Dobrovoljni penzioni fondovi

Saša Radulović RSS / 02.10.2007. u 18:37

Svaki zaposleni u Srbiji, njih 2.000.000 bi trebalo da traže od svojih poslodavaca da o svom trošku (trošku zaposlenog) deo njihovih prihoda usmere u jedan od dobrovoljnih penzionih fondova po izboru zaposlenog. Svaki zaposleni. Zašto? Zato što im se to isplati. Evo i kako i koliko.

Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je iznosila oko 28.000 din. Toliko u proseku jedan zaposleni ponese kući svaki mesec. Prosečna bruto plata (koja je samo osnovica koja se koristi za obračun poreza i doprinosa) je iznosila oko 39.000 din. Od ovog iznosa bruto plate se odbijaju doprinosi na teret zaposlenog da bi se dobila neto plata i to:
- doprinos za penziju - oko 4.300 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.400 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 300 din
- ukupno doprinosi - oko 7.000 din
- porez na dohodak - oko 4.000 din
Na istu tu osnovicu (bruto platu) poslodavac plaća navedena tri doprinosa, tako da ukupan prosečan trošak poslodavca iznosi oko 46.000 din po zaposlenom svaki mesec.

U zakonima o doprinosima i porezu na dohodak ima par članova koji kažu da je do 3.000 din mesečno koje se preusmeri u dobrovoljni penzioni fond oslobođeno svih poreza i doprinosa.

Znači ovako:
1. odete kod svog poslodavca i zamolite ih(ga/je) da potpišu(potpiše) ugovor sa fondom koji ste odabrali - ugovor je pola kucane strane koji faktički kaže da penzioni fond otvara račun za vašeg poslodavca tako da može da za vas uplaćuje vaše pare na vaš penzioni račun. Nema veze da li vam je poslodavac mesar Pera ili Delta.
2. lično potpišete sa penzionim fondom ugovor o otvaranju računa
3. zamolite poslodavca da zadrži isti bruto trošak vaše plate (kao što smo videli to je u proseku 46.000 din) s tim da 3.000 din svaki mesec uplaćuje vašem penzinom fondu a ostatak (43.000 din) koristi za isplatu plate.

Nova računica izgleda ovako:
1. Vaša bruto plata (osnovica) se smanji za 2.500 din na oko 36.500 din
2. Porezi i doprinosi na račun zaposlenog iznose:
- doprinos za penziju - oko 4.000 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.250 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 250 din
- ukupno doprinosi - oko 6.500 din
- porez na dohodak - oko 3.800 din
2. Doprinosi na račun poslodavca iznose 6.500 din
3. Vaša neto plata iznosi 26.200 din

Ukratko:
- trošak poslodavca ostao isti - 46.000 din
- vaša neto plata smanjena za 1.800 din na 26.200 din
- vaši doprinosi obaveznom državnom fondu smanjeni sa 8.600 din mesečno na 8.000 din mesečno
- za ta dva smanjenja dobijate 3.000 din svaki mesec u dobrovoljnom penzionom fondu

Penzije u državnom fondu se isplaćuju u skladu sa osnovicom utvrđenom 2002 godine koja se usklađuje sa rastom troškova života. To što vi plaćate 8.600 din mesečno, nema nikakve veze sa visinom vaše buduće penzije. Tim parama "krpimo" rupu u protočnom bojleru zvanom državni "fond" PIO.

A privatni fond? Ne treba vam spektakularan fond, sa spektakularnim prinosima. Samo stabilan i siguran fond. Za njegovu stabilnost i sigurnost treba da se pobrine delom NBS a delom i vi sami. Treba vam fond koji će praviti prinos od recimo 2% iznad rasta troškova života. Skromno. Kolika bi to onda penzija bila?

Pre nego što uđem u računicu da objasnim ukratko pojam: vremenska vrednost novca. Naravno samo za potrebe ove kalkulacije :-) 3.000 din danas i kroz godinu dana nije isto. Za ovu našu kalkulaciju, razliku predstavlja inflacija, ili bolje rečeno rast troškova života u toj jednoj godini. Ukoliko je rast troškova života u toku jedne godine bio 5%, to znači da ću na kraju godine za 3.150 din moći da kupim istu količinu roba i usluga iz korpe troškova života kao i na početku godine. Ovo mogu da iskažem i tako što ću kroz godinu dana da kažem da je 3.150 din vredno 3,000 din u novcu pre godinu dana. Tako na primer, kroz 10 godina, uz prosečan rast troškova života od 5%, današnjih 3,000 din će vredeti 4.887 din. Kroz 10 godina, za tih 4886.68 din ću moći da kažem da je vredno isto toliko koliko i 3.000 din pre deset godina.

U sklopu ovoga, ja ću sve cifre izraziti u današnjim dinarima. Pretpostavljeni prinos nam je 2% iznad inflacije.

Vašu penziju treba da gledate kao nešto što treba da vam pokrije osnovne troškove života. Penzija ne zamenjuje ostale oblike štednje. Ona ne zamenjuje kupovinu i otplatu stana ili kuće. Ona ne zamenjuje investicije u akcije. Ona je osiguranje za starost.

Radni vek čoveka iznosi 40 godina. U penziju se ide najkasnije sa 65 godina. 3.000 din (oko 38 evra) na 40 godina. Za radni vek, pre odlaska u penziju, čovek će za penziju uštedeti:
- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 1.440.000 din
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 2.194.332 din
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 3.483.191 din

Prosečan životni vek u Srbiji je 75 godina. Recimo da će porasti na 80 godina, tako da će životni vek u penziji biti 15 godina. Možete da se odlučite da vam čitav akumulirani iznos bude isplaćen odjednom. Recimo da se odlučite da vam dobrovoljni pezioni fond isplaćuje penziju 15 godina i da tokom tih 15 godina, prosečan prinos sva tri fonda bude 0% iznad inflacije:

- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 8.000 din mesečno
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 12.200 din mesečno
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 19.300 din mesečno

Znači: odreknete se 1.800 din neto plate, i to će vam doneti bruto penziju od 12.200 din.

Za državni penzioni fond izdvajate mesečno u proseku 8.600 din, niko vas ne pita da li hoćete ili ne, a to vam nakon 40 godina daje mesečnu bruto penziju od oko 16.400 din. Ovaj iznos se povećava samo u iznosu rasta troškova života, tako da će i za 40 godina ostati isti, naravno u današnjim dinarima. Pa uporedite. Doduše, s' vremena na vreme poneki ministar finansija će sigurno praviti i vanredna povećanja penzija u skaldu sa situacijom u budžetu.

Da bi došli do neto penzije, od bruto penzije se odbija 10.4% za zdravstveno osiguranje. Pretpostavljam će ovaj izdatak biti isti i važiti i za državne i za privatne penzije.

Ko treba da pazi na fondove? NBS i vi sami. NBS da reguliše industriju, donosi propise, detaljno prati finansijske izveštaje i oduzima licence neodgovornim. A vi, ako vam se ne sviđa politika jednog fonda, prebacite svoj novac u drugi. Čitajte njihove izveštaje. Tražite transparentnost. Slušaće vas sigurno. Od vašeg novca zavisi njihova zarada. A ona nije loša.

A druga uloga penzionih fondova? Oni treba da budu najveći investitori u najvažnije kompanije u Srbiji. Oni treba da budu stubovi berze. Oni treba da budu značajni vlasnici NIS-a, EPS-a, Železnica, ... svih velikih monopola u Srbiji. Građani treba da budu vlasnici, ne država. Svi zaposleni, 38 evra mesečno, skoro 1 milijarda evra godišnje. Državi ne treba NIS, ima akcize. Državi ne treba dividenda od vlasništva, ima poreze. Penzionim fondovima trebaju stabilne kompanije. Vama trebaju dividende. Između ostalog i za to da bi imali penzije :-)

Saša

 

Reforma penzionog sistema u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/4199

Poreska reforma u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/3976 

Porezi u razvijenom svetu - http://blog.b92.net/arhiva/node/3737

O penzionerima i jednakom teretu tranzicije - http://blog.b92.net/arhiva/node/3453

O platama - koliki je namet države - http://blog.b92.net/arhiva/node/813



Komentari (114)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Saša Radulović Saša Radulović 17:56 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Nisam ni rekao da je verovatnoća ista. Samo sam rekao da je devalvacija od 30% malo verovatna

Inače devalvacija od 30% je u ekonomiji ravno elementarnoj nepogodi katastrofalnih razmera.

Moja poenta, a i poenta glasa_razuma je da rizik uvek postoji i uvek će postojati. Od njega nema skrivanja. Postoji i značajan rizik sa ćupom zlata. Treba ga samo pravilno vrednovati. To što postoji verovatnoća da će vam pasti komad fasade na glavu dok hodate ulicama Beograda nije zanemarljiva, ili da će vas udariti automobil na pešačkom, ili da ćete poginuti u automobilu, ali to vas ne sprečava da šetate, prelazite pešački ili vozite automobil.

Ukratko, verovatnoća je mala da će doći do devalvacije od 30% u jednom trenutku ili mesecu. Sa druge strane ovo prilično stablino stanje se može preko noći promeniti ako npr. uđemo u rat. Country risk

Saša
Covek u belom Covek u belom 20:07 04.10.2007

Re: Lako je za ćup. Gde je "naše" zlato?

Saša Radulović
Nisam ni rekao da je verovatnoća ista. Samo sam rekao da je devalvacija od 30% malo verovatna

To što postoji verovatnoća da će vam pasti komad fasade na glavu dok hodate ulicama Beograda nije zanemarljiva, ili da će vas udariti automobil na pešačkom, ili da ćete poginuti u automobilu, ali to vas ne sprečava da šetate, prelazite pešački ili vozite automobil.
Ne bih da se prepucavamo i sirimo temu, ali postavka vaseg odgovora i odgovora glasa_razuma je dosta detinjasta, barem meni, kome je statistika gotovo primarni alat u poslu.
Za nekog malo verovatno je i 10%, a za nekog vec 0.01% je prilicno opasan rizik, tako da bi vase veoma malo trebalo definisati. Verovatnoca da poginete u automobilu tokom celog zivota je <0.1%. Da vas pregaze na pesackom <0.001%. Da vam padne komad fasade na glavu 0.00001% ili manji. A da se desi devalvacija od 30% u Srbiji u narednih 10 godina (neka bude samo 1/4 radnog veka, ne moramo dalje) bar 10% i to mogu da kazem da je ultra optimisticka procena. Ako uzmete samo prostu statistiku, o broju devalvacija u poslednjih 50 godina u Srbiji od 30% pa navise, pa iz toga izvedete verovatnocu za narednih 10 godina, sve ce vam biti jasno.
Da ne pominjem sve realne faktore, pocevsi od toga kako i zasto se kurs drzi vec 5 godina u +/- 15% vrednosti za evro (za dolar +/- 5%), a inflacija je u medjuvremenu veca od 15% na godisnjem nivou (bar 100% za 5 godina), kolika je apresijacija dinara u odnosu na bilo koju ozbiljnu valutu, i koliko malo treba pa da sve pukne kao balon od sapunice, recimo zahuktavanje krize oko Kosova ili radikali na vlasti.
Mnogo ozbiljnih ljudi iz struke se slaze da je realan kurs dinara barem 120-130 din za evro, a to je 50% u odnosu na sadasnju vrednost. Bez uvrede, ali meni se cini da ste previse dugo bili napolju i da ste stekli osecaj sigurnosti koji ovde jednostavno ne postoji. Tamo je poslednja kriza razmera onoga sto smo mi imali 2-3 puta samo u zadnjih 15 godina bila 1929.

Dakle, stavljati u istu recenicu dogadjaje cija se verovatnoca razlikuje za vise redova velicine (devalvacija i sansa da nekog udare kola ili struja ili da mu padne fasada na glavu), pa makar samo radi ilustracije je krajnje neozbiljno.

Saša Radulović Saša Radulović 09:49 05.10.2007

Re: Nepristojno

Da ste samo uspeli da se uzdržite od reči:

prepucavamo, detinjasto, krajnje neozbiljno

imali bi o čemu da razgovaramo. Ovako nemamo.

Saša
Covek u belom Covek u belom 12:27 05.10.2007

Re: Nepristojno

Saša Radulović
imali bi o čemu da razgovaramo. Ovako nemamo.

Molim lepo, vas blog, vasa pravila. Lepo je sto se trudite da odrzite nivo diskusije, ali koriscenje banalizacije umesto argumenata vam u tome nece previse pomoci.


Saša Radulović Saša Radulović 13:16 05.10.2007

Re: Nepristojno

Od ovog komentara, izvinjenje bi bilo mnogo primerenije. Nemate snage izgleda.

Saša
glas_razuma glas_razuma 13:19 05.10.2007

Re: Nepristojno

Dragi Covece,
Statistika je i meni nekim slucajem poziv i njome se bavim i to u domenu osiguranja.
Nije mi namera da diskutujem na temu da li je rizik po Gausovoj, Normalnoj, Poisonovoj, Binomalnoj raspodeli...itd..., kao i o metodoliguji izracuna konkretnog rizika.
Poenta Sašine price sa kojom se slazem je da delom treba preuzeti odgovornost za investiranje "u buducnost".
Dakle komentarisao sam nacin na koji ljudi treba da pristupe ovoj problematici, koji je btw tako suprotan od nacina na kojem su pristupali ranijih godina (setite se Jezde i Dafine.. a ima tu i inercije od kvazikomunisticko-socijalisticko-titoistickom sistema u kojem su ziveli godinama pa su navikli da od Drzave ocekuju i sto treba i sto ne treba!)
Ako Vi mislite da je ovde trenutno rizik preveliki da bi ste investirali u hartije od vrednosti - u redu. To, ipak, nije poenta mog prethodnog komentara.
Rizik postoji i veci je nego da investirate u Portugalu (doduse pominjali ste Cunami..ko zna...) ali je daleko od toga da investiranje u penzione fondove nosi toliki rizik kolikim ga Vi predstavljate. U najmanju ruku onih famoznih 1800 dindzi mozete mirne duse "dati u fond" pa nek ide zivot rekao bih.
Molim Vas da ne ulazimo dalje u pricu o diverzifikaciji rizika i strukturi pojedinih fondova jer ovo nije mesto za to, ono bar zbog toga sto nas ostali nece razumeti.
Serdacan pozdrav
Burek (forewer)
Saša Radulović Saša Radulović 14:04 05.10.2007

Komunikacija

Ovaj način spore, poprilično ograničene, pisane komunikacije je nekim ljudima izgleda težak za savladavanje. Zamislite samo situaciju u kojoj se priključite grupi ljudi koja razgovara, recimo na nekom koktelu ili u kružoku, a onda sagovornicima koje prvi put srećete govorite u lice da su detinjasti ili kranje neoziljni nakon nekoliko izmenjenih rečenica. Ovako preko interneta, ljudima se čini da je sve dozvoljeno.

Sa druge strane, ljudi često prave pretpostavke o sagovorniku, pa na osnovu njih ubacuju i stvari koje nisu rečene, i grade svoju argumentaciju na tome. Niko nije imun na ovo, to je jednostavno ograničenje ovog vida komunikacije. Ljudi samo moraju biti svesni da je to tako i korigovati pristup.

Ovaj medij nije ni mnogo zgodan za cepljenje dlaka ili isterivanje maka na konac. Mnogo pisanih reči mora da se potroši da bi se nešto do detalja objasnilo. Usled toga, lako se pada u zamku izvlačenja nepotpunih logičkih konstrucija: ako neko ovo rekao, mora da misli i ... Tako da oni koji pretpostavljaju da sagovornici ne znaju, traže dokaze o znanju i sposobnosti, love nepreciznosti i iz njih izvlače zaključke, ne prolaze baš najbolje. Pri tome naravno ne vide sa su i sami neprecizni.

Ljudima izgleda da su njihovi "argumenti" toliko jaki, da je prosto neverovatno da ih drugi ne prihvataju ili misle drugačije ili da se možda ne razumemo baš najbolje u ovih par paragrafa i na prvu loptu. Pa onda zaključe da je sagovornik ili glup ili nestručan. Pa im se onda učini da je u redu pristupiti vređanju jer time izgleda "argumenti" postaju mnogo jači, a sagovornik može da zaključi da ima posla sa stručanjakom a ne tamo nekim ???

I što je najvažnije propuštaju suštinu: ovde smo da razgovaramo, jer hoćemo da razgovaramo, jer nam je interesantno da razgovaramo, damo mišljenje i čujemo tuđe mišljenje. Kad komentarišete učesnike, delite epitete, onda sa vama nije prijatno razgovarati i treba da odete negde drugo, gde ljudima "leži" da ih verbalno častite. Gde je to, stvarno ne znam.

Kao što se može videti, ovo mi je mnogo važno. Važnije od same teme
U svakom novom tekstu pojavi se barem jedan novi komentator, koji ne može da se iskontroliše i zadrži čašćavanje, što zaista smara.

Saša
glas_razuma glas_razuma 15:10 05.10.2007

Re: Komunikacija

eto..i na kraju ja ispade kriv...odoh da ulozim neki dinar na berzu, ako vec moram da se sekiram onda bar da znam zasto...
Saša Radulović Saša Radulović 16:43 05.10.2007

Re: Komunikacija

Ispade kao da vas kritikujem za vaše pisanje, što mi nije bilo ni na kraj pameti, pa izmenih početak posta. Niste vi naravno ništa krivi niti ste nekoga vređali

Umešaste se u sred rasprave o pristojnosti koju sam hteo da okončam i da je ne proširujem nepotrebno. Imam standard na ovom blogu da kad neko počne da koristi uvredljive reči za druge sagovornike, diskusija prestaje. Bez obzira da li je neko u pravu ili ne i da li se radi o meni ili nekom drugom.

I nemojte da se sekirate

Saša
d j o l e d j o l e 13:25 04.10.2007

Investicije pp fonda

A privatni fond? Ne treba vam spektakularan fond, sa spektakularnim prinosima. Samo stabilan i siguran fond. Za njegovu stabilnost i sigurnost treba da se pobrine delom NBS a delom i vi sami. Treba vam fond koji će praviti prinos od recimo 2% iznad rasta troškova života. Skromno. Kolika bi to onda penzija bila?

Da li zakonodavac odredjuje nacin na koji pp fondovi (i investicioni fondovi) procentualno mogu/trebaju da investiraju svoj kapital (koliko procentualno ide na berzu, koliko procentualno u nekretnine, koliko nesto trece ...)
Saša Radulović Saša Radulović 13:43 04.10.2007

Re: Investicije pp fonda

Ukratko da. Detalje možete naći na

NBS - Penzijski fondovi

Saša
sakis sakis 14:57 08.11.2007

Nedorečenost

Moram da ispričam svoju "tužnu" priču u vezi penzionog fonda. Naime, poveden Sašinom lepom pričom koja je doživela i štampano izdanje u jednom ovdašnjem časopisu, odlučio sam se za penzioni fond. Vlasnik sam privatnog preduzeća i jedini zaposleni. Sa jednim od penzionih fondova (uopšte nije bitno koji) sklopio sam ugovor o članstvu u kojem stoji (mada nije obavezujuće) da ću mesečno uplaćivati 3.000 dinara, taman da "upadnem" u kvotu koja se ne oporezuje i na koju se ne plaćaju doprinosi. Ali avaj! Svratim ja do knjigovođe da mu saopštim divnu vest kako će mu se obračun plate "iskomplikovati" jer će morati da vodi računa o neuobičajenoj stvari kao što je uplata penzionom fondu... I tako presedesmo mi jedno sat i po vremena u diskusiji, konsultacijama, zvanju redakcije "Privrednog Savetnika" (valjda neka stručna publikacija), konsultovanju zakona, ugovora...

Da skratim priču i da ispljunem poentu kako se drugi ne bi "upecali" na ovu naizgled primamljivu penzionu pondudu. Naime, priča o tome kako zaposleni može da sklopi ugovor o članstvu i da uplaćuje privatnu penziju sa oprostom poreza i doprinosa jer moram reći DEZINFORMACIJA! Znači, određeni elementi su tačni, ali je slučajno ili namerno preskočen jedan jako bitan momenat. Postoje barem dva ugovora koji mogu da se sklope sa penzionim fondom. Jedan je već pomenuti ugovor o članstvu kod kojeg se na iznos do 3.000 ne obračunava samo POREZ na platu od 12%. Drugi je tzv. penzioni plan, čiji je inicijator POSLODAVAC, a ne zaposleni i koji za sobom povlači da taj isti poslodavac ponudi SVIM zaposlenima uplaćivanje privatne penzije pod istim uslovima. E kod uplate privatne penzije na osnovu penzionog plana, suma do 3.000 dinara je oslobođena SVIH poreza i doprinosa. Naravno postoji i zvrčka. S obzirom da realno gubi poreze i doprinose, država traži kontrolu nad penzionim planovima. Pre nego što plan stupi na snagu neophodno je od Minstarstva za rad tražiti saglasnost na plan (uz slanje odgovarajuće obimne dokumentacije) - "Privredni savetnik", April 2007, str. 190.

Unpared se izvinjavam ako neki od termina nije ispravan ili na pravom mestu. Moje pravo zanimanje je daleko od pravnika, ekonomiste ili knjigovođe, ali suština je pogođena.

Znači, ispričana priča je 95% tačna. Ostaje još onih 5% koje su nedorečene ili jednostavno netačne. Sve u svemu, posle nekoliko sati otvaranja ugovora, potpisivanja, overavanja, konsultacija sa knjigovođom, sad sam u situaciji da se ili pomirim sa time da mi nisu oprošteni doprinosi, već samo porezi, ili da raskinem postojeći ugovor i krenem putem pravljenja penzionog plana.

Kako god, želim sam sebi puno sreće ;-)

Na kraju, da ne budem pogrešno shvaćen. Izuzetno sam zahvalan na tekstu koji mi je oči otvorio, ali još jednom moram istaći da je "opasno" nekompletan. Njegova nekompletnost me je koštala nezanemarljiv broj izgubljenih radnih sati. Eto, ja se opekoh pa vi koji o ovom razmišljate, pamet u glavu.
Saša Radulović Saša Radulović 12:51 14.12.2007

Re: Nedorečenost

Kuku lele: upecali na naizgled primamljivu priču, dezinformacija, netačno, opasno nekompletan ???

Zamislite tek kad vam dođe terenska kontrola Poreske uprave, pa inspektor nikada nije čuo za ovo, koliko ćete tek tada možda izgubiti vremena?

Ili vam možda treba bolji knjigovođa?

Saša
sakis sakis 09:16 18.12.2007

Re: Nedorečenost

Dragi Saša,

Da se razumemo. Izuzetno cenim vaše tekstove i molim da ovo ne smatrate kao provokaciju već kao ispovest nekog ko je iskusio stvar na sopstvenoj koži. Mislim da sam dosta opširno opisao svoje iskustvo na šta ste vi samo izvukli nekoliko reči iz konteksta koje su vas najviše zabolele.

S obzirom na tajming moje prve replike, iskreno, nisam ni očekivao vaš odgovor, ali pošto je već došao, razočarao sam se sadržajem.

Ako sam pogrešio u koracima, budite toliko korektni pa mi kažite gde je logička greška. Ja bih u ovom trenutku najviše voleo da grešim.

Kakve sve babe i tetkice rade ovaj posao, ja sam svojim knjigovođom izuzetno zadovoljan. Da je savršen, ne bi bio čovek. Pošto ipak jeste čovek, samim tim nije bezgrešan u poslu. Jedan od ciljeva moje prve poruke je i da od vas dobijem argumentovan komentar na moje iskustvo. Na žalost, dobio sam odgovor u najboljem duhu srpske tradicije - svađalački. Sad bih ja trebao svašta da odgovorim, ali stvarno mi je cilj samo da isteram ovu stvar do kraja.

Do sledećeg puta, pozdrav od imenjaka.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana