Da li smo mi, ljudi, normalni?

nsarski RSS / 26.05.2009. u 10:07

 

bell.gif 

 Eksperimentalci misle da je pretpostavka o normalnosti dokazana matematička teorema, dok matematičari veruju da je ona eksperimentalno utvrdjena činjenica.

Obradjujem ovih dana neke podatke ''sa terena'' i primetim da mnogi statistički metodi za poredjenje različitih populacija - pušača i nepušača, na primer, ili lekara i bolničarki, itd. - u sebi implicitno sadrže pretpostavku o normalnosti populacija koje se porede. Ako bi ova pretpostavka bila izbačena, mnogi od tih metoda ne bi bili primenljivi, ili bi dali neprecizne rezultate.
Pretpostavka o normalnosti se najlakše ilustruje onim grafikom gore. Rečima, taj grafik kaže sledeće: Zamislimo da merimo neku osobinu u populaciji od 1000 ljudi - krvni pritisak, recimo, i pogledamo u te podatke. Iz njih lako možemo da izračunamo prosečni krvni pritisak te populacije (što je važan podatak - kao na primer prosečan telefonski broj pretplatnika sa Novog Beograda). Taj prosečni krvni pritisak se zove srednja vrednost.
Ako bi tabelarno ili grafički predstavili te podatke o krvnom pritisku naše populacije, onda bi ubrzo uvideli da najveći broj ljudi ima prosečni krvni pritisak (sa malim odstupanjima), da manji broj ljudi ima krvni pritisak koji se prilično razlikuje od proseka (i na jednu i na drugu stranu), i da veoma mali broj ljudi ima pritisak koji se značajno i upadljivo razlikuje od proseka. Najzad, u našoj populaciji će se naći i par ljudi čiji se krvni pritisak ekstremno razlikuje od proseka - ili je veoma visok, ili veoma nizak u odnosu na prosek.


Statističari su izmislili i aršin po kome se ovo odstupanje od proseka meri - taj aršin se zove standardna devijacija. Za svaki skup podataka o populaciji, standadna devijacija je različita (nekad je raznovrsnost veća, nekad manja), i ona se lako može izračunati po formuli koja u sebi sadrži kvadrate i kvadratne korene, pa je zato ne navodim. U svakom slučaju, najveći broj ljudi (oko 68%) se nalazi unutar jedne standardne devijacije od proseka, skoro svi (oko 95.5%) se nalaze unutar dve standardne devijacije, dok samo oko 0.3% ljudi odstupa tri ili više standardnih devijacija od proseka. Skoro svi smo, manje više, prosečni ili malo odstupamo od proseka na jednu ili drugu stranu, a samo manji broj je po nekoj osobini izuzetan i mnogo se razlikuje od proseka (na ovo, razume se, izuzetni ljudi ne moraju uvek da budu ponosni - nije razlog da se ponosite ako vam je krvni pritisak veoma veoma visok). Sve ovo rečeno je šematski predstavljeno grafikom na prvoj slici.


Taj grafik je, naravno, idealizacija istinskih podataka ''sa terena''. I ta idealizacija je u statistici veoma korisna. Ona se zove ''normalna'' raspodela, koju je otkrio de Moivre 1733. godine. Tu raspodelu je kasnije koristio Gaus u obradi astronomskih podataka, pa je fizičari često zovu i Gausova raspodela. Termin ''raspodela'' je sasvim adekvatan jer nam taj grafik pokazuje kako je neka osobina ''raspodeljena'' po populaciji - koliko je Priroda bila škrta ili darežljiva kada nam je neku osobinu dodeljivala. Najčešće je davala svima otprilike isto, ali je u nekim retkim slučajevima bila ili izuzetno škrta ili galantna, a u najredjim slučajevima je, možda, i vutra intervenisala.


Istina je, takodje, da mnoge osobine, u prirodi, kod ljudi ili životinja i biljaka, u fizičkim procesima, itd., podležu normalnoj raspodeli. Tj., pretpostavka o normalnosti ove osobine u populaciji je tačna. Ovo je obično tako ako je ta osobina od interesa posledica mnogih slučajnih faktora. Recimo, veličina biljke suncokreta na nekoj njivi zavisi od položaja te njive prema stranama sveta, nagibu, količini padavina, itd. Najveći broj stabljika ima prosečnu visinu (ili blisku prosečnoj), manje njih ima visinu primetno različitu od proseka ( na jedni i drugu stranu otprilike podjednako), a samo mali broj njih je ili veoma visok ili sasvim zakržljao u odnosu na prosek.


Podvukao sam reč ''podjednako'' u prethodnoj rečenici, jer to je važna osobina normalne raspodele - ona je simetrična oko srednje vrednosti. Broj izuzetno visokih i izuzetno niskih, izuzetno nadarenih i izuzetno nenadarenih, izuzetno bogatih i izuzetno siromašnih, je otprilike isti. Hm, a da li je to zaista tako? Ili da ponovim pitanje iz naslova - da li smo mi, ljudi, normalni? Posebno me zanima da li je broj izuzetnih - i na jednu i na drugu stranu od proseka - otprilike jednak, kako to kaze pretpostavka o normalnosti.

Razmislimo, na trenutak, o osobini kako što je talenat za pevanje, na primer. Najveći broj nas ume da nesto odzvižduće ili otpevuši, i eventualno zapeva glasnije dok se tušira i misli da ga niko ne čuje. Ima ih i koji mogu da ''puste glas'' i prijatno ih je slušati, i otprilike sličan broj njih koji ponajviše krešti kad peva. Medjutim, ja poznajem nezanemarljiv broj ljudi koji kad zapevaju ''stanu da zaurlavaju nešto otegnuto i strahovito'', kako bi rekao Andrić, a samo jedan je Pavaroti.


Po izuzecima se raspodela poznaje, djavo je u detaljima, ili, kako statističari kažu - sva je istina u ''repovima'' raspodele. U tome kako su ekstremi rasporedjeni.


Ili, drugi primer. Broj nesrećnih ljudi siromaha, sirotih kao sirće, na ovoj planeti bi, ako smo normalni, morao da bude skoro isti kao i broj teških bogatuna. To nalaze simetrija normalne raspodele oko proseka.  Da vidimo kako se ta računica slaže. Da bi se postigla ''prosečna imućnost'' stanovnika planete kakva je danas, na svakog gazilionera, čija je imovina mnogo miliona puta veća od proseka, mora da dodje mnogo miliona totalnih siromaha da bi prosek imućnosti bio taj koji je. Za svakog jednog u jednom ekstremu, mora postojati mnogo miliona u drugom - ta raspodela ne može da bude normalna. Dobro, ako nije normalna, zašto nije normalna?


Pa, setimo se, normalna raspodela obično važi za neku osobinu koja je rezultat mnogih slučajnih faktora, kao što je to kod visine biljke suncokreta. Materijalno bogatstvo, svi su izgledi, nije posledica slučajnih faktora. To, rekao bih, važi i za talenat za pevanje, ili inteligenciju, ili obrazovanje. Neke osobine se mogu specifičnim trudom i zalaganjem, vežbom i sklekovima, promeniti u željenom pravcu (neke, naravno, ne mogu). Potrebno je samo da čovek ima jaku odluku i malo pameti.
A ljudi su, mahom, pametni. I nisu normalni.

 

 



Komentari (157)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 10:16 26.05.2009

prvi put prvi

Preporuka na blanko :)
Odoh sad da citam.
nsarski nsarski 10:36 26.05.2009

Re: prvi put prvi

alselone
Preporuka na blanko :)
Odoh sad da citam.

Hvala!
niccolo niccolo 10:23 26.05.2009

Da li postoji razlika

Pa, setimo se, normalna raspodela obično važi za neku osobinu koja je rezultat mnogih slučajnih faktora, kao što je to kod visine biljke suncokreta. Materijalno bogatstvo, svi su izgledi, nije posledica slučajnih faktora.
između visine suncokreta i materijalnog bogatstva s obzirom na slučajnost faktora? Ako gledamo nekog konkretnog bogataša, možemo reći da se on obogatio zato što su mu pogodovali uslovi u sredini u kojoj se obogatio i to tačno onoliko koliko su mu uslovi pogodovali. Slično kao što je taj suncokret porastao onoliko koliko su mu dozvolili uslovi na nekoj konkretnoj njivi, zar ne?
nsarski nsarski 10:24 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

Ako gledamo nekog konkretnog bogataša, možemo reći da se on obogatio zato što su mu pogodovali uslovi u sredini u kojoj se obogatio i to tačno onoliko koliko su mu uslovi pogodovali

A onda mu je umrla tetka i ostavila mnogo miliona dolara u nasledje...:)
Dr M Dr M 11:20 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

Ako gledamo nekog konkretnog bogataša, možemo reći da se on obogatio zato što su mu pogodovali uslovi u sredini u kojoj se obogatio i to tačno onoliko koliko su mu uslovi pogodovali. Slično kao što je taj suncokret porastao onoliko koliko su mu dozvolili uslovi na nekoj konkretnoj njivi, zar ne


Slabo se razumem u bogatase, jedva malo vise u suncokret, ali...

Moderna poljoprivreda tezi tome da svi suncokreti imaju jednaku visinu, lakse je za masinsku obradu.
Primenjivo i na ljude, sto se tice obrade.

Bogatasi su, u neku ruku, suncokreti koji stvaraju uslove koji im pogoduju da se vise obogate.
dragan7557 dragan7557 12:16 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

A onda mu je umrla tetka i ostavila mnogo miliona dolara u nasledje...:)

I dala OTOMAN u zakup.

dragan7557 cerski
nsarski nsarski 12:19 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

I dala OTOMAN u zakup.

Ili je raznosio gajbice, mukotrpno zaradjivao svaku paru, a onda mu tata postao predsednik...
alselone alselone 12:23 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

nsarski

Ili je raznosio gajbice, mukotrpno zaradjivao svaku paru, a onda mu tata postao predsednik...


Ili trgovao secerom i zitaricama i onda mu drugari sredili 3 secerane za turu pica.
niccolo niccolo 12:23 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

Bogatasi su, u neku ruku, suncokreti koji stvaraju uslove koji im pogoduju da se vise obogate.

Da, to sam otprilike i hteo da kažem
laluza laluza 16:27 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

Uhh kakav srecnik. Prvo mu baba ostavi, pa ujak, pa sad i tetka.
iris.davidovich iris.davidovich 22:19 26.05.2009

Re: Da li postoji razlika

I dala OTOMAN u zakup.


gde se samo seti
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 10:33 26.05.2009

Da li smo mi, ljudi, normalni?

nismo. i ne mislim da je to loše pogotovo kad pogledam šta neki pokušavaju da proture kao "normalno"
nsarski nsarski 10:36 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Srđan Mitrović
nismo. i ne mislim da je to loše pogotovo kad pogledam šta neki pokušavaju da proture kao "normalno"

Ja mislim da ta nenormalnost gura celu stvar napred.

Nego ovde nestaju komentari i moje replike be ikakvih mojih intervencija. Ni to nije normalno, cini mi se.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 10:38 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Nego ovde nestaju komentari i moje replike be ikakvih mojih intervencija. Ni to nije normalno, cini mi se.

bojim se da je to normalno
stari92 stari92 10:44 26.05.2009

nestand.devijacija u skladu s Disclaimerom

Ništa strašno.
Zamislite, tek ,da je u pitanju Filadelfija exp. ili slično oruđe Zone sumraka - cccp

D)
alselone alselone 10:50 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

nsarski
Ja mislim da ta nenormalnost gura celu stvar napred.


Saglasan. Retko kad je iz mrtvog mora izlazilo nesto vidiljivo sa udaljenosti od 100 godina.
Evo jedan lep primer:


Grigori Perelman
nsarski nsarski 10:54 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Retko kad je iz mrtvog mora izlazilo nesto vidiljivo sa udaljenosti od 100 godina.

Ovaj se pre pojavio iz Sank Peterburske sume sa korpicom pecurki...:))))

P.S. Pisao sam ja nesto malo o tome ovde
dolybell92 dolybell92 11:37 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Ja mislim da ta nenormalnost gura celu stvar napred.


Da nema nenormalnih u oba vida
(maksimalnih ekstrema) ne bi bilo
ni civilizacijskog pomaka - mada je
odavno postavljeno pitanje: Kuda nas
vodi civilizacijski pomak - mi mislimo
da je to uvek napred i u pozitivnom smislu
- a sada se već debelo pitamo da li je baš tako?

vladimir petrovic vladimir petrovic 11:37 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Nsarski
Ja mislim da ta nenormalnost gura celu stvar napred.

Lepo rečeno.
ivana23 ivana23 12:10 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 13:45 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Ovaj se pre pojavio iz Sank Peterburske sume sa korpicom pecurki...:))))

ma ljudi nije mu lako. jedan nas prijatelj (isto matematicar) iz sent petersburga je njegov drug jos iz srednje skole i fakulteta i po tome sto prica coveku nije lako. on je u sumu otisao na svoju volju, nije odatle izasao.
crossover crossover 18:32 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

njanja_de.manccini
Ovaj se pre pojavio iz Sank Peterburske sume sa korpicom pecurki...:))))

ma ljudi nije mu lako. jedan nas prijatelj (isto matematicar) iz sent petersburga je njegov drug jos iz srednje skole i fakulteta i po tome sto prica coveku nije lako. on je u sumu otisao na svoju volju, nije odatle izasao.

Њањо, зашто му није лако? Јесте да је одбио Филдсову значку и милион новчаних јединица и отишао у шуму да бере печурке, али не видим ту ништа страшно. Имаш још неке информације, сад сам јако радознао?
Hansel Hansel 21:28 26.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

nsarski
Ja mislim da ta nenormalnost gura celu stvar napred.
Šo je rekao otprilike ovako:

Razuman čovek prilagođava se svetu.
Nerazuman prilagođava svet sebi.
Zato napredak zavisi od broja nerazumnih.
Hansel Hansel 08:43 27.05.2009

Re: Da li smo mi, ljudi, normalni?

Kad bolje razmislim, ovo je optimistički pogled na "problem" - jer, ima raznih "nerazumnih koji prilagođavaju svet sebi" a zbog njih je celom svetu bilo mnooogo loše... Ne treba nabrajati...
vishnja92 vishnja92 10:36 26.05.2009

helou :)

Najčešće je davala svima otprilike isto, ali je u nekim retkim slučajevima bila ili izuzetno škrta ili galantna, a u najredjim slučajevima je, možda, i vutra intervenisala.


:)))
nema te sto godina.

ovo nisam bas razumela:
Materijalno bogatstvo, svi su izgledi, nije posledica slučajnih faktora. To, rekao bih, važi i za talenat za pevanje, ili inteligenciju, ili obrazovanje.

ovi talenti - po cemu nisu slucajni? nisu nam bili bitni za prezivljavanje vec samo za uzivanciju, i meni se cini da su rasporedjeni poprilicno ravnopravno i-tamo-i-vamo.
?
nsarski nsarski 10:39 26.05.2009

Re: helou :)

nema te sto godina.

Ovo sam uspeo da sklepam u pauzi pakovanja...

Sto se talenata tice - pevanje se moze uvezbati. Naravno, nekom je to lakse, nekom teze, nekom sama pesma iz grla ide. Neko nikad nece postati omiljeni pevac, ali moze da uvezba da makar korektno pogodi note (ili bar priblizno).
Dr M Dr M 11:23 26.05.2009

Re: helou :)

Sto se talenata tice - pevanje se moze uvezbati


Standardna devijacija- ljudi sa najmanje sluha najglasnije pevaju.
nsarski nsarski 11:25 26.05.2009

Re: helou :)

Standardna devijacija- ljudi sa najmanje sluha najglasnije pevaju

Haha, to je i moje iskustvo!
Takodje, ljudi sa najlosijim automobilima (starim Skodama i Ficama), najvise ih "prze" i turiraju.
trener92 trener92 19:27 26.05.2009

Slavuj

Materijalno bogatstvo, svi su izgledi, nije posledica slučajnih faktora. To, rekao bih, važi i za talenat za pevanje, ili inteligenciju, ili obrazovanje. Neke osobine se mogu specifičnim trudom i zalaganjem, vežbom i sklekovima, promeniti u željenom pravcu (neke, naravno, ne mogu). Potrebno je samo da čovek ima jaku odluku i malo pameti.

Pevanje ne može da se uvežba, imaš sluha ili ne za razliku od obrazovanja, koje možeš da stekneš upornošću, sklekovima ,radom. Kod pevanja to ne pomaže!


broj ljudi koji kad zapevaju ''stanu da zaurlavaju nešto otegnuto i strahovito'', kako bi rekao Andrić, a samo jedan je Pavaroti.
dragoljub92 dragoljub92 22:27 26.05.2009

Re: Slavuj

obrazovanja, koje možeš da stekneš upornošću, sklekovima ,radom. Kod pevanja to ne pomaže!

n pomaže ni kod obrazovanja,ako nemaš potrebnu inteligenciju da se razume to što se uči i upotrebi za dalje.
na primer počneš nešto da "filozofiraš",iz nekoliko nepovezanih stvari izvučeš logičan sled.jedan čovek to sluša ukapira o čemu pričaš i počne dalje da razvija ideju.drugi sluša obojicu i ništa mu to ne govori da je dobro ili loše sve dok ne potegneš da je "taj i taj" rekao nešto na tu temu e onda prihvata samo zbog autoriteta koji ima "taj i taj".
e ovaj drugi u 90% slučajeva spada u one koji su na mišiće bildovali obrazovanje.
trener92 trener92 00:07 27.05.2009

Re: Slavuj

e ovaj drugi u 90% slučajeva spada u one koji su na mišiće bildovali obrazovanje.


Taj baš bildovao, u pravu si ,i taj može da tavori negde, da se ušanči , a u umetnosti to ne prolazi "čovek sa idejom nije bilo ko"
Milan Novković Milan Novković 01:05 27.05.2009

Re: helou :)

Haha, to je i moje iskustvo!

Dok ja, npr, verovatno znam mnoge, jednog sigurno, sa fenomenalnim sluhom, a glasne.
Možda im interfejs uši-sluh pa sluh-glasne žice ne radi uvek najbolje i onda to okolina pogrešno tumači :)
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 10:47 26.05.2009

STA je normalno

Mozda za slucajeve koje si pomenuo (posebno ovaj za 'imucnost') vise odgovara sledeci grafikon koji ne pokazuje bas ravnomernu distribuciju.


Ono sto je zanimljivo sa ovakvim merenjima je STA u nekom drustvu ili zajednici padne u oblast 'normalnosti' pa da se to uporedi sa rezulatatima iz druge zajednice ili drustva. Onda dodjemo do toga da ono sto se u jednoj zajednici smatra normalnim u drugoj je potpuno marginalna ideja. Banalan primer: uporedjivanje rezultata na pitanje Kosovo (ni)je Srbija u Srbiji, na Kosovu, i drugim zemljama Evrope. Ova poredjenja nam onda pokazujemo kako zivimo u dve ili vise razlicitih realnosti jedni pored drugih.

Preporuka za text.
nsarski nsarski 10:52 26.05.2009

Re: STA je normalno

Ono sto je zanimljivo sa ovakvim merenjima je STA u nekom drustvu ili zajednici padne u oblast 'normalnosti' pa da se to uporedi sa rezulatatima iz druge zajednice ili drustva

To se u statistici zove problem "samplinga" (sample=uzorak), ili uzorka koji se proucava. Ako bi zasli po Ibarskoj magistrali, najveci broj ljudi bi se izjasnio da "voli" narodnu muziku (adekvatnog li termina!). U Liverpulu za takvu muziku nisu ni culi.
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:05 26.05.2009

Re: STA je normalno

To se u statistici zove problem "samplinga" (sample=uzorak), ili uzorka koji se proucava. Ako bi zasli po Ibarskoj magistrali, najveci broj ljudi bi se izjasnio da "voli" narodnu muziku (adekvatnog li termina!). U Liverpulu za takvu muziku nisu ni culi.


Pa da, zato su ti rezultati gde nema dodirnih tacaka dosadni, tek kad imamo isti ili slican predmet u dve ili vise razlicitih sredina onda rezultati postaju zanimljivi, jer uporedjujemo dve ili vise razlicith perspektiva o jednom problemu.
Dr M Dr M 11:30 26.05.2009

Re: STA je normalno

U Liverpulu za takvu muziku nisu ni culi.


...inace bi Bitlsi pevali "Od izvora dva putica..."
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 11:50 26.05.2009

Re: STA je normalno

.inace bi Bitlsi pevali "Od izvora dva putica..."


ili bi bar obradili veliki hit opancarskog rocka Ne spavaj mala moja, pa bi mozda postali i svetski poznat band.
markonio92 markonio92 17:28 26.05.2009

Re: STA je normalno

Neues aus der Nachbarschaft
Banalan primer: uporedjivanje rezultata na pitanje Kosovo (ni)je Srbija u Srbiji, na Kosovu, i drugim zemljama Evrope..

Potencijalna jama:

Pogodite gde bismo mi bili?
NNN NNN 11:24 26.05.2009

Bogatstvo je raspoređeno

po Rejlijevoj raspodeli.
nsarski nsarski 11:26 26.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

NNN
po Rejlijevoj raspodeli.

Dobro, a kako onda stoji stvar sa bogatstvom i Central Limit Theorem - da sve raspodele u limesu teze normalnoj?
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:20 26.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Нсарски, не шали се.
Željka Buturović Željka Buturović 17:19 26.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Dobro, a kako onda stoji stvar sa bogatstvom i Central Limit Theorem - da sve raspodele u limesu teze normalnoj?

to se odnosi na raspodelu zbira slucajnih promenljivih, ne na pojedinacne promenljive (koje i nemaju promenljive parametre pa ne znam o kakvom limesu pricamo).
nsarski nsarski 19:45 26.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

to se odnosi na raspodelu zbira slucajnih promenljivih, ne na pojedinacne promenljive (koje i nemaju promenljive parametre pa ne znam o kakvom limesu pricamo).

Mala sala je bila u pitanju. Izvinjavam se ako je doslo do nesporazuma.
maksa83 maksa83 18:08 27.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Нсарски, не шали се.

Okej, back to mundane things - kaži ti nama da li su ove statistike istina?
marco_de.manccini marco_de.manccini 02:38 28.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Такве статистике је тешко верификовати. Најбољи методи верификације потпуно и неповратно мењају статистику.
maksa83 maksa83 05:39 28.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Такве статистике је тешко верификовати. Најбољи методи верификације потпуно и неповратно мењају статистику.

Dakle onaj drevni problem kada merenje menja mereno.
Milan Novković Milan Novković 09:45 28.05.2009

Re: Bogatstvo je raspoređeno

Dakle onaj drevni problem kada merenje menja mereno

Ovavezno je trebalo pitati i ko ima pristup Internetu, pa skrenuti pažnju da se aktivnost preko Weba ne računa :)
wukadin wukadin 11:26 26.05.2009

Druga mogućnost

Pre svega, naziv je odličan i intrigantan, blog standardno dobar.
Sad, ja nisam neki stručnjak za statističke raspodele (recimo da mi više pašu linearni modeli) ali koliko se sećam postoje raspodele osim Gausove, koja se istina uzima za "normalnu". Pa da li su one "nenormalne"?
Tako da mislim da bi pritisku ili raspodeli bogatstva odgovarala neka druga raspodela, koja bi bila asimetrična. A tu takođe imamo sredinu, samo što se aritmetička sredina ne poklapa sa medijanom. Devijacija se takođe može drugačije računati.
nsarski nsarski 11:29 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

postoje raspodele osim Gausove, koja se istina uzima za "normalnu". Pa da li su one "nenormalne"?

Postoje mnoge raspodele koje nisu "unimodalne", tj imaju vise od jedne "grbe". Rec "normalno" u statistici ima drugo znacenje nego u svakodnevnom govoru (i u tome je mala igra reci u naslovu). Kad ti Dr M, na primer, kaze da si "normalan", on hoce da kaze da si zdrav.

Devijacija se takođe može drugačije računati.

Pa, devijacija se uvek racuna kao kvadratni koren iz zbira kvadrata odstupanja od srednje vrednosti (podeljen sa N-1), i to vazi za svaku raspodelu. (Prosto, drugi momenat raspodele).
Dr M Dr M 11:42 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

nsarski
postoje raspodele osim Gausove, koja se istina uzima za "normalnu". Pa da li su one "nenormalne"? Postoje mnoge raspodele koje nisu "unimodalne", tj imaju vise od jedne "grbe". Rec "normalno" u statistici ima drugo znacenje nego u svakodnevnom govoru (i u tome je mala igra reci u naslovu). Kad ti Dr M, na primer, kaze da si "normalan", on hoce da kaze da si zdrav.


"U svakom slučaju, najveći broj ljudi (oko 68%) se nalazi unutar jedne standardne devijacije od proseka, skoro svi (oko 95.5%) se nalaze unutar dve standardne devijacije"

Normalne vrednosti laboratorijskih analiza su odredjene na ovaj nacin.
nsarski nsarski 11:44 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

Normalne vrednosti laboratorijskih analiza su odredjene na ovaj nacin.

Da, ali ako ti odstupanje od jedne standardne devijacije od normale (proseka) vec znacajno povecavaju rizik srcanog oboljenja, onda nisi "normalan" (ili zdrav).
Dr M Dr M 11:53 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

Da, ali ako ti odstupanje od jedne standardne devijacije od normale (proseka) vec znacajno povecavaju rizik srcanog oboljenja, onda nisi "normalan" (ili zdrav).


Tacno, zato, redovna kontrola, da ne budemo sa nezeljene strane jednacine..
Željka Buturović Željka Buturović 17:48 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

Pa, devijacija se uvek racuna kao kvadratni koren iz zbira kvadrata odstupanja od srednje vrednosti (podeljen sa N-1), i to vazi za svaku raspodelu.

nije bas tako jednostavno. verovatno pricate o estimatoru standardne devijacije normalne raspodele za koji je karakteristicno ovo deljenje sa n-1. ali to se uopste ne pojavljuje u svim raspodelama.
nsarski nsarski 19:43 26.05.2009

Re: Druga mogućnost

Željka Buturović
Pa, devijacija se uvek racuna kao kvadratni koren iz zbira kvadrata odstupanja od srednje vrednosti (podeljen sa N-1), i to vazi za svaku raspodelu.

nije bas tako jednostavno. verovatno pricate o estimatoru standardne devijacije normalne raspodele za koji je karakteristicno ovo deljenje sa n-1. ali to se uopste ne pojavljuje u svim raspodelama.


Naravno, samo mislim da ti detalji nisu bitni pa sam ih izostavio. Moje je iskustvo da se ljudi razbeze kada pocne da se prica o drugom momentu i napise integral. Mozda nisam u pravu. Ali, hvala na ispravci!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:34 26.05.2009

Naravno...

.... da mi ljudi jesmo normalni, jer sami određujemo kriterijume normalnosti.
Ukoliko b ise pojavio značajn otklon ka nenormalnosti, statističari bi promenili kriterijume.
Ništa lakše i jednostavnije.

nsarski nsarski 11:36 26.05.2009

Re: Naravno...

eđujemo kriterijume normalnosti.
Ukoliko b ise pojavio značajn otklon ka ne

:)))))))))))))
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:42 26.05.2009

Re: Naravno...

Vojislav Stojković
Naravno... da mi ljudi jesmo normalni, jer sami određujemo kriterijume normalnosti.

Vrlo tačno. Zapravo, izgleda da je sve u tome. Ljudi sami odredjuju kriterijume normalnosti, od jednog kraja sveta do drugog. Često imamo slučaj da se pod nazivom "kultura" nameću neki kriterijumi koji su po volji onih koji ih nameću (jedan moj drugar je besan na kulturu i ume da smara satima o njenom štetnom delovanju na mentalitet ljudi u odredjenim segmentima).
Dr M Dr M 11:46 26.05.2009

Re: Naravno...

.... da mi ljudi jesmo normalni, jer sami određujemo kriterijume normalnosti.


Secam se onog..." Ovde, ko nije lud, taj nije normalan...
nsarski nsarski 11:47 26.05.2009

Re: Naravno...

"Kultura" nije osobina, ili "graded character" koji se moze statisticki analizirati (u globalu). Neke antropoloske osobine - ljudke univerzalije - mogu, ali ne i, recimo, muzicki ukus, pomenut gore.

Istini za volju, u Srbiji, neki "intelektualci" prefinjenog muzickog ukusa, "kulturno uzdignuti", posle par pica, skacu i hvataju se u kolo kao na vasaru:))))
dolybell92 dolybell92 11:53 26.05.2009

Re: Naravno...

da mi ljudi jesmo normalni, jer sami određujemo kriterijume normalnosti.


Kad se tako gleda odmah se da zaključiti da mi
ljudi nismo normalni jer sami određujemo kriterijume normalnosti.
Sami sebi određivati kriterijume normalnosti i po
takvim kriterijumima ih i meriti je nenormalno.

nsarski nsarski 12:06 26.05.2009

Re: Naravno...

ljudi nismo normalni jer sami određujemo kriterijume normalnosti.

Pa, nekog boljeg izbora i nemamo. Sa cim cemo da se poredimo ako ne sa prosekom? Ili, drugacije:
zamisli da na Zemlju sleti letilica sa Marsa i iz nje izadje "mali zeleni" visine 1m. Da li je taj Marsovac "visok" , "nizak" , "srednje visine", ili je neki ekstrem? Nemamo pojma, jer nemamo druge Marsovce da ih uporedimo. Mozda Marsovci dolaze samo u dve velicine - od 1m i od 2m, i nista izmedju? Ni to ne znamo.
Tako i sa nama - neke osobine imaju velike varijacije, neke samo par mogucnosti. Nema nikoga ko ima "mesanu" krvnu grupu, na primer. 30% A i 70% B. Ili ili.
Unfuckable Unfuckable 13:27 26.05.2009

Re: Naravno...

sada na red dolazi moja omiljena ("vadila" me mnogo puta) - a Pekićeva (parafraziraću) :
"...u redu, šta je onda ludilo ?
Odstupanje od normalnog, logično.
Ok, samo...šta je onda - normalno ?"
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:16 26.05.2009

Re: Naravno...

Normalan je onaj koji odgovara pravilu, pravilan, propisan, redovan, duševno i telesno zdrav, a pravila se određuju prema većini ili kako nam je to domaćin predstavio - prema normalnoj distribuciji.

Ili, drugačije rečeno: pišanje uz vetar se ne isplati, ako ni zbog čega drugog, ono zbog vlastitih pantalona.
laluza laluza 16:50 26.05.2009

Re: Naravno...

Za domaci, procitati 100 puta na glas Propoved na gori.
nsarski nsarski 17:05 26.05.2009

Re: Naravno...

Normalan je onaj koji odgovara pravilu, pravilan, propisan, redovan, duševno i telesno zdrav, a pravila se određuju prema većini ili kako nam je to domaćin predstavio - prema normalnoj distribuciji.

Znas, ni izuzetnost nije neka posebna fora.
Nekad ti se cini kao da je ceo svet crni frak, a ti si par braon cipela.
Takodje, ako imas neku osobinu (vrlinu, da kazemo) koju ima jedan u milion ljudi, ni to nije razlog za posebno radovanje - samo u Indiji takvih ima oko 1300 komada.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:56 26.05.2009

Re: Naravno...

Na Stanfordu, psiholog Lewis Terman, je daleko pre MENS-e, započeo masovno longitudinalno istraživanje više od hiljadu i petstotina dece s visokim količnikom inteligencije, poznato pod imenom "Termanova deca".
Kroz čitav život praćene su i upoređivane po uspešnosti dve grupe: grupa vrlo inteligentnih i prosečnih.
Rezultati nisu baš pohvalni za izuzetne, glede životnog uspeha. Među njima je bilo staistički značajno više razočaranih i ovisnika o alkoholu i drogi, a samo retki su uspeli iskoristiti svoju nadarenost.

Jer, svet je uređen i podešen prema prosečnima.
drug.clan drug.clan 19:18 26.05.2009

Re: Naravno...

Vojislav Stojković
Na Stanfordu, psiholog Lewis Terman, je daleko pre MENS-e, započeo masovno longitudinalno istraživanje više od hiljadu i petstotina dece s visokim količnikom inteligencije, poznato pod imenom "Termanova deca".
Kroz čitav život praćene su i upoređivane po uspešnosti dve grupe: grupa vrlo inteligentnih i prosečnih.
Rezultati nisu baš pohvalni za izuzetne, glede životnog uspeha. Među njima je bilo staistički značajno više razočaranih i ovisnika o alkoholu i drogi, a samo retki su uspeli iskoristiti svoju nadarenost.

Jer, svet je uređen i podešen prema prosečnima.



Glavno pitanje ovde je "Sta je zivotni uspeh?"

Vec duze vremena je poznato da izuzetno nadareni i sposobni ljudi ne postizu "zivotni uspeh" jer su sposobni da shvate sta je "uspeh" i koja je njegova cena.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:37 26.05.2009

Re: Naravno...

drug.clan

Glavno pitanje ovde je "Sta je zivotni uspeh?"

Vec duze vremena je poznato da izuzetno nadareni i sposobni ljudi ne postizu "zivotni uspeh" jer su sposobni da shvate sta je "uspeh" i koja je njegova cena.


Jos negde u osnovnoj skoli dosao sam do zakljucka da mediokriteti idu dalje i brze i da su "uspesniji" u zivotu. To me nagnalo na malo dublje razmisljanje tokom duzeg vremenskog perioda. Nakon svega dosao sam do dve ideje zasto bi to moglo biti tako:

1. Natprosecno inteligentni (NPI) ljudi su zbog svoje inteligencije i raumevanja sveta oko sebe generalno pesimisti (realisti) ili naginju na tu stranu, i to je uglavnom zato sto oni svet vide najblize onome kakav jeste. Pesimizam sa druge strane veoma negativno utice na ljudsku aktivnost sto medju ovom populacijom stvara mnogo manji broj onih koji zele da "grabe" pa sam tim i manji broj koji "uspeju da ugrabe".

2. Druga stvar koja mi se ucinila veoma bitnom je vrsta problema koja privlaci natprosecno inteligentne i nacin na koji ih resavaju. Mnogi NPI ljudi ne vide izazov u resavanju "obicnih" problema te se zbog toga redje hvataju u kostac sa njima. Naime vrlo cesto za vecinu "obicnih" problema resenje je ocevidno i samo zahteva rad na problemu. Takvi problemi nisu ni malo inspirativni sto odbija vecinu NPI ljudi. I kada su suoceni sa nekim "obicnim" problemom takvi ljudi vrlo cesto posegnu za drugacijim (inteligentnim) resenjima koja nisu ocevidna i mnogim slucajevima se pokaze da nisu jako efikasna i produktivna. Vecina "obicnih" problema koji se srecu u zivotu su napravljena da bi se resavala brutalnom silom ili nekim slicnim metodom sto NPI ljude odbija od takvih poslova pa oni cesto provedu zivot resavajuci inteligentan ali ne obican problem cije resenje skoro nikoga ne moze da zadivi niti bilo ko u tome vidi vrednost. Naravno uz ovo ide i pitanje nagrade koja se u danasnjem svetu svodi samo i iskljucivo na novac sto takodje nije jak podsticaj za vecinu NPI-ova.
nsarski nsarski 20:07 26.05.2009

Re: Naravno...

Kroz čitav život praćene su i upoređivane po uspešnosti dve grupe: grupa vrlo inteligentnih i prosečnih.

Postoji serija filmova "Up series", gde se prati zivotni put dece od 7. godine pa nadalje. Serija je zapoceta 1964., i poslednji je izasao 2005 pod naslovom "49up". Svakih sedam godina, nadju ljude koji su otpoceli eksperiment i snimanje i prikazuju sta se sa njima desilo u medhuvremenu. Ja imam celu kolekciju, i preporucujem je za gledanje - natera coveka da se zamisli.
Ovde ima vise UP series
anonymous_alcoholic anonymous_alcoholic 20:44 26.05.2009

Re: Naravno...

Jos negde u osnovnoj skoli...bla, bla...


da pogadjam; sebe vidis kao NPI-ja?

(retoricko pitanje, naravno)
dolybell92 dolybell92 21:51 26.05.2009

Re: Naravno...

ljudi nismo normalni jer sami određujemo kriterijume normalnosti.

Pa, nekog boljeg izbora i nemamo. Sa cim cemo da se poredimo ako ne sa prosekom? ......

Pa ni sa čim drugim, naravno.

Nisam mislila na takvu varijantu određivanja normalnosti,
već na to se stvar sama sobom ne može objasniti ...
potrebna je viša kategorija - a mi je nemamo...
te stoga da li su ljudi normalni ili nisu - ustvari, ne znamo.

Mi sami o sebi samo mislimo da smo normalni,
jer za druge ne znamo, a to nije dovoljno
da bismo mogli i da tvrdimo da smo normalni.

Većina ih je prosečno normalna - samo zato
što su manja odstupanja od normalnosti podnošljiva
(apsolutno normalna osoba ne postoji), nego se orijentišemo
prema većini - koja je prosečno (prihvaćeno) normalna,
i kao takva može da opstane.
Prosečni i jesu a i nisu normalni - samo su prosek
kao većina sa najmanjim odstupanjima.

(Kada bi bilo ekstremno inteligentnih najviše,
onda bi svi prosečni bili nenormalni).






dragoljub92 dragoljub92 22:02 26.05.2009

Re: Naravno...

anonymous_alcoholic
Jos negde u osnovnoj skoli...bla, bla...


da pogadjam; sebe vidis kao NPI-ja?

(retoricko pitanje, naravno)

pa njegovi blogovi i textovi to sami govore da jeste VI,a možda ima i napismeno
meni je od prvog njegovog texta bilo jasno da imam poso sa visoko inteligentnim čovekom kao sa podosta blogera ovde
ps đeremaja ovo nije ni uvlačenje ni pohvala samo ćnjenica
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:11 26.05.2009

Re: Naravno...

anonymous_alcoholic
Jos negde u osnovnoj skoli...bla, bla...


da pogadjam; sebe vidis kao NPI-ja?

(retoricko pitanje, naravno)


Nisi pogodio, nisu to moja razmišljanja.
citirao sam jednog druga.:))
sinergija92 sinergija92 23:05 26.05.2009

Re: Naravno...

Unfuckable
sada na red dolazi moja omiljena ("vadila" me mnogo puta) - a Pekićeva (parafraziraću) :
"...u redu, šta je onda ludilo ?
Odstupanje od normalnog, logično.
Ok, samo...šta je onda - normalno ?"


"Ludim smatraju samo onog cije se ludilo ne poklapa sa ludilom vecine."-BEKET
nsarski nsarski 23:10 26.05.2009

Re: Naravno...

Ludim smatraju samo onog cije se ludilo ne poklapa sa ludilom vecine."-BEKET

Savrseno!
sinergija92 sinergija92 00:05 27.05.2009

Re: Naravno...

nsarski
Ludim smatraju samo onog cije se ludilo ne poklapa sa ludilom vecine."-BEKET

Savrseno!




Salu na stranu, koliko su vazne standardna devijacija i varijansa moze pokazati statisticko pracenje kontrole kvaliteta proizvodnje npr. lanaca...Svi znamo da se ceo lanac kida kada se pokida najslabija karika...U tom slucaju malo vredi podatak o "prosecnoj" jacini proizvedenih lanaca, mnogo vise govori standardna devijacija, t.j. koliko se ekstremi grupisu oko normalne raspodele....Sto su manji brojevi koje vraca ova funkcija to bolje funkcionisu procesi proizvodnje lanaca i mnogih drugih jako bitnih proizvoda...
broj_jedan broj_jedan 11:44 26.05.2009

statistika, naša dika...

Svaka matematika, pa i statistika, je precizna i egzaktna. Iz toga, nažalost, sledi i da je kruta. Da bi se pravilno sagledao problem raspodele bogatstva, statistika sama nije dovoljna. Ubacite istoriju, ekonomiju, sociologiju, psihologiju...
nsarski nsarski 11:51 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Svaka matematika, pa i statistika, je precizna i egzaktna.

Statistika je umetnost aproksimacije. Mnogi statisticki uzorci, nazalost, ne pokoravaju se idealima statistike. Ako bi u statistiku ubacili istoriju ili ekonomiju, onda bi morali da znamo kako da te faktore matematicki modeliramo. Statistika interpretira rezultate i objasnjava ih.
maksa83 maksa83 11:57 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Statistika je umetnost aproksimacije.

Statistika je umetnost čitanja između redova

... u tabeli.
broj_jedan broj_jedan 11:57 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

....Da, onda bismo dobili psihoistoriju..
vishnja92 vishnja92 12:04 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

profesore, pobrkala ti se strelica vremena ovde.
ljudi su komentarisali u vremenu koje ce tek doci (i jos se umuvala psihoistorija, medzik :))
broj_jedan broj_jedan 12:21 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

nsarski
Svaka matematika, pa i statistika, je precizna i egzaktna.

Statistika je umetnost aproksimacije. Mnogi statisticki uzorci, nazalost, ne pokoravaju se idealima statistike. Ako bi u statistiku ubacili istoriju ili ekonomiju, onda bi morali da znamo kako da te faktore matematicki modeliramo. Statistika interpretira rezultate i objasnjava ih.


Da pojasnim: hoću da kažem da postoje pojave koje se otimaju statistici. A ako bolje razmislim, većina realnih pojava je takva...
nsarski nsarski 12:23 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Da pojasnim: hoću da kažem da postoje pojave koje se otimaju statistici. A ako bolje razmislim, većina realnih pojava je takva...

Sa prvom recenicom se slazem. Sa drugom ... ne znam sta da mislim. Nisam siguran za "vecinu".
broj_jedan broj_jedan 12:28 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

nsarski
Da pojasnim: hoću da kažem da postoje pojave koje se otimaju statistici. A ako bolje razmislim, većina realnih pojava je takva...

Sa prvom recenicom se slazem. Sa drugom ... ne znam sta da mislim. Nisam siguran za "vecinu".

Mislim na svakodnevne, ovozemaljske pojave, koje čine život. Većinu njih treba najpre malo frizirati, doterati, upristojiti, pa tek onda podvrgnuti statističkoj analizi, ukoliko želimo da dobijemo kave-takve rezultate.

Zato je za stvarno razumevanje suštine pojave (tek da se ne izgubimo: raspodele broja bogatih ljudi) neophodno ubaciti i druga oružja, osim matematičkih.
nsarski nsarski 12:34 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Zato je za stvarno razumevanje suštine pojave (tek da se ne izgubimo: raspodele broja bogatih ljudi) neophodno ubaciti i druga oružja, osim matematičkih.

Zato je i cilj statistike da "objasni rezultate dobijene merenjem". Ona sasvim precizno, matematicki moze da izracuna srednje vrednosti, devijacije, kurtosis (ne znam kako se to na srpskom kaze), ali za kompletno objasnjenje su potrebni i drugi strucnjaci - ekonomisti, psiholozi, itd.
drug.clan drug.clan 13:14 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

maksa83
Statistika je umetnost aproksimacije.

Statistika je umetnost čitanja između redova

... u tabeli.



Statistika je kao bikini sve otkriva a nista bitno ne pokazuje :)
nsarski nsarski 14:09 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Statistika je kao bikini sve otkriva a nista bitno ne pokazuje :)

U odnosu na celokupnu povrsinu koze, ono sto bikini pokriva je toliko malo da se moze zanemariti, jer nije bitno:)))) Barem u statistickom smislu.
laluza laluza 16:55 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

Pozivam te na rucak. Inace, omiljeno jelo koje spremam je Zaboravio sam kako se zove..., uglavnom procitas recept i stavis sve sto imas u frizideru tako da
a - u frizideru svacega po malo ostane
b - potrosi se ono sto ti smeta (ukusom, zapreminom, mirisom)
dragoljub92 dragoljub92 22:10 26.05.2009

Re: statistika, naša dika...

broj_jedan
....Da, onda bismo dobili psihoistoriju..

vishnja92
profesore, pobrkala ti se strelica vremena ovde.
ljudi su komentarisali u vremenu koje ce tek doci (i jos se umuvala psihoistorija, medzik :))

to sa psikoistorijom je dobra ideja ,samo kako dalje...
Covek u belom Covek u belom 23:29 27.05.2009

Re: statistika, naša dika...

nsarski
kurtosis (ne znam kako se to na srpskom kaze)
zašiljenost
Iliti sto ti je veci kurtosis, veci ti šiljak...
drug.clan drug.clan 13:17 26.05.2009

nauka i normalnost

Statistika je zlatna koka savremene "nauke". Negde sam skoro citao da je oko 67% svih Phd disertacija u poslednjih 10 godina zasnovano na nekoj statistici od cega ogromna vecina usput opaljuje neku linearnu regresiju.

Sta ti je nauka u danasnje vreme!
d j o l e d j o l e 14:04 26.05.2009

Re: nauka i normalnost

Negde sam skoro citao da je oko 67% svih Phd disertacija u poslednjih 10 godina zasnovano na nekoj statistici
zar nije u tekstu bloga vec receno da
U svakom slučaju, najveći broj ljudi (oko 68%) se nalazi unutar jedne standardne devijacije od proseka
astrid92 astrid92 14:18 26.05.2009

Normalna raspodela

nsarski
Podvukao sam reč ''podjednako'' u prethodnoj rečenici, jer to je važna osobina normalne raspodele - ona je simetrična oko srednje vrednosti. Broj izuzetno visokih i izuzetno niskih, izuzetno nadarenih i izuzetno nenadarenih, izuzetno bogatih i izuzetno siromašnih, je otprilike isti. Hm, a da li je to zaista tako? Ili da ponovim pitanje iz naslova - da li smo mi, ljudi, normalni? Posebno me zanima da li je broj izuzetnih - i na jednu i na drugu stranu od proseka - otprilike jednak, kako to kaze pretpostavka o normalnosti.

Pa, setimo se, normalna raspodela obično važi za neku osobinu koja je rezultat mnogih slučajnih faktora, kao što je to kod visine biljke suncokreta. Materijalno bogatstvo, svi su izgledi, nije posledica slučajnih faktora. To, rekao bih, važi i za talenat za pevanje, ili inteligenciju, ili obrazovanje.

Normalna raspodela važi za nezavisne slučajne promenljive, a bogatstvo i siromaštvo su itekako zavisne.

Logično je i da za obrazovanje ne važi, jer na to utiču razni faktori, ali nisam čula da ne važi za talenat za pevanje i inteligenciju! Da li je stvarno neko to istraživao?

Što se tiče "normalnosti", ubeđena sam da ni za nju ne važi normalna raspodela, u nekim zemljama naročito.

njanja_de.manccini njanja_de.manccini 14:27 26.05.2009

Re: Normalna raspodela

Logično je i da za obrazovanje ne važi, jer na to utiču razni faktori, ali nisam čula da ne važi za talenat za pevanje i inteligenciju! Da li je stvarno neko to istraživao?

ja sam nasla neki clanak koji se bavio ovim problemom iz jedne druge perspektive:

Naslov: Christopher Watts et all. Potential factors related to untrained singing talent: a survey of singing pedagogues, Journal of Voice V.1 no.3 Sept 2003

The survey data suggested that intonation, timbre, and musicality were rated the most important factors associated with the perception of singing talent in an untrained individual. Environmental influences and genetics were rated most important for explaining why one individual would express singing talent and another would not. In addition, the data suggested that abilities related to the control of pitch distinguished untrained talented individuals from those without singing talent more than other physiological variables.
astrid92 astrid92 15:00 26.05.2009

Re: Normalna raspodela

njanja_de.manccini
The survey data suggested that intonation, timbre, and musicality were rated the most important factors associated with the perception of singing talent in an untrained individual. Environmental influences and genetics were rated most important for explaining why one individual would express singing talent and another would not.

Ovo je previše uopšteno.

In addition, the data suggested that abilities related to the control of pitch distinguished untrained talented individuals from those without singing talent more than other physiological variables.

Sad znam zašto ne znam da pevam, iako imam dobar sluh.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 15:04 26.05.2009

Re: Normalna raspodela

Ovo je previše uopšteno.

pa to je izvadak iz abstrakta , a posto sam dala naslov rada mozes da potrazis i da procitas ceo clanak i onda ces verovatno naci opsirnije podatke
astrid92 astrid92 15:19 26.05.2009

Re: Normalna raspodela

njanja_de.manccini
pa to je izvadak iz abstrakta, a posto sam dala naslov rada mozes da potrazis i da procitas ceo clanak i onda ces verovatno naci opsirnije podatke

EDIT: Nema celog rada, samo može da se nađe abstract.
njanja_de.manccini njanja_de.manccini 16:41 26.05.2009

Re: Normalna raspodela


astrid92
njanja_de.manccini
pa to je izvadak iz abstrakta, a posto sam dala naslov rada mozes da potrazis i da procitas ceo clanak i onda ces verovatno naci opsirnije podatke

EDIT: Nema celog rada, samo može da se nađe abstract.

jbg ja imam pristup celom radu preko nase biblioteke.
angie01 angie01 14:59 26.05.2009

human being

human being - any living or extinct member of the family Hominidae characterized by superior intelligence, articulate speech, and erect carriage


Broj nesrećnih ljudi siromaha, sirotih kao sirće, na ovoj planeti bi, ako smo normalni, morao da bude skoro isti kao i broj teških bogatuna. To nalaze simetrija normalne raspodele oko proseka. Da vidimo kako se ta računica slaže. Da bi se postigla ''prosečna imućnost'' stanovnika planete kakva je danas, na svakog gazilionera, čija je imovina mnogo miliona puta veća od proseka, mora da dodje mnogo miliona totalnih siromaha da bi prosek imućnosti bio taj koji je. Za svakog jednog u jednom ekstremu, mora postojati mnogo miliona u drugom

nisam sigurna da normalnost predstavlja postavljanje ovakve statistike, nekako bi bilo logichnije, potreba da ona ni nepostoji- jer je i faktichko stanje, iz koje se posle prave teorije i tabele- produkt, extremne nenormalnosti, gde je humanost, koja bi trebalo opet da je u vrhu judskih osobina-potpuno porazena.


background noise background noise 15:00 26.05.2009

Meniš'čini

da, ukoliko se rukovodimo statistikom niko nije normalan - ne znam kako da nadjemo tačku na vrhu krive za tog jednog jedinog normalnog, e da li bi ga tangenta češnula po kosi ili se naslonila na dvojicu, jednog malo nenormalnog levo a drugo malo desno. Ili njih dve, dvoje - kako bilo . . .

Što se ove raprave dal's mo normalni ili ne jer sami određujemo pravila, rek'o bi da se normalnim smatra ono što nekako dođe korisno za konzervisanje trenutnog, naoko stabilnog a u stvari metastabilnog sistema vrednosti. U stvari je to uglavnom surovo i licemerno.

Nisam nromalan, i niko od mojih prijatelja nije, na svu sreću . . .

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana