fondova? Oni treba da budu najveći investitori u najvažnije kompanije u Srbiji. Oni treba da budu stubovi berze. Oni treba da budu značajni vlasnici NIS-a, EPS-a, Železnica, ... svih velikih monopola u Srbiji. Građani treba da budu vlasnici, ne država. Svi zaposleni, 38 evra mesečno, skoro 1 milijarda evra godišnje. Državi ne treba NIS, ima akcize. Državi ne treba dividenda od vlasništva, ima poreze. Penzionim fondovima trebaju stabilne kompanije. Vama trebaju dividende. Između ostalog i za to da bi imali penzije :-)

Saša

 

Reforma penzionog sistema u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/4199

Poreska reforma u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/3976 

Porezi u razvijenom svetu - http://blog.b92.net/arhiva/node/3737

O penzionerima i jednakom teretu tranzicije - http://blog.b92.net/arhiva/node/3453

O platama - koliki je namet države - http://blog.b92.net/arhiva/node/813



Komentari (114)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Mungos Mungos 19:17 02.10.2007

Sasa, odusev...

... odusev tekstom!
Imam jedno pitanje, s obzirom da sam otperjao odan'le pre formiranja privatnih fonodova:
Da li drzava makar u minimalnoj meri garantuje za sredstva ulozena u privatni fond, bar do nominalnog iznosa?

Mungos, The Radozn'o
Saša Radulović Saša Radulović 19:42 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

Država ništa ne garantuje. Ali ... NBS daje i oduzima licence. Ovaj posao je izuzetno profitabilan za društva za upravljanje investicionim fondovima.

Nadgledanje je konstantno. Poučeni iskustvom nekih drugih država koji ovo nisu uradili kako treba, mislim da naša NBS propisno radi i da će u buduće raditi svoj posao. Ne može se ulagati u svašta. Samo u visokokvalitetne hartije od vrednosti. Tu smo malo tanki, odnosno izbor je tanak, tako da je privatizacija javnih preduzeća izuzetno važna.

Detalje možete pronaći ovde:

http://www.nbs.yu/internet/cirilica/62/index.html

Saša
Mungos Mungos 19:50 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

Hvala na odgvoru!

Pitah, zato sto su u USA NEKI fondovi osigurani od strane Federalnog trezora, ali samo do odredjenog iznosa.

Sasa
Ne može se ulagati u svašta. Samo u visokokvalitetne hartije od vrednosti

Da, mada i fond koji radi najbolje & najpostenije, moze da "pukne" usred raznih okolnosti, kao sto se to desilo ovde 2000.


Mungos, The Jos Nece U Pemziju
Mungos Mungos 19:56 02.10.2007

Ispravka:

Mungos
Pitah, zato sto su u USA NEKI fondovi osigurani od strane Federalnog trezora


ULOZI su osigurani!:)

Mungos, The Trapav
kristina124 kristina124 20:11 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

Saša Radulović
Država ništa ne garantuje. Ali ..
Ne može se ulagati u svašta. Samo u visokokvalitetne hartije od vrednosti.

Jel' moze u Enronov penzioni fond?

Nego, s'a se desava sa ovim penzijama ako fondovi uloze u domace "visokokvalitetne" i "prvoklasne" hartije od vrednosti, a vrednost domace privrede drasticno padne, npr. zbog pucanja dolara kao rezervne valute, skoka cena nafte i deflacije u Jevropi?
Saša Radulović
Poučeni iskustvom nekih drugih država koji ovo nisu uradili kako treba, mislim da naša NBS propisno radi i da će u buduće raditi svoj posao.

Pa, ako ti mislis da ce NBS raditi kako treba, onda nema problema...
Saša Radulović Saša Radulović 20:18 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

A vaša poenta i preporuka, onako sa kuka?

Saša
kristina124 kristina124 20:25 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

Saša Radulović
A vaša poenta i preporuka, onako sa kuka?

Saša

zlato. kupiti zlato, staviti u cup, zakopati.
Saša Radulović Saša Radulović 20:39 02.10.2007

Re: Sasa, odusev...

Evo Kristina kaže zlato. Zato što je bio Enron i puca dolar i ima nafta i ... Ja ću je shvatiti ozbiljno. To je naravno strategija za pesimiste koji naravno isto tako mogu da budu u pravu.

Koga interesuje da vidi šta je sve NBS do sada uradila na uređenju sistema dobrovoljnog penzionog osiguranja, treba da pogleda:

http://www.nbs.yu/internet/cirilica/62/index.html

Saša
smizibizi smizibizi 19:50 02.10.2007

Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je

28 000 hiljada dinara???Gde je to prosek?To je po meni bolja plata u Srbiji,koliko ja znam...to nije prosek,da jeste ala bi to bilo lepo...
Saša Radulović Saša Radulović 20:13 02.10.2007

Re: Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je

Atomski mrav Atomski mrav 20:18 02.10.2007

Re: Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je

Vezano za prosečnu platu... negde sredinom 1993. godine, plata 5 maraka, idu radnici s posla i sretnu nekog čiču što vodi nerasta (zanimanje: makro) i pitaju pošto naplaćuje "uslugu" a on im kaže 10 maraka... na to jedan uzviknu "Pa zašta ja radim!"... ovde bi išlo i :) i :( na kraju.

Sorry za trol, samo sam se setio ove "minijature"...
G r o f G r o f 22:41 02.10.2007

Re: Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je

Kako verovati..
Već i sami podatak o prosečnom neto iznosu plata, miriše na debelu laž u službi politike. Treba biti lud pa poverovati da je prosečna bruto plata u privredi 36.800 dinara ili su to podaci samo za Beograd.
Imali smo bezbroj laži i prevara od raznih banaka, osiguravajućih društava, same države. Pa ni devizna štednja još nije vraćena. Zašto NBS najpre to ne reši.
Sad, kada ni statističkim podacima ne možemo verovati, treba da verujemo da nas penzioni fondovi neće prevariti.
Ne hvala...
Za početak bi trebalo da napravimo reda u državnim.
Znam čoveka koji je u dogovoru sa lekarom poslao u invalidsku penziju bar trideset ljudi. I sad ja treba da izdvajam pare za njihove penzije.
Ludilo, a to je samo zrnce u moru igara sa parama penzionog fonda.
Nije dovoljno što plaćamo ogromni broj službenika u državnom fondu nego treba tu armiju povećati sa onim iz privatnog. Ali zato nam uvek pune uši o velikim zamajcima koji pokreću privredu.
Priče, priče, priče...
Dok se ne vrati pamet u ovu državu slušajmo Kristinu.
ra Pe ra Pe 19:52 02.10.2007

Dobrovoljni penzioni fondovi

Al si ga izanalizirao,svaka ti cast.
Atomski mrav Atomski mrav 20:14 02.10.2007

Lepo to sve zvuči...

... nešto slično (a možda nije ni nalik, ali meni laiku je slično) nude i osiguravajuća društva, neka vrsta osiguranja sa štednjom. Sve u svemu, lepo je to al' ajd se ti odluči da 40 godina izdvajaš novac u neki privatni fond U SRBIJI BRALE! Ko zna da li nam opet sledi 40 godina relativnog mira (i kakve - takve stabilnosti) ili još 4 decenije previranja, muka i ne daj Bože ratova...
Saša Radulović Saša Radulović 20:21 02.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

A tek ako dođe Armagedon, šta će onda biti sa tim privatnim fondovima ... Mislim da je situacija upravo obratna: samo ne u državni fond. Iz neposrednog iskustva devdesetih.

Saša
Mungos Mungos 20:23 02.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

Saša Radulović
A tek ako dođe Armagedon, šta će onda biti sa tim privatnim fondovima
...


Nista, brate! Pokupis lepo sve pare i pravac - Nemacka!

Mungos, The Prakticni Optimista
Atomski mrav Atomski mrav 20:25 02.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

U državni fond nikako, ali problem je što moramo - ja bih najradije da mi firma lepo da tzv. bruto 1 platu pa da sam uplaćujem poreze a penzijsko i zdravstveno osiguranje da sam biram... a ko zna, možda i to ne valja iz nekog razloga.
Hteo sam samo da kažem da je Srbija takvo područje da ljudi jednostavno oklevaju da ulažu novac na takav način... verovatno većina još uvek kupuje devize (ako ima od čega) pa gura u slamaricu...
Saša Radulović Saša Radulović 20:34 02.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

Ovo i jeste to za penziono: sami odlučite u koji penzioni fond ćete ulagati. Sledeći korak bi bio omogućiti građanima otvaranje penzionih računa kojima će sami upravljati. Nešto kao RRSP računi u Kanadi.

Ideja je veoma jednostavna: država podstiče štednju za penziju tako što odgađa plaćanje takse. Šta god uplatite na taj račun je oslobođeno od poreza do određene granice.

Za zdravstveno ćemo sačekati. Ministar ima drugojačije ideje:
Lekcija iz zdravstva i oratorstva

Saša
mariopan mariopan 11:49 03.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

MUNGOSE iz licnog iskustva znam da tvoje reci "Pokupis sve svoje pare" u Srbiji glase POKUPE TI SVE TVOJE PARE. Zato ova rasprava. I Ja sam za Kristinin predlog...zlato u cup...cup zakopas...i molis Boga da te ne pohodi Alchajmer..))))
antioksidant antioksidant 12:24 03.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

mariopan
i molis Boga da te ne pohodi Alchajmer..))))

kad smo vec kod doticnog evo vic

Pita deka svoga sina :" Je li sinko, kako se bese zove onaj Nemac sto mi stalno krije stvari po kuci???"

Mislim da znamo odgovor )
mariopan mariopan 14:18 03.10.2007

Re: Lepo to sve zvuči...

SUPER VIC...pa kad pocne i meni da krije stvari po kuci da se bar setim kako se zove....))))
sentinel26 sentinel26 20:35 02.10.2007

Dobrovoljni PF

Gospodine Raduloviću,

Predlažem sledeće:

1) Napravite sve ovo ponovo (kao drugi dio) ali bez inflacije, nemojte da zbunjujete ljude.
Može (i mora) se očekivati da neki fondovi posluju sa prinosom ispod inflacije.
Kažite kako stoje stvari sa osiguranjem istih kod nas?

2) Ako znate da postoji neki "pouzdani" dobrovoljno penzioni fond u Srbiji, recite slobodno da postoji.
Ja mislim da će se ljudi lakše osloboditi straha i odlučiti za ovakav korak ako eventualno prvo steknu povjerenje u dobrovoljne zdravstvene fondove, i to bolje od bilo koje reklame.

Ne vjerujem da će se narod mnogo oslanjati na NBS i njene izveštaje i poteze. Ko nama garantuje da će ona blagovremeno da interveniše. Kofer govori više od ljudi.

3) Penzija ("državna" od 12.400 din. vam nije tačna. Ako je neko (sa 65 godina života) 40 godina imao bruto platu 39.000 i neto platu 28.000 dinara, taj ne može da ima penziju od 12.400.


********************************************************
Statistika ("Službeni glasnik RS" br. 86 / 2007):

Prosečne zarade po zaposlenom u Srbiji:

- Neto (bez poreza i doprinosa):........................................................... Privreda: 26.423,00
.............................................................................................................. Vanprivreda: 31.553,00
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
..................................................................................................... Ukupno (prosek): 28.143,00

- Bruto (sa porezom i doprinosima na teret zaposlenog):........................... Privreda: 36.875,00
.......................................................................................................................... Vanprivreda: 44.113,00
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
................................................................................................................. Ukupno (prosek): 39.302,00




Saša Radulović Saša Radulović 20:46 02.10.2007

Re: Dobrovoljni PF

Razmišljao sam o najboljem načinu da prikažem rezulate tako da budu razumljive laicima. Testirao sam ga sa nekoliko ljudi i shvatili su Naravno uzorak nije statistički značajan.

Ovo sve naravno ne sprečava vas da sve kažete i na vaš način.

Ispod inflacije na 40 godina ? Ako investirate samo u državne hartije (koje izdaje NBS) bićete 4% iznad inflacije. Ja ne bih da ulazim u detalje. Možda bi se vi i ja zabavili, ali nisam siguran da bi bilo mnogo interesantno drugim čitaocima.

Koji fond odabrati je posebna i široka tema i time ću se još baviti. Za početak htedoh samo da kažem da ljudi treba da se oslone na dva stuba:
- sebe
- NBS

NBS za sada radi svoj posao veoma odgovorno i profesionalno. Ako se ovo promeni po mom mišljenju ovo će biti prvo mesto gde ću to reći.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 20:52 02.10.2007

Re: Prosečna penzija

Ako je neko 40 godina života imao prosečnu platu, ima i prosečnu penziju, tako da računica stoji

Saša
sentinel26 sentinel26 21:01 02.10.2007

Re: Dobrovoljni PF

Saša Radulović
Razmišljao sam o najboljem načinu da prikažem rezulate tako da budu razumljive laicima. Testirao sam ga sa nekoliko ljudi i shvatili su Naravno uzorak nije statistički značajan.

NBS za sada radi svoj posao veoma odgovorno i profesionalno. Ako se ovo promeni po mom mišljenju ovo će biti prvo mesto gde ću to reći.

Pa bolje je bilo da ste uzeli samo varijantu sa prinosom od 0% iznad inflacije i recimo zaposlene koji recimo u ovom trenutku imaju: 10, 20 i 30 godina radnog staža. Ovo vam je varijanta za buduće zaposlene.
Onda ćete imati mnogo veći broj zainteresovanih za ovu matematiku.

Ovo što ste rekli za NBS vam neće vjerovati većina, prvenstveno zbog nerealnog kursa Euro/Dinar. Narod (većina) ne zna ko plaća tu cijenu.
Kada ugledam RSD na kursnim listama, tek tada mogu da vjerujem u NBS.



Saša Radulović Saša Radulović 21:22 02.10.2007

Re: Dobrovoljni PF

Nije bolje I bujrum.

Priča o kursu je posebna priča. Ne slažem se da je kurs nerealan. Mislim da nam je fiskalna politika nerealna. Ali ne bih da pričamo o tome na ovom blogu. Tema je i suviše ozbiljna i potpuno bi nas odvela od teme ovog bloga koja je takođe važna.

Saša
sentinel26 sentinel26 01:39 03.10.2007

Re: Prosečna penzija

Saša Radulović
Ako je neko 40 godina života imao prosečnu platu, ima i prosečnu penziju, tako da računica stoji

Računica ne stoji.

Budite ljubazni pa pokažite tu računicu, kako ste od 28.000 došli do 12.400.
Napisali ste da neko ko svih 40 godina ima prosečnu platu 28.000 dinara NETO ima penziju od samo 12.400 dinara.

Treba li ovdje jedno rešenje Fonda PIO da pokažemo.
Matematika se razlikuje od politike.

Saša Radulović Saša Radulović 10:03 03.10.2007

Re: Prosečna penzija

Ponovo: "Ako je neko 40 godina života imao prosečnu platu, ima i prosečnu penziju".

U ovu rečenicu ste sami umetnuli 28.000 din. 28.000 din je prosečna plata u Srbiji za mesec avgust. Prosečna plata se menja iz meseca u mesec, tj od 2001 na ovamo raste drastično iz meseca u mesec.

O načinu obračuna državnih penzija sam pisao u jednom od gornjih tekstova. Obračun možete naći i u Zakonu o PIO. Njegova suština je da se za svaku godinu radnog staža, vaša primanja uporede (podele) sa prosečnom zaradom u Republici. Ukoliko tokom godine primate prosečnu platu, za tu godinu vam je taj odnos 1. Za svaku godinu radnog staža vam se računa taj odnos. Rezultat je da ako ste čitav radni vek primali platu jednaku prosečnoj plati u Republici za taj mesec, imaćete i prosečnu penziju.

A šta vi tvrdite?

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 17:42 04.10.2007

Re: Prosečna penzija

@ sentinel26

U tekstu sam koristio prosečnu neto penziju svih penzionera u Srbiji. Kako je iznos koji sam objavio za dobrovoljne penzije u stvari bruto iznos, fer računica je prosečna bruto penzija Fonda za PIO zaposlenih, a taj iznos je oko 16.400 din.

Dodao sam objašnjenje i u samom tekstu.

Saša
antioksidant antioksidant 20:53 02.10.2007

fondovi

Sasa, veoma optimistican blog (po obicaju)

Lepo je sto se naglasava problem drzavnog PIO Fonda (devastiranog 90-tim, a pre svega postavljenog na neodrzivom sistemu pay as you go). Sistem je neodrziv jer zivimo sve duze (duze smo u penziji) kao drustvo smo sve stariji (pa ima sve manje zaposlenih koji "pune" Fond).

Jedno od resenja jeste deformisani III stub osiguranja (II smo preskocili, ali nema veze - mnogi su to isto uradili).

Poenta teksta (kako ga ja vidim) jeste - uzmite svoju buducnost u svoje ruke. Ne cekajte 65- godinu da shvatite da drzavna penzija nece biti dovoljna za dostojanstvenu starost (nije ni danas i svakog dana ce biti sve manja).

Problem je sto u ovom trenutku imamo suvise malo da ulazemo u buducnost (bar tako mislimo). Ili nam jednostavno koncept nije jasan.

Sasa, Vi to pokusavate da pojasnite, veoma plasticno i to je za pohvalu. Ne bih zeleo da budem ptica zlosutnica ali postoji nekoliko ogranicavajucih faktora.

Osnovni je u jako krhkom finasijskom trzistu. Stope prinosa koje deluju tako lako ostvarive (2% preko rasta troskova zivota) predstavljaju jako veliki problem i na razvijenijim finasijskim trzistima nego sto je nase.

Drrugi ogranicavajuci faktor predstavlja NBS. Ja ne bih imao toliko veliko poverenje u tu instituciju (mozda ne toliko zbog neznanja koliko i zbog cinjenice da NBS ne deluje koordinisano sa ostatkom sistema (ili sistem ne deluje koordinisano sa njom)).

Trece - kazete negde da penzioni fondovi mogu da ulazu u visokokvalitetne hartije od vrednosti. To je OK ali sta su to visokokvalitetne hartije od vrednosti? NBS je (izmedju ostalog) definisala i da su to hartije koje se nalaze na listingu A Beogradske berze. I to obe. Pa tako 7 fondova mora 40% svog kapitala mora da investira i u Tigar i u Energoprojekt.

Cetvrto - postoji jos jedna stvar kod ovakvih penzija. Imate svoj individualni racun i u svakom trenutku znate koliko je para na njemu. Problem je sto (ukoliko Vam se nesto desi) Vasi naslednici mogu da racunaju upravo na taj novac i nista vise, sto moze znaciti da Vasa porodica nece imati bas potpunu sigurnost. Bolja varijanta za ovakav slucaj su zivotna osiguranja (ali tu drzava ima malo cudna poreska resenja ali o tome cu sutra popodne - krece fudbal)

Peto - gornja racunica se odnosi samo na muskarca (rade duze - zive krace - idealno za penzione fondove)

Sesto - stvarno krece fudbal pa da zavrsavam. Tekst je OK, ima "mesa" za raspravu. Podrzavam proaktivan pristup svojoj buducnosti ali moj savet je - rasirite se malo (tj diversifikacija). Moze malo para i u banke (neke daju i preko 7% na godisnjem nivou za orocenu deviznu stednju). Malo para u penzione fondove (postoji sigurniji ali manji prinos). MAlo para u investicione fondove (veci prinosi ali...) i naravno sam na berzu... I sve vreme imajte u glavi - novac mogu potrositi samo jednom. DA li cu ga potrositi danas ili kada budem u penziji - to je moj izbor
Saša Radulović Saša Radulović 21:19 02.10.2007

Re: fondovi

I ja gledam fudbal, i komentarišem po malo

Životni vek muškarca je 70 godina kod nas, a žena oko 75.

Ja ovako na kvarno urgiram i za hitnu privatizaciju javnih preduzeća da ne bi bili ograničeni na Tigar i Energoprojekt. I možda Sojaprotein uskoro Ono u šta može da se ulaže su visokokvalitetne državne obveznice i papire od vrednosti. Sve ove hartije imaju premiju iznad inflacije.


Saša
milandez milandez 20:58 02.10.2007

Sta reci no - bravo!

Sjajan text, kao i mnogi drugi istog autora. Zalosno je sto ljude kod nas vise interesuje prizemna politika od gospodarstva.
Dragan Dujaković Dragan Dujaković 21:06 02.10.2007

Re: Sta reci no - bravo!

Bas sam hteo o ovom da pisem na mom blogu, deleci iskustva sa Novog Zelanda. Naime, pre nekoliko meseci je stupio na snagu zakon o dobrovoljnim prilozima za penzioni fond. SVakom radniku koji pristupi, drzava uplati 1,000 dolara (500 evra) kao incentivu na racun privatnog fonda (koji su dobili posebnu licencu). Radnik moze da izdvoji 4 - 8% od svoje plate. Od sledece godine, poslodavci ce biti obavezni da daju svoju kontribuciju do 4% plate za svakog radnika, ali im se to odbija od poreza - sto znaci da ne samo da ih ne kosta nista, vec imaju i prednosti.

Svaki novi radnik je automatski ukljucen u penzion fond (mogu da izaberu koji hoce ili da im se dodeli "random", ali mogu da se iskljuce. Novac se moze podici sa racuna u slucaju da zelite da kupite neku nekretninu (samo ako vam je to prva nekretnina: stan ili kuca), u slucaju da napustite zemlju ili u slucaju vanrednih okolnosti. Kad/ako ostanete bez posla, ne placate nista. SVako moze da dobije $1,000. Mogu i deca da se upisu. To su hteli da daju podsticaj da ljudi pocnu da stede, sto nije jaca strana stanovnicima ove zemlje, koji su zaljubljeni u kreditne kartice i sve troskove i dugove koje one prave.
FilipM FilipM 22:31 02.10.2007

Goodbye tension, hello pension


Potpuno podrzavam ideju da se sto vise ljudi ukljuci u finansijsko trziste pa i krozu dobrovoljno penziono osiguranje individualnim uplatama. Mada svi su izgledi da ce penzioni fondovi zaziveti tek kroz uvodjenje drugog stuba, jer struktura ulaganja sadasnjih fondova, njihova velicina i potencijalni rast ne prilaze blizu ideji da :
Oni treba da budu najveći investitori u najvažnije kompanije u Srbiji. Oni treba da budu stubovi berze. Oni treba da budu značajni vlasnici NIS-a, EPS-a, Železnica, ... svih velikih monopola u Srbiji. Građani treba da budu vlasnici, ne država. Svi zaposleni, 38 evra mesečno, skoro 1 milijarda evra godišnje.


Posto su ljudi koji su spremni da ulazu mahom mladji, mozda je resenje da se vise fokusiraju na ulaganja direktno na berzu ili u inv. fondove, jer im godine nalazu da se izlazu vecem riziku i steta je ne iskoristiti rastuce trziste.
Saša Radulović Saša Radulović 22:54 02.10.2007

Re: Goodbye tension, hello pension

Vaša poenta o investiranju mladih ljudi u tržište svakako stoji.

Ono što pokušavam da istaknem u ovom tekstu je da zbog dobrog poreskog rešenja, nečijih 1.800 dinara u stvari vredi 3.000 din. Veliki državni podsticaj. To je najbolja investicija koju možete napraviti sa tim novcem uzimajući u obzir rizik, bez obzira na to koliko vam je ostalo do penzije. Čak i da neko ima 2 godine do pezije, ovo je 66% rast u samom startu.

Tako da bih svim mladim ljudima savetovao: prvo ovo, a ostatak da investiraju sami.

Što se tiče drugog stuba, ja mislim da nije potreban i da nepotrebno komplikuje sistem. To sam pokušao da diskutujem u prethodnim tekstovim na temu penzija čije linkove koje sam dodao ovom postu.

Saša
FilipM FilipM 00:37 03.10.2007

401(k) our way

Što se tiče drugog stuba, ja mislim da nije potreban i da nepotrebno komplikuje sistem.


Ja se slazem da je najbolje da svako odgovara za svoj novac. Ali posto je kod nas investiranje pojedinaca, u bilo kom vidu, i dalje nerazvijeno, sto iz objektivnih, sto iz ostalih razloga i posto ne postoji dovoljno iskustva da bi se vecina gradjana lako upustilo u odvajanje za dobrovoljne penzije, kreiranje 2. stuba bi definitivno razvilo penzioni sistem i fin.trziste, a onda i treci stub.

Mislim da tek onda cemo na dnevnom redu imati RRSP, IRA ili PPP kao uopste temu u domacoj verziji penzione problematike
Covek u belom Covek u belom 22:45 02.10.2007

Inflacija i prinosi

Moze jedno razjasnjenje. Ajde da uzmemo da ce kod nas zaista biti dovoljno stablino stanje da fondovi opstanu 40 godina, dakle bice novca na kraju.
Ono sto je jako simptomaticno je da se vrednost koja se dobija na kraju menja drasticno u zavisnosti od prinosa fonda. E to vec niko i nista ne moze garantovati.
Prvo kazete inflacija+prinos. Koja inflacija u Srbiji ili u svetu? Ako je u odnosu na onu u Srbiji kako se ulaganjem na trziste u inostranstvu moze pokriti domaca inflacija? Ako je u odnosu na svet, sta ako je projektovana inflacija 5% (+npr 2% prinosa), a u Srbiji bude u proseku 12%? Onda ispada da se godisnje gubi 5% na vrednosti sto daje svega 596000 na kraju.

Dakle sta ce tacno ovi fondovi nude, tj. sta pise u ugovoru, kako se garnantuje prinos i sta u slucaju neispunjenja npr. posle 10god. jel mogu da se izvuku pare iz fonda?

I jos, ako npr. uzmete investicioni fond koji daje 5% prinosa, a penzioni fond 4%, i ako od svake plate licno odvajate 1800din, koliko vam se smanji mesecni neto u slucaju penzionog fonda, posle 40 godina cete imati 9.132.462 umesto 3.483.191. A investicioni fond sa svega 1% vecim prinosom tesko da ima veci rizik od penzionog. Pri cemu je broj investicionih fondova daleko veci, i mogu se sigurno naci oni sa manjom volatilnoscu, a vecim prinosom. Cemu onda penzioni fond?
Saša Radulović Saša Radulović 23:01 02.10.2007

Re: Inflacija i prinosi

Čitava računica je urađena sa uračunatom inflacijom i prinosom od 0%, 2% i 4% iznad nje. Inflacija kod nas naravno. Ako negde investirate u evrima, onda važi i inflacija u evrima.

Ako investirate u evrima, onda uz inflaciju u evrima ide i kurs evra u dinar.

Svi naši fondovi su u dinarima i tako će ostati u dogledno vreme.

Nema garancije prinosa. Ali, novac možete prebaciti u drugi fond kad god poželite. Zakon bi trebalo, po mom mišljenju, proširiti tako što će omogućiti građanima da otvore penzione račune iz kojih će sami moći investirati direktno u hartije od vrednosti. Takođe, ponuda fondova će se proširiti tako da će neki biti specijalizovani npr. samo u državne papire sa kratkim vremenom dospeća i malim prinosom, ali veoma sigurne itd.

Saša
Covek u belom Covek u belom 23:19 02.10.2007

Re: Inflacija i prinosi

Saša Radulović
Svi naši fondovi su u dinarima i tako će ostati u dogledno vreme.
To je i najvise problematicno, tj. trebalo bi da pokriju domacu inflaciju, a sumnjam da im je portfolio vise od 20-30% domaci, odakle ce pokrivati samo inflaciju koja je 15% godisnje (uz potpuno isti kurs evra, prakticno isto kao da je inflacija u evrima)? Rizicnim akcijama (istocna trzista i sl.) umesto prvoklasnim obveznicama?
I sta ako podivlja domace trziste, ponovo dodje do hiperinflacije?

Ali, novac možete prebaciti u drugi fond kad god poželite. Zakon bi trebalo, po mom mišljenju, proširiti tako što će omogućiti građanima da otvore penzione račune iz kojih će sami moći investirati direktno u hartije od vrednosti. Takođe, ponuda fondova će se proširiti tako da će neki biti specijalizovani npr. samo u državne papire sa kratkim vremenom dospeća i malim prinosom, ali veoma sigurne itd.
Lepo je to sto se moze menjati fond, a sa prosirenjem na hartije od vrednosti se apsolutno slazem, mada sumnjam da ce drzava ikada dati tu mogucnost, kad je nema ni u mnogo ekonomski jacim zemljama (znaju i ovi koji kroje monetarnu politiku, da ce im se znacajno smanjiti priliv u fond PIO, sto bi sami sebi stvarali probleme u buducnosti). Problem je sto ma koliko da se poveca ponuda penzionih fondova nece biti ni blizu ponudi investicionih. Otud dilema, tj. meni ovih 66% na rok od 40 godina uopste nije previse stimulativno da bih zrtvovao fleksibilnost investicionih fondova naspram penzionih. Na kratak rok je sjajno, i zaista treba ga iskoristiti (ko ima malo do penzije npr.)

E da, cisto sumnjam da ce ta olaksica od 66% vaziti ne 40 nego i 10 godina, tako da i to kvari racunicu.

U svakom slucaju hvala za tekst, mislim da bi dosta ljudi moglo da imalo koristi da ga procita.
antioksidant antioksidant 08:44 03.10.2007

Re: Inflacija i prinosi

Zakon bi trebalo, po mom mišljenju, proširiti tako što će omogućiti građanima da otvore penzione račune iz kojih će sami moći investirati direktno u hartije od vrednosti.

Za ovo ne treba prosirenje zakona. Samo osiguravajuca kuca koja ce da ponudi odgovarajuci "proizvod" zivotnog osiguranja. POstoje teoretska razmisljanja na tom nivou, ali sumnjam da ce neko skorije izaci sa tim na trziste.

Ja se inace ne slazem sa vama o potrebi za II stubom. Ovakav sistem penzija kakav je kod nas je deformisani III stub. Pravi III stub je zivotno osiguranje sa dozivljenjem (isto kao penzija samo postoji i "zastita" u slucaju smrti). II stubom drzava postize upravo ovo sto vi pisete na ovom blogu (samo sto ne mora svaki radnik da ide kod svog polsodavca (jer mnogima 1800 dinara znaci mnogo vise nego 18000 za 20 godina) vec je poslodavac zakonom obavezan da nesto uradi).

III stubom svako, na osnovu svog afiniteta, finasijskog stanja, percepcije buducnosti....preuzima inicijativu. MOze i klasicno penziono. Ja zagovaram zivotno osiguranje.

I obecao sam sinoc malo komentara oko poreskog tretmana zivotnog osiguranja.

Prvo - ne postoji "poreski stimulans" od 3000 rsd kao kod penzionog (ranije donet zakon pa se niko nije setio ili....)

Drugo - poresko resenje pri isplati zivotnih osiguranja je da se naplacuje porez od 20% na ceo isplaceni iznos *koji se sastoji i od uplata i od prinosa)

Trece - u godisnji prihod gradjana (na koji ide porez od 10% preko neke osnovice) ulaze i isplate iz zivotnog osiguranja

Zasto ova tri, kada su i osiguravajuce kuce veliki investitori (isto kao i penzioni fondovi)?
Saša Radulović Saša Radulović 10:16 03.10.2007

Re: Inflacija i prinosi

Da ne širimo diskusiju (o ovome sam naširko pisao ovde http://blog.b92.net/arhiva/node/4199), smisao prvog stuba bi trebao da bude minimalna penzija za sve građane Srbije garantovana od strane države i plaćena iz budžeta, tj. svih poreskih prihoda.

Smisao trećeg stuba je dodatna penzija iznad minimalca. Tako da ako neko nije vodio računa o svojoj penziji, ima državnu, minimalnu.

Saša
super_zebra24 super_zebra24 09:28 03.10.2007

Sve je to lepo

Ali ja svoje pare nedam!
Iako zivim u Engleskoj, i ovde drzava nece da se raspadne dogodine, ja znam nesto vise.
Elem, radio sam u penzionoj firmi (Prudential) i znam da su ljudima kasnili po dve godine (da jeste, dve GODINE) sa isplatom penzija. Da ne govorimo o tome da su greske bile na sve strane, i da isplate nisu bile tacne i kad su konacno dosle.
A posto je ovo Engleska, a znamo da su silni ljudi pre placali gomile para u te fondove, i na kraju nisu dobili nista, jer su fondovi bankrotirali, sta mislis kako bi to islo u Srbiji? Samo bi se nasao neki novi Velja kapitalac da osnuje "penziJoni" fond, i da uzima pare par godina i onda ode da se penzionise na Kipar.

Evo sad najnoviji primer Northern Rock koji pada u krizu i redovi ljudi koji cekaju da dignu svoje pare iz banke. Ko da sam u Srbiji ranih 90ih! A ovde drzava garantuje pare, prvih £3000 je 100%, narednih £27000 je 80% garantovano od drzavne banke. Ali ljudi pouceni ranijim iskustvom, cim vide znak da su fekalije stigle do guse, vade pare i nose kuci.
A iz penzionog fonda nemoze da se izvadi, nedaju da se dira, mora da se ceka.

Ja razumem prednosti, ne placa se porez na te doprinose, a posto ja spadam u sloj ljudi koji ovde placa porez od 40% to bi bila fina usteda. Ali opet, ja treba sada da nekome dam pare, ziv kes, za obecanje da ce mi on davati pare kroz 40 godina. A imam kredit za kucu koji je ogroman, i kamata na njemu samo raste. Po meni je pametnije da se resim tog duga, i to sto pre, pa onda da stedim te pare u banci. U ostalom, ako mi fali para kad se penzionisem, prodacu kucu, kupicu neku manju, i imati malo vise para.

Obicno se nadjemo na istoj talasnoj duzini, ali ovog puta se totalno razlikujemo. Ostali kako god, posle Northern Rock-a, ja cu da pocnem da drzim pare u slamarici
Saša Radulović Saša Radulović 10:08 03.10.2007

Re: Sve je to lepo

Dobro

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 12:09 03.10.2007

Re: Sve je to lepo

Još nešto. Pare iz dobrovoljnih penzionih fondova možete podizati već nakon 53. godine života.

Ponovo, preporučujem svim zaposlenim, posebno onim preko 50, da što pre uzmu ovaj deal koji im nudi država: uložiš 1.800 dobiješ 3.000

Pre nešto više od godinu dana savetovah prijatelje da kupe državne zapise NBS po kamati od 24%. I još povrh toga, oslobođeno poreza. Rekoše, da l' si lud, da štedim u dinarima.

Saša
kentaur kentaur 09:41 03.10.2007

Doprinosi

Na istu tu osnovicu (bruto platu) poslodavac plaća navedena tri doprinosa, tako da ukupan prosečan trošak poslodavca iznosi oko 46.000 din po zaposlenom svaki mesec.


Saša, može pojašnjenje ovog?
Mislim da nije baš jasno kako od 28000 neto plate, dođosmo do troška poslodavca od 46000 po tom zaposlenom?
Zašto se na onih 39000 bruto plate dodaje još 7000?
Jer to znači da poslodavac na 1 din zaposlenom, plaća još oko 64 para državi?
Saša Radulović Saša Radulović 10:10 03.10.2007

Re: Doprinosi

To i jeste na svaki dinar 64 pare:
Trošak poslodavca 46.000 din
Neto plata 28.000 din
Državi ide 18.000 din

18.000 / 28.000 = 0.64

Konkretno o obračunu možete naći više na:
http://blog.b92.net/arhiva/node/813

Saša
kentaur kentaur 12:48 05.10.2007

Re: Doprinosi

Jasnije mi je sada, hvala na linku.

Ono što mi je ostalo nejasno je visina poreza na dohodak. Znam da je ona stopa od 14 % stara i da je bio predlog da se od 1.1.2007. smanji na 12%, ali i kad uzmem 12% računica mi opet ne štima. Ako uzmemo bruto platu od 39000 kao osnovicu, 12% je 4680 din, a Vi ste u proračun uvrstili izos poreza od 4000 din. Pretpostavljam da nije reč o zaokruživanju, nego da je nešto drugo u pitanju.
Može pojašnjenje?
Hvala unapred.
sentinel26 sentinel26 13:19 05.10.2007

Re: Doprinosi

kentaur
,.........Ono što mi je ostalo nejasno je visina poreza na dohodak. Znam da je ona stopa od 14 % stara i da je bio predlog da se od 1.1.2007. smanji na 12%, ali i kad uzmem 12% računica mi opet ne štima. Ako uzmemo bruto platu od 39000 kao osnovicu, 12% je 4680 din, a Vi ste u proračun uvrstili izos poreza od 4000 din. Pretpostavljam da nije reč o zaokruživanju, nego da je nešto drugo u pitanju.Može pojašnjenje?
Hvala unapred.


Evo na primjer ovako:

- ...Bruto plata............................................................................................. = 39.078,- dinara

- ...Porez ...=(39.078-5.050) * 12 % ......................................................... = 4.083,- dinara

-.... Doprinosi na teret zaposlenog... =39.078, * 17,9 % ..................... = 6.995,- dinara
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
- Neto plata........(=39.078 - 4083 - 6.995 ) .............................................. = 28.000,- dinara.

- Doprinosi na teret poslodavca....= 39.078 * 17,9 % .......................... = 6.995,- dinara,

- Ukupno tro[kovi plate:.........( 39.078 + 6.995 ) .................................... = 46.073,- dinara


P.S.1: Sve cifre su zaokružene na cijele dinare.

P.S.2: Iznos od =5.050.- dinara je poreska olaksica, tj. iznos bruto plate koji se ne oporezuje, pa se na ostatak obračunava porez od 12%.

P.S.3Č Sada je valjda jasno sve.


Saša Radulović Saša Radulović 13:21 05.10.2007

Re: Doprinosi

Može

Porez na dohodak je 12%. Prvih 5.000 din bruto osnovice se ne oporezuje:
(39.000 - 5.000) * 12%

Evo i priča uz sve ovo: Novogodišnja poreska priča

Saša
kentaur kentaur 15:04 05.10.2007

Re: Doprinosi

Hvala obojici, prevideo sam taj odbitak. Sad mi je jasno :)

Pozdrav.
Aniram Aniram 09:54 03.10.2007

zašto su strani fondovi zabranjeni ?

Ako su raznorazne Delte, Dunavi, Zepteri ok, zašto su prošle godine zabranili osiguranje gradjana Srbiije u stranim osiguravajućim kućama? Hoću da kažem da ako neko posluje korektno i namerava da traje, taj se ne plaši konkurencije , zar ne?
Saša Radulović Saša Radulović 10:13 03.10.2007

Re: zašto su strani fondovi zabranjeni ?

Nema više ni Delte ni Zeptera u osiguranju. Prodali su se mnogo ozbiljnijim stranim igračima.

Kao što strane kompanije ne mogu direktno u Srbiji da prodaju svoju robu fizičkim licima bez da otvore firmu u Srbiji i tu plaćaju porez i rade po našim zakonima, tako ni osiguravajuća društva to ne mogu. Svako od njih može kod nas da otvori firmu po našim propisima, da posluju pod nadzorom NBS i plaćaju naše poreze.

Saša
Atomski mrav Atomski mrav 10:26 03.10.2007

Re: zašto su strani fondovi zabranjeni ?

To važi i za banke.
Doctor Wu Doctor Wu 10:14 03.10.2007

A što bi se investicije

penzionih fonda ograničile samo na EPS, NIS, Železnicu i domaću ekonomiju? Zar ne bi bilo bolje omogućiti ljudima da prave portfolija svojih ulaganja? NBS bi, prirodno, garantovala samo za iznos koji se ulaže u domaću ekonomiju (eto incentivea) ali zašto ograničavati ljudima pravo da ulažu gde oni to žele. To bi ujedno dovelo do formiranja tržišta fondova gde bi se ovi- fondovi, mislim- takmičili za svoje mušterije i nudili dodatne povoljnosti.

Pretpostavka svega je, naravno, uspostavljanje efikasne pravne države u kojoj bi se lopovi prosekjutovali momentalno.
Saša Radulović Saša Radulović 12:05 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Naravno, nije ograničeno samo na njih. Trenutno se u ove kompanije i ne može ulagati. Penzioni fondovi su ograničeni na ulaganje u viskokvalitetne hartije od vrednosti, a u to spadaju državne obveznice i razni papiri od vrednosti, listing A berze (koji trenutno ima samo 2 kompanije) itd.

Ograničenja su potrebna i poželjna u slučaju penzionih fondova. Država daje značajne poreske olakšice (1.800 din vredi 3.000 din) za penzionu štednju. Na krivi prinosa i rizika, ovi fondovi moraju da budu oko donje granice rizika. Ovo se uteruje regulativom.

U slučaju običnih investicionih fondova, ograničenja nisu potrebna. A i njih ima.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 12:05 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Naravno, nije ograničeno samo na njih. Trenutno se u ove kompanije i ne može ulagati. Penzioni fondovi su ograničeni na ulaganje u viskokvalitetne hartije od vrednosti, a u to spadaju državne obveznice i razni papiri od vrednosti, listing A berze (koji trenutno ima samo 2 kompanije) itd.

Ograničenja su potrebna i poželjna u slučaju penzionih fondova. Država daje značajne poreske olakšice (1.800 din vredi 3.000 din) za penzionu štednju. Na krivi prinosa i rizika, ovi fondovi moraju da budu oko donje granice rizika. Ovo se uteruje regulativom.

U slučaju običnih investicionih fondova, ograničenja nisu potrebna. A i njih ima.

Saša
mariopan mariopan 12:05 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Evo i jedan ziv penzioner...pardon penzionerka, da se javi...ostali su polumrtvi..ili ce to skoro biti. Trecina penzionera u Srbiji prima ne penziju nego socijalu...a radili..uplacivali,to jest nama su UZIMALI...niko nas nista nije pitao.

Govorili takodje da je to dobro za nas pa da cemo u starosti imati ono sto su nam u mladosti uzeli..po 40 godina zivota i zdravlja.....a jos nam skidali i za nekakve stanove koje mi ni videli nismo...nekako ih nije bilo dovoljno za sve pa mi ostadosmo kratkih rukava...morali da zidamo lose kuce...a za njih nam opet uzeli ..za razne dozvole ..pola otprilike vrednosti svake kuce....pa se sada u vezi ovih penzija vise i ne govori da su to penzije nego da je to TIHA EUTANAZIJA starih u Srbiji.....

Pa u pamet se vi mladi uzmite..Ovde se sve neke racunice iznose i SADA sve to tako bajkovito izgleda ..kao nama ono nase kada su trebali da UZIMAJU...sada kada treba da DAJU...samo ono nase sto su uzeli....sprovode tu EUTANAZIJU...sve da bi njima vise para ostalo.Ne prave se ti fondovi da vi imate nego da oni zarade na vasem novcu. Nama su to vec uradili..pa naucite nesto i iz naseg iskustva.
Saša Radulović Saša Radulović 12:16 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Ja razumem vaš opravdan gnev, ali to što ste rekli nije tačno. Ovi fondovi se ne prave za bilo čiju pljačku. Ovi fondovi su transparentni. Nad ovim fondovima postoji državni nadzor. Ovi fondovi nisu povezani sa državom.

Penzionere je opljačkala država. O tome sam već mnogo pisao. Predlagao sam i neka rešenja u gornjim tekstovima. Npr.

O penzionerima i jednakom teretu tranzicije

To što je penzioni zakon loš i na račun penzionera delom su krivi i penzioneri. Ne glasaju svoje interese. Penzionera ima 1.600.000. Morate pametno braniti svoje interese. A pogledajte ko zastupa vaše interese. Ništa od kukanja.

Saša
mariopan mariopan 14:24 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Protivurecite sami sebi: Kazete da nas je opljackala DRZAVA a za ove fondove kazete da postoji DRZAVNI NADZOR?

I ja nigde nisam rekla da se ovi fondovi prave da bi neko danas bio opljackan,procitajte gore ,nego da bi NEKO ZARADIO. sto je i normalno...niko ne radi nesto samo iz entuzijazma vec za novac. Pa onaj ko garantuje ..to jest DRZAVA vec se obrukao i ja im ne verujem. ali svako ima pravo da se licno razocara...ne mora moj primer nikome nizasta da posluzi..Pozdrav...tema je ipak odlicna.)))
mariopan mariopan 14:31 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

PS....a zaboravih i jos jedan primer kako izgleda kada DRZAVA nesto naumi i to bas sa penzionim fondom koji oni ne bi smeli ni da pipnu da je ovo pravna drzava.

Elem,postoji jos jedan penzioni fond privatnih preduzetnika gde su ljudi placali i placali,licno iz svog dzepa,mnogi uplacivali mnogo da bi u starosti imali vise....i sad je taj fond pun i prepun...i odjednom se DRZAVA setila...citajte ministri...da tamo ima para pa ce da SPOJE prazan nas i PUN NJIHOV fond i tako otmu pare ljudima koji su ih uplacivali.

Da li garantujete da se slicno siledzijstvo nece dogoditi i sa ovim fondovima kada se ,jednog dana neki ministar seti gde to ima para a u njegovom fondu nema?
vucko vucko 14:45 03.10.2007

Re: A što bi se investicije


Da li garantujete da se slicno siledzijstvo nece dogoditi i sa ovim fondovima kada se ,jednog dana neki ministar seti gde to ima para a u njegovom fondu nema?

Evo, da se poslužimo američkim iskustvima - ovo je valjda rekao sudija Gideon Taker 1886. godine, a posle koristio Mark Tven:

No man's life, liberty or property is safe while the Legislature is in session
G r o f G r o f 15:43 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Hajde sad da malo budemo glupi..

Država daje značajne poreske olakšice (1.800 din vredi 3.000 din) za penzionu štednju


Odakle će država namaći tu razliku. Opet od poreskih obveznika.
JA NISAM KORISNIK FONDA I NE ŽELIM DA SE OD MOG POREZA NAMIRUJE TA RAZLIKA.
Ne može država dati pare, a da ih od nekoga ne uzme. Opet priče za malu decu,
PIO ne valja.
Pravimo novi penzioni fond ali sva infrastruktura starog ostaje.
Novi fond ne valja.
Pravimo treći fond ali prethodna dva ostaju..
Ma šta ima veze. Ovaj narod je glup, bitno je da plaća.
Saša Radulović Saša Radulović 17:59 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

Ovde se radi o smanjunju poreza. Smanjenje poreza treba pozdraviti. Pogotovo ono smanjenje koje kao cilja ima sve poreske obveznike podjednako. Smanjenje poreza se ne "nameće" od poreskih obveznika. Smanjenje znači smanjenje nameta Smanjenje znači da će morati za toliko i da smanje potrošnju.

Vi ste izgleda ogorčeni, ali u ovom slučaju nemate baš puno razloga. Nije samo da državni Fond PIO ne valja, njega nema. Fonda nema. Ima neka birokratija koja radi administraciju novca, tj. prikuplja mesečno doprinose - namete na plate, plus novac iz budžeta i raspodeljuje kao socijalnu pomoć. Fonda nema.

Saša
Saša Radulović Saša Radulović 18:07 03.10.2007

Re: A što bi se investicije

@mariopan

Nema protivrečenja. Država ne raspolaže, država nadzire. Razlika suštinska.

Takođe, država ne garantuje ništa. Vaš novac, vaš rizik. NBS nadzire društva za upravljanje tako da ako njihovi kvartalni ekonomski pokazatelji počnu da pokazuju probleme, NBS će da im uzme licencu i pravo upravljanja parama koje ste im poverili.

Treće, uspešnost fonda preduzetnika je velika šarena laža. Bio jedan Fond za PIO. Sve bilo društveno svi bili zaposleni i svi plaćali tom fondu. Od 1990 god, veliki broj prethodno zaposlenih prelazi u privatnike i u Fond Preduzetnika. A svi penzioneri ostaše starom fondu. Tako da sad sve penzionere imamo u Fondu zaposlenih a fond preduzetnika ima malo penzionera a mnogo obveznika. Sve ove državne fondove treba ujediniti, utvrditi ukupnu obavezu i ukinuti. O tome sam pisao ovde:

Reforma penzionog sistema u Srbiji

Saša
Atomski mrav Atomski mrav 08:04 04.10.2007

Re: A što bi se investicije

listing A berze (koji trenutno ima samo 2 kompanije)

Koje su to kompanije?
antioksidant antioksidant 08:31 04.10.2007

Re: A što bi se investicije

Atomski mrav
listing A berze (koji trenutno ima samo 2 kompanije)Koje su to kompanije?

tigar i energoprojekt
mariopan mariopan 11:27 06.10.2007

Re: A što bi se investicije

Secam se tog Vaseg teksta i sada sam se ponovo podsetila i tamo sam isto imala svoje vidjenje,ovako iz perspektive penzionera jer vidim da se takvi ne javljaju na ove teme..

Moje interesovanje za Vas tekst bilo je prvobitno bas podstaknuto zeljom da saznam KAKO da se taj lanac uspostavi..tj zaraditi novac-uloziti u neki fond za stare dane-rukovodjenje tim fondom eventuelno ulaganje tih para u profitabilne poslove ili hartije od vrednosi- i na kraju isplata onima koji su ulagali..to je meni bilo potrbno da vidim i vi ste to sve lepo objasnili.

E ,meni je palo na pamet,jer neki privatni fondovi koji se sada otvaraju kao mogucnost ,nude da se ulaze recimo 2000 dinara mesecno na period od 5 godina i ne moze se podici, pa se posle tog perioda moze isplacivati nekih 2 500 dinatra ( ne secam se tacno sume ali sam blizu) i to mogu i sadasnji penzioneri i svi koji jesu ili nisu zaposleni. Na trenutak mi se ucinilo da je to opcija koja bi mogla biti dobra i za sadasnje penzionere koji imaju neki mali visak novca a plase se kako ce ziveti za 5 godina pa da sebi taj period olaksaju.

Onda sam pomislila da se ne zna kolika ce biti inflacija i sta cemo moci da kupimo tada za 2500 din? Mozda sada za 2000 mozemo duplo vise? bas to sto na to pitanje niko sa sigurnoscu ne moze da odgovori..pa to i sprecava masovnije ulaganje u te fondove.

Recimo moja deca ,oboje ,mogli bi da ovde ulazu u neki fond, pa da sebi obezbede i penziju u Srbiji, za svoj novac koji sada zaradjuju van Srbije i to za njih ne bi bio veliki finansijski teret ,ne bi ga ni osetili. Ali pouceni raznim NESTAJANJEM tog novca, eto naseg koji sada primamo penzije i vi kazete da je NESTAO iz raznih razloga...pa zato su i odustali. Vase razloge za nestajanje naseg novca sasvim dobro razumem ali mi to nije nikakva uteha. Ja na to nisam uticala.. a meni se o dzep omlatilo. Pozdrav..tema je odlicna.))
Saša Radulović Saša Radulović 12:44 06.10.2007

Re: A što bi se investicije

Sve to stoji i sa tim šta se dešavalo u prošlosti sa novcem, i sa svim šemama i sa svim prevarama i nestajanjem novca ...

Problem je što ako ne prepoznate na vreme da je to vreme prošlo, i prihvatite novi svet, propustićete sve vozove. Rizik postoji i uvek će postojati. Razlika je ipak drastična. Evo i u čemu.

U prošlosti sve je bilo država i u svemu je bila država. Jedan deo države nema nikakav interes da kontroliše ili sankcioniše drugi deo države. Ništa nije bilo transparentno. Niste imali nikakav izbor.

Ovi fondovi su privatni. Još bolje rečeno, društva za upravljanje fondovima su privatna. Novac u fondovima je vaš. Nigde nema države u vlasništvu. Ali zato država sedi u nadzoru i ima sva sredstva na raspolaganju da sankcioniše. Može da uzme licencu neodgovornom društvu za upravljanje, i time ga odvoji od vašeg novca u vašem fondu. Država, u ovom slučaju NBS, nema nikakav interes da štiti privatne fondove koji rade loše. Čak naprotiv. Može samo da pretrpi štetu ako na vreme ne primeti i otkloni "bofl" društva za upravljanje.

Razlog zbog koga preporučujem ulaganje u privatne fondove je pre svega zbog poreske olakšice. Ova poreska olakšica je toliko velika (obratno gledano: porezi i doprinosi su nam toliko nerazumni) da je ovo daleko najbolji način investiranja dostupan građanima Srbije danas.

Ako imate višak novca, a ne možete da iskoristite ovu poresku olakšicu kod penzionih fondova, mislim da je najbolje kupiti štedne zapise NBS. Novac vam je uvek dostupan, tj. možete ga povući kad god imate potrebu za njim, a kamata vam konstantno teče. Kamatna stopa je oko 4% iznad inflacije.

Investiranje u berzu je suviše rizično za ogromnu većinu građana Srbije. Imamo dve, i brojevima 2, kvalitetne hartije, i tržište je izuzetno plitko. Plitko značni da nema dovoljno prometa. Što u prevodu znači da
je teško kupiti i prodati po fer ceni. Kvalitetno znači da kompanije čije se akcije prodaju na berzi (u stvari na vanberzanskom tržištu - samo dve akcije su listirane) ne zadovoljavaju ni minimum uslova transparentnosti i dorbog korporativnog upravljanja. Obe ove stvari zanače da zapravo i ne znamo koja je prava, fer vrednost hartija.

Nadam se i da će NBS nastaviti da konstanto izdaje nove serije štednih zapisa i da će nastaviti da koristi ovo tržišno sredstvo u kontrolisanju inflacije. Pored ove primarne namene, ovi zapisi trenutno predstvaljaju najsigurniji vid štednje u Srbiji.

Naravno i ovde morate da pazite. Ukoliko se poremeti stabilnost koju trenutno uživamo, nešto drugo će možda biti sigurnije i povoljnije.

Saša
mariopan mariopan 18:07 06.10.2007

Re: A što bi se investicije

Hvala.))))
Saša Radulović Saša Radulović 12:24 03.10.2007

"Besplatne" pare

Nekako mi se čini da poenta teksta izmiče čitaocima, pa bih da je podvučem:

Daš 1.800 din, dobiješ 3.000 din zato što vas je država oslobodila od poreza na tih 3.000 din.

Ovo pogotovo važi za ljude u četrdesetim i pedesetim. Novac iz privatnog penzionog fonda možete povlačiti već sa 53 godine. Možete sav novac povući odjednom ako to želite.

Saša
antioksidant antioksidant 12:28 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Sasa sve je to super ali da bi iskaz bio potpun mora da glasi

Daš 1.800 rsd sada, dobiješ 3.000 rsd u 53-oj, zato što vas je država oslobodila od poreza na tih 3.000 rsd.

Mnogima 1.800 rsd sada znaci puno, mnogo vise nego 3.000 u 53-oj (pa cak i ako imaju 52). To pitanje moraju da rese u marketing/prodajnim odeljenjima drustava za upravljanje
vucko vucko 12:31 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

antioksidant
Sasa sve je to super ali da bi iskaz bio potpun mora da glasi

Daš 1.800 rsd sada, dobiješ 3.000 rsd u 53-oj, zato što vas je država oslobodila od poreza na tih 3.000 rsd.

Mnogima 1.800 rsd sada znaci puno, mnogo vise nego 3.000 u 53-oj (pa cak i ako imaju 52). To pitanje moraju da rese u marketing/prodajnim odeljenjima drustava za upravljanje

Možda će im računica izgledati drugačije kad napune 53 godine?
antioksidant antioksidant 12:42 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Izgledace. Kao sto meni sada izgleda drugacije sto me je cale terao da se oblacim toplo kada je napolju hladno. Ali ako zelis da komuniciras sa nekim moras shvatiti sta on cuje.

Vecini ljudi gornja prica govori samo

das 1800
das 1800
das 1800
das 1800
das 1800
das 1800
das 1800
das 1800
..............

i to je to
Saša Radulović Saša Radulović 13:34 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Popuniji iskaz je:

Daš 1.800 sada u kešu i dobiješ 3.000 sada na papiru u investicionim jedinicama penzionog fonda. Šta će dalje biti sa tih 3.000 din zavisi od umešnosti društva za upravljanje penzionim fondom. Ako budu uspešniji od inflacije, dobijete i više od 3.000 din u današnjim parama kad napunite 53 godine života.

Saša
antioksidant antioksidant 13:52 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Saša Radulović
Popuniji iskaz jeaš 1.800 sada u kešu i dobiješ 3.000 sada na papiru u investicionim jedinicama penzionog fonda. Šta će dalje biti sa tih 3.000 din zavisi od umešnosti društva za upravljanje penzionim fondom. Ako budu uspešniji od inflacije, dobijete i više od 3.000 din u današnjim parama kad napunite 53 godine života.Saša


Daš 1.800 sada u kešu i dobiješ 3.000 sada na papiru



Ali da ne skrecemo temu vise. Vi i ja mislimo (skoro) isto.
glas_razuma glas_razuma 14:54 03.10.2007

u vezi fondova...

Svaka pohvala za Sašu što je ovu temu obradio na jasan i praktičan (duhovit) način tako da je mnogim ljudima jasniji koncept fondova (ne samo penzijskih).
Ono što bih hteo da primetim je bojazan i pored razumevanja kocepta fondova da se stupi u njih. Ne smatram da je to posledica 90-ih vec odbijanje ljudi da učestvuju na finasijskom tržištu. Jednostavno nemaju dovoljno elementranog znanja da bi se u to "upustili" a takođe i odbijaju da štednja i oplodnja novca zavisi od njih (pa zašto su onda uopšte "davali" pare u fond?). Ipak činjenica je da će svaki građanin koji štedi u fondu (penzijskom, investicionom...) morati da se upozna sa tom materijom ako želi da učestvuje obezbeđenju sopstvene penzije. Danas, tzv. stabilne države (šta je danas stabilno osim globalnog zagrevanja?) obaveštavaju i stimulišu svoje građanje da štede kroz priv. fondove ili jednostavno upućuju građanstvo da im "državna" penzija neće biti dovoljna (Austrija, Nemačka,..Skandinavske zemlje...) i da ako žele da obezbede dovoljnu penziju za osnovne životne potrebe moraće da SAMI ZA SEBE odluče o "dugoročnom investiranju malih suma novca ".
Moraćemo da pojedemo još mnooooogo Bureka dok se ovaj koncept prihvati u Srbiji (na žalost...smrc).
mariopan mariopan 15:48 03.10.2007

Re: u vezi fondova...

....Nemaju razumevanja...ali nemaju ni para....verujte to je ustvari osnovni razlog. Evo te zapise sa kamatom od preko 20 posto ko je toga (vecu kolicinu) mogao da kupi u Srbiji? Makar i manju kolicinu? Onih 2 miliona radnika nemaju onu prosecnu platu koja je ovde uzeta kao osnova.....tu platu imaju stotinak radnika stotinak profesora i jedan ministar ,sad sve saberite i podelite...Hajde salim se:-0)) ali otprilike tako je .I ja bih uzela te zapise da sam imala para jer ne treba mi mnogo znanja o tome,cim ministri i guverner kupuju na veliko znaci da ce se isplatiti. Nevolja je sto ja ne mogu ni na "malo".
Saša Radulović Saša Radulović 17:48 03.10.2007

Re: u vezi fondova...

Nemaju 1.800 din mesečno? Nije nego. A kao nacija, pušimo k'o lokomotive, pijemo k'o sunđeri, trošimo struju k'o da smo blesavi (doduše jeftina je) ...

Saša
antioksidant antioksidant 18:23 03.10.2007

Re: u vezi fondova...

Saša Radulović
Nemaju 1.800 din mesečno? Nije nego. A kao nacija, pušimo k'o lokomotive, pijemo k'o sunđeri, trošimo struju k'o da smo blesavi (doduše jeftina je) ...Saša

nemaju 1800 rsd za ovo sasa. svaki covek ima svoje prioritete. nekome su cigarete vaznije od penzije. a ako pusi dovoljno, nece ni doziveti penziju.
Saša Radulović Saša Radulović 21:08 03.10.2007

Re: u vezi fondova...

Sa ovakvim neodgovornim pristupom životu se i sporim.

Saša
mariopan mariopan 11:44 06.10.2007

Re: u vezi fondova...

Tvrdim da nemaju. Gde vi zivite? Hocete li da vam ja redjam koliko dece gladuje u Srbiji ( 400 000 ) znate li cija su to deca .pa onih radnika. Puse? Puse zato sto su cigarete ovde jeftine i ne puse svi. A gladuju svi.Ali dati vrapca u ruci radi obecane curke na grani sada i ovakvoj Srbiji dok mu deca gladuju ,dok ne moze knjige da im plati ,racune za struju,kiriju jer mnogi su podstanari...pa ko vam je ostao a da to moze da plati bez obzira na rizik?Brpjka se smanjila sada nemate ona 2 milliona radnika.Tu je i mnogo onih koji nisu primili platu po pola godine i vode se kao zaposleni.
Saša Radulović Saša Radulović 12:56 06.10.2007

Re: u vezi fondova...

Živim u Srbiji i ne živim odvojeno od realnosti. Situacija jeste teška za mnoge. I jeste malo tužno da uopšte razgovaramo o ovome. Čuli smo vaše mišljenje. Moje iskustvo mi kaže da ljudi imaju toliko. I ne mora 1.800, može i 500. I ne mora svaki mesec. Fondovi su dobrovoljni pa ih koristite kako vam paše.

Nije pitanje da li imaju 1.800 din mesečno, već na šta će da ih potroše, šta su im prioriteti i šta misle da je najbolje da urade sa novcem. Ja pokušah da argumentijem da je ovo najbolje što mogu uraditi sa tim novcem. Da im država na njihovih 1.800 daje još 1.200, ili bolje rečeno ne uzima im 1.200 koje im inače uzima ako novac ulože u penziju. Za njih. Da će im dati najbolji prinos.

Naravno na kraju odluka je na svakom od nas. Ako čovek proceni da mu je ovo i suviše rizično, to je njegova odluka i sa tim se niko ne može sporiti.

Saša
oldtajmer oldtajmer 16:42 03.10.2007

Sasa, odlican tekst!

Gradjanima Srbije je preko potrebno da se edukuju o ovim stvarima.

Neki zagovornici cak smatraju da bi ulaganje u dobrovljni fond trebalo cak da ide automatski, ne da je obavezno, vec da se automatski otvara racun po zaposlenju, ide u neki najstabilniji fond, sa opcijom "opt out". Sta mislite o tome?
Saša Radulović Saša Radulović 17:50 03.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst!

Ne volim automatiku mada sam je završio Ne volim ni "opt out"

Ali oko edukacije se slažemo. Ljudima treba objasniti.

Saša
Atomski mrav Atomski mrav 08:02 04.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst!

Ne volim automatiku mada sam je završio

Automatika radi dobro samo kad se isključi :)
jinks jinks 15:47 04.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst

Ne volim automatiku mada sam je završio

Kolega, veliki pozdrav ... smer AE, generacija upisana s' kraja osamdesetih :)
Saša Radulović Saša Radulović 17:48 04.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst

Da pojasnim: ne volim ovakvu automatiku. Ona koju sam studirao, tu je druga priča

Potpuno nevezano, procesiranje i filtriranje koje se koristi u obradi signala tek treba da uđe u korišćenje u modernoj portfolio analizi.

Saša
d j o l e d j o l e 08:11 05.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst

Potpuno nevezano, procesiranje i filtriranje koje se koristi u obradi signala tek treba da uđe u korišćenje u modernoj portfolio analizi
Pogled na portfolio bilo koje akcije zaintrigira automaticarsku zicu (modeliranje, DSP obrada signala, stohastika u kombinaciji sa deterministikom :), zatvaranje povratne sprege sa optimizacijom profita) ... sve lici na jedan lep automaticarski problem (na kome, doduse, rade generacije bankara, brokera, entuzijasta, vrhunskih matematicara, fizicara. ... :)

P.S.

Slucajno sam saznao da su vec krenuli diplomski radovi i master teze na temu primene Control theory i Digital signal processing u bankarstvu. Jedan od primera je razvoj softvera za banku (narucioca ...) za proracun maksimalnog procenta opcije koji banka moze da ponudi musteriji, a da banka ne bude u gubitku. Procena je izvedena na osnovu nekog poznatog modela dinamike akcije, koji kombinuje eksponencijalni model osnovnog trenda rasta vrednosti akcije, kombinovan sa stohastickim modelom promena vrednosti za kraci i srednji vremenski period promene.
mariopan mariopan 11:34 06.10.2007

Re: Sasa, odlican tekst!

Ja sam i dosla da se informisem em edukujem . Imam dvoje dece kojima bih to preporucila pa sam za to dosla na ovu temu.Hocu da znam sve informacije i Sasa se veoma lepo trudi da sve objasni...hvala...a sto postavljam nezgodna pitanja ...pa bas zato da shvatim i naucim sta je sada NOVO ...pa ce biti bolje i da li deci to da preporucim ili ne. Oni ne zive ovde i verujem da bi novac bas tih mladih ljudi koji su otisli mogao znacajnije da popuni te fondove.

Dakle tu sam da bih naucila..Hvala.
Saša Radulović Saša Radulović 13:07 06.10.2007

Re: Nezgodna pitanja

Slobodno postavljajte nezgodna pitanja. I slobodno izražavajte sumnju. I ne morate da budete stručnjak da bi razgovarali o ovome.

Mislim da nema potrebe da se trudimo da se pune ti fondovi To nam nije cilj. Samo posledica. Ima samo potrebe da vaša deca stave svoje pare tamo gde će najbolje da rade za njih. To nam je cilj. Ove fondove preporučujem samo zato što:
- država daje ogromnu poresku olakšicu
- država za sada dobro nadzire i pravilno ograničava rad društava za upravljanje
- društva za upravljanje su privatna, transparentna i imaju veliki privatni interes da dobro posluju

I ja ih sve konstanto pratim i analiziram, to mi je deo posla kojim se bavim. Ako se bilo šta promeni po mom mišljenju, o tome ću već pisati.

Saša
Dejan Dragić Dejan Dragić 20:11 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Daš RSD 1800 u "Kešu" a dobiješ RSD 3000 na papiru koji vrede odmah u praksi RSD 2940 jer mora da se plati "Ufur" ...

Takodje, bilo bi dobro u računicu ubaciti i fiksnu godišnju naknadu fonda za upravljanje sredstvima ...
Saša Radulović Saša Radulović 21:10 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Bez ufura nema ništa

Prinos fonda se računa nakon troškova, tako da su troškovi uračunati u gornju računicu.

Saša
Dejan Dragić Dejan Dragić 22:03 03.10.2007

Re: "Besplatne" pare

Može i tako da se gleda ali onda treba biti transparentan pa reći koliki su ti troškovi. Smatram da nisu zanemarljivi i da se trebaju prikazati u računici kako bi se lakše shvatilo da je pored rasta potrebnog za realan prirast substance u smislu inflacije potrebno ostvariti i dodatan rast za pokriće fiksnih troškova kako bi tek onda klijenti imali nadalje koristi od rasta vrednosti jedinice fonda.
sentinel26 sentinel26 21:07 03.10.2007

Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Gospodine Raduloviću,

Vidim da imate veliko povjerenje u NBS, a pošto ovdje neki (opravdano) spomenuše ćupove i zlato, kako bi bilo da otvorite blog - temu o deviznim rezervama.

Evo da vam malo pripomognem.
Guverner NBS (ime poznato javnosti a i šire) dostavio je Narodnoj skupštini 26.juna 2007.godine Izveštaj o poslovanju NBS.
Izveštaj nije još podijeljen poslanicima, čak ni članovima Odbora za finansije. A kad će ne zna se.

Narodni poslanici su "birali" Savet NBS kome guverner "podnosi " izveštaj o monetarnoj politici.

Jesu li pitali guvernera o deviznim rezervama? Ne zna se!

Zna li se gde se drže devizne rezerve? Ne zna se !
Ima li koja crkavica u Moskvi? Ne zna se!

- Koliki su depoziti u inostranstvu? ?
- Koliko je u hartijama od vrednosti (u str.valuti) ??
- Koliko je zlata ??
- Kolika su specijalna prava vučenja ??

- A tek kako su plasirane ?????

Guverner je jednom već odbio da poslanicima kaže u kojim bankama se nalaze devizne rezerve i pod kojim uslovima se drže tamo.
A po zakonu je bio obavezan da im saopšti te podatke. Ipak su mu potvrdili mandat.

Ja toliko o povjerenju u NBS i njenog guvernera.


Saša Radulović Saša Radulović 21:33 03.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Potpuno ste u krivu što se tiče mog poverenja u NBS ili u bilo koju drugu državnu instituciju. Pratim, merim, ocenjujem, koliko umem. Konstanto. Pohvalim kada mislim da je nešto dobro, kudim kada mislim da ne valja.

Ovaj početak sa penzionim fondovima su veoma dobro obavili. Stvoren je dobar okvir. Radi se dobar nadzor.

Reforma bankarskog sistem je dobro urađena. Najbolje i najbrže od svih zemalja u tranziciji. Stvoren je dobar okvir. Radi se dobar nadzor. Ko god još tupi o onim starim bankarskim "gigantima" i kako je domaće bankarstvo uništeno, treba samo da seti našeg uspešnog bankara, šefa države, ili kadrova tipa našeg aktuelno najstarijeg parlamentarca. Nismo ni imali bankarski sistem. Imali smo jednu veliku državnu kasicu prasicu bez ikakvog reda i smisla.

Mislim da bi NBS morala biti mnogo aktivnija i diferenciranija u suzbijanju rasta potrošačkih kredita koji doprinose i inflaciji i spoljnotrgovinskom deficitu. Ima sve instrumente na raspolaganju.

Što se tiče transparentnosti, bilo da se radi o deviznim rezervama, ugovoru o koncesiji ili ko je radio web site za predsednika Republike, tu nemam nikakvu dilemu. Guverner greši. Mislim i da je grdno pogrešio oko one vile i kako je sve to objasnio javnosti. I oko afere kofer.

Ali takođe mislim da je važno reči kada je neko nešto dobro uradio. Ne dozvoljavam da me nečiji loši potezi u prošlosti sprečavaju da pohvalim ono što je pozitivno. Niti zaboravljam. A ovo je do sada dobro urađeno. I ne treba verovati, treba proveravati. Ovo su naše pare.

Saša
Covek u belom Covek u belom 10:46 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Ako je neko zainteresovan za penzione fondove nije dovoljno da posmatra politiku NBS-a samo prema penzionim fondovima, i posto tu rade dobro da ima poverenja. Postoji mnogo faktora o kojima NBS odlucuje, a koji itekako mogu da uticu na penzione fondove i pare u njima i koji su potpuno nezavisni od samih penzionih fondova i ljudi koji njima upravljaju.
Poverenje u sistem se stice godinama i tesko je ljude tek tako ubediti i ne treba ih kriviti. Nije to samo neznanje, vec i donekle opravdana strahovanja. Sisteme je na pocetku i ako hocete realno da ga sagledate, citav rizik oko ulaganja u penzioni fond ne mozete nikako da posmatrate kroz prizmu rizika u penzionim fondovima u inostranstvu. Rizik je dalako veci i tu nema dileme.

Samo dva primera itekako realna i moguca.
Prvi, za 5 godina zakonodavac promeni zakon i ukine oslobadjanje od poreza za ulaganje u dobrovoljno penziono osiguranje. I sta se desava onda, korisniku postaje potpuno neisplativo da ulaze u penzioni fond, moze samo pare da prebaci iz jednog u drugi fond, ali ne i da ih podigne ili reinvestira do 53. godine zivota, fakticki taj iznos mu ostaje zarobljen.

Drugi, npr. dozvoli se da ulazete u hartije od vrednosti i vi npr. kupite vecu kolicinu ovih cuvenih, vec pominjanih drzavnih obveznica sa kratkim dospecem (od 24% kamate) i 10 dana pre dospeca, NBS se resi da devalvira dinar za 30%. Kako ce se onda osecati svi ljudi koji su uradili ovu "transakciju"??? Koliko je rizik za ovako nesto, i koliko to uopste podize rizicnost ovakvih ulaganja? Na to se definitivno mora racunati.

vucko vucko 10:54 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Pa to je onaj biser sudije Takera odozgo. Zato je kreditni rejting zemlje kapa rejtinga HoV iz te zemlje :)
glas_razuma glas_razuma 12:27 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Rizik uvek postoji pa cak i dok citas ovo mozda te drmne struja (pu pu pu nedaj boze).Ustvari, taj rizik ima svoju vrednost i moze se opisati statisticki vrlo lako.(koliko prijavljenih pojava od ukupnog broja pojava...tamo neki milioniti deo promila verovatno..).Dakle apsolutna sigurnost ne postoji u zivotu pa naravno ni na finasijskom trzistu.U tu svrhu postoje finasijski savetnici (nadalje FS) koji malo vise znaju o svemu tome i cije je angazovanje pametno ako nisi familijaran sa materijom.Tako smanjujes rizik od ulaganja sto ne znaci da ce nestati.TAj FS opet "rizikuje" sa tvojim parama, uzima proviziju ali se i trudi ti ostvari sto veci prinos jer onda ima i vecu proviziju.

U Holandiji znam nekoliko penzinera koji svaki dan bace pogled na cenu nafte na berzi. Bez obzira sto ne ulaze direktno vec manje sume novca preko licnog finasijskog savetnika, kojeg ne placate vec on sam sebi zaradjuje platu vrteci vase pare.Svima dobro!Njemu kazete kako hocete da ulazete, on vas posavetuje, a vi se onda raspitujete kod njega, pratite sami ako zelite i tako se osecate sigurnije...
Kod nas takav FS ne postoji.Ali bice.
Finasijskih proizvoda je sve vise npr. unit-links a uskoro bice kao i svaka druga roba na trzistu.
Dakle ako kupis bofl sam si kriv.Raspitaj se malo bolje ili ako neznas angazuj FS-a.Ako te pak FS prevesla onda si izabrao pogresnog FS-a pa ga tuzi.Ako nema osnova za tuzbu izabrao si bofl tvoja stvar...
Tako stavri funkcionisu a drzava nema nista sa time osim uredjenog zakonodavstva u toj oblasti.
Tako se trenutno obezbedjuje penzija u razvijenom svetu a on se ne zove razvijen zato sto ima dobar standard vec sto ga cini razvijena populacija.
Prazan Burek
Saša Radulović Saša Radulović 13:56 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

@covek u belom

Prvi scenario nije problem. Fondovi su dobrovoljni. Možete jedan mesec ulagati u jedan, drugi mesec u drugi a treći mesec ni u jedan. Ako država ne daje podsticaj, tako da za 3.000 din na papiru morate da date 3.000 din u kešu, a imate bolje mesto da vaš keš uložite, jednostavno prestanete. Mislim ne samo da se to neće desiti, već da će se ovaj iznos koji je oslobođen od poreza uvećavati.

Drugi "problem" imate bez obzira na penzione fondove. Država može da odluči da ponovo ode u rat, suspenduje ustav, ponovo izvrši nacionalizaciju ... Moguće, ali ne i verovatno.

Kao što Vučko pomenu gore:
No man's life, liberty or property is safe while the Legislature is in session

@glas razuma

Važno zapažanje sa kojim se u potpunosti slažem:
"... a on se ne zove razvijen zato sto ima dobar standard vec sto ga cini razvijena populacija".

Ja u tekstu napisah da treba da paze i NBS i vi sami. Ljudi nekako preskoče onaj deo gde moraju sami da paze. NBS je tu da pazi da ne bude bofl penzionih fondova. Onih koji se kockaju sa vašim novcem, preuzimaju veliki rizik, dovode u pitanje sam fond kojim upravljaju. Ali među fondovima koji zadovoljavaju ovaj kriterij (kriterij neće sve propasti) biće fondova koji će imati male, nikakve ili negativne prinose u narednih 10-30 godina, i one koji će imati dobre i odlične prinose (2,4,6,10% iznad inflacije).

Odnos prinosa i rizika je velika tema čije ću osonovne principe nadam se načeti u jednom od narednih blogova.

Saša
Covek u belom Covek u belom 16:27 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

glas_razuma
Rizik uvek postoji pa cak i dok citas ovo mozda te drmne struja (pu pu pu nedaj boze).Ustvari, taj rizik ima svoju vrednost i moze se opisati statisticki vrlo lako.(koliko prijavljenih pojava od ukupnog broja pojava...tamo neki milioniti deo promila verovatno..)
Postoji izreka koja kaze "sve je moguce, samo nije sve jednako verovatno", a statistika je daleko kompleksnija nauka od Laplasove definicije. Da ne ulazim u detalje i ne smaram citaoce, samo ukratko, volatilnost koja se uzima kao mera rizika (prilicno losa), totalno je neprimenljiva kako na nova trzista (tipa naseg), tako i na pojave tipa devalvacije; VaR (value at risk) analiza je tek nepodobna s obzirom da uticaj pojava koje izazivaju tektonske promene na trzistu uopste nema normalnu (gausovu) raspodelu, a takodje i sto nema neke znacajnije predistorije trzista (kod nas) (u ovakvim slucajevima cak ni CVaR ne pomaze).
Sve u svemu, uticaj faktora kao sto je devalvacija (rat, cunami) je lako predvidljiv, ali je proracunavanje rizika od njih veoma komplikovano.

@Sasa
Ne bih se slozio da je verovatnoca devalvacije ista kao i odlazak u rat, ili nacionalizacija, a takodje ne smatram da je zanemarljiva, pogotovu uzevsi u obzir trenutno stanje naseg finansijskog trzista.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana