Svaki zaposleni u Srbiji, njih 2.000.000 bi trebalo da traže od svojih poslodavaca da o svom trošku (trošku zaposlenog) deo njihovih prihoda usmere u jedan od dobrovoljnih penzionih fondova po izboru zaposlenog. Svaki zaposleni. Zašto? Zato što im se to isplati. Evo i kako i koliko.
Prosečna neto plata u Srbiji u avgustu je iznosila oko 28.000 din. Toliko u proseku jedan zaposleni ponese kući svaki mesec. Prosečna bruto plata (koja je samo osnovica koja se koristi za obračun poreza i doprinosa) je iznosila oko 39.000 din. Od ovog iznosa bruto plate se odbijaju doprinosi na teret zaposlenog da bi se dobila neto plata i to:
- doprinos za penziju - oko 4.300 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.400 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 300 din
- ukupno doprinosi - oko 7.000 din
- porez na dohodak - oko 4.000 din
Na istu tu osnovicu (bruto platu) poslodavac plaća navedena tri doprinosa, tako da ukupan prosečan trošak poslodavca iznosi oko 46.000 din po zaposlenom svaki mesec.
U zakonima o doprinosima i porezu na dohodak ima par članova koji kažu da je do 3.000 din mesečno koje se preusmeri u dobrovoljni penzioni fond oslobođeno svih poreza i doprinosa.
Znači ovako:
1. odete kod svog poslodavca i zamolite ih(ga/je) da potpišu(potpiše) ugovor sa fondom koji ste odabrali - ugovor je pola kucane strane koji faktički kaže da penzioni fond otvara račun za vašeg poslodavca tako da može da za vas uplaćuje vaše pare na vaš penzioni račun. Nema veze da li vam je poslodavac mesar Pera ili Delta.
2. lično potpišete sa penzionim fondom ugovor o otvaranju računa
3. zamolite poslodavca da zadrži isti bruto trošak vaše plate (kao što smo videli to je u proseku 46.000 din) s tim da 3.000 din svaki mesec uplaćuje vašem penzinom fondu a ostatak (43.000 din) koristi za isplatu plate.
Nova računica izgleda ovako:
1. Vaša bruto plata (osnovica) se smanji za 2.500 din na oko 36.500 din
2. Porezi i doprinosi na račun zaposlenog iznose:
- doprinos za penziju - oko 4.000 din
- doprinos za zdravstvo - oko 2.250 din
- doprinos za nezaposlenost - oko 250 din
- ukupno doprinosi - oko 6.500 din
- porez na dohodak - oko 3.800 din
2. Doprinosi na račun poslodavca iznose 6.500 din
3. Vaša neto plata iznosi 26.200 din
Ukratko:
- trošak poslodavca ostao isti - 46.000 din
- vaša neto plata smanjena za 1.800 din na 26.200 din
- vaši doprinosi obaveznom državnom fondu smanjeni sa 8.600 din mesečno na 8.000 din mesečno
- za ta dva smanjenja dobijate 3.000 din svaki mesec u dobrovoljnom penzionom fondu
Penzije u državnom fondu se isplaćuju u skladu sa osnovicom utvrđenom 2002 godine koja se usklađuje sa rastom troškova života. To što vi plaćate 8.600 din mesečno, nema nikakve veze sa visinom vaše buduće penzije. Tim parama "krpimo" rupu u protočnom bojleru zvanom državni "fond" PIO.
A privatni fond? Ne treba vam spektakularan fond, sa spektakularnim prinosima. Samo stabilan i siguran fond. Za njegovu stabilnost i sigurnost treba da se pobrine delom NBS a delom i vi sami. Treba vam fond koji će praviti prinos od recimo 2% iznad rasta troškova života. Skromno. Kolika bi to onda penzija bila?
Pre nego što uđem u računicu da objasnim ukratko pojam: vremenska vrednost novca. Naravno samo za potrebe ove kalkulacije :-) 3.000 din danas i kroz godinu dana nije isto. Za ovu našu kalkulaciju, razliku predstavlja inflacija, ili bolje rečeno rast troškova života u toj jednoj godini. Ukoliko je rast troškova života u toku jedne godine bio 5%, to znači da ću na kraju godine za 3.150 din moći da kupim istu količinu roba i usluga iz korpe troškova života kao i na početku godine. Ovo mogu da iskažem i tako što ću kroz godinu dana da kažem da je 3.150 din vredno 3,000 din u novcu pre godinu dana. Tako na primer, kroz 10 godina, uz prosečan rast troškova života od 5%, današnjih 3,000 din će vredeti 4.887 din. Kroz 10 godina, za tih 4886.68 din ću moći da kažem da je vredno isto toliko koliko i 3.000 din pre deset godina.
U sklopu ovoga, ja ću sve cifre izraziti u današnjim dinarima. Pretpostavljeni prinos nam je 2% iznad inflacije.
Vašu penziju treba da gledate kao nešto što treba da vam pokrije osnovne troškove života. Penzija ne zamenjuje ostale oblike štednje. Ona ne zamenjuje kupovinu i otplatu stana ili kuće. Ona ne zamenjuje investicije u akcije. Ona je osiguranje za starost.
Radni vek čoveka iznosi 40 godina. U penziju se ide najkasnije sa 65 godina. 3.000 din (oko 38 evra) na 40 godina. Za radni vek, pre odlaska u penziju, čovek će za penziju uštedeti:
- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 1.440.000 din
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 2.194.332 din
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 3.483.191 din
Prosečan životni vek u Srbiji je 75 godina. Recimo da će porasti na 80 godina, tako da će životni vek u penziji biti 15 godina. Možete da se odlučite da vam čitav akumulirani iznos bude isplaćen odjednom. Recimo da se odlučite da vam dobrovoljni pezioni fond isplaćuje penziju 15 godina i da tokom tih 15 godina, prosečan prinos sva tri fonda bude 0% iznad inflacije:
- Fond sa prinosom 0% iznad inflacije - 8.000 din mesečno
- Fond sa prinosom 2% iznad inflacije - 12.200 din mesečno
- Fond sa prinosom 4% iznad inflacije - 19.300 din mesečno
Znači: odreknete se 1.800 din neto plate, i to će vam doneti bruto penziju od 12.200 din.
Za državni penzioni fond izdvajate mesečno u proseku 8.600 din, niko vas ne pita da li hoćete ili ne, a to vam nakon 40 godina daje mesečnu bruto penziju od oko 16.400 din. Ovaj iznos se povećava samo u iznosu rasta troškova života, tako da će i za 40 godina ostati isti, naravno u današnjim dinarima. Pa uporedite. Doduše, s' vremena na vreme poneki ministar finansija će sigurno praviti i vanredna povećanja penzija u skaldu sa situacijom u budžetu.
Da bi došli do neto penzije, od bruto penzije se odbija 10.4% za zdravstveno osiguranje. Pretpostavljam će ovaj izdatak biti isti i važiti i za državne i za privatne penzije.
Ko treba da pazi na fondove? NBS i vi sami. NBS da reguliše industriju, donosi propise, detaljno prati finansijske izveštaje i oduzima licence neodgovornim. A vi, ako vam se ne sviđa politika jednog fonda, prebacite svoj novac u drugi. Čitajte njihove izveštaje. Tražite transparentnost. Slušaće vas sigurno. Od vašeg novca zavisi njihova zarada. A ona nije loša.
A druga uloga penzionih fondova? Oni treba da budu najveći investitori u najvažnije kompanije u Srbiji. Oni treba da budu stubovi berze. Oni treba da budu značajni vlasnici NIS-a, EPS-a, Železnica, ... svih velikih monopola u Srbiji. Građani treba da budu vlasnici, ne država. Svi zaposleni, 38 evra mesečno, skoro 1 milijarda evra godišnje. Državi ne treba NIS, ima akcize. Državi ne treba dividenda od vlasništva, ima poreze. Penzionim fondovima trebaju stabilne kompanije. Vama trebaju dividende. Između ostalog i za to da bi imali penzije :-)
Saša
Reforma penzionog sistema u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/4199
Poreska reforma u Srbiji - http://blog.b92.net/arhiva/node/3976
Porezi u razvijenom svetu - http://blog.b92.net/arhiva/node/3737
O penzionerima i jednakom teretu tranzicije - http://blog.b92.net/arhiva/node/3453
O platama - koliki je namet države - http://blog.b92.net/arhiva/node/813